GRUPNI RAD U NASTAVI

Grupni rad je vrlo star oblik nastave. Postojao je još

prije uvođenja razredne nastave. Jedna od slabosti
tradicionalne nastave je upravo činjenica da se u njoj
grupni rad vrlo rijetko primjenjuje. A grupni rad je
izrazito djelotvoran način sticanja znanja. Zapravo,
grupni rad povezan s individualnim radom učenika
daje u nastavnom procesu najbolje rezultate.
Ovaj oblik nastave ima i odgojno značenje:
povećava samopouzdanje kod učenika;
 razvija pojedinačne odgovornosti;
pospješuje komunikaciju;
navikava učenike da pružaju pomoć jedan drugom;
 produbljuje odnose među učenicima.
Načela organizacije i izvođenja
grupnog rada

1. Grupni rad znači podjelu razreda na grupe.

Brojčani sastavi grupa mogu biti različiti.
2. Zadaci koji se daju grupama mogu biti isti ili
različiti, ovisno o obrazovnim ciljevima koji se žele
ostvariti.
3. U svakoj grupi bira se jedan učenik kao vođa grupe,
koji se ne mijenja. On podnosi izvještaj o radu
čitave grupe.
4. Grupe trebaju raditi približno istim tempom.
5. Svaki član grupe rješava svoj dio postavljenog zadatka,
pa je grupni rad zapravo objedinjenje individualnih
radova svih članova.
6. Kontrolu rada nastavnik provodi tokom cijelog
nastavnog sata.
7. Važno pitanje u primjeni grupnog rada je i ocjena rada
učenika. Aktivnost učenika i uspješnost grupnog rada
biće bolja što su učenici bolje upoznati s načinom na koji
će nastavnik ocjenjivati njihov rad.
8. Grupni rad kao oblik nastave više je pogodan u nižim
razredima, posebno pri rješavanju problema.
 Pri formiranju grupa važno je:
Grupe mogu biti:
Voditi brigu o
Homogene ili heterogene
mogućnostima,
(spol, dob, sposobnosti) interesovanjima, potrebama i
 Privremene ili stalne stilovima učenja učenika
(1 čas ili određeno vrijeme) Odnosu spolova (više
Prema vrsti zadataka: sve djevojčica – grupa pokazuje
grupe obrađuju iste zadatke bolje rezultate)
ili grupe dobivaju različite
zadatke
FAZE GRUPNE NASTAVE
1. faza: Organizacijski okvirni uslovi
2. faza: Izbor teme za grupni rad
3. faza: Strukturiranje teme za grupni rad
4. faza: Podjela u grupe i raspodjela podtema
5. faza: Osiguranje sredstava za rad
6. faza: Obrada tema u malim grupama
7. faza: Prezentacija rezultata svih grupa
8. faza: Sažimanje rezultata-osiguranje rezultata
 Uloge učenika su :
voditelj razgovora;
koordinator – kondukter voznog reda;
 mjerač vremena;
 prezentator.
Uloge nastavnika su:
definiše jasan i razvojno primjeren cilj rada;
odredi jasne i odmjerene zadatke;
 potiče i prati rad svih grupa;
potiče učenike da samostalno donose dobre odluke i
preuzimaju uloge;
 pomaže učenicima da utiču na grupnu dinamiku.
Temeljna načela učenja zasnovanog na
saradnji su:
Paralelne interakcije: Među učenicima postoji
višestruka interakcija tokom procesa učenja. Tako je
vrijeme aktivnog učešća svakog pojedinog učenika
duže nego što bi bilo u toku tradicionalnog časa.
Stvaralačka uzajamna zavisnost: Pojedinačni razvoj
i razvoj grupe pozitivno će uticati jedan na drugog, ako
razvoj jednog učenika traži od drugih da se razvijaju,
ukoliko uspjeh jedne grupe znači uspjeh druge grupe u
isto vrijeme.
Lična odgovornost: Svaki učenik mora završiti svoj
dio posla kako bi doprinio radu grupe. Pojedinac je
