You are on page 1of 7

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet politikih nauka


Odsjek: Komunikologija
Predmet: Novinarska publicistika

Tema: MEDIJI I MANIPULACIJIA


Studen: .Lejla Selman Prof. Dr. Stjepan Simic
Status: RSF Asistent:Mr.sc.Enita Custovic Br.
indexa:4234

Sarajevo, 04.06.2017.god

SADRZAJ

UVOD

Sta je manipulacija, cemu sluzi i koliko je zaista prisutna u nasim zivotima ?

Kada bi smo malo bolje sagledali historiju, mogli bi se reci da je ponasanje ljudi
poprilicno sablonsko. Manipulacija je prisutna u nasim zivotima jos od malih nogu. Vec
od malih nogu nas nas roditeli, obrzovni sistem, tv i dr. mediji uce da se razlikujemo po
religiji, naciji i sl. Sto znaci da nase ponasnje, nasi stavovi, pogled na svijet i nasa licnost
ne mora nuzno biti nas izbor odnosno nase sumiranje stvarnosti. Stavovi, navike,
tradicije, ljubavi, mrznje se prenose iz generacije u generaciju. Tako smo stvorili sistm u
kojem mnogo toga ne funkcionise, ali i dalje se odupiremo da promijenimo gledista i
prosirimo vidike. Nazalost to je psoljedica jednolicnog odgoja i obrazovanja gdje smo
nauceni sta da razmisljamo, umjesto kakao treba kriticki da razmisljamo, izvan kutije.
Moglo bi se reci da je manipulacija prisutna u raznim nivoima covjekovog zivota i kroz
razne nacine.
Mediji i njihova funkcija
Rijec medij vodi porijeklo od latinskog izraza medium, sto u bukvalnom prevodu znaci
nesto sto se nalazi u sredini, odnosno nesto sto predstavlja sredinu. Glavni zadatak medija
je prenosenje razlicitih vrsta informacija sirokoj javnosti. Medij moze biti opisan kao
masovno komuniciranje.(1) Dakle, medij predstavlja komuniciranje sa ljudima putem
razlicitih medijskih elemenata kao sto su : novine, televizija, internet, i mnogi drugi.

Pojam mass media (masovni medij) ,predstavlja onaj medij koji je kreiran tako da
privuce paznju sto veceg broja publike.

Mediji su duboko ukorijenjeni u sve drustvene aspekte i neraskidivi su dio


svakodnevnice. Masovni mediji vise nego ikada u povijesti covjecanstva ispunjavaju
javnu sferu .Razvojem komunikologije kao drustvene znanosti masovni mediji su postali
sveprisutni i sve prozimajui cinilac drustvene zbilje.

Kako bi se dovoljno istrazila njihova uloga, funkcija i djelovanje na drustvo u centru su


istrazivanja mnogih kako strucnih tako i naucnih studija. Tumacenje uloge medija vezana
je za ekonomiju, kulturu i politiku jednog drustva. Ovisno o uredjenju drzave razlikuje se
i pogled na masovne medije. Ekonomija, politika i kultura su tri drustvena konteksta iz
koje se moze sagledati uloga i funkcija medija. Ali veliku ulogu o uspostavljanju teorija
istrazivanja medija imaju masovna publika i komunikatori(vlasnici medija, medijski
kanali, novinari).

(1) https://www.seo-analyse.com/seo-lexikon/m/medien/ 04.06.2017

Manipulacija i njeni elementi


Manipulacija u savremenom razdoblju pojmovno evoluira, pa u ekonomiji manipulacija
(potrosacima) poprima oblik reklame, odnosno ekonomske propagande, u politici
manipulacija (biracima), kao i na ekonomskom podrucju, poprima oblik propagande.
.Osnovni elementi pojma manipulacija su:

- manipulator (izvor poruke, emiter, posiljatelj poruke)

- poruke koje se salju u javnost (sadrzaj, vrijeme, oblik)- javnost ili masa kojom se
manipulira ( primatelj poruke)

- psihosocijalni uvjeti u kojima se poruka priopcava

- tehnicka sredstva preko kojih se poruka prenosi

Manipulacija se moze objasniti kao smisljen, kontrolisan postupak ili skup postupaka
pomocu kojih manipulator, koristeci se simbolickim sredstvima, u za njega pogodnim
psihosocijalnim uvjetima, odasilje u javnost(masu) preko sredstava komunikacije
(masovni kanali komunikacije) odredjene poruke s namjerom da utjece na uvjerenja,
stajalista i ponasanje ljudi. Tako bi se oni u stvarima o kojima ne postoji opci konsenzus,
a za koje su zainteresirani,usmjerili prema uvjerenju, stajalistima i vrijednostima
manipulatora, a da toga nisu svjesni.

Noam Chomsky i metode manipulacije


U svome dugogodisnjem radu, Chomsky razotkriva ulogu medija u cjelokupnome
sustavu kontrole i nadziranja, kojim upravljaju megakorporacije, odnosno privatno
bogatsvo. Po njemu, mediji imaju presudnu ulogu u sustavu indoktrinacije, zajedno s
obrazovnim ustanovama, sveucilistima

i koledzima, pocevsi vec od najranijih dana, od samoga vrtica.Sustav indoktrinacije jest


taj koji nas uci kako se trebamo ponasati, sto trebamo misliti i zastupat. Jedan od
alternativnih izvora informacija predstavljaju i kompjutorske mreze.

