Mediji i demokracija

• Medij lat. riječ medius biti u središtu, između,

posredovati nešto, biti u centru.
• Kompleksan pojam koji označava sustave
javnog informiranja koji služe za raspršivanje
vijesti, audiovizualnih sadržaja s ciljem
informiranja, obrazovanja i zabave najširih i
heterogenih slojeva stanovništva.
• Glavni zadatak medija prenošenje različitih
vrsta informacija širokoj javnosti.
• Masovni mediji (engl. mass media), sredstva masovne
komunikacije.
• Tisak, radio, TV, glazba, video zapis, Internet
• Zajedničko im je što su poruke potencijalno dostupne svima i što
teku uglavnom jednosmjerno od medija prema korisnicima što im je
publika heterogena, anonimna i prostorno raspršena. 
• Globalizacija masovnih medija
• Medij kanal kojim se globalizacija širila u svaki kutak zemaljske
kugle
• Mediji prepoznati kao sredstvo prodora korporacija na nova tržišta.
• Svijet kao globalno selo. (McLuhan)
• Kako mediji djeluju na nas?
• Mediji u najširem smislu oblikuju naše vrijednosti,
način i stil života, svakodnevnicu.
• Mediji mogu stvarati, jačati ili umanjivati naše stavove,
• mogu djelovati na naše emocije,
• mogu nas natjerati na neku akciju,
• mogu nas uzbuditi ili smiriti.
• Utjecaji koje su proizveli medijski sadržaji nisu uvijek
jasno vidljivi jer ne djeluju odmah
• Mediji se razlikuju u snazi ekspresije, ali i utjecaja
na publiku.
• Radio je nadmašio novine, televizija - film i radio.
• Ni jedan medij nije istisnuo ili dokinuo neki od
ranijih.
• Publici je svaki zanimljiv na drugačiji način i na
svaki drugačiji način zadovoljava njezine potrebe.
• TV – najutjecajniji i najkorišteniji medij.
• Novine prvi medij masovne komunikacije ubrajaju se u
tiskane medije kao što su i plakat, knjiga, strip itd.
• Razlikuju se od njih po redovitosti i učestalosti
izlaženja, informativnim sadržajima, plaćenim oglasima
i reklamama.
• Namijenjene su urbanoj publici i javnoj sferi te
funkcioniraju kao potrošna roba.
• Žutilo i senzacionalizam postaju pokretačka snaga i
način ostvarenja tiraže!
• Tiraža je zakon kojem su podređeni svi drugi.
• Radio - odlikuju ga auditivni sadržaji (govor i
glazba) te vrlo raznoliki žanrovi.
• Suvremena kompjutorska tehnologija
omogućila je jednostavnija rješenja.
• Opasnost jer će to povećati već sada izraženi
trend osiromašenja i predvidljivosti radijskih
sadržaja.
• Televizija je audiovizualni medij
• S obzirom na to da je na tržištu medijske
industrije nabolje prodavani proizvod zabava, za
televiziju je zabava postala najvažnija.
• Televizija je medij ugode pruža zabavu,
zadovoljstvo i ispunjenje mnogih očekivanja
djeci i odraslima.
• Dio obitelji-"Moja obitelj, to smo mama, tata,
televizor i ja!"
• Zbog stalne opasnosti od političkog nadzora,
provodi se široka regulacija toga medija na
međunarodnoj i na nacionalnim razinama
• Internet je javno dostupna globalna mreža vrhunske
brzine protoka informacija povezana računalima.
• Komunikacijski događaj ovoga stoljeća koji je
utjecao na promjenu stila života i načina "mišljenja
komunikacije."
• Pozitivne strane Interneta: recepcija medijskih
sadržaja je demokratizirana i individualizirana,
povećan je broj mogućih formi komuniciranja (e-
mail, web stranice), povećana je brzina protoka
informacije od izvora do primatelja.
• Negativne strane - povećana i brzina
zastarijevanja informacija ali je istovremeno s
time medijem izgubljeno povjerenje u medij kao
pouzdan izvor informiranja.
• Neselektivan sadržaj posebno za djecu i
mladež, koja nekontrolirano pretražuju po
sadržajima interneta.
• Internet je koristan ako se s njime pravilno
koristimo.
• Funkcije medija
• Informativna (povećanje opće informiranosti
građana i davanje kvalitetnijih informacija radi
boljeg odlučivanja o najvažnijim pitanjima
zajednice);
• Edukativna
• Socijalizirajuća
• Zabavna
• Artikulacija (oblikovanje i postavljanje
problema u realne i vidljive okvire u kojima ih
javnost može opažati)

