KULTURNA POLITIKA

GENERALNA OCJENA HRV. KULT. POLITIKE I PREPORUKE VIJEA EUROPE

Hrvatsko izvjee o kulturnoj politici dobilo je pohvale od strunjaka Vijea Europe zbog kritikog pristupa: zatvorenost, konzervativnost, jubilarnost, prigodniarski ton, etatizacija. Generalna ocjena hrv. kulturne politike: Hrvatska ima dobre policy thinkers, ali loe policy doers. Tri osnovne preporuke Vijea Europe: 1. fokusiranje RH kao raskrija, susreta, sjecita kultura: srednjoeuropske, mediteranske i balkanske 2. razvitak kulturnog turizma 3. investiranje u hrvatsku kreativnost

STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA

kulturu uvrstit u korisnike prihoda igara na sreu porast proraunskih sredstava za kulturu kultura kao razvojna snaga drutva mjesto kulture kao potronje sponzorstva i donacije mjesto klasinih reklama pluralizam kulturnih orijentacija, natjecanje kulturnih inicijativa, instrumenata i ciljeva mjesto jednogodinjeg viegodinji planovi i financiranje kulturnih projekata porezne olakice porez i troarine na ime autorskih prava na promet nosaima zvuka i slike

KULTURNE DJELATNOSTI I KULTURNE INDUSTRIJE

knjievnost i nakladnitvo likovna umjetnost glazba scenska umjetnost film mediji kulturna batina (spomenika batina) arhivi knjinice i muzeji

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kulturna politika (Kuko) mini skripta 1

KULTURA SREDSTVO
kulturno djelovanje za politike, ekonomske, vojne ciljeve instrumentalna kultura izvozne kulturne industrije kulturni turizam kao industrijska grana negativno: kulturni ratovi medijski i marketinki imperijalizam pozitivno: vrijednost kulture za drutvenu i gospodarsku vitalnost i odrivi razvitak manjih zemalja

KULTURA CILJ
shvaanje zasebnosti i nesvodivosti kulturnih vrijednosti izvankulturni ciljevi su manje vani bezinteresno svianje, uitak u umjetnikom djelu psihodeline subkulture mladih kulturni amaterizam

MULTIKULTURALIZAM
Ideal usklaenog suivota razliitih kulturnih ili etnikih skupina unutar kulturno pluralnog drutva. To je termin koji oznaava ukupno podruje kulturne razliitosti i suivota. Osvjetljen kao problem u kontekstu zahtjeva za emancipacijom ranije marginaliziranih kultura nacionalnih i etnikih manjina, odnosno imigrantskih skupina, kao i zatite od kulturne asimilacije od strane dominantne, veinske kulture. Prema nekima multikulturalizam je dinamian pristup kojim se odreuje proces razmjene kulturnih vrijednosti i postignua, no prevladava stav da je multikulturalizam statini pristup kojim se definira ve uspostavljen odnos izmeu dominantne, veinske (nacionalne) kulture prema manjinskim kulturama. Stoga je naglasak na obrnutom procesu od dinaminog tj. zatite manjinskih kultura.

INTERKULTURALIZAM
Nastaje kao kritika na statinu narav multikulturnog pristupa. Oznaava potencijalne dinamine meuodnose te uzajamne utjecaje razliitih kultura, uglavnom unutar jedne zemlje, a u posljednje vrijeme i u irem regionalnom kontekstu. Interkulturalizam se zalae za jednaka prava i mogunost dijaloga za sve kulturne grupe u dodiru: autohtone i imigrantske, veinske i manjinske.

TRANSKULTURALIZAM
Termin nastao 1990-ih pod utjecajem globalizacije, uvjetovano prvenstveno poveanjem brojnih meunarodnih agencija i institucija, poveanjem globalnih oblika komuniciranja, razvojem globalnih natjecanja i nagrada jednom --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kulturna politika (Kuko) mini skripta 2

rjeju, razvojem globalne kulture. Transkulturalizam podrazumijeva da su kulturni akteri u svojem djelovanju upravljeni preko nacionalnih granica i to prema velikim kulturnim tritima europskom, odnosno globalnom. Termin u isto vrijeme oznauje i tendenciju, poglavito unutar europske kulturne produkcije, gubljenja vanosti tzv. nacionalne crte pojedinih umjetnikih djela ili kulturnih proizvoda, na raun otvorenosti i komunikativnosti

TRANSKULTURALIZAM I GLOBALIZACIJA
Globalizacija je opesvjetski fenomen, to je nauk i ideologija koja promie naelo meuovisnosti i jedinstva cijeloga svijeta, svih naroda i drava na raun dravnog i nacionalnog partikulizma. Temelji se na postnacionalnom gospodarskom, informatikom i interkulturalnom planetarnom povezivanju i meuovisnosti.

