1. Kako dijelimo kulturu?

- Na digitalnu, popularnu, tradicionalnu i elitnu.

2. Objasnite što znači sinhrono, a što dijakrono proučavanje kulture.

Sinhorno i dijakrono proučavanje su dva komplementarna pogleda koja se najčešce

koriste u lingvističkim analizama. Sinhorni pristup proučava jezik, kulturu u jednom
vremenskom periodu, bez povijesnih činjenica. Sinhorni istraživači pokušavaju
objasniti jezik ili kulturu u specifičnom vremenskom periodu, vecinom u sadašnjosti,
U kontrastu s tim, dijakroni pristup proučava razvoj i evoluciju kulture ili jezika kroz
povijest.
Sinhorno pručavanje kulture znači proučavati njen razvoj i mijenjanje svih segmenata
kulture u isto vrijeme, istom vremenskom periodu, dok dijakrono proučavanje znači u
određenim vremenskim odmacima određeni dijelovi kulture; poput samo hrvatskog
slikarstva između 1 i 2 svjetskog rata.
3. Što znači kad kažemo da se kultura izražava simbolima?

4. Što su simboli?

Kultura se temelji na simbolima. Simboli su posebni mehanizmi komuniciranja svojstveni

samo ljudima; To su fenomeni, znakovi kojima ljudi pripisuju neko značenje.

Simbol je riječ ili izraz proširenog značenja. Ljudi pomoću kulture u istome društvu dijele
zajedničko ponašanje i način razmišljanja.

5.Što je jezik naroda kojim se izražava kultura?

Skup određenih simbola i znakova te pravila koja se koriste za komunikaciji unutar naroda i
objašnjavanju značenja same kulture. Sastoji se od riječi, određenih pravila koji razmjenom
sadržaja između sudionika dovode do boljeg sporazumijevanja kulture određenog prostora i
naroda.

6.Kako se kultura uči i usvaja?

Kultura se nasljeđuje, ali se i uči. Nasljeđuju se geni, fizičke osobine predaka, instinkti
ponašanja. Kultura se nasljeđuje kroz društvo, pripadnost određenoj zajednici. Čovjek uči
kulturu od ostalih članova društva.

1
 7. Objasnite pojam „transkulturacija“.

U miroljubivim uvjetima dodir između dviju kultura može voditi ljude da "posude"
(zapravo, nauče) jedni od drugih kulturna ponašanja i djelovanja što znači da dolazi do
transkulturacije.

8. Objasnite dva osnovna tipa kulture prema antropološkim istraživanjima. Navedite primjere.

Antropolozi razlikuju materijalnu kulturu od nematerijalne (simboličke, duhovne) kulture.

Svaka odražava različite vrste ljudske djelatnosti. Materijalna su umjetnost, arhitektura,
dok su nematerijalne tradicija, običaji, usmena predaja

9. U koja tri osnovna područja proučavanja općenito možemo grupirati kulturu?

Kulturu možemo grupirati u tri područja:

- ljudi
- stvari (tekstovi, umjetnički artefakti)
- ponašanje

10. Nabrojite nekoliko osnovnih odlika kulture.

Kolektivno je stvarana i čuvana, otvorena raznim simboličkim sustavima izražavanja,

otvorena je različitim vrednovanjima, dinamična je i promjenjiva, prenosi se u vremenu i
prostoru.
11. Kako se dijeli tradicionalna kultura? Objasni.

Na običaje, nošnje (odjeća i rekviziti), govor, glazbu i performanse.

Običaji- ustaljeni i stereotipni oblik ponašanja koji je povezan sa onim djelatnostima koje u
određenoj zajednici imaju praktičan značaj – izrazito kolektivnog karaktera

Nošnje – istovremeno društvena vrijednost i pravilo ponašanja; zasniva se na autoritetu

običaja, tradicije i redovnom ponavljanju

12. Razlika između popularne i elitne kulture?

Popularna kultura suprotna je elitnoj. Dostupna širokim masama ljudi, za razliku od elitne
koja je rezervirana za pojedine klase u društvu (viši sloj društva). Nije potrebno posebno
znanje za njenu konzumaciju, sviđa se velikom broju ljudi, urbana jeuopćenost

2
(namijenjena svima), eklektičnost (miješanje raznih stilova i žanrova), standardiziranost (na
razini prosječnog ukusa), stereotipnost (ponavlja iste sižee i stereotipe).

Elitna je kultura ekskluzivna, elitizirana, za odabrani sloj društva, potrebna su posebna znanja
i specijalna edukacija. Elitna kultura je autorska, autentična, originalna, vrijedna, skupocjena,
dostupna je manjini, ne samo zbog cijene već i zato što je ne može svako razumjeti. Za
razumijevanje proizvoda elitne kulture potrebno je posebno obrazovanje – književnost,
umjetnost, kiparstvo, znanost, klasična glazba, arhitektura. Uz elitnu kulturu vezujemo
pojmove: Ekskluzivnost, Elitizam, Odabrani sloj društva, Potrebna posebna znanja, Specijalna
edukacija

13. Kako možemo podijeliti digitalnu kulturu?

Digitalna kultura ukazuje na sveprisutnost digitalnih tehnologija u našim životima.

