Naida Zeković-Džanković

316.776.32:37.03-057.874(497.11)
Naida Zeković-Džanković

UTICAJ MEDIJA NA ODGOJ

UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA
NA TERITORIJI NOVOG
PAZARA
SAŽETAK
Riječ mediji vodi porijeklo od latinskog izraza medium, što u bukvalnom
prijevodu znači nešto što se nalazi u sredini, odnosno nešto što predstavlja
sredinu. Glavni zadatak medija je prenošenje različitih vrsta informacija široj
publici. Mediji predstavljaju komuniciranje sa ljudima putem različitih medijskih
elemenata kao što su: štampa, radio, televizija i mnogi drugi. Zbog količine
kvalitetnih i važnih informacija, također programa i zabave koje oni nude, imaju
veliki značaj u životu svakog čovjeka, posebno kod djece.

ABSTRACT:
The word media is derived from the Latin word medium, which literally
means something that is in the middle, or something that represents the pass. The
main task of the media is transmitting various types of information to a wider
public. Media represents way of communication with people through various
media elements such as print, radio, television and many others. Media have great
significance in the life of every human being, especially in children, because of the
abundance, quality and relevant information, also because of programs and
entertainment that they offer.

174 ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10

 UTICAJ MEDIJA NA ODGOJ UČENIKA OSNOVNIH

Mediji se razvijaju veoma brzo tako da djeca bivaju podložna njima već u
prvim godinama svog života, a nadalje uticaj medija na djecu postaje sve veći. Oni
se nalaze svuda oko njih: u kući, automobilu, na ulici. Navikavanje na medije
dešava se brzo i neprimjetno. Mobilni telefoni su vremenom postali multimedijalni
uređaji, dostupni svim generacijama, a njima se može ne samo telefonirati već i
pratiti TV-program, slušati radio, koristiti internetom. Uticaj medija na život djece
se s godinama povećava jer se i povećava broj i vrste medija.
Mediji utiču na formiranje mišljenja ljudi u društvu i veoma su važni za
obrazovanje, naročito djece. Svako dijete je u većoj ili manjoj mjeri svakodnevno
izloženo njihovom uticaju. Sve manje je onih koji slobodno vrijeme provode
napolju, u igri sa drugom djecom, a sve više djece koja sate provode uz internet,
TV-programe, mobilne telefone, čiji sadržaji nisu prilagođeni njihovom uzrastu. U
vremenu u kojem živimo porodica, kao osnovna ćelija društva i pokretač
društvenog razvoja, usljed svakodnevnih promjena društvenih odnosa, sve više
mijenja prvobitnu funkciju.
Mediji, kao moćni instrumenti društvene komunikacije, u svom središtu,
imaju tekuća zbivanja i promjene u svim oblastima društvenog života. Sredstva
masovnih komunikacija nemaju samo obrazovni značaj (bilo u nastavi ili van nje),
već i veoma velik odgojni uticaj, posebno u izgrađivanju stavova, uređenja sistema
vrijednosti i sl. Najznačajnija sredstva u obrazovanju i odgoju učenika i mladih su:
 štampa
 radioemisije
 televizijske emisije
 internet
 mobilni telefoni
 facebook
 instagram i drugi

ŠTAMPA
Štampa je zbirni naziv za pojedinačne štampane mas-medije: knjigu, letak,
novine i strip.
Djeca saznanja o štampanim medijima dobijaju preko ilustriranih knjiga,
slikovnica, časopisa. Jako je mali broj časopisa koji su struktuirani da zadovolje
njihove potrebe.
Zametak savremene štamparske tehnike i tehnologije koja se koristi za
masovno komuniciranje nastao je pronalaskom štamparske prese, a historija
širenja novosti pisanim putem je daleko duža. „Usmene novine“ su počele biti
zamijenjivane pisanim još u babilonskoj, egipatskoj starogrčkoj civilizaciji, i to u

ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10 175

 Naida Zeković-Džanković

prvom redu plakatima (koji se i danas koriste u Kini kao jedno od sredstava
objašnjena).265
Mediji, a posebno internet, televizija i film, izbacili su gotovo u potpunosti
knjigu iz života mlađe populacije. Knjiga je postala zastarjeli pojam bilo da se radi o
lektiri, klasičnim romanima ili stručnoj literaturi. Jedan dio istraživanja Stratedžik
Marketinga bavio se upravo ovim problemom. Njihovi zaključci su sljedeći:
- Knjige se veoma rijetko čitaju;
- Čitanje knjiga nije popularno u njihovom društvu;
- Najčešće se ne čita ni obavezna školska lektira jer postoje sajtovi na internetu na
kojima se nalaze interpretacije knjiga koje su „sasvim dovoljne“;
- Studenti čitaju stručnu literaturu pa nemaju ni želje ni volje da čitaju beletristiku;
- Kao razloge zbog kojih ne čitaju knjige ispitanici su naveli nedostatak vremena,
koncentracije i uopće navike čitanja. (Čitat ću kad budem stariji i kada budem imao
više vremena.)
Istraživanje Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu
pokazuje da trećina učenika uopće ne čita (12%) ili čita samo ono što mora (21%).
Najbrojnija grupa su „sporadični čitaoci“ koji čitaju lektiru i ponekad knjige koje
nisu obavezne (oko 40%). Blizu trećine učenika često osim lektire čita i druge
knjige, među njima je 7% onih koji „gutaju“ knjige.
U Novom Pazaru učenici uglavnom čitaju ono što moraju, lektire koje su
obavezne. Mali je broj učenika koji svojevoljno čitaju. Što se tiče dječijih časopisa
skoro da ih i nema u prodaji. Učenice viših razreda čitaju časopis Bravo-Girl, Tv-
Novele. Šarolik i raznovrstan, magazin „BRAVO Girl!“ sadrži teme koje, prema
mišljenju njihovog uredništva, okupiraju djevojke od 10 do 17 godina: prva ljubav,
momci, ljepota i moda. Poznate ličnosti iz svijeta muzike i filma daju savjete
čitateljkama, a u „BRAVO Girlu“ mogu se pročitati i intervjui sa poznatima. Ovaj
časopis organizira velike nagradne igre i zanimljive akcije u kojima mogu
učestvovati sve lijepe, pametne i duhovite djevojke koje, naravno, čitaju njihov
magazin! Tv-novele je časopis koji govori o glumicama, o njihovim privatnim
životima, sadržaj serije i njeno dalje dešavanje.

RADIO
Radio je najstariji i bio je najrasprostranjeniji elektronski medij masovnog
komuniciranja. Njegova tehničko-tehnološka struktura konačno je oformljena u
prvim decenijama XX vijeka čime su stvoreni uvjeti da se njime masovno
distribuiraju auditivne poruke u oblikovanim radioprogramima, mada je nastanak
ovog medija omogućen nizom naučno-tehničkih otkrića u prethodnom vijeku.
Za razliku od štampe, radio je brzo postao čovjekov svakodnevni pratilac na
poslu, na sijelima, u šetnji, u autu, pri spavanju i buđenju. Ovim je znatno doprinio

265 Kin Dž.(1995): Mediji i demokratija, Filip Višnjić, Beograd. str. 44.

176 ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10

 UTICAJ MEDIJA NA ODGOJ UČENIKA OSNOVNIH

pronalazak srazmjerno lahkih, malih i jeftinih tranzistorskih radioprijemnika, koji

