GROZDOVI

Grozdovi su jedna od strategija koja potice ucenike da slobodno i otvoreno

razmišljaju
o nekoj temi. Mogu se koristiti i u fazi evokacije i u fazi refleksije, dakle mogu
potaknuti
razmišljanje prije obrade teme, a mogu poslužiti i kao nacin ponavljanja obradene
teme te
kao nacin stvaranja novih spoznaja i veza.
Koraci u stvaranju grozdova:
napisati kljucnu rijec ili frazu u sredini papira
zapisivati rijeci ili fraze koje vam padnu na pamet u vezi s temom
tijekom prisjecanja pojmova i njihova zapisivanja povezujte pojmove za koje
smatrate da se mogu povezati
zapisujete što više pojmova sve dok ne istekne vrijeme ili ideje ne presuše.
Kako su opisali Steele and Steele (1991.) grozdovi su fleksibilna strategija. Mogu
se
oblikovati individualno ili grupno. Kao grupna aktivnost mogu poslužiti kao
okosnica za
grupne ideje što omogucuje ucenicima dodir s asocijacijama i vezama koji su drugi
ucenici
izvukli iz primjera.
RECIPROCNO POUCAVANJE
Reciprocno poucavanje omogucuje da se svi ucenici nadu u ulozi nastavnika i vode
druge kroz tekst. Reciprocno poucavanje obavlja se u grupama od 4 do 7 ucenika.
Svi ucenici
imaju isti tekst i izmjenjuju se kao nastavnici. Uloga nastavnika traži od ucenika da
izvrši pet
zadaca. Nakon što ucenici procitaju odlomak (u sebi), ucenik u ulozi nastavnika
treba:
sažeti što je procitao,
smisliti nekoliko pitanja o odlomku i dobiti odgovore drugih ucenika na njih,
razjasniti problem u vezi s kojim drugi ucenici nisu sigurni,
predvidjeti što ce biti receno u sljedecem odlomku,
zadati svima da procitaju sljedeci odlomak i prozvati sljedeceg ucenika koji
preuzima ulogu nastavnika.
MISLI I RAZMIJENI MISLI U PARU
Ova je strategija brza aktivnost suradnickog ucenja koja od ucenika traži da
razmišljaju o tekstu i da im kolege pomažu u oblikovanju ideja. Može se ponavljati
nekoliko
puta tijekom citanja ili predavanja. Na pitanja koja je nastavnik pripremio
unaprijed ucenici
daju svoj odgovor. Tada se podijele u parove i razmjenjuju odgovore pokušavajuci
dobiti
odgovor koji ukljucuje ideje u paru.
SLAGALICA
Suradnicka struktura slagalice je u tome da clanovi neke suradnicke grupe
postanu
strucnjaci u odredenom polju neke teme. Razred je podijeljen u grupe (maticne
skupine).
Temu koju proucavamo podijelimo na 4 dijela. Unutar maticne skupine ucenike
podijelimo
npr. brojevima (jedinice, dvojke, trojke, cetvorke). Svi ucenici dobiju neki dio
teksta. Sada
se svi ucenici kojima je dodijeljen isti broj premještaju u ekspertnu skupinu. On
zajedno rade
na istom dijelu teksta i postaju eksperti iz tog dijela.
Bajric Romana: SURADNICKO UCENJE U NASTAVI
Ekspertna skupina proucava svoju podtemu i planira efikasne nacine za
poucavanje
važnih informacija svojim maticnim grupama kada se vrate u njih. Po završetku
ucenici se
vracaju iz ekspertnih skupina u maticne skupine i poucavaju ostale ucenike
sadržaju. Clanovi
maticnih skupina trebali bi zapisivati sva pitanja koja imaju veze s bilo kojim
dijelom teksta.
Ta bi se pitanja trebalo uputiti grupnom ekspertu koji je odgovoran za taj dio.
PREDVIDANJA U PARU
Ucenike se podijeli u parove. Na plocu se zapiše popis rijeci koji se odnose na
likove,
okruženje i dio price. Parove se zamoli da porazgovaraju o cemu bi mogla govoriti
prica i da
svoja predvidanja u vezi nje zapišu. Nakon toga se cita prica u cjelini tijekom cega
ucenici
mogu pratiti jesu li što uspjeli predvidjeti.
RAZMISLI/U PARU RAZMIJENI
Pred ucenike se postavi neki problem ili pitanje o kojem oni individualno razmisle,
a
zatim u paru razmijene svoje mišljenje.
Ovo je brza i jednostavna tehnika suradnickog ucenja koja se može primijeniti na
vecinu
sadržaja. Odlicna je za pocetak razgovora.
KOLO –NAOKOLO
Kolo-naokolo je suradnicka aktivnost u kojoj se jedan papir i olovka sustavno šalju
od
clana do clana grupe. Jedan sudionik zapiše neku ideju i pošalje papir i olovku
uceniku s
lijeve strane. Taj ucenik dopiše nešto svoje vec zapisanoj ideji i pošalje papir dalje.
Postoji i usmena inacica ove tehnike. Svaki clan grupe usmeno priopcava svoju
ideju na
kružan nacin.
 ULOGE KOJE UCENICI GLUME
Uloge koje ucenici glume mogu biti u svrhu održavanje grupe, rješenja zadataka ili
oboje.
Dodjeljivane uloge mogu biti:
Inspektor: provjerava razumiju li svi trenutacni zadatak.
Izvidac: traži potrebne informacije od drugih grupa ili ucitelja.
Mjerac vremena: pazi na vremenska ogranicenja i održava usredotocenost grupe
na aktivnost.
Aktivni slušac: ponavlja ili parafrazira ono što su drugi rekli.
Postavljac pitanja: izvlaci ideje i na zadatak usmjerene priloge svih clanova grupe.
Citac: cita sve pisane materijale grupi.
Sažimac: prikuplja grupne zakljucke kako bi oni imali smisla u cjelini.
Bajric Romana: SURADNICKO UCENJE U NASTAVI