Na internet (web, društvene mreže, videoigre, blogovi), mobilne komunikacije i konvergirane

medije

14. Obilježja digitalne kulture.

Virtualnost, digitalnost nasuprot analognosti, mobilnost, ima aktivnu publiku.

Digitalna kultura spaja sve umjetnosti i dokida podjele na visoku i nisku kulturu. Ipak, riječ je
o specifičnoj vrsti konzumacije kulture i specifičnoj proizvodnji kulture. Osim toga, zahtijeva
specifično obrazovanje. To su: brzina izvještavanja, bogatstvo informacija, multimedijalne
pogodnosti – zvučni video isječci, linkovi, interaktivnost, multimedijalnost, konvergentnost
medija

15. Pojmovi vezani uz tradicionalnu kulturu?

To su sva vjerovanja, ponašanja i ideje koje se prenose usmenom predajom ili pismeno –
legende, mitovi, folklor. traditio. Lat. Predaja- prenošenje, predavanje. Održavanje ponašanja,
vjerovanja, ideja, usmena ili pismena predaja, negativno ide uz tradicionalizam (zadržavanje
statusa quo), dijelovi: folklor, usmena književnost, legende, mitovi, naivno slikarstvo i
kiparstvo, rituali

16. Pojmovi vezani uz digitalnu kulturu?

Konvergencija, digitalizacija, interaktivnost

DIGITALIZACIJA KNJIŽNICA - sva književna literatura dostupna u digitalnom obliku.

3
INFORMATIČKO SPREMANJE PODATAKA - mogućnost spremanje podataka u digitalni
svijet

INFORMATIČKA TRANSMISIJA - dijeljenje podataka u digitalnom svijetu preko digitalnih

platformi

17. Pojmovi vezani uz popularnu kulturu?

Četiri su pojma važna za pop kulturu: UOPĆENOST namijenjena je svima,

EKLEKTIČNOST miješaju se stilovi, sadržaji i žanrovi, STANDARDIZIRANOST pogodna
za prosječan ukus i STEREOTIPNOST ponavljajući sižei i stereotipi

1) Homogeniziranost (pojednostavljenost) –Yoga za početnike, self-help literatura

2) tehničke aktivnosti- ples, turbofolk

3) Robni karakter- opstanak određenog kulturnog sadržaja ili proizvoda ovisi o njegovoj
tržišnoj vrijednosti i potražnji (Hello Kitty – stvaranje umjetne potražnje)

18. Razlika između mainstream kulture, subkulture i trash kulture?

Mainstream kultura je kultura koja se sviđa većini društva. Odnosi se na određene TV

formate, časopise, sapunice, pop glazbu, bestsellere i sl.

S druge strane subkultura je skup normi, sustava vrijednosti i obrazaca ponašanja, koje
razlikuju jednu grupu ljudi od kulture šire zajednice kojoj pripadaju. Primjer subkulture je
rock kultura ili punk kultura.

Pod trash kulturom podrazumijevamo primjerice umjetnički bezvrijedno, u odgojnom pogledu

štetno štivo (ili film) kojim se nastoji postići komercijalni učinak, podilaženjem čitateljstvu
(ili gledateljstvu) lošega ukusa; gl. su mu teme: kriminal, seks, avanturizam; bezvrijedna roba.
Obilježja su neprofesionalnost, slaba produkcijska vrijednost i niska umjetnička vrijednost

19. Razlika između masovne i digitalne kulture?

Digitalna kultura se veže uz aktivnu publiku, dok je masovna publika pasivnija

Masovna - Nije potrebno posebno znanje za njezinu konzumaciju, niti su potrebne investicije
u tehnologiju da bi se došlo u dodir s njom, uopćena.

20. Sličnosti elitne i digitalne kulture?

4
Elitna kultura se uči, potrebna su posebna znanja i specijalna edukacija. Jednako vrijedi i za
digitalnu kulturu.

Specifična vrsta konzumacije kulture, Specifična vrsta proizvodnje kulture, Specifično

obrazovanje

21. Odnos elitne i popularne kulture.

Popularna kultura suprotna je elitnoj. Dostupna širokim masama ljudi, za razliku od elitne
koja je rezervirana za pojedine klase u društvu (viši sloj društva). Nije potrebno posebno
znanje za njenu konzumaciju

22. Kojoj se školi pripisuje pojam „tehnološki determinizam“?

Torontskoj školi (Marshall McLuhan)

23. Što označava pojam „tehnološki determinizam“?

Tumačenje društvenih i kulturnih pojava kao posljedica utjecaja određenih tehnologija ili
stupnja tehnološkoga razvoja.