kao izvore energije koriste i baterije sada već i na svom mobilnom telefonu.
Praćenje radioprograma traži manju pažnju, odnosno naprezanje
(koncentraciju) i stoga manje zamara nego čitanje štampanih natpisa, a radio
omogućuje i neposrednije veze pošiljalaca i primalaca poruke. Ljudski glas djeluje
na radiju kao živ, čak i kad se emituje prethodno načinjen snimak, i stoga nastaje
utisak neposrednosti, a odštampano slovo je uvijek samo mrtvo slovo na papiru. 266
Poznavajući značaj radioprograma za informiranje i djelovanje na moral
stanovništva, Nijemci su na okupiranim teritorijama zabranjivali građanima da
posjeduju radioprijemnike, ali je veliki broj ovih sprava ostao neotkriven do kraja
rata. Razmjere pažnje koja se u tom ratu posvećivala radioprogramu pokazuje i
jedna britanska akcija protiv dejstva „vijesti“ koju je širilo Gebelsovo ministarstvo
u Njemačkoj.
Radio je veliki značaj i ulogu imao tokom rata kada nije postojao drugi izvor
informacija. Ljudi su slušali, i samo putem radija su mogli saznati šta se dešava,
koliko je ljudi poginulo, koja sila je pobijedila ili je nadomak pobjedi, oni su
vjerovali bez obzira da li su te informacije bile praćene propagandom.
Jedan od nedostataka prenošenja informacije (čini se propagandno
djelovanje) putem radija, a i televizije, sastoji se u tome što pošaljioci poruka često
ne mogu znati da li su one stvarno dospjele do ljudi kojima su namijenjene. Ovaj
problem je posebno izražen ako poruke trebaju preći veća rastojanja, iznad tla
nepovoljnih oblika, u vrijeme koje je nepovoljno ili nepouzdano zbog atmosferskih
i drugih uvjeta.
U odnosu na prije kada je prvenstveno imao ulogu prenošenja vijesti, radio
se danas u najvećoj mjeri koristi za slušanje muzike. Obično uz put, na poslu, u
određenim lokalima, restoranima i u autu. Učenici osnovnih škola na pitanje „Da li
slušate neki radio?“ uglavnom su odgovoili sa ne, zato što na TV-u i na računaru
slušaju sve što ih zanima, radio slušaju samo u nekim restoranima ili u autu.

TELEVIZIJA
Riječ televizija je neologizam nastao od grčke riječi tele (daleko) i latinske
riječi visio (gledanje, viđanje, predstava), a prvi je u savremnom značenju ovaj
izraz upotrijebio ruski naučnik Perski na međunarodnom kongresu u Parizu, u
saopćenju 'Električna televizija'.267
Rijetko je koje otkriće tako temeljito izmijenilo život savremenog čovjeka
kao što je to učinila televizija. Televizija je smanjila broj neposrednih ljudskih
kontakta, broj izlazaka, izleta, posjeta bioskopu pa i broj pročitanih knjiga.
Poremećen je i sustav radnog dana. Ljudi koji su inače voljeli uredan život, počeli

266 Mek Kvejl, D.(1994): Stari kontinent-novi mediji, Clio, Beograd, str. 88.
267 Radojković, M., Miletić, M. (2006): Masovno komuniciranje medija i društvo; Učiteljski fakultet; Beograd

ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10 177

 Naida Zeković-Džanković

su odlaziti na spavanje poslije završetka programa ili, u najboljem slučaju, pošto su

