TO JE KULTURA?

Nije je jednostavno definirati, prije svega jer u startu moramo razgraniiti o kojem pojmu priamo;
da li o visokoj kulturi ( onoj kojoj pripada svijet umjetnosti ) ili kulturi ivljenja neke zajednice.
Za poetak znaenje rijei kultura moemo definirati na tri razliita naina:
1. Proces drutvenog intelektualnog, duhovnog i estetskog razvoja ( svijet filozofa, naunika,
umjetnika..)
2. Djela i praksa iz naune i umjetnike sfere
3. Odreeni nain ivljenja nekog naroda, perioda, grupe ljudi .. ( razvoj pisma, vrste sportova,
proslave svetkovina, festivali .. )
Drugim rijeima, kultura je esto definirana u kontekstu ljudi, dogaaja, djelatnosti i proizvoda i
najede je upravo onaj njen dio koji vrijedi uvati.
( Primjer:Tetovaa drevni nain dekoriranja ljudskog tijela sa razliitim dijapazonom znaenja, ili ak
bez znaenja. Ipak, sve to radimo, sve to konzumiramo, od filmova do odjede ili namjetaja, moe se
doivjeti kao oblik komuniciranja naih vrijednosti i identiteta. )

POP-KULTURA
Da bi definirali pop-kulturu tj. popularnu kulturu moramo prvo shvatiti sam termin popularnosti.
On potjee od konzumerizma i kulture mladih 50-tih i 60-tih godina prolog stoljeda. Popularni
proizvodi su lako dostupni , jer nastaju uslijed masovne tvornike proizvodnje, koja se definira ranijim
nacrtima proizvoda tj. dizajnom. Kupovina tj. Konzumacija popularne kulture osigurava se putem
reklamom, usmenom ili putem medija. ( Any Warhol seminar )
Moderna popularna kultura nastala je u drugoj polovini 20.st iz poslijeratnog konzumerizma i boom-a
mladenake kulture u Americi koja se proirila Zapadnom civilizacijom ( SAD, Canada, EU ).
Manifestira se kroz masmedije tj. U vidu muzike, televizije, radija, asopisa, knjiga. Proizvodnja pop
kulture vezana je za industrijsku proizvodnju a njena uspjenost ovisi o doivljaju fanova ili mase ljudi.
Proizvodnja popu kulture nije do kraja odreena odlukama proizvoaa, nego je vie pitanje dijaloga i
sposobnosti proizvoaa da brzo uoe trendove u drutvu, da ih ak i predvide, te uzvrate novim
formama proizvoda.
esto obiljeja i rituali pop kulture zapoinju u subkulturama, a populariziraju se kroz njihovo
prihvadanje od strane vedeg broja ljudi, masa, te tako postaju main-stream.
Neki elementi visoke kulture i batine takoer su nekada davno bili dio pop-kulture, poput drama
William Shakespearea, ili zidnog slikarstva Michelangela.
Meutim , u praskozorje industrijske revolucije raa se pop kultura kavu danas poznajemo i ivimo.
Prije industrijalizacije svijeta lijepe stvari izraene rukom mogli su posjedovati samo malobrojni
pripadnici viih slojeva drutva. Kopije takvih predmeta, masovnom proizvodnjom u tvornicama

postaju jeftine i dostupne svima. Proizvoai tim zapoinju i utrku u proizvodnji do tad
neproizvedenog, stvarajudi i dodatne apetite kod ljudi da imaju ono to im ne treba ali ipak ele.
Takva ubrzana i bezrazlona proizvodnja paralelno dovodi do pada kvalitete i umjetnike vrijednosti
proizvoda.
U medijima, pad kvalitete prati i porast predvidljivosti, osobito u filmu, muzici i drugim fikcijama.
Danas potvrdu tog fenomena vidimo u velikom broju sapunica, reality-showa, ute tampe koja
narod hrani sadrajima koji ni po emu nisu novi, pa ak ni okantni, nego su dapae vrlo oekivani.
Oni na neki nain ispunjavaju oekivanja svoje publike eljene bijega iz vlastitog ivota, ali ih
ostavljaju nezasitnima u smislu konzumacije daljnjih takvih sadraja, to dijelom spada u
problematiku ovisnosti. I masovna proizvodnja filmova se dri uvijek oekivanih plotova, zaokreta u
dramaturgiji koji su sve samo ne iznenaujudi. Popmuzika se multiplicira na slian nain.
Sve ovo na neki nain dri ljude pasivnima po pitanju stvarnih problema i prozivke odgovornih
institucija. Prije demo se aliti na TV program nego na razvojnu strategiju grada ili nepostojanja
politikog plana djelovanja prema porasti zaposlenosti. U ovom smislu su vizualne komunikacije
agenti vladajude ideologije. Stalno neutaena elja za jo proizvoda i jo light medijskih sadraja dri
ljude dalje od drutvenih promjena. Jedini koji su zadovoljeni su proizvoai, trgovci, vlasnici medija i
vlade. Dok se ljudi vrte u krug izmeu tri stavke: konzumacija-elja-razoaranje, unedogled.