odgovoran grupi. Članovi grupe znaju koliko je ko
doprinio, a svaki pojedinac je odgovoran za određeni
dio zadatka.
Ravnopravno učešće: Učenici učestvuju u radu prema
svojim sposobnostima. Taj cilj može se postići podjelom
rada ili dodjelom zadataka.
Strategije koje se primjenjuju u grupnom
radu u nastavi
Recipročno poučavanje - omogućava da se svi
učenici nađu u ulozi nastavnika i vode druge kroz tekst
ili zadatke. Uloga nastavnika traži od učenika da izvrši
pet zadatka. Nakon što učenici pročitaju zadatak (u
sebi), učenik u ulozi nastavnika treba: sažeti što je
pročitao, smisliti nekoliko pitanja o zadatku i dobiti
odgovore na njih od drugih učenika, predložiti način
rješavanja zadatka, razjasniti problem u vezi s kojim
drugi učenici nisu sigurni, zadati svima da pročitaju
sljedeći odlomak i prozvati sljedećeg učenika koji
preuzima ulogu nastavnika.
Razmisli, razmjeni - Pred učenike se postavi neki
problem ili pitanje o kojem oni individualno razmisle, a
zatim u grupi razmjene svoje mišljenje.
Kolo-naokolo - je saradnička aktivnost u kojoj se jedan
papir i olovka redom usmjeravaju od člana do člana grupe.
Jedan učenik zapiše neku ideju i pošalje papir i olovku
učeniku s lijeve strane. Taj učenik dopiše nešto svoje već
zapisanoj ideji i pošalje papir dalje. Postoji i usmena
verzija ove tehnike.
Oluja ideja - je tehnika kreativnoga mišljenja u kojoj se
nabrajaju i zapisuju rješenja nekog problema, a služi za
stvaranje velikoga broja ideja. Svaki učenik u grupi mora se
truditi da da što više prijedloga koji se ne kritikuju i ne
odbacuju, bez obzira koliko su dobri, razumni i izvodljivi.
Tek u kasnijim fazama provjeravaju se svi odgovori.
Slagalica - Saradnička struktura slagalice je u tome da
članovi neke saradničke grupe postanu stručnjaci u
određenom polju neke teme. Svi učenici dobijaju neki dio
zadatka. Sada se svi učenici kojima je dodjeljen isti zadatak
premještaju u ekspertnu grupu, gdje planiraju efikasne
načine za poučavanje važnim informacijama u svojim
matičnim grupama. Po završetku učenici se vraćaju iz
ekspertnih grupa u matične grupe i poučavaju ostale
učenike sadržaju.
Potrebno je napomenuti da se iz grupnog rada u
nastavi razvija tzv. kooperativno učenje. Kooperativno
se učenje javlja kad učenici/ce rade zajedno, u
parovima ili malim grupama, da bi se bavili nekim
zajedničkim problemom, istražili zajedničku temu ili
nadogradili uzajamne spoznaje, da bi stvorili nove
ideje, nove kombinacije ili jedinstvene inovacije.
Prednosti grupnog rada:
grupa obuhvata nadarene , prosječne i slabije učenike;
 svi oni unutar grupe moraju biti aktivni;
 članovi grupe između sebe sarađuju;
 grupni rad pogoduje za razvijanje prijateljstva i
socijalizaciju ličnosti;
 grupni rad privakava mlade osobe za preuzimanje
uloga i odgovornosti i u svom budućem životu.
Nedostaci grupnog rada:
suviše teško gradivo koje premašuje individualne
mogućnosti učenika nije pogodno za grupni rad;
moramo uvažiti činjenicu da neka djeca jednostavno
žele sami da rade neko gradivo, a ne u grupi;
 grupni rad zahtjeva odgovarajuća materijalna sredstva
i pomagala;
 nedostatak grupnog rada jeste ako ga ne praktikuje
većina nastavnika.
“Složni ljudi su stvorili čuda”
Indijska poslovica