vidjeli svoju omiljenu seriju. Statistički je utvrđeno da se u toj populaciji žene više
posvećuju slušanju radija ili gledanju televizije nego muškarci.268
Televizija je pružila i mogućnost obrazovanja. Sama struktura televizijske
poruke ima, dakle, sopstvenu poruku. Raspoloživim tehničkim sredstvima i
rediteljskim postupcima, televizija prikazuje stvarnost publici onakvom kakvom je
ona želi prikazati, dakle potpuno drugačije od onog kakva ona zaista jeste.
Televizija je uz internet jedan od najuticajnijih masovnih medija. Djeca veći
dio svog slobodnog vremena provode pred televizorom. Tamo svakako ima svega
sem edukativnih emisija koje su im potrebne i koje bi trebali pratiti. Umjesto njih
mogu vidjeti veliki broj muzičkih spotova, reklama, filmova, serija, i uglavnom
nepoželjne oblike ponašanja. Televizija kao mas-medij umjesto prvobitne
informativne i edukativne uloge dobila je novu marketinšku, ideološku i
destruktivnu ulogu. Marketinška ima za cilj da po svaku cijenu promovira
određene proizvode direktno u promo-bloku rezervisanom za reklame, ili
indirektno u pauzama koje slijede dok traje određeni film, serija i sl.
Televizija omogućuje razvoj privatnosti, povlačenje u sebe, komunikaciju sa
slikom i sadržajem „iskrivljenje stvarnosti“ podstiče želje i snove, umjesto
doživljaja pruža zamjenu za poželjne i nedostupne doživljaje.
Na osnovu istraživanja sprovedenog u osnovnim školama na uzrastima od
petog do osmog razreda, može se zaključiti da učenici osnovnih škola svoje
slobodno vrijeme najviše provode uz TV 4h dnevno. Gledajući filmove, serije i
ostale sadržaje koje plasira televizija, koristeći propagandu i manipulaciju znatno
utiče na formiranje ličnosti. Djeca u ovom periodu, kada se razvijaju prateći razne
sadržaje koji nisu prikladni njihovim, u velikoj mjeri upijaju i nastoje oponašati ono
što prate.
Na osnovu ispitivanja učenika od petog do osmog razreda vidimo da učenici
na TV-u u najvećoj mjeri prate filmove kako crtane tako i sve vrste filmova. Zatim
serije, obično su to turske i indijske serije. Oni učenici koji prate sport to obično
budu utakmice ili tenis. Rijaliti koji učenici prate su Farma, Parovi i ostali.
Edukativnih emisija ima najmanje na TV-u. Raznovrsnost sadržaja svakako
raznovrsno utiče na djecu. Sa TV-ekrana svakodnevno možemo gledati scene
nasilja, ubistva, bluda i nemorala, lahkog života bez truda i rada. Koliko to utiče na
njih najbolje govori njihovo ponašanje u školi i na ulici. Dječaci tako nose oružje, a
djevojčice oponašajući glumice rano stupaju u intimne odnose. Roditelji, koji su
prirodno bili i prvobitni uzori, zamijenili su ih medijski idoli i heroji. A, da problem
bude još veći osobine i vrijednosti koje ti novi „medijski“ uzori protežiraju nisu više
hrabrost i odgovornost, nego bogatstvo i ljepota. Takav uticaj teško je sada
spriječiti, jer TV-stranice više ne brinu kakve će sadržaje i poruke poslati. Za njih je
mnogo važniji podatak gledanosti. Ono što su djeca nekada dobivala čitajući priče i

268 Vladimir Pletenac (1982) Odgoj i samoupravljanje, Zagreb, str. 172.

178 ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10

 UTICAJ MEDIJA NA ODGOJ UČENIKA OSNOVNIH

bajke ili što su mogla čuti od svojih roditelja, te na taj način razvijala maštu i
gradila svoje predodžbe po svijetu, televizija je uzurpirala videozapisom. 269
Na pitanje koje filmove volite gledati, učenici osnovnih škola odgovorili su
na sljedeći način:

45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Peti razred Šesti razred Sedmi razred Osmi razred

Komedije Horor Akcione

Plasiranje nasilja u raznim programima, favorizovanje antijunaka,

zanemarivanje vrijednosti kriterija i podržavanje vulgarnih i agresivnih modela
idenfikacije i njihovo prihvatanje kao vrijednih i poželjnih. Suština većine crtanih
filmova za djecu, naročito onih gdje su negativni junaci glavni nosioci radnje,
pokazuje da oni podstiču nasilje, sukobe, agresivnost i razvijaju svijest da ružno i
zlo može biti prihvatljivo ako se na njega gledalac privikne. U skladu sa uticajem
ovog mas-medija, učestala je pojava nalaženja „uzora“, putem idenfikacije
pojedinaca, a ponajviše mladih ljudi sa ličnostima i likovima koje nam plasiraju TV-
programi. Po procjeni psihologa, najveći uticaj na agresivnost učenika imaju
filmovi neprikladnih sadržaja u kojima se propagira nasilje. Gledanje nasilnog TV-
programa može gledaoca učiniti nasilnim.