McLuhanov antropološki tehnološki determinizam znači u osnovi da se ljudi ponašaju pod

utjecajem tehnologije, da ih tehnologija mijenja i prilagođava sebi, da tehnologija određuje
njihovu komunikaciju. To je, prema njemu, važnije od sadržaja koji se prenosi
komunikacijom.

24.Objasni izreku „Medij je poruka!“!

Rečenica “Medij je poruka” u biti ne znači ništa drugo nego da svaki medij mijenja društvo
snažnije od pojedinih sadržaja.

Ovom rečenicom McLuhan nije htio reći da je sadržaj poruke nevažana i da je medij
odlučujući. Prije svega za McLuhana je važan način u kojem medij razvija svoje djelovanje.
Nije relevatna poruka koju treba odgonetnuti iz njezina sadržaja već djelovanje koje nastaje u
okviru medija.

“Medij je uvijek novo područje s kojeg se priprema tehnika, primjerice telefon. Poruka
telefona nije to što ljudi jedni drugima kažu preko telefona, već to što telefon čini za društvo

25.Nabrojite najmanje 3 knjige Marshalla McLuhana.

Mehanička nevjesta (The Mechanical Bride:Folklore of Industrial Man, 1951)

5
Gutenbergova galaksija (The Gutneberg Galaxy, 1962)

Razumijevanje medija (Understanding Media, 1964)

26.Objasnite na koji su način mediji nastavak ljudskih osjetila?

Za McLuhana mediji nisu samo radio, televizija ili novine nego "svaki produžetak, bilo kože,
ruke ili noge, utječe na društveni sklop". McLuhan navodi da je dolazak nove tehnologije
ujedno i promjena ljudske komunikacije.

Čovjek se pomoću medija multiplicira, postaje jači i moćniji, ali ne treba zaboraviti da
produžetak bilo koje tjelesne funkcije preuzima njenu ulogu, a posljedica je otupljivanje i
postupna amputacija te funkcije. Otkriće električne energije i mediji izazvali su sukob kultura
i promjenu svijesti sličnu onoj koju je pokrenulo otkriće pisma.

27.Radio je prema McLuhanu produžetak - a televizija produžetak -?

radio - produžetke sluha, dok je televizija produžetak osjetila opipa koje maksimalno potiče
međudjelovanje svih ostalih osjetila

28.Što označava pojam obrazovni jaz u kontekstu digitalne kulture?

Označava da obrazovani postaju još obrazovaniji odnosno informiraniji, a neobrazovani još

slabije informirani. Uslijed tehnološkog razvoja, oni kojima materijalni status ne omogućava
pristup novim tehnologijama sve više zaostaju za informacijama iza onih koji imaju pristup
tehnologijama. Termin jaz u znanju u fazi ponovnog otkrivanja snažnih medija između 1965. i
1980. nastaje teza jaza u znanju koji se tada proučava. Dok, digitalni jaz nastaje kasnije, naglo
se produbljuje zadnjih 20 godina. Obrazovni jaz pretpostavlja velike razlike u obrazovanju i
znanju između bogatih i siromašnih. Iako je širokopojasni internet dostupan već niz godina, i
iako se pretpostavljalo da će se obrazovni jaz smanjiti on se čak i povećao

29.Pojasnite pojam konvergencija medija i navedite i opišite primjere konvergencije u

medijima.

To je prožimanje, spajanje i kombiniranje različitih medija uz pomoć telekomunikacija koji se

funkcionalno sjedinjuju u jedan. U konačnici, konvergencija medija rezultira promjenama u
organizaciji medija, sadržaju i načinu njegove distribucije, navikama i ulozi potrošača

Konvergencija se pojavila razvojem weba 2.0. To je npr. youtube, facebook, myspace, a znači
da svatko u svakom trenutku postaje dijelom neke publike. Primjerice, Jutarnji list su

6
prvenstveno dnevne novine, no, nastankom portala otvorila se mogućnost konvergencije.
Tako, Jutarnji list uz napisani tekst može ponuditi audiovizualni sadržaj, fotografije,
interaktivne infografike i poveznice na druge sadržaje.

Najčešći oblik konvergencije je dodavanje internetskog duplikata klasičnom izdanju (pr.

otvaranje web stranice za radio, televizija na zahtjev...)

30.Nabrojite neke teme kojima se bave neprofitni mediji i dajte primjere tih medija kod nas
(naslove portala).

Kultura (Kulturpunkt), ženska prava i žene (VoxFemine, Muf), rod, spol i demokracija
(Libela.org), politika, zbivanja koja nisu u fokusu mainstream medija (H-Alter).

31.Što mislimo pod pojmom kulturna industrija?

Pojam obuhvaća sve one aktivnosti koje određuju i tumače kulturu kroz proizvodnju,
distribuciju i potrošnju značenjski prožetih kulturnih dobara.