Tablica 1: Strategije suradnickog ucenja.

EVOKACIJA RAZUMIJEVANJE
ZNACENJA
REFLEKSIJA
Sistem podučavanja na kome se zasniva program RWCT ima tri faze.
Prva faza je evokacija(E),u kojoj se učenici aktivno prisjećaju svega što znaju o
zadatoj temi i da se aktivno uključe u proces učenja.
Druga faza je razumijevanje značenja(R),u kojoj učenici izlažu novom sadržaju kroz
tekstove,predavanja i u kojoj se od njih očekuje da te ideje integrišu u svoje
prethodno znanje.
ERR sistem se završava fazom refleksije(R),u kojoj učenici povezuju „staro“ i
„novo“ znanje i na taj način dolaze do trajnog učenja.
Primjenom tehnika RWCT unaprijediće se način izvođenja nastave,povećati
uključenost učenika u nastavi kao i veća zainteresovanost za predmete...

Sustav kritičkog mišljenja ne sadrži, kao tradicionalni nastavni sat, uvodni, glavni i
završni dio sata, već ga čini okvirni sustav koji je obrazac metoda poučavanja
primjerenih za početak, sredinu i završetak nastavnog sata: evokacija,
razumijevanje značenja i refleksija pa ga zovemo ERR sustav.

Evokacija

Evokacija je prva etapa ERR sustava u kojoj se vrši nekoliko važnih kognitivnih
aktivnosti. Učenici se aktivno prisjećaju svega što znaju o nekoj temi, preispituju
vlastito znanje i ujedno povezuju poznato s nepoznatim. Učenike treba aktivirati
kako bi došli do sadržajnog, trajnog i kritičkog razumijevanja. U ovoj etapi se od
njih traži da razmisle što znaju o nekoj temi, da o njoj postavljaju pitanja i odrede
svrhu učenja. Kroz početnu aktivnost izlučuju temelje osobnog znanja na koje se
može dograditi novo znanje.
Razumijevanje značenja

U drugoj etapi učenici dolaze u kontakt s novim informacijama ili idejama. Zadaća
je održati aktivnost, zanimanje i zamah postignut u etapi evokacije. Treba podržati
pokušaje učenika da prate svoje razumijevanje. Od njih tražimo da istražuju i
preispituju spoznaje te smisleno povezuju novo s poznatim. Rezultat ovog procesa
je zaključivanje ili shvaćanje značenja.

Refleksija

Refleksija je treća etapa u kojoj učenici stvarno usvajaju novo znanje i u njoj dolazi
do trajnog učenja. Od učenika se očekuje da vlastitim riječima počnu izražavati
nove postavke i informacije jer najbolje pamte ono što razumiju u vlastitom
kontekstu. Potrebno je omogućiti razmjenu ideja između učenika, čime se
proširuje njihov rječnik te ih izložiti raznim shemama dok grade vlastitu. Od
učenika se traži da iznova razmišljaju o idejama s kojima su se susreli i značenju
koje su shvatili, te da propituju, tumače, primjenjuju, raspravljaju i proširuju to
značenje na novo područje aktivnosti.