INTERNET
Do ranih devedesetih godina prošlog vijeka, mnogi stručnjaci iz oblasti
indrustrije kompjutera smatrali su da je period vladavine personalnog kompjutera
(PC) završen. Polahko im je postajalo jasno da budućnost ne leži u pojedinačnim
kompjuterima, nego u globalnom sistemu međusobno povezanih kompjutera -
internetu. Iako mnogi korisnici kompjutera tada toga nisu bili svjesni, PC je ubrzo
postao mjesto sa kojeg se moglo pristupiti djelovanjima u cijelom svijetu preko
mreže koja se prostire širom planete, mreže koja nije vlasništvo nijednog

269 Selhanović, S.(2012), Savremeni mediji i djeca; Sarajevo-Futur, str. 52.

ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10 179

 Naida Zeković-Džanković

pojedinca ili kompanije. Internet se pojavio sasvim spontano. On je proizvod

jednog nepodijeljenog svijeta - svijeta nakon pada berlinskog zida. Ipak, njegovi
počeci datiraju još iz vremena hladnog rata prije 1989. godine. Mreža je začeta u
Pentagonu, sjedistu američkih vojnih snaga. Ustanovljena je 1969. godine i u
početku se zvala ARPA mreža, što je akronim koji potiče od naziva agencije u
Pentagonu koja se bavila istraživačkim projektima (Advanced Reserach Projects
Agency). Cilj mreže bio je ograničen. ARPA je služila za povezivanje naučnika koji
su radili pod ugovorom za vojsku u različitim krajevima Amerike, kako bi bolje
sarađivali i ekonomičnije koristili skupu opremu. Naknadno je ustanovljeno da je
mrežu moguće koristiti i za slanje poruka - tako je nastala elektronska pošta, e-mail.
Nekoliko godina internet je postojao samo na univerzitetima. Povećanjem
broja kućnih računara, međutim, internet je počeo izlaziti iz okvira univerziteta, a
zatim je ušao u period eksplozivnog rasta. U periodu između 1988. i 1998. godine
broj domaćinstava u Britaniji koja su imala kompjuter porastao je sa 18 na 34%. U
domaćinstvima sa djecom, ovaj procenat bio je još veći – 49%. Porast broja
provajdera internet usluga (ISP) koji su nudili pristup mreži preko modema, učinio
je da se broj domaćinstava koja imaju pristup mreži poveća. Online usluge,
elektronska pošta, sobe za ćaskanje (chat rooms) i biblioteke softvera postavljene
su na internet od strane vrlo raznolikih ljudi, ne samo iz Sjeverne Amerike, nego iz
cijelog svijeta. Kompanije su se ubrzo priključile, tako da su 1994. godine preuzele
primat nad univerzitetima u upotrebi interneta.
Najpoznatiji dio interneta jeste globalna mreža (World Wide Web - WWW). I
zaista, poput kukavice u tuđem gnijezdu, ona prijeti da izbaci svog domaćina. Ta
mreža, praktično, predstavlja globalnu multimedijalnu biblioteku. Izumio ju je
jedan inženjer softvera u švajcarskoj fizičkoj laboratoriji 1992. godine. Autor
softvera koji je mrežu popularisao širom svijeta bio je jedan student sa univerziteta
Ilinoj. Korisnici se kreću mrežom uz pomoć pretraživača inrerneta (browser),
softverskog programa koji omogućava pretragu informacija, nalaženje konkretnih
sajtova. Sa mreže je moguće „skinuti“ razna dokumenta i programe, od vladinih
zvaničnih dokumenata do antivirus programa i kompjuterskih igara. Veb sajtovi
postaju sve sofisticiraniji, tako da predstavljaju praznik za čula. Mnogi su ukrašeni
grafikama i fotografijama, ili sadrže zvučne ili videofajlove. Mreža također služi kao
posrednik u elektronskoj trgovini (e-commerce) - poslovnim transakcijama koje se
odvijaju preko interneta.
Koliko ljudi zaista ima pristup internetu nije poznato, ali početkom 21.
vijeka ta brojka iznosila je preko 100 miliona. Procjenjuje se da se internet od
1985. godine širi po stopi od 200% godišnje. Ovaj eksponencijalni rast sigurno će
se nastaviti i u budućnosti daljim napretkom komunikacijske tehnologije i
usavršavanjem kompjutera.
U posljednje vrijeme internet je medij koji najdirektnije zaokuplja dječiju
pažnju, te time po najviše utiče na njih. On je glavni masovni medij današnjice, on
formira mišljenja i stavove ljudi u društvu. Svijet je time danas suočen sa sve većim
izazovima koje internet nudi - nudeći virtuelni svijet koji je primamljiviji od puke

