TEORIJA MEDIJA /predavanja 1-5/prva parcijala

Savremena pitanja kojima se bavi teorija komunikacije i teorija medija su:

Masovna komunikacija i njen uinak na savremene medije Komuniciranje kao drutveni proces Struktura i procesi komunikacijskih sistema Drutvena uloga masovnih komunikacija i medija Savremena pitanja medija mediji u globalizacijskim tokovima

Elementi komunikologije
Teorija informacija istrauje komunikacijski proizvod (informaciju) Teorija mass medija istrauje komunikacijske posrednike (medije) Komunikologija (teorija komunikacija) istrauje komuniciranje kao drutveni proces

Elementi masovne komunikacije:

Komunikator Informacija Medij Proces prijenosa informacije Recipijent

Komunikacijski proces
Komunikatori alju informacije recipijentima putem mass medija Recipijenti koriste mass medije da bi poslali svoje informacije komunikatorima

Media lat. stajanje u sredini; posredovanje Sutinski zadatak medija je posredovanje/prijenos informacija od komunikatora do recipijenata i od recipijenata do komunikatora.

Mediji PODJELA
News media i non-news media Printani, elektronski i online mediji Javni servisi(emiteri) komercijalni mediji

Funkcije medija

 Prijenos informacija Prijenos vrijednosti Nametanje odreenih normi i standarda Edukacija Zabava Socijalizacija Legitimiranje i etabliranje pojedinaca

Funkcije mass medija

Informativna prikupljanje informacija, kreiranje poruke, diseminiranje poruke i omogudavanje razumijevanja zbivanja u drutvu i u svijetu Mnijenska i orjentacijska da bi se omogudilo razumijevanje, mediji ne samo da posreduju stvarnost, nego je i interpretiraju; zato se novinarstvo naziva praksom kojom shvatamo svijet Funkcija drutvene akcije organiziranje aktivnosti i pokretanje drutvenih promjena; stavljanje pitanja na dnevni red i mobiliziranja javnosti o tim pitanjima Funkcija dodjele statusa ne samo pojedincima, nego i problemima, organizacijama i pokretima Funkcija nametanja drutvenih normi objanjavanje ta jeste, a ta nije drutveno prihvatljivo ponaanje Socijalizacijska funkcija odgoj putem medija; uticaj mass medija na socijalizaciju pojedinca; uenje kako da se odreene informacije interpretiraju i razumiju Politike funkcije uspostavljanje javnosti, artikuliranje njenih zahtjeva, obrazovanje javnosti Funkcije kritike i javnog nadzora mediji u ime javnosti nadziru politiki sistem i procese; oni su zato mjera demokratije Predavanje 2: MASS MEDIJSKI UINCI NA POJEDINCE I GRUPE Mass medijski uinci deavaju se na tri nivoa: kognitivni (spoznaja), afektivni (osjedaji) i bihejvioralni (ponaanje).

Kognitivni uinci mass medija su:

Otklanjanje nejasnode Kreiranje stavova Agenda-Setting Proirenje sistema vjerovanja Kreiranje vrijednosti Otklanjanje nejasnode je glavni zadatak mass medija, bududi da nejasnoda podrazumijeva nedostatak informacija ili postojanje suprotstavljenih informacija. Nejasnoda se javlja kada ljudima nedostaje informacija kako bi razumjeli znaenje dogaaja ili kada im nedostaju adekvatne informacije kako bi odredili koja od nekoliko interpretacija istog dogaaja je prava. Mediji nemaju mod da unisono odrede taan kontekst interpretacije neke situacije koji konstruira svako ponaosob. Ali, kontrolirajudi koje de informacije biti prezentirane, a koje ne, te kako de te informacije biti prezentirane, mediji imaju mod da limitiraju raspon interpretacija koje javnost moe imati. Kreiranje stavova podrazumijeva stvaranje odnosa javnosti prema nekoj injenici, dijelu stvarnosti, osobi ili situaciji. Selektivnost koju mediji posjeduju nesumnjivo ima veliku ulogu u kreiranju stavova, bududi da su mass mediji svojevrstan filter koji determinira koji se dogaaji, ljudi ili objekti kandidiraju za kreiranje stava, odnosno dolaze pod lupu javnosti. Agenda Setting je u savremenoj teoriji najdebatiraniji uinak mass medija. On podrazumijeva stavljanje na javnu raspravu odreenih tema, dogaaja i situacija i u direktnoj je vezi sa kreiranjem

stavova. Upravo Agenda Setting daje nesumnjivu mod mass medijima i ini ih tako privlanim. Proirenje sistema vjerovanja je kognitivni efekat koji se deava stoga to ljudi putem mass medija ue o drugim ljudima, podrujima i stvarima. Ljudi mogu mijenjati postojedi sistem vjerovanja ili usvajati novi, ovisno o stupnju izloenosti mass medijskom uticaju, ali i ovisno o svojoj otpornosti.Vano je napomenuti da ovdje nije rije o tradicionalnom shvatanju pojma vjerovanje u religijskom znaenju, ved je vie rije o uvjerenju. Kreiranje vrijednosti je bitan kognitivni uinak mass medija. Vrijednosti se mogu definisati kao bazina vjerovanja koja ljudi imaju o poeljnom ponaanju ili preferiranom djelovanju. Ranije se smatralo kako mass mediji imaju neto manji uinak na kreiranje vrijednosti (u odnosu na druge kognitivne efekte), jer se osnovne vrijednosti stiu u porodici i u institucijama formalnog obrazovanja, ali novije teorije zagovaraju ideju da uinak medija na kreiranje vrijednosti nije uopde zanemariv, bududi da su, osobito u novije vrijeme, upravo mass mediji ti koji namedu (drutveno) poeljna ponaanja.

Afektivni uinci mass medija su:

De/senzitivizacija Stvaranje/otklanjanje straha i anksioznosti Zbliavanje/otuenje De/senzitivizacija podrazumijeva kreiranje ili ukidanje senzibiliteta za osjetljiva pitanja putem mass medija.U novijim teorijama kao pozitivan primjer ovog mass medijskog uinka navodi se stvaranje senzibiliteta za manjinska pitanja, dok se kao negativan uinak navodi smanjenje osjetljivosti na nasilje pod uticajem nasilnih mass medijskih sadraja. Stvaranje/otklanjanje straha i anksioznosti je mass medijski efekat koji naroito dobiva na znaaju sa ekspanzijom nasilnih TV sadraja. Mass mediji mogu stvoriti strah i anksioznost prikazivanjem nasilnih scena osobito ukoliko one prikazuju stvarne dogaaje, ali, opet metodom selekcije, mogu i otklanjati strah i anksioznost. Zbliavanje/otuenje je najdebatiraniji uinak mass medija na pojedince i drutvo. U teoriji su razvijena dva oprena stajalita o pitanju: da li mass mediji otuuju ili zbliavaju ljude. Oba stajalita nude vrste argumente: jedni tvrde da mediji ljude dre zarobljenim ispred ekrana (TV i kompjuterskih) umjesto da ih upuduju jedne na druge, dok drugi smatraju kako upravo navodedi svakodnevne probleme drugih ljudi mediji ine da se s njima osjetimo bliskim i povezanim.

Bihejvioralni uinci mass medija su:

Aktivacija Deaktivacija Aktivacija podrazumijeva situaciju u kojoj mass medijska publika/javnost ini neto to inae ne bi inila, a to je posljedica primanja mass medijskih poruka. Aktivacija, kao bihejvioralni uinak mass medija, moe biti krajnji produkt kognitivnih ili afektivnih uinaka. Deaktivacija je suprotan proces, u kojem mass medijska publika/javnost ne ini ono to bi inae inila, uslijed mass medijskog djelovanja. Deaktivacija je uglavnom posljedica mass medijskog kreiranja apatije javnosti.

Predavanje 3: DRUTVENA ULOGA MASS MEDIJA Drutvena uloga medija

Mediji se esto nazivaju etvrtim staleom u dravi (pored zakonodavne, izvrne i sudske vlasti) Moderne demokratije se nazivaju posrednike ili medijske demokratije

Politika se usvaja i prosljeuje putem masovnih medija. Ono to mi, naprimjer, znamo o politici nae zemlje uglavnom smo saznali putem televizije, radija ili novina.

Sedam tipova medija

Propagandni mediji - dravni, promoviraju interese vladajude elite npr. mediji Faistike Njemake Javni sevisi - imaju odreeni stepen neovisnosti i slobode, finansiraju se od pretplate i treba da slue graanima BBC Reklamni mediji - komercijalni ili korporativni; finansiraju se reklamama i slue oglaivaima Fox Kultni mediji namedu svoje standarde i vrijednosti MTV naprimjer Alternativni mediji - online; cilj im je obezbjediti prostor za alternativna gledita portali naprimjer Drutveni (social) mediji drutvene mree u ijem je sreditu korisnik Fiziki mediji celebrity osobe naprimjer

Greke u medijima
Semantike (promijenjeno znaenje informacije: Poznatoj glumici ivot se promijenio za 360 stepeni) Logike (Bufon sletio u Mostar prije desetak minuta i obiao Meugorje) Sutinske (netane informacije)

Autonomija medija
Autonomnost znai razvijenost, kreativnost i slobodu medija, te sposobnost njihove interakcije sa drugim dijelovima drutva/sistemima. Postavlja se, dakle, pitanje moe neki medij biti autonoman i koliko je uzajamno ovisan od drugih podsistema. IK podsistem (kojeg ine svi mediji u nekoj zajednici)je integralni dio svakog drutva i on povezuje i opskrbljuje informacijama druge dijelove sistema.IK podsistem takoer omogudava razmjenu informacija izmeu tih drugih podsistema: politikog, ekonomskog, kulturnog, naunog i drugih

Odnos medija i drave

Dvojak: Drava definira pravila igre (zakoni o komunikacijama) Drava kao izvor informacija (vladini izvori, zvanini izvori) est temeljnih normativa koje propisuje drava: Ustavna naela o slobodi izraavanja Zakoni o vlasnitvu nad medijima Zakoni o telekomunikacijama Zakoni o izdavatvu, kinematografiji itd. Zakoni o kleveti i zatiti podataka Zakoni o autorskim pravima i zatiti intelektualne svojine.

Predavanje 4: MASOVNI MEDIJI I MASOVNA KULTURA Mediji & kultura

Mediji i kultura su neraskidivo povezani. Mediji prenose postojede kulturne vrijednosti, ali i kreiraju nove i ti sadraji (stari i novi) dio su medijske stvarnosti. U odnosu mediji-kultura naroito je vaan proces identifikacije (s kim se i sa im publika identificira) i proces edukacije (kako putem medija podidi kulturne standarde). Mediji su kulturu uinili masovnom (umjesto do tada dominantne elitne kulture poinje preovladavati masovna).

 Mediji prenose kulturne sadraje, ali i kreiraju nove. Mediji i kultura povezani su u specifinu medijsku stvarnost dananjice Mediji mogu uiniti puno na promoviranju kulture... Mediji danas kreiraju vlastiti sistem vrijednosti i stvaraju svoju kulturu. Autori se slau da je ta kultura potroaka kultura. Vrijednosti medijske kulture su amerike (zapadnjake) vrijednosti

Medijski spektakl
Definicija: Spektakl je impresivni performans ili prikaz, sadraj postavljen u zabavnu formu; odnosno svaki objekt, fenomen ili dogaaj koji je vien kao neto impresivno, nesvakidanje, neobino i ponekad uznemirujude. (The World Almanac and Book of Facts, 2006:313). G. Debord : savremeno drutvo spektakl (pret)postavlja kao etiku kategoriju, kao pozitivnost: Ono to se vidi dobro je, a ono to je dobro vidi se

PODJELA KULTURE:
Pupularna kultura folk kultura specifina kultura Popularna kultura: ona u razvijenim industrijskim zemljama (pop kultura SAD od Britney do Justina Biebera) Folk kultura: homogenija, svojstvena odreenim podrujima; u razvijnim zemljama djeluje kao tuinska (folk muzika Balkana naprimjer) Specifina kultura: koja se ne iri izvan odreenih uskih zajednica (kamena s ramena)

Predavanje 5: JAVNI SERVISI I PRIVATNI MEDIJI

DEFINICIJA JAVNOG SERVISA - Neprofitna, nezavisna RTV organizacija, osnovana u ime opde javnosti, finansirana iz javnih prihoda, koja raznovrsnim, uravnoteenim, visokokvalitetnim programima zadovoljava potrebe najvedeg broja graana, odnosno najire javnosti, nepristrasno i bez diskriminacije. Cilj mu je ostvarivanje komunikacijskih potreba graana! Glavne funkcije su mu: da informie, da obrazuje i da zabavi.

KLJUNE RIJEI JAVNIH SERVISA

Osnovan od javnosti nastao na osnovu konsenzusa o potrebi takvog RTV sistema; Finansiran od javnosti osnovni izvor prihoda mu je javni prihod: pretplata, budet, taksa na elektrino brojilo, donacije. Kontrolisan od javnosti - odgovara za svoj rad svim graanima.

Zadatak je javnih emitera da budu u funkciji graana FUNKCIJE JAVNOG SERVISA

Funkcija informiranja: davanje informacija graanima o onome to se zbiva oko njih; Funkcija orjentiranja: objanjavanje drutvenog konteksta zbivanja; Funkcija monitoringa: smanjivanje distance izmeu donosilaca politikih odluka i onih u ije se ime i korist te odluke donose, nadgledanje aktivnosti politikih aktera; Funkcija educiranja (tzv. politiko obrazovanje) ili svojevrsno prosvjetljivanje javnosti kako bi ona mogla odluivati o sebi, odnosno educiranje o znaaju i vanosti injenica; Funkcija agenda setting-a ili oblikovanja dnevnog reda: stavljanje na javnu raspravu onih pitanja koja su od znaaja za politike subjekte i javnost, ali i funkcioniranje sistema u cjelini; Funkcija formiranja javnog politikog diskursa: stvaranje uvjeta za javnu diskusiju o problemima savremene politike zbilje, razvijanje takvih komunikacijskih kanala koji de biti platforma za diskusiju,

ukljuujudi i obezbjeivanje prostora i za alternativna, disidentska miljenja; te Funkcija izraavanja politikih gledita: mogudnost da politiki subjekti izloe svoje stavove javnosti i pokuaju je pridobiti da te stavove podri

JAVNI SISTEM U BIH

TV stanice: BHT1, FTV i RTRS RADIO stanice: BH Radio 1, Radio RS i Radio Federacije BiH

PROBLEMI JAVNOG SERVISA U 21. STOLJEDU

Problem finansiranja (nepladanje RTV takse); Potreba prilagoavanja publici (reklame, sapunice itd.); Izazovi konkurencije (globalnih medija, zabavnih, zavodljivih, reality programa) i Problem dranja koraka s novim tehnologijama (inovacije u produkciji i sferi emitovanja).

PRIVATNI MEDIJI
Laki, zabavni sadraji, neopteredujudi, koji podiu gledanost i prodaju reklamni prostor izmeu. Javni servis bi trebao da radi u interesu graana, a privatni mediji u interesu svojih vlasnika. Privatni mediji Moraju stalno rasti Moraju eliminisati konkurenciju Moraju se stalno mijenjati Moraju biti bri od drugih