Uočene su i znatne promjene kod učenika: aktivnije sudjelovanje, veći interes za

nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera, opušteniji pristup
nastavi. Poboljšao se je i odnos prema nastavniku, želja za učenjem, veća je
zainteresiranost. Učenici ostvaruju bolju suradnju s razrednim kolegama i imaju
bolji pristup prezentiranim informacijama. Za vrijeme nastave svi učenici imaju
priliku izraziti što misle ili znaju, učiti u suradnji s drugima, koristiti literaturu i
aktivno sudjelovati u zanimljivoj nastavi.

Navedene nastavne metode i strategije najbolje potiču kreativnost učenika i

nastavnika. Nastavnici koji koriste alternativni oblik poučavanja bolji su poticatelji
kreativnosti svojih učenika od učitelja koji još uvijek koriste tradicionalan način
poučavanja.Svim nastavnicima savjetujem da završe RWCT seminar. Primjena
novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj je aktivnije sudjelovanje učenika,
veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera. U
komibnaciji s e-učenjem omogućeno je dodatno poboljšanje nastavnog procesa u
kojemu dominira učenik i njegove aktivnosti uz mentorstvo nastavnika.

• “Vrtlog ideja” u kojoj se učenici slobodno izražavaju o nekoj temi,

artikuliraju predznanje i postavljaju vlastita pitanja.

• Nastavnik daje pojam, temu ili pitanje.

• Učenici unutar zadanog vremena izražavaju što im pritom padne na pamet.

• Izjave se zapisuju na ploču ili karte.

 • Slobodno izražavanje misli i ohrabrivanje za kreativne i neobične priloge.

• Poticanje motivacije za učenje bez pritiska ili stresa.

Može se izvoditi samostalno, u paru ili grupi.

Pisani razgovor

• Učenici komuniciraju pismeno.

• Na zajedničkom listu zapisana je tema u obliku naslova ili na sredini lista.

• Učenici u tišini naizmjence zapisuju što im padne na pamet o toj temi,

pozivaju se jedni na druge i stvaraju zajednički tekst.

• Stvara se visoka koncentracija

• Intenzivan oblik društvene interakcije (kontakt bez izgovorenih riječi)

• Prikupljanje predznanja

• Razvoj kreativnosti

• Sudjeluju učenici koji se ne javljaju u razgovorima za vrijeme nastave

Filtriranje izjava koje su korisne za daljnji postupak

Petminutni sastav
(slobodno pisanje)

• Učenici slobodno pišu o određenom pojmu, temi

• Nekoliko dobrovoljaca pročitaju svoje slobodne sastave cijeloj grupi

Razmisli/u paru razmijeni

• Učenici se podijele u parove.

• Podijele im se pitanja iz nastavne jedinice o kojima će samostalno razmisliti

i zapisati svoju reakciju.

• Svaki od učenika u paru piše četiri minute o svojoj temi.

• Nakon pisanja, parovi razmjenjuju iskustva, uspoređuju svoje odgovore s

partnerovim

• Nekoliko parova pročitaju svoje odgovore cijelom razredu.

Grozdovi
 • Strategija poučavanja koja potiče učenike da slobodno razmišljaju o nekoj
temi.

• Koristimo ju u etapi evokacije i refleksije

• Nelinearna metoda asociranja koju bi valjalo planirati u malim skupinama

• Može potaknuti na razmišljanje podrobnije obrade teme, a može poslužiti i

kao način ponavljanja obrađene teme te kao način stvaranja novih veza i
spoznaja

• Pismena aktivnost koja može koristiti kao uvođenje u pisanje, osobito za

učenike koji nerado pišu.

• Podjestnik učenicima na spoznaje i veze kojih možda nisu bili svjesni

• Mogu se oblikovati individualno ili grupno

Koraci u stvaranju grozdova

• Napisati ključnu riječ ili frazu na sredini papira ili ploče

• Počnu se zapisivati riječi ili fraze koje padnu na pamet u vezi s tom temom

• Dok se učenici prisjećaju pojmova i zapisuju ih, neka počnu povezivati

pojmove za koje smatraju da se mogu usporediti

• Treba zapisivati što više pojmova ili dok ne istekne vrijeme ili ne prestanu
ideje.