180 ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10

 UTICAJ MEDIJA NA ODGOJ UČENIKA OSNOVNIH

svakodnevnice. Na taj način pravi se samo još veći jaz između stvarnog i
imaginarnog svijeta. Djeca u tom rasponu bivaju brže uključena. Najveći dio
slobodnog vremena djeca provode upravo koristeći internet. Otuda nas ne treba
iznenaditi utjecaj interneta kao jednog od najvažnijih činioca njihovog
funkcionalnog odgoja i obrazovanja. U tom smislu, koristeći savremenu tehnologiju
djeca na zabavan i pristupačan način mogu dobiti potrebna saznanja iz škole. Za
razliku od televizije koja nam servira svoje stavove odnosno ono što želi, računar
zajedno sa internetom radi ono što mi sami želimo i što nas ustvari zanima.
Naravno, internet ima i svojih negativnih strana. Internet koristeći slobodno
vrijeme djece otuđuje ih od nas samih, te se oni manje bave sportskim
djelatnostima izvan kuće. Ujedno, internet kao televizija podstiče na nasilje.
Roditelji bi stoga morali voditi računa o upotrebi dječijeg „slobodnog vremena“ ne
tek uskraćivanjem računara, nego zajedničkim djelovanjem. Treba im ukazati na
neprikladne sadržaje.270 Roditelji bi trebali odrediti mjeru upotrebe interneta za
svoje dijete.
Najposjećeniji sadržaji na internetu su društvene mreže. To su uglavnom
facebook i instagram dok mlađi razredi posjećuju i youtube. Kada govorimo o
videoigricama kojima djeca posvećuju punu pažnju, najnovije istraživanje pokazuje
da igranje nasilnih videoigrica, čak samo 20 minuta, desenzibilira ljude kad je u
pitanju stvarno nasilje, odnosno, njihovi igrači otupljuju na brutalnost u
svakodnevnom životu. Naučnici su otkrili da učenici koji su igrali nasilne
videogrice nakon 20 minuta su imali slabije fiziološke reakcije na prikaze stvarnih
slučajeva nasilja. To znači da se osoba manje emocionalno uznemiri kada gleda
stvarnu brutalnost. Mnogi roditelji vjeruju da nasilne videoigrice neće utjecati na
ponašanje njihove djece. Profesor univerziteta Carnagey upozorava da „mnogi
sadržaji u medijima koje djeca gledaju su puni nasilja. U dječijim filmovim, a i
igricama nasilje je najčešće upakovano u „slatke i prijateljske“ likove i dizajn,“
upozorava on. Stručnjaci upozoravaju da ova nenamjerna desenzibilitacija kao
posljedica izloženosti nasilju na medijima može imati istinski uticaj na razvoj
djeteta.