KULTURNA DEMOKRACIJA
Od 1960-ih znai osim etablirane kulture prepoznati kulturne vrijednosti svakodnevnog izraavanja irokih slojeva: puke, masovne i elitne kulture, kako etablirane tako i novih subkulturnih formi.

DEMOKRATIZACIJA KULTURE
Do 1960-ih: ukljuivanje Vlade u popularizaciju umjetnosti i visoke elitne kulture, potaknuto vjerovanjem u uljudbenu vrijednost umjetnosti i eljom da se demokratizira pristup do nje. Tendencije kulturne politike: prioritetno pristupa elitnoj kulturi, sniavanje cijena ulaznica, obrazovni programi, besplatan ulaz u muzeje, ...

TRI LICA KULTURE (KATUNARI)

1. PROSVIJEENI INDIVIDUUM Podrazumijeva umjetnost i druge manifestacije ljudskih intelektualnih dostignua, kulturnu batinu, naobrazbu, filozofiju, fine manire u ponaanju, kultiviranost... to je ekskluzivno ili elitistiko shvaanje kulture, budui da manire europske aristokracije uzima kao uzor kulture i civiliziranosti. 2. NACIONALNA KULTURA Sa rastom nacionalnih pokreta u Europi (19. st.) dolazi do ideje nacionalne kulture: vjerovanje, jezik, obiaji, identitet i uope nain ivota odreene skupine ljudi tj. naroda. Svi ti elementi slue, pije svega utvrivanju granica izmeu skupina, a kultura tako postaje znak raspoznavanja i razlikovanja pojedinih naroda. 3. INTERKULTURALIZAM Nastaje 1970-ih godina, a odnosi se na realtivno nov nain vienja slinosti i razlika meu kulturama naglaavajui jednaku vrijednost razliitih kultura i njihov dijalog. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kulturna politika (Kuko) mini skripta 3

TIPOVI (MODELI) DRAVNIH KULTURNIH POLITIKA (KATUNARI)

1. ARHITEKT: drava titi umjetnika kao javno dobro; nordijski model; 2. IMPRESARIO: drava titi kvalitetu proizvoda, a manje materijalno zbrinjava umjetnike (kontinentalna Zapadna Europa); 3. POKROVITELJ: drava preputa odluivanje neovisnim tijelima strunjaka (arm's length bodies, vijea za kulturu) i preteno privatnom financiranju (Velika Britanija); 4. FACILITATOR: drava podupire davanja za kulturu putem poreznih olakica, ali ne odreuje javne kriterije kulturnih proizvoda (SAD); 5. INENJER: dravnopartijski aparat brine se o svemu i potpuno kontrolira kulturu (bivi i preostali komunistiki reimi);

21 STRATEKA DILEMA U KULTURNOJ POLITICI (MATARASSO, LANDRY)

OKVIRNE DILEME 1. Kultura kao umjetnost ili kultura kao nain ivota 2. Kulturna demokracija ili demokratizacija kulture 3. Kultura kao vrijednost za sebe (kultura-cilj) ili kultura kao razvoj (kulturasredstvo) 4. Umjetnost kao javno dobro ili umjetnost kao uvjetovana djelatnost DILEME PROVEDBE 5. Savjetovanje ili aktivno sudjelovanje 6. Izravni nadzor ili izoliranje od politikog procesa 7. Javno ili privatno 8. Presti ili zajednica 9. Nacionalno ili meunarodno DILEME DRUTVENOG RAZVOJA 10. Zajednice ili zajednica 11. Kulturna razliitost ili monokultura 12. Batina ili suvremenost 13. Posjetitelji ili mjetani 14. Vanjska slika ili unutarnja zbilja DILEME GOSPODARSKOG RAZVITKA 15. Subvencija ili ulaganje 16. Potronja ili proizvodnja DILEME MENADMENTA 17. Centralizacija ili decentralizacija 18. Izravno pribavljanje sredstava ili ugovaranje 19. Umjetnost ili umjetnici 20. Infrastruktura ili djelatnost 21. Umjetnici ili menaderi

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kulturna politika (Kuko) mini skripta 4

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kulturna politika (Kuko) mini skripta 5