• Zapisivati sve što padne na um, ne razmišljati o točnosti, samo sve zapisivati

• Ne treba se brinuti zbog pravopisa i ostalih ograničenja

• Ne prestaje se pisati sve dok ne prođe vrijeme da bi se sve ideje izlučile.

• Ako ponestanu ideje na neko vrijeme, može se «šarati» po papiru dok

ponovno ne naiđu

• Potrebno je stvoriti što više veza

• Tema mora biti zanimljiva svim učenicima

• Razmjena grozdova s drugim članovima grupe ili u parovima

• Nastavnik, mentor također izrađuje grozdove kako bi se aktivnost i zadatak

shvatili ozbiljno

Metoda INSERT
 • Metoda INSERT (Interactive Noting System for Efective Reading and
Thinking) je način praćenja razumijevanja.

• Dok čitaju, učenici ispisuju oznake na marginama teksta. Koriste se četiri

oznake prema učenikovom znanju i spoznajama:

+ … nove informacije

ü … poznato od prije

- … nešto proturječno

? … zbunjujuće ili želimo znati više

• Ne treba označavati svaki red ili pojam, već se oznake postavljaju prema
prikazanim informacijama općenito.

• Nakon čitanja, analiza postavljanja oznaka pomaže kod otkrivanja novih ili
zbunjujućih informacija ili postavki o kojima učenici žele doznati više.

Kategorizacijski pregled

• Ovom metodom učenici organiziraju ideje koje su asocirali.

• Nakon razmišljanja i diskusije određuju kategorije za ideje.

• Kategorije se zapisuju na ploču, kartu ili bilježnicu i potom upisuju asocirane

ideje u primjerene kategorije.

• Ponekad će grupa učenika promijeniti kategoriju, pa kategorizacija varira od

grupe do grupe.

Vennov dijagram

• Vennov dijagram se sastoji od dva ili više velika i djelomice preklapajuća

kruga s prostorom u sredini.

• Može poslužiti za suprotstavljanje ideja ili da se pokaže kako se one

preklapaju.

• Vennov dijagram s dva preklapajuća kruga omogućava usporedbu obilježja

dvaju pojmova.

Kockarenje
 • To je metoda poučavanja koja omogućuje obradu neke teme iz različitih
perspektiva, pri čemu se učenici služe kockom na čijim su plohama napisane
natuknice za mišljenje i pisanje.

• Upute za šest ploha su:

• OPIŠI – treba opisati što se vidi, boju, veličina, oblik.

• USPOREDI – Čemu sliči? Od čega se razlikuje?

• POVEŽI – Na što vas podsjeća? Što vam pada na um?

• RAŠČLANI – Recite kako se proizvodi. (Može se i izmisliti.)

• PRIMJENI – Kako se može primijeniti?

• ZA/PROTIV – Zauzmite stav.

• Nastavnik vodi učenike kroz aktivnost kockarenja tako da učenici kratko

slobodno pišu o zadanoj temi. Postupak slobodnog pisanja nastavlja se kroz
svih šest ploha kocke. Nakon pisanja, učenici razmjenjuju svoje odgovore (u
paru i grupi), te reagiraju pohvalama i pitanjima.

Konceptualna tablica

• Koristan način vizualne organizacije informacija poslije diskusije predstavlja

konceptualna tablica.

• Pomoću nje učenici uspoređuju tri ili više postavki ili problema.

• Vodoravno se upišu stavke koje se uspoređuju, a okomito obilježja prema

kojem ih se uspoređuje.

• Mogu se osmisliti kao aktivnost za razrednu diskusiju.

T-tablica

• T-tablica predstavlja višenamjensko vizualno pomagalo bilježenja binarnih

odgovora (da/ne, za/protiv) ili usporedbi/suprotstavljanja tijekom diskusije.

• Učenici nakon čitanja zadanog teksta, u parovima oblikuju T-tablicu u kojoj

u zadanom kraćem vremenu zapisuju s lijeve strane tablice sve razloge kojih
se mogu sjetiti u korist određene ideje ili postupka, a potom zapisuju s
desne strane tablice sve razloge kojih se mogu sjetiti protiv te ideje ili
postupka.

Ispremiješane rečenice
 • Učenicima prije čitanja daje se popis stavki, naziva ili postupaka te zatraži
da predvide pravilan redoslijed kojim ih treba složiti.