Kulturne industrije podrazumijevaju vrlo široki opseg područja:

ključnima smatra reklamu, marketing, radijsku, televizijsku, filmsku i glazbenu industriju

internet, izdavaštvo te videoindustriju i kompjuterske igre

32.Objasnite tezu teoretičara Frankfurtske škole da kulturni medijski sadržaji donose i

reproduciraju političku stvarnost!

Teoteričari Frankfurtske škole smatraju da kulturnu industriju treba shvaćati kao najvažniju
instituciju suvremenog društva jer osim što predstavljaju važan fakor socijalizacije, kulturne
industrije sagledavaju i reproduciraju političku stvarnost. To znači da se kroz kulturne
sadržaje nameću političke teme koje time ponovo konstruiraju odnosno reproduciraju
političku stvarnost.

33.Nabrojite barem pet kriterija po kojima se biraju, odnosno, licitiraju kulturne teme na
redakcijskim sastancima?

Novost (imperativ novog), Zanimljivost, Aktualnost, Važnost, Utjecaj, Lokalitet,

Relevantnost, Atraktivnost

34.Kakav treba biti stil pisanja u člancima koji tematiziraju kulturne sadržaje (nabrojite barem
pet odlika toga stila).

7
Odlike: Sažetost, objektivnost, zanimljivost, atualnost, točnost, logičnost, stručnost

35.Kakva je uloga fotografije u današnjim medijima u prezentaciji kulturnih sadržaja?

Fotografija je od izuzetne važnosti jer potvrđuje ili pak nadopunjuje ono što je rečeno u
tekstu. Fotografija zaokuplja najviše osjetila prilikom prvog pogleda na tekst koji prezentira
kulturni sadržaj. Fotografija kao i naslov privlači pažnju.

36.Koje su karakteristike naslova na tekstovima kulturnih sadržaja u medijima?

Naslovi moraju biti jasni, nedvosmisleni, moraju biti sažeti, ne predugački, u naslovu i opremi
treba dati sve najvažnije informacije (što se dogodilo, kada, gdje, tko su bili glavni akteri,
zašto je to bitno za i kakav će utjecaj imati na kulturu).

37.Kako se piše kritika/recenzija, što treba sadržavati?

Treba sadržavati tematiku djela, dojmove uz stručne podatke i informacije. Također, treba
napisati sve o djelu (režija, scenografija, glazba, glumci). Prvi odlomak treba sadržavati
razlog izvođenja predstave i najvažnije informacije o istoj. Dio recenzije koji prikazuje djelo
mora biti nepristran i navesti točne činjenice, dok je dio s kritičkom prosudbom subjektivan.
Za pisanje kritike treba znati što, tko i kako stoji iza tog istog djela. Najčešće se temelji na
osobnom doživljaju koji može biti potkrijepljen stručnim znanjem ili iskustvom.

Kritika nije jednostavno iznošenje mišljenja o tome sviđa li se ili ne djelo, već se mišljenje
mora objasniti, te navesti i loše i dobre strane djela i na temelju toga dati konačnu ocjenu.
Objektivnost bi kod pisanja kritike trebala biti vidljiva, (pre)osobne stavove treba potkrijepiti
dobrim argumentima. Na kraju, kritika mora biti iskrena i nepretenciozna i mora sadržavati
više informacija o dijelu nego o autoru kritike. Cilj kritike je informiranje i edukacija te
iznošenje vlastitog mišljenja kritičara.

38.Koga se običava nazivati „kritizer“?

Kritizer- je onaj koji kritizira samo da bi kritizirao, bez argumenata, subjektivno.

Kritičar- Osobu koja piše kritike (recenzije) o kulturnim događajima. Kritičari trebaju dobro
poznavati temu o kojoj pišu jer bez toga ne može se napisati kvalitetna kritika.

39.Koja je zadaća novinara kulturnih rubrika, kao i samih kulturnih rubrika?

8
Izvještavati o aktualnim kulturalnim događajima, naglašavati njihov značaj. Unaprijediti
poziciju kulture u medijima, promicanje kulturnih sadržaja i događanja, informirati javnost o
kulturnim sferama i novitetima.

40.Što mora sadržavati priopćenje za medije kojim PR/glasnogovornik treba privući pažnju
novinara i urednika u medijima?

U njemu treba navesti sve relevantne podatke o predstavi, baletu, izložbi, promociji knjige ili
sl. Bitno je navesti i sve osobe uključene u projekt (glumci, redatelji, pisci, scenaristi,
slikari....) Kod teksta je vrlo bitna oprema (jasan i atraktivan naslov te lead), bitno je navesti i
kontakt osobe zadužene za odnose s javnošću kulturne institucije koju PR glasnogovornik
zastupa.

Prije svega naslov treba biti konstruiran tako da prenosi najvažniju informaciju na zanimljiv
način kako i se privukla pažnja novinara. Također, u prvom dijelu odnosno odlomku treba se
navesti razlog priopćenja te sve relevantne i bitne informacije o glavnoj temi i akterima.
Jasno, sažeto i precizno odgovorite na pitanja – tko, što, kada, gdje, zašto, kako? Prvi
odlomak mora ujedno i zainteresirati čitatelja da više informacija potraži u nastavku teksta.
Treba izbjegavati suhoparne i dosadne uvode te paziti na zanimljivost naslova kako bi odmah
uhvatili željenu pažnju. U priopćenje za medije svakako uključite izjavu odgovorne osobe ili
više njih. Pokušajte izbjeći ponavljanje informacija i izjavama dodatno naglasite važnost
vijesti koju želite prenijeti. Optimalno je priopćenje za medije ispisati na jednoj stranici, no
može biti i nešto opširnije ukoliko prilika to zahtijeva. Ne zaboravite navesti osobu za kontakt
kako bi urednici i novinari znali kome se obratiti za dodatne informacije.

41.Što je najbitnije kod sazivanja konferencije za novinare u kulturi?

Motivi i razlozi sazivanja konferencije trebaju biti jasni i zanimljivi, novinari trebaju biti
relevantni za područje o kojem se govori, važnost dobrog moderatora i jasnih izjava
govornika. Razlog za sazivanje konferencije događanje je od posebne važnosti kada na
jednom mjestu komuniciramo vijest svim nama zanimljivim novinarima odjednom. Nema
zajamčene formule uspješnog planiranja i provođenja konferencije za novinare, no jedan od
najvažnijih faktora da bi se dobila dobra pokrivenost tematike je preklapanje poruke
konferencije za medije s onime što medije trenutačno zanima. Prije svega treba definirati
ciljeve konferencije te u skladu s njima napraviti popis novinara odnosno adremu. Zatim,
važna je i dobra priprema govornika. Govornici se ne smiju udaljavati od glavne teme i ne

9
smiju ulaziti previše u detalje, svatko od njih zna što će ostali reći kako se informacije ne bi
preklapale, ponavljale i pogrešno tumačile.

42.Objasnite etimološki korijen riječi kultura.

Riječ kultura dolazi iz latinskoga colere, što je značilo: nastanjivati, uzgajati, štititi, štovati

43.Definirajte pojam „kultura“.

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja,
osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u
materijalnim objektima. Prilagodljiva je i temelji se na simbolima.

44.Definirajte pojmove “stereotip“ i „kulturni stereotip“.

Stereotipi su pojednostavljene slike u ljudskim glavama o različitim skupinama ljudi

(W.Lippman) Oni su bazirani na temelju nekoliko slučajeva, ali često se koriste za sve
situacije i generaliziraju se na veće skupine ljudi.

Stereotip je generalizacija, uopćena slika o pojedincu ili grupi, nastala kao rezultat
“ponuđene” ili “servirane” slike o njima, bez prethodno proživljenog iskustva i direktnog
kontakta.

Kulturni stereotipi vezani su uz određene kulture, a umreženi su s drugim grupama stereotipa.

Primjerice s vjerskim, nacionalnim i sl.

Kulturni stereotipi su stereotipi vezani uz identitet određene skupine ljudi. Kulturnim

stereotipima obično su „pogođeni“ govor, običaji, odjeća, nošnje i drugi rekviziti. Primjer
kulturnog stereotipa je i tzv. djelatnik plavog ovratnika.

45.Je li Internet masovni medij? Objasnite!

Nije. Internet je platforma koja tradicionalnim medijima omogućava masovni doseg.

-Internet se ne može svrstati u masovni medij jer definicija masovnih medija glasi "društvene
institucije koje nepristrano, trenutačno i javno posreduju velik broj informacija velikom
heterogenom i raznovrsnom građanstvu", a za internet je ključno to sto on nema instituciju,
odnosno zakonski reguliran izvor informacija. Novi komunikacijski medij čija su mnoga
temeljna obilježja drugačija u odnosu na tradicionalne medije, npr. veća interaktivnost,
prilagodljiv sinkronicitet u komunikaciji, digitalizacija svih vrsta informacija, te računalno-

10
mrežna struktura za prikaz podataka. Radi se o svojevrsnom meta-mediju koji se sastoji od
mnogo komponenata koje omogućuju konstrukciju poruke u vrlo različitim oblicima i na
načine koji mogu 'imitirati' tradicionalne masovne medije poput radija, tiska i televizije i pri
tome poprimiti sasvim nove karakteristike.

46.Koji su filmovi nagrađeni Oscarom u 2017?

“Moonlight”, „Manchester by the Sea”, “La La Land”, “Fences“, „Knjiga o džungli“, „Greben
spašenih“, „Bijele kacige“, „Pjevaj“, „The Salesman“, „Piper“, „Dolazak“, „Fantastične
zvijeri i gdje ih naći“, „Suicide Squad“.