• Kreiranje javnog mnijenja

• Mediji emitiraju raznolike sadržaje - zadovoljavaju
ukuse raznolikog, heterogenog auditorija.
• Vrste medijskih sadržaja nasilje, pornografija u
medijima, reklame i medijski stereotipi.
• Stereotipi - izravan oblik prenošenja neistina ili
poluistina mogu ne samo biti prenositelji npr.
rasističkog, mačoističkog, promiskuitetnog, itd.
pogleda na svijet, nego takav pogled održavati,
pojačavati i promicati.
• Snaga medija - nepoznate osobe u vrlo kratko vrijeme
pretvaraju u megazvijezde.
• Različite promocije pjevača-amatera plod su dobro razrađene
marketinške promocije, koja nema nikakve veze sa stvarnim
vrijednostima.
• Ako mediji mogu prodati knjige koje inače nitko nije kupovao,
i preko noći stvoriti popularnoga pjevača, što se tek može u
sprezi s političarima?
• Predizborne kampanje najbolji su primjer kako mediji mogu
manipulirati ili kako se njima može manipulirati.
• Kritika medija
• Suvremeni čovjek pod utjecajem masovnih
medija nema više svoga vlastitog prostora
stvarnosti jer su ga mediji smjestili u univerzum
"simulakruma“ (privida). (Jean Baudrillard)
• Mediji u suvremenom društvu imaju presudnu
ulogu u sustavu kontrole i nadzora masa, a njima
upravljaju privatni kapital i privatni interesi.
(Noam Chomsky)
• Noam Chomsky – najčešći oblici medijske
manipulacije (iskrivljena informacija upućena
javnosti koje služe isključivo određenim skupinama)
• PREUSMJERAVANJE POZORNOSTI – s bitnih ma
nebitne probleme da ljudi ne bi razmišljali i stekli
osnovna znanja o razumijevanju svijeta
• STVARANJE PROBLEMA - ponuditi rješenje-
“izazvati nasilje da ljudi lakše prihvate ograničenje
slobode”
• POSTUPNOST PROMJENA – promjene koje
izazivaju otpor uvode se malim koracima. Ne
budi se svijest o promjenama
• BUĐENJE EMOCIJA – zloupotreba emocija
potiskuje se razumno prosuđivanje. Kritičku
svijest zamjenjuju emotivni impulsi.
• NEZNANJE – onemogućiti pristup mehanizama
razumijevanja manipulacije nekvalitetnim
obrazovanjem
• VELIČANJE GLUPOSTI – prihvaćanje
prosječnosti, poželjno biti neuk i vulgaran
• UPOTREBA DJEČIJEG JEZIKA – sugestivni
jezik kojim se potiskuje kritička svijest i
poruka ima snažnije djelovanje na ljude.
• Mediji nisu ni štetni ni korisni - mogu biti i
jedno i drugo.
• Koristan izvor informacija i zabave, pozitivnih
emocija koja nam pomažu snalaženju u
društvu i u međuljudskim odnosima.
• Opasna i štetna strana medija: nasilje, mržnja,
širenje lažnih informacija, pornografija,
stereotipi, senzacionalizmi i žutilo.
• Razvijenija društva potiču različite društvene strategije
medijskog opismenjavanja.
• Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost
pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja
medijskog sadržaj
• Medijska pismenost zahtijeva razvijanje "kognitivnih,
etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja“
• Cilj -medijski korisnici imaju veći nadzor nad
medijima i veće znanje o načelima prema kojima
mediji djeluju.
• Medijska pismenost jedan je od temeljnih
elemenata građanske pismenosti jer su mediji i
važan kanal informiranja, komunikacije
između građana i tijela javne vlast.
• Odgovorno građanstvo koji će povećati
kritičku svijest medijskih korisnika
• Mediji imaju ozbiljnu i veliku ulogu u
suvremenom svijetu.
• Nisu više samo puki informatori, nego im je
uloga i znatno ozbiljnija.
• Loše strane svjetskog novinarstva lako i brzo
prihvaćamo, pa su tako brzo i gotovo s radošću
savladane vještine “žutoga tiska”, objavljivanje
neprovjerenih informacija, manipulacije i slično.
• Moć medija u stvaranju javnog mnijenja prema
potrebi moćnih političkih ili tržišnih interesa.
• Globalizirano medijsko tržište te sprega vlasnika,
oglašivača i političara presudno utječu na razvitak
medija u svijetu.
• Većina medija u svijetu je u privatnom vlasništvu,
a vlasnici dionica su brojni pojedinci.
• Neki su izrasli u iznimno snažne pojedince koji
kroje sudbinu svijeta.
 Karakteristike profesionalnih medija
• Ključnu ulogu imaju standardi profesionalnog novinarstva, koji
sadrže sljedeće:
• Profesionalni novinar prihvaća ulogu politički neutralnog činitelja
koji kritički ispituje sve strane i tako osigurava nepristranost
izvješćivanja.
• Novinar odolijeva napastima senzacionalizma i procjenjuje zbivanja
na temelju važećih društvenih standarda pristojnosti i dobrog ukusa.
• Ova uloga važna je zbog rastućeg broja tabloida i
senzacionalističkih izdanja.
• Istinitost i vjerodostojnost vijesti jamči se dokumentarnim
izvješćivanjem i prezentiranjem činjenica iz provjerljivih izvora i
potkrijepljenih materijalnim dokazima.
• Standardi profesionalnih novinara uvjet su
profesionalnih medija.
• Objektivnost i poštenje
• “Poštenom novinaru vjerujemo čak i kad
racionalizira informaciju, jer se nadamo da ju je
prikazao na najbolji mogući način
• Kvaliteta, vjerodostojnost, provjerljivost,
nepristranost, uravnoteženost kao temeljne
novinarske vrednote
• Jedan od uvjeta koji mogu ostvariti samo
novinari i nitko drugi, jest poznavanje i
pridržavanje standarda profesionalnog
novinarstva.
• Ostali uvjeti:
• Transparentnost vlasništva – financiranje
• Utjecaj stranaka, naročito vladajućih, nad
medijima uvjetuju jednostranu uređivačku
politiku
 Demokracija i mediji
• Demokracija - vladavina naroda.

• Ta se vladavina ne može svesti na tehničko pitanje konstituiranja i

ostvarivanja vlasti.

• Narod ima pravo i potrebu da stalno participira i u kontroli vlasti, u

postavljanju zahtjeva, te u procesima odlučivanja.

• Demokracija je omogućila transformiranje ljudi iz pozicije podanika

u poziciju građana u društvu i državi.
• Ako netko drugi odlučuje o svemu “u ime” ljudi, onda to umanjuje
njihovo dostojanstvo subjekata povijest
• Politički princip  transparentnost političkog života
u demokraciji je javnost.
• Političke funkcije javne, načini i procedure
njihovog obavljanja utvrđeni, a posljedice vidljive,
zbog čega su i mogući pozivi na odgovornost
• Javnost odrednica političkog života
• Postoji veza između onih koji vladaju i
raspoloženja javnosti jer bez javnosti ne mogu
politički akteri
• Na toj povezanosti razvija se intenzivna javna
komunikacija.
• Ispunjava javnu sferu, društvenu scenu na kojoj
funkcionira javnost i na kojoj se formira javno
mnijenje.
• Javno mišljenje ili javno mnijenje, skup mišljenja o
nekoj općenito važnoj temi unutar određene
društvene zajednice, koja se izražavaju u rasponu od
glasina preko odgovora na anketna pitanja do
stajališta koja proizlaze iz javnih rasprava
• Mogućnost izražavanja javnoga mnijenja jedan je
od glavnih izvora demokratizacije društva.
• Postaje glavni instrument kojim se javna vlast
poziva na odgovornost i polaže račune svom
adresatu: javnosti.
• Kritički publicitet unosi kriterij transparentnosti i
otvorenosti u proces vršenja vlasti i ističe značaj
njegovanja odnosa s javnošću.
• Javnosti pripadaju svi građani koji javno
izražavaju i zastupaju svoje stavove.
• U političkoj zajednici građaninom se postaje
postaju participiranjem u javnosti.
• Građani – javno mnijenje ogledalo u kojem se
ogledavaju
• Pluralističko društvo – više javnih mnijenja
• Moderne demokracije nije moguće zamisli bez
javnosti.

• Javnost je jamac demokracije budući da jamči

slobodu i otvorenost političkoga procesa
• Sloboda javnog područja u modernim je
društvima stalno u porastu
• Uloga medija u demokraciji
• nadziranje društveno-političkog okruženja i
izvještavanje o pojavama važnim za dobrobit
građana
• pružanje platforme na kojoj političari i
predstavnici drugih interesnih i ostalih skupina
mogu zagovarati svoje stavove;
• poticanje dijaloga među različitim mišljenim
• stvaranje mehanizma za preispitivanje
odgovornosti dužnosnika i njihovog obnašanja
vlasti;
• poticanje građana da uče, biraju i budu aktivni
u javnom životu
• pružanje načelnog otpora pokušajima izvana
da se ugrozi njihova nezavisnost; iskazivanje
uvažavanja članova javnosti
• U postkomunističkim društvima mediji su dobili
dodatne, specifične funkcije:
• gradnje demokracije,
• konsolidacija demokracije,
• uvođenje i legitimacija koncepta demokracije
(pluralizam) i vladavine prava,
• razvoj civilnog društva legitimiranjem
organizacija civilnog društva kao javnih aktera.
• Glavni princip demokratizacije medija u
postkomunističkim društvima – izgradnja
medijskih institucija i medijske politike
kopiranjem modela zapade Europe.

• Nedostatna demokratska politička kultura u

tranzicijskim zemljama znači slabije razvijeno
civilno društvo.
• Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji
važni u osnaživanju demokracije:
• suprotstavljaju autoritarizmu,
• provjeravaju državu i čine je odgovornom
građanima
• predstavljaju interese građana
• omogućuju protok informacija
• stimuliraju demokratsku participaciju i unaprjeđuju
demokratske vrijednosti.
• Ponovna uspostava i jačanje civilnog društva
• „izvlačenje medija iz struktura države i političkih
entiteta“

• Postkomunističke zemlje mogle su preuzeti zapadne

zakonodavne, regulativne i institucionalne modele, no
nisu mogle „preskočiti“ ili sublimirati vrijeme.

• Razvoj medijskih sustava u zapadnim društvima ima

dugu povijest, procesi su tekli postupno.
• Odvajanje medija od politike u zapadnim
demokracijama počeo još u 18. stoljeću
uspostavom javne sfere.

• Totalitarni poreci branili svako iskakanje iz

zadanih okvira.

• Ideološkom kontrolom držali su narod u stanju

poslušnosti.
 Mediji u BiH
• Od dnevnih novina na području BiH svakodnevno dostupni
Dnevni Avaz, Oslobođenje, Nezavisne novine, Dnevni list,
Večernji list
• Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine je
izdala 52 dozvole za pružanje audio-vizualnih usluga i
distribuiranje RTV programa.
• Postoji ukupno šest javnih servisa (BHT 1, BH Radio 1,
Federalna televizija, Radio Federacije BiH, Televizija
Republike Srpske, Radio Republike Srpske
• Ostalih rtv je znatno više. Ukupno su registrirane 42 tv.
• Web portali – novi mediji
• Mediji u BiH imaju važni ulogu u kreiranju
načina na koji gledatelji misle i nametanja
tema o kojima će misliti
• Slabo razvijena javnost
• „Izrazito latentna javnost BiH uglavnom ne
reagira na društvena zbivanja i ne pokazuje
zainteresiranost za sudjelovanje u rješavanju
važnih društvenih pitanja.”
• Podijeljena javnost
• Tri nacionalno determinirane javnosti, između
kojih postoji malo interakcije.
• Svaka od ovih javnosti struktuira se,
konfrontira i postaje suglasna unutar sebe
same.
• Mediji su ogledalo društva
• Prostor kolektivne akcije izvan državnog utjecaja u
BiH se nije razvijao ni približno dovoljno
kapacitetu utjecajnog čimbenika političkih reformi.
• Počinje se razvijati tek pod ključnim utjecajem
međunarodnih aktera a ne kao rezultat unutarnjih
gibanja.
• Ostvareni napredak u razvoju civilnog društva
kongruentan je općoj ocjeni
bosanskohercegovačkog društva.
• “Fragmentirano, institucionalno izuzetno
slabo, financijski neodrživo i u znatnoj mjeri
ovisno o političkoj i financijskog podršci
međunarodne zajednice.”
• Proces demokratizacije jedino se na taj način
može početi odvijati odozdo i zbog toga je
civilno društvo ključni element emancipacije
• Transformacija socijalističkih država u Europi
sadržajno neusporediva s prethodnim
valovima demokratizacije.
• Politička transformacija
• Gospodarska transformacija
• Državna transformacija
• Razlike u transformacije Jugoistočne i
Srednjoistočne Europe.
• Pokret Solidarnost u Poljskoj
• U Čehoslovačkoj nenasilan kolaps režima
• Srednjoistočne zemlje bolje pripremljene za
transformaciju.
• U Jugoistočnoj Europi odozgo kontrolirana
promjena sustava.
• Transformacija povezana s nasiljem
• Nestanak vrijednosti i ideala izazvali
nesigurnost i neizvjesnost – vrijednosni
vakuum.
• Povratak tradicionalnim vrijednostima.
• Privatizacija i siromaštvo.
• Rusija devedesetih temeljem ekonomskih
pokazatelja među nerazvijenim zemljama ili
zemljama Trećeg svijeta.
• Teški egzistencijalni uvjeti ne stvaraju uvjete
za internaliziranje demokratskih vrijednosti.
• Materijalna oskudica navodi ljude da traže
zaštitu jakih vođa koji jamči sigurnost makar i
u minimumu.
• Retrogradna politika
• Demokracija se povezivala s potrošačkim
društvom i državom blagostanja
• Uvjeti demokracije.
• Egzistencijalna ugroza – maeterijalističke
vrijednosti
• Promjena vrijednosti prema R. Inglehartu.
• Utjecaj političkih lidera u tranzicijskim
državama na demokatizaciju.
• Naslijeđen parohijalno-podanički oblik
političke kulture.
• Demokratske okolnosti traže promjenu subjektivnog
odnosa pojedinca prema politici.
• Gospodarski razvoj dovodi do promjena vrijednosti i
pomjerana od materijalističkih prema
postmaterijalističkim.
• Internaliziranje demokratskih vrijednosti.
• Vrijednosti koje prevladavaju u određenom društvu
imaju politički značaj.
• Vrijednosni raskorak između razvijenog dijela Europe i
jugoistočnog dijela.