FACEBOOK I NJEGOV UTICAJ I ZASTUPLJENOST KOD

UČENIKA
Facebook je socijalna mreža koja vam omogućava da se povežete sa
prijateljima, rođacima i ljudima koji žive oko vas. Facebook možete koristiti kako
biste ostali u kontaktu sa prijateljima, rodbinom, poznanicima, kako biste se
upoznali sa novim ljudima koje do sada niste poznavali, a sličnih ste razmišljanja,
studirate na istom fakultetu, radite sličan posao, živite u istom gradu. Na facebook-
u možete postaviti neograničeni broj slika, kreirati svoje albume, pokazati ih
svojim prijateljima, pogledati njihove… Svako se može pridružiti ovom uistinu

270 Selhanović, S.(2012): Savremeni mediji i djeca; Sarajevo-Futur, str. 37.

ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10 181

 Naida Zeković-Džanković

velikom virtualnom svijetu prepunom ljudi. Facebook je besplatan tako da se

besplatno možete pridružiti ovoj zajednici koja danas broji više od 400 miliona
aktivnih korisnika. Kako biste se registrirali sve što vam treba je vaša važeća e-mail
adresa, ako se želite povezati s vašim prijateljima sa fakulteta, škole ili posla,
registrirajte se na facebook vašom e-mail adresom sa fakulteta, posla ili škole. 271
Facebook je promijenio oblik društvene interakcije, posebno među mladim
ljudima.
Istraživači su otkrili da tinejdžeri koji koriste facebook češće, pokazuju više
narcisoidne tendencije, dok mladi ljudi koji dosta vremena provode na facebook-
u pokazuju više drugih znakova psiholoških poremećaja, uključujući i
antisocijalno ponašanje, manije i agresivne tendencije. Oni su također istakli da
facebook odvraća pažnju i može negativno utjecati na učenje. Studenti koji
proveravaju facebook najmanje jednom u toku 15 minuta tokom trajanja
predavanja ostvarili su niže ocjene. Pretjerana dnevna upotreba medija i
tehnologije također ima negativan uticaj na zdravlje djece, ona postaju sklonija
obolijevanju od anksioznosti, depresije i drugih psiholoških problema. Dok što se
tiče pozitivne strane, naučnici su otkrili da mladi ljudi koji provode više vremena
na facebook-u bolje pokazuju „virtuelnu empatiju“ prema svojim online
prijateljima, također online društvene mreže mogu pomoći introvertnoj djeci da
nauče kako da se druže. Istraživači također kažu da društveno umrežavanje može
osigurati sredstva za nastavu na način koji će mladim studentima biti
interesantan.272
Međutim, istraživači kažu da roditelji ne bi trebalo da tajno prate aktivnosti
svog djeteta na mreži. „Ako mislite da ćete moći da koristite neki kompjuterski
program za tajno praćenje vašeg djeteta na društvenoj mreži, gubite vrijeme. Vaše
dijete će naći rješenje da izbjegne praćenje u roku od nekoliko minuta“ rekao je dr.
Rosen. „Morate početi da razgovarate o upotrebi odgovarajuće tehnologije rano i
često, i na taj način da izgradite povjerenje, tako da kada postoji problem, bilo da je
zlostavljan ili vidi uznemirujuće slike, vaše dijete će razgovarati sa vama o tome.
Velika zloupotreba privatnosti, intimnosti može biti mnogo opasna, ukoliko djeca
bez nadzora starijih budu na toj društvenoj mreži. Najbolji primjer je ono što se
desilo prije nekoliko godina sa djevojčicom koja je oteta iz majčinog naručja.
Kasnije smo saznali da je upravo ova društvena mreža, tj. facebook kriv za to.
Naime, majka djevojčice stare svega dvije godine je postavljala slike na internetu
svoje djevojčice. Na drugom kraju svijeta bračni par se borio oko starateljstva nad
djevojčicom koja mnogo liči na ovu djevojčicu. Dakle, htjeli su oteti djevojčicu da bi
tamo postigli neki svoj cilj. Šta bi se sa ovom djevojčicom dogodilo da su ti
kriminalci uspjeli to ne smijemo ni pomisliti. Sada će njena mama, a nadamo se i
svaka druga mama dobro razmisliti prije nego što bilo šta postavi i objavi na ovoj
društvenoj mreži facebook. „Zašto i ja ne pokradem neku radnju i tako budem na