47.Možete li navesti jedan film nominiran za Oscara 2018.?

The Post, Dunkirk, Darkest Hour, Call me by Your Name, The Shape of Water

48.Koji su najvažniji aspekti digitalne kulture?

-spaja sve umjetnosti, dokida podjelu na visoku i nisku kulturu, specifična vrsta konzumacije
kulture, specifična vrsta proizvodnje kulture, specifično obrazovanje

Virtualnost, digitalnost nasuprot analognosti, mobilnost, ima aktivnu publiku.

- digitalna kultura ukazuje na sveprisutnost digitalnih tehnologija u našim životima...Portali,

video clipovi, televizija, internetska mreža... Spada u najrecentnije kulture nastale
informatičkom revolucijom. Digitalna kultura se kreira u virtualnom svijetu, a onda se
prelijeva u realan svijet. Internet je glavna platforma digitalne kulture. Digitalna kultura se
veže uz aktivnu publiku, dok je masovna publika pasivnija. Virtualnost, digitalnost nasuprot
analognosti, mobilnost, ima aktivnu publiku.

49.Nabrojite neke teorijske pravce u kulturi.

Kritička teorija, dijalektička teorija, metateorija

50.Što su mediji trećeg sektora?

Neprofitni mediji.

51.Kako biste definirali pojam neprofitni mediji. Koji se nazivi još koriste za tu vrstu medija?

Kada se govori o neprofitnim medijima, često ih se svrstava u treću vrstu medija, prema
obliku vlasništva odnosno prema upravljačkoj strukturi. Tako neprofitni mediji pripadaju sferi
community medija. UNESCO ih je definirao kao „neovisne medije utemeljene u civilnom

11
društvu, koji djeluju sa svrhom društvene koristi, a ne radi profita“. Oni su uvijek nastrojeni
kritički, pozivaju na akciju, prosocijalno su orijentirani i nije im u cilju destrukcija, već kritika
i upozoravanje. Uloga „moralne vertikale“ jer se dotiču tema za koje nema prostora u javnim i
komercijalnim medijima (ljudska prava, demokracija, prva nacionalnih manjina, ekologija…)

52.Objasnite pojam mediji trećeg sektora.

Uz javni i komercijalni upravo-organizacijski oblik medija, prepoznajemo i njihov treći,

zaseban sektor. U Hrvatskoj je standardni naziv neprofitni, dok je u većini europskih država
medij koji mu pripadaju prepoznati su kao „mediji zajednice“, a označava ih se još i kao
medije trećeg sektora, ili asocijacijske, participacijske, nezavisne, alternative

53.Objasnite pojam „kulturna industrija“ i navedite što obuhvaćaju.

Pojam obuhvaća sve one aktivnosti koje određuju i tumače kulturu kroz proizvodnju,
distribuciju i potrošnju značenjski prožetih kulturnih dobara

Kulturne industrije podrazumijevaju vrlo široki opseg područja:

ključnima smatra reklamu, marketing, radijsku, televizijsku, filmsku i glazbenu industriju

internet, izdavaštvo te videoindustriju i kompjuterske igre

54.Kako teoretičari kulture vide kulturne industrije?

Kao manipulativne i domišljate proizvođače homogene masovne kulture čije izmišljotine nisu
vodič za blažen život ni nova umjetnost nego prazno uvjeravanje iza kojeg stoje najmoćniji
interesi

Kulturne industrije vide kao najvažniju instituciju suvremenog društva jer:

1) Predstavljaju važan faktor socijalizacije

2) Sagledavaju i reproduciraju političku stvarnost

55.Nabrojite neke vrijednosti pop kulture.

- progresivnost, kontradiktornost, emocionalnost, raskidanje s trad. Normama i vrijednostima,

spektakl, pružanje zadovoljstva…

56.Definirajte pojam pop kultura.

12
Fiske – popularno je ono što pripada ljudima (kulturna forma zadovoljava interes potrošača, a
popularno služi ljudima za ostvarenje njihovih interesa) te ono što prihvaća velik broj ljudi.

Za frankfurtsku školu to je kultura koju proizvodi kulturna industrija kako bi osigurala

stabilnost i kontinuitet kapitalizma; za kritičare masovne kulture ona je ili folk-kultura u
predindustrijskom ili masovna kultura u industrijskom društvu, dok ju feminističke
teoretičarke definiraju kao oblik patrijarhalne ideologije koja radi u interesu muškaraca te
protiv interesa žena.

57.Nabrojite pojmove koji određuju ideju pop kulture.

Uopćenost, standardiziranost, stereotipnost, eklektičnost

58.Koji teoretičar se zalaže za pojam medijska kultura umjesto pojmova – masovna (pop)
kultura?

Douglas Kellner

59.Koji je cilj kritičke analize kulture?