• Može ih se zamoliti da te nazive (rečenice) slože ispravnim redoslijedom

nakon što pročitaju tekst.

• Učenici u parovima trebaju objasniti razredu zašto su poredali zadane

tvrdnje na određeni način.

• Metoda se može primjeniti za usvajanje postupaka rada na računalu u

određenim programima.

KWL tablica

• KWL tablica sadrži elemente što znam, što želim saznati, što sam naučio
(engl. KWL Chart, What I know, What I want to know, What I learned).

• Tokom nastavnog procesa učenici popunjavaju tablicu.

• Prije čitanja teksta, učenici u parovima pišu u prvom stupcu tablice što
znaju ili misle da znaju o određenom problemu ili postupku.

• Njihove ideje se mogu svrstati u kategorije.

• U drugom stupcu «želim znati» učenici zapisuju pitanja koja ih zanimaju

vezano za tvrdnje u koje nisu sigurni.

• Nakon čitanja zadanog teksta, učenici ispunjavaju stupac «što smo naučili»,
pri čemu skreću pozornost na pitanja koja su postavili prije čitanja.

• Ukoliko su neka pitanja ostala neodgovorena, s učenicima treba

porazgovarati gdje bi mogli potražiti odgovore na ta pitanja.

Mreža diskusije

• Učenici u parovima napišu popis razloga u korist ili protiv mišljenja o

određenom pitanju u tekstu koje je postavljeno u obliku binarnog pitanja
(npr. Da li bi djeca trebala raditi na Internetu uz prisustvo roditelja?).

• Parovi se pridruže drugim parovima i razmatraju to pitanje.

• Diskusija zahtijeva od svih sudionika sposobnost da se živi s drukčijim

shvaćanjima.

• Šteta je što se ova metoda premalo uvježbava u nastavi, ona se ne bi

trebala ograničiti samo na društvene predmete.
Debata

• Debata se često koristi kao dogradnja aktivnosti mreže diskusije.

• Razred se fizički podijeli i učenici zastupaju suprotna mišljenja u vezi s

nekim problemom – doslovce mijenjaju strane jer se premještaju s jedne
strane razreda na drugu kako mijenjaju mišljenja.

• U debati učenici pozorno slušaju tuđe mišljenje prije nego što reagiraju.

• Važno je da svi članovi grupe sudjeluju u raspravi.

• Kao zaključak, dobrovoljac svake grupe sažima stajalište svoje grupe.

• Debata završava glasovanjem o problemskom pitanju.

Metoda slagalice

• Suradnička struktura slagalice je u tome da članovi neke suradničke grupe

postanu stručnjaci u određenom polju neke teme.

• Razred je podijeljen u grupe (matične skupine). Temu koju proučavamo

podijelimo na 4 dijela.

• Unutar matične skupine učenike podijelimo npr. brojevima (jedinice,

dvojke, trojke, četvorke).

• Svi učenici dobiju neki dio teksta. Sada se svi učenici kojima je dodijeljen isti
broj premještaju u ekspertnu skupinu. Oni zajedno rade na istom dijelu
teksta i postaju eksperti iz tog dijela.

• Ekspertna skupina proučava svoju podtemu i planira efikasne načine za

poučavanje važnih informacija svojim matičnim grupama kada se vrate u
njih.

• Po završetku učenici se vraćaju iz ekspertnih skupina u matične skupine i

poučavaju ostale učenike sadržaju.

• Članovi matičnih skupina trebali bi zapisivati sva pitanja koja imaju veze s
bilo kojim dijelom teksta. Ta bi se pitanja trebalo uputiti grupnom ekspertu
koji je odgovoran za taj dio.

Ekspertne grupe (programi moje računalo i Windows Explorer):

1. Usporedba programa Moje računalo i Windows Explorer

2. Načini prikaza i sortiranja mapa i datoteka

 3. Kreiranje nove mape, preimenovanje mapa i datoteka

4. Označavanje, kopiranje i premještanje mapa i datoteka

Ekspertne grupe (oblikovanje teksta):

1. Oblikovanje pisma

2. Oblikovanje odlomaka

3. Oblikovanje stranica

4. Oblikovanje zaglavlja i podnožja

Ocjenjivanje učenika:

Ekspertna grupa:

Ime i prezime člana:

Elementi ocjenjivanja:

• prezentacija:

• izrada (kreativnost):

• informativnost: