Razred: III

Datum:
Nastavna jedinica: Nezavisnosložene rečenice
Tip časa: obrada
Ciljevi:
Obrazovni: usvajanje novih znanja: nezavisnosložene rečenice, vrste nezavisnoloženih
rečenica/ sastavne, rastavne, suprotne
Odgojni: shvatanje važnosti ovladavanja rečeničnim ustrostvom kao dijelom opće i jezičke
kulture
Funkcionalni: razvijanje pismenosti i pravilnog pisanog i usmenog izražavanja
Nastavna sredstva: Udžbenik, živa riječ nastavnika i učenika,
Nastavne metode: dijaloška, metoda pisanja, demonstracije
Artikulacija sata:
Uvodni dio:
- Ponoviti šta je rečenica i koji su osnovni rečenični članovi; ponoviti šta je složena rečenica
- najava teme i ispisivanje naslova na tabli

Glavni dio:
Nezavisnosložene rečenice su one u kojima klauze stoje u gramatički nezavisnom odnosu.
Nastaju nizanjem i slaganjem prostih rečenica.
Nizanje- tačka između prostih rečenica se zamjenjuje nekim pravopisnim znakom.
Pogledala me, sunce me obasjalo. Pogledala me. Sunce me obasjalo.
Slaganje- umetanje veznika između prostih rečenica
Pogledala me, pa me sunce obasjalo.
Nezavisnosložene rečenice mogu biti: sastavne, rastavne i suprotne
Sastavne – odnos istosmjernosti klauza
Veznici sastavnih rečenica su: i, pa, te, ni, niti ( navesti primjere)
Suprotne- odnos suprotnosti ili nepodudarnosti
Veznici suprotnih rečenica: a, ali, nego, no, već
Došao bih, ali me nisu pozvali. ( navoditi primjere)
Rastavne – klauze su u takvom odnosu da je moguće ostvarenje sadržaja samo jedne od njih.
U rastavnim rečenicama klauze su povezane veznikom ili.
Misliš li ozboljno ili se šališ?

Završni dio:
Ponoviti ukratko pređeno gradivo!
Zadaća: Napisati po tri primjera za svaku vrstu nezavisnosloženih rečenica.