Mediji nisu postali orudje prikupljanja i sirenja informacija koje proizvod neko drugi, vec
proizvodjac, kontrolor i vlasnik informacija. Oni imaju svoje mocne i profesionalno
obucene kadrove za to. Njima su na raspolaganju fakticki sve raspolozive snage koje su
na bilo koji nacin povezane sa informacijama. Oni formiraju informaciju po svojim
pravilima, dajuci informacijama oblik koji odgovara njihovim interesima.

Noama Comskog, naveo je deset strategija manipulacije putem medija.

1) PREUSMERAVANJE PANJE

Panju javnosti preusmeravati sa vanih problema na nevane.


2) STVARANJE PROBLEMA

Ta metoda se naziva i problem-reagovanje-reenje. Treba stvoriti problem, da bi deo


javnosti reagovao na njega. Na primer: izazvati i prenositi nasilje sa namerom, da javnost
lake prihvati ograniavanje slobode, ekonomsku krizu ili da bi se opravdalo ruenje
socijalne drave.

3) POSTUPNOST PROMENA

Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu meru, uvoditi je postepeno, na kaiicu,


mesecima i godinama. Promene, koje bi mogle da izazovu otpor, ako bi bile izvedene
naglo i u kratkom vremenskom roku, bie sprovedene politikom malih koraka. Svet se
tako vremenom menja, a da to ne budi svest o promenama.

4) ODLAGANJE

Jo jedan nain za pripremanje javnosti na nepopularne promene je, da ih se najavljuje


mnogo ranije, unapred. Ljudi tako ne osete odjednom svu teinu promena, jer se
prethodno privikavaju na samu ideje o promeni. Sem toga i zajednika nada u bolju
budunost olakava njihovo prihvatanje.

5) UPOTREBA DJECIJEG JEZIKA

Kada se odraslima obraa kao kad se govori deci, postiemo dva korisna uinka: javnost
potiskuje svoju kritiku svest i poruka ima snanije dejstvo na ljude.Taj sugestivni
mehanizam u velikoj meri se koristi i prilikom reklamiranja.

6) BUDJENJE EMOCIJA

Zloupotreba emocija je klasina tehnika, koja se koristi u izazivanju kratkog spoja,


prilikom razumnog prosuivanja. Kritiku svest zamjenjuju emotivni impulsi (bes, strah,
itd.) Upotreba emotivnog registra omoguava pristup nesvesnom, pa je kasnije mogue
na tom nivou sprovesti ideje, elje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati odreena
ponaanja.

7) NEZNANJE

Kvalitet obrazovanja nizih drustvenih slojeva treba da bude sto slabiji ili ispod proseka,
da bi ponor izmedju obrazovanja visih i nizih slojeva ostao nepremostiv.

8) VELICANJE GLUPOSTI

javnost treba podsticati u prihvatanju prosecnosti. Potrebno je ubediti ljude da je (in, u


modi), pozeljno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema
kulturi i nauci.
9) STVARANJE OSECAJA KRIVICE

Treba ubijediti svakog pojedinca da je samo i iskljuivo on odgovoran za sopstvenu


nesrecu, uslijed oskudnog znanja, ogranicenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako
nesiguran i potcenjen pojedinac, opterecen osecajem krivice, odustace od trazenja pravih
uzroka svog polozaja i pobune protiv ekonomskog sistema.

10) ZLOUPOTREBA ZNANJA

Brz razvoj nauke u poslednjih 50 godina stvara rastucu provaliju izmedju znanja javnosti
i onih koji ga poseduju i koriste, vladajuce elite. Sistem, zaslugom biologije,
neurobiologije i prakticne psihologije, ima pristup naprednom znanju o covjeku i na
fizickom i na psihickom planu.

MEDIJSKA PISMENOST
Medijska kompetencija podrazumijeva posjedovanje znanja i vjestina potrebnih za
optimalno koristenje potencijala komunikacijske tehnologije, te razumijevanje nacina na
koji mediji funkcionisu i sposobnost kritickog analiziranja medijskih sadrzja.

Rezultati novijih studija pokazuju da publika aktivno trai i koristi sadraje, ali da joj
nedostaje kritikog odnosa prema medijskoj stvarnosti, te da je podlona utjecaju
ideologije kodirane u medijskim sadrajima

Casopis za obrazovanje odraslih i kulturu

(Kraidy 2005, Herman and McChesney (1997),

ZAKLJUCAK

Kako bi se zastitili svakodnevne medijske manipulacije btino je ukazati na znacaj


osvjescivanja svakog pojedinca, javnosti. Istaknut bitnost medijskog pismenosti i
kritickog razmisljanja.

McLuhan je naveo kako mediji vise ni ne prenose poruku,oni jesu poruka. Vazno je da
mediji uspostave odrdjenu razinu samokontrole i pored postojecih medijskih i
novinarskih standarda i zakona, vazno je da mediji i sebi sami odrede moralna nacela i
samokontrolu jer su i sami dio te manipulacije, odnosno buducnosti koju ce morati
odrediti.

Iako je Chomsky naveo skolstvo kao otupljujucu upravu koja onemogucuje djeci
samostalno kriticko razmisljanje, upravo smisleni odgoj moze pobuditi etifki ispravnu
odgovornost u kasnijem zivotu djece i pojedinca. Treba razvijati medijsku pismenost
novinara i javnosti, u smislu razumijevanja, kritickog razmisljanja i stvaranja.

dakle

LITERATURA

You might also like