271 www.facebook.com
272 http://www.lekarinfo.com/vesti/facebook-dobar-ili-lo-za-decu

182 ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10

 UTICAJ MEDIJA NA ODGOJ UČENIKA OSNOVNIH

svim naslovnim stranama, i tako će svijet čuti za mene.“ Učenici osnovnih škola u
Novom Pazaru skoro su svi korisnici facebooka. Facebook koriste kako bi se
družili sa svojim vršnjacima, rodbinom. Gledaju slike drugih ljudi, postavljaju slike,
lajkuju, komentarišu i tako provode vrijeme, nekada satima ostanu, noći provode
na ovoj društvenoj mreži. Učenici osnovnih škola na pitanje „DA LI IMATE
FACEBOOK?“ Odgovorili su na sljedeći način :

100 6
17
90 23
33
80
70
60
94
50
83
40 77
67
30
20
10
0
Peti razred Šesti razred Sedmi razred Osmi razred

Da Ne

INSTAGRAM
Instagram predstavlja društvenu mrežu za dijeljenje slika, sa oko sto miliona
aktivnih korisnika iz cijelog svijeta, obično mlađeg doba.
Učenici osnovnih škola, pa čak i oni koji ne koriste facebook, sada imaju
instagram. Razgledaju slike prijatelja, simpatija. Gdje se nalaze, gdje putuju, koje
restorane posjećuju, sve to možemo saznati na osnovu slika koje postavljaju.
Što se tiče ostalih društvenih mreža, učenici osnovnih škola su aktivni
korisnici, tviter nešto manje koriste, dok su skoro pa svi učenici korisnici whatsapp
i vaiber korisnici gdje jako brzo mogu stupiti u kontakt sa svojim drugarima iz
škole, mogu slati stručnu literaturu, praviti grupe, razmjenjivati slike.
U medijima se pojavljuju ljudi koji ne promovišu kulturu jezika, govora i
pravilne akcenutacije, unoseći u standardni jezik nestandardne naglaske,
žargonizme, vulgarizme i još mnogo toga čime se jezik naružuje. Osim toga, sve

ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10 183

 Naida Zeković-Džanković

češća je upotreba stranih riječi čak i onda kada za taj termin postoji adekvatan
naziv u našem jeziku. U svijetu u kome danas živimo, od velike je važnosti biti
informisan i aktivno učestvovati u javnom životu. Ako posmatramo na koji način
mediji utiču na život ljudi, naročito djece, shvatit ćemo da postoje pozitivne i
negativne strane medijskog uticaja. Pozitivne strane medija su vidljive u količini
kvalitetnih i važnih informacija koje su od velikog značaja putem kojih učenici
mogu na lakši način dobijati informacije potrebne za školu. S druge strane, postoje
izvjesni negativni elementi a to mogu biti različite mnipulacije, zloupotrebe ili
neistinite informacije koje se pojavljuju u medijima. Mediji u velikoj mjeri
doprinose podizanju nivoa svijesti o važnosti zaštite prava djeteta. Novinari sve
češćce upozoravaju na slučajeve kršenja prava djece u mnogim oblastima i
kritikuju nedostatke u zaštiti istih. Oni daju važne i značajne informacije, obrazuju,
edukuju, promovišu zdrave stilove života i sl. Mediji utiču na formiranje ukusa i
predstavljaju najbrži način plasiranja neke informacije. Naročito je značajno
afirmiranje djece, promoviranje njihovih rezultata, talenata i uspjeha jer se na taj
način podstiče svako od njih da bude bolji i uspješniji kako bi se i o njima govorilo.
Nesporan je uticaj medija na obrazovanje i kulturno obogaćivanje. Brojne sadržaje
koji su nam nedostupni upravo konzumiramo putem medija. Uticaj medija u
obrazovanju je velik pa se stoga u školi i nastavi primjenjuju određeni medijski
sadržaji.

184 ISLAMSKA MISAO ● 2017 ● BROJ 10