Kritičko istraživanje koje Kellner izlaže u svojoj knjizi ima za cilj „stvoriti temelj za
razumijevanje medijske kulture“ (2006: 7). Svojim istraživanjem Kellner tako želi čitatelja
naučiti kako proučavati, analizirati medijske sadržaje, ali i kako procijeniti djelovanje samih
medija. On, dakako, ističe i važnost kontekst društva i političkog okruženja u kojima mediji
djeluju i kako to sve skupa utječe na način razmišljanja ljudi koji ih konzumiraju

60.Nabrojite teoretičare Frankfurtske škole točno ime i prezime.

Theodor Adorno, Walter Benjamin, Jürgen Habermas, Max Horkheimer, Herbert Marcuse

61.Koliko programa ima HTV? Opišite ih.

- HTV1- opći i glavni kanal

- HTV2- opći kanal, sa sportskim prijenosima
- HRT3- specijalizirani kanal za kulturu, znanost i obrazovanje
- HRT4- specijalizirani kanal za informativni program
- HRT5- program za dijasporu, većinom domaća produkcija, pokrenut 1.1.2018.

62.Opišite program III. Programa HTV-a i razloge osnivanja.

HRT 3 je namijenjen publici koja prati kulturne, znanstvene i obrazovne sadržaje. Prikazuje i
filmske klasike, dokumentarni program i arhivski sadržaj HRT-a.

13
Razlog osnivanja: popularizacija znanosti i kulture u Hrvatskoj

63.Što je audiovizualna arhiva i kad se obilježava dan audiovizualnih arhiva?

Svjetski dan audiovizualne baštine proglašen je na 33. generalnoj konferenciji UNESCO-a

2005. godine. Obilježava se 27. listopada. Budući da su mnogi audiovizualni materijali
nepovratno izgubljeni zbog zanemarivanja i tehnološke zastarjelosti, obilježavanje tog dana u
mnogome doprinosi podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata, kao sastavnog
dijela nacionalnih identiteta svake zemlje i upozorava na hitnu upotrebu njihove zaštite.

64.Definirajte pojam „konvergencija“.

To je prožimanje, spajanje i kombiniranje različitih medija uz pomoć telekomunikacija koji se

funkcionalno sjedinjuju u jedan. U konačnici, konvergencija medija rezultira promjenama u
organizaciji medija, sadržaju i načinu njegove distribucije, navikama i ulozi potrošača...

65.Definirajte pojam „digitalizacija“.

Digitalizacija je proces pretvaranja analognog signala u digitalni oblik. Moguće je

digitalizirati sve vrste gradiva, od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih
objekata.-do nje dolazi pojavom novih tehnologija, a jedan od najčešćih razloga digitalizacije
je očuvanje arhivske građe. 5 glavnih razloga za digitalizaciju: Digitalizacija radi zaštite
izvornika, Digitalizacija radi povećanja dostupnosti, Digitalizacija radi stvaranja nove ponude
i usluga, Digitalizacija radi upotpunjavanja fonda, Digitalizacija na zahtjev - sporedni razlog
digitalizacije, najčešće u obliku dodatnih usluga

66.Definirajte pojam „interaktivnost“.

Počevši od samog značenja riječi interakcija i interaktivan, nije teško zaključiti da se radi o
procesima koji uključuju dvosmjerne efekte i komunikaciju.

Interaktivnost je osnova online novinarstva.

-omogućuje dvosmjernu komunikaciju koja je temelj demokratskog društva

-interaktivnost označava i razne mogućnosti korisnika (informacija je prilagodljiva interesima

i potrebama konzumenata)

-korisnik može vrlo brz dobiti samo one informacije koje ga zanimaju

14
– dvosmjerni način komunikacije, Interaktivnost omogućuje korisniku biranje, odlučivanje,
ali i povratno utjecanje na program u stvarnom vremenu zahvaljujući postojanju više
navigacijskih putanja u hipermedijskom programu

67.Što je javnost i tko uvodi taj pojam u teoriju komunikacije?

Jurgen Habermas

Javnost je društveni kolektiv koji svojom međusobnom komunikacijskom interakcijom stvara

javno mnijenje. Javnost kao kolektiv jedan je od oblika društvenog okupljanja i komuniciranja
pojedinaca. Pripadnici javnosti su kao građani ujedinjeni sasvim određenim zajedničkim
interesom ili društvenim problemom oko kojeg osjećaju solidarnost. Kad neki pripadnici mase
kao društvenog kolektiva počnu diskutirati o nekom problemu, oni kreiraju javnost ili neki
njezin segment. Javnost je u tom smislu kolektiv koji se od mase razlikuje upravo svojim
aktivnim angažmanom u diskusiji.

68.Koja su četiri osnova pristupa proučavanju kulturoloških aspekata masovne komunikacije?

1) Normativna teorija

2) Znanstveno-društvena teorija

3) Operacionalna teorije

4) Svakodnevna, common sense teorija kao temeljna ili zajednička sposobnost okoline za
prihvat, razumijevanje i prosudbu nekih društvenih pojava i fenomena

69.Koje su osnovne teze društveno-znanstvene teorije proučavanja medija?

Denis McQuail

Za proučavanje kulturnih sadržaja u okviru komunikologije kao znanstvene discipline bitno je

znati:

1. da je kultura medijatizirana- što znači da između nas i realnosti interveniraju na svoj način
mediji, to znači da kultura u medijima nije realnost nego konstrukcija

2. što se emitira kao kultura i koji procesi sudjeluju u davanju i primanju kulturnih medijskih
sadržaja te koje značenje to ima društvu

3. da je kultura kompleksan fenomen

70.Što znači da je kultura kompleksan fenomen?

15
Kultura je kompleksan fenomen jer je teško doći do odgovora 'što treba proučavati' i 'kako
odrediti što je kultura'.

-kultura je kolektivan fenomen jer podrazumijeva razmjenu, dijeljenje dobara s drugima i

komunikaciju

-kultura je kompleksan fenomen jer ju ne možemo locirati u samo jednom području nego u tri:
ljudi, stvari (tekstovi, umjetnički artefakti) i ponašanje

71.Koji teoretičar zastupa ideju kulturne hegemonije! Objasnite.

Antonio Gramsci

Smatra da se putem medija provodi kulturna hegemonija

U medijima se provodi kulturna politika dominantne klase i služi joj za održavanje

Ponekad i nesvjesno. Na taj način klasa se na vlasti održava i dominira. Ali, uz suglasnost
društvenih skupina koje su na nižim društvenim ljestvicama

Kulturna hegemonija važna je za političare- jer odražava sustavan odnos kulture i politike

72.Objasnite što podrazumijeva teza o komercijalizaciji kulture.

Pojam se vezuje uz pitanje slobodnog tržišta

niska kulturna kvaliteta sadržaja

eksploatacija slabih konzumenata

spektakl i otuđenje

utilitarna i kalkulativna relacija prema korisnicima

propaganda konzumerizma

komodifikacija kulture i relacije prema korisnicima

73.Objasnite pojam kultivacije i medijacije kulture i koji teoretičar zastupa tu tezu.

Kultivacija i medijacija identiteta

• Televizija je odgovorna za kulturu (George Gerbner 1919-2005)

• Ljudi su sustavno i trajno izloženi njezinim sadržajima

• Sadržaji su selektivni, često kulturno deficitni.

16
• Postoji skoro potpuna ovisnost gledatelja o televizijskim sadržajima kad je riječ o
razumijevanju vlastitog identiteta i vlastitih želja i očekivanja od života.

Nadređeni pojam medijacija znači otvaranje pristupa informacijama i svim s time povezanim
djelatnostima. Mogući su akteri kulturne medijacije (visoke) škole (nastavnici kao i same
studijske grupe), političari koji se bave kulturom, kulturni djelatnici, ali i akteri iz vlastite
sredine, poput roditelja i prijatelja. Metode kulturne medijacije orijentiraju se prema
muzejskoj, kulturnoj, glazbenoj i kazališnoj pedagogiji te djelomice prema primjerima event
marketinga.

74.Objasnite ideju globalizacije kulture.

Jedna od značajki kulturne globalizacije jest njezino rušenje ustaljenih intelektualnih,

profesionalnih i kulturnih razlika te istovremeno nadomještanje novim. Stoga je upečatljivo
da kulturne različitosti i neprestane promjene kulturnih identiteta postaju važne karakteristike
modernog kulturnog razvoja. Zbog dinamične izmjene lokalnih i globalnih utjecaja te utjecaja
suvremene tehnologije kulturne se granice konstantno mijenjaju i adaptiraju, omogućujući
kulturnoj raznolikosti stalni razvoj.

75.Objasnite pojam „medijatizacija kulture“.

Pojam medijatizacija kulture podrazumijeva da između konzumenata medija i realnosti mediji

interveniraju na sve načine što znači da kultura u medijima nije realnost nego medijska
konstrukcija

76.Kako prema teoretičarima kulture na kulturu utječu kapitalizam, mediji i moć?

Prema Debordovom tumačenju, iskustvo i svakodnevni život su oblikovani i posredovani od

strane spektakla medijske kulture i potrošačkog društva. Sve to služi kako bi se pojedinci i u
društvu pasivizirali i depolitizirali (Kellner, 2003: 2). Sve postaje dio „iskustva“, ističe
Kellner, nalik onome u zabavnom parku, bilo da je riječ o večeri, kupovanju, oglašavanju,
poslovanju ili nekoj drugoj svakodnevnoj aktivnosti povezanoj s potrošnjom. Kako Malović
navodi, zaista je teško zamisliti kulturu zemlje, a da za značajan doprinos istoj nisu bili
uključeni mediji. Mediji su i sami kulturno dobro te moraju zadovoljavati određene kulturne
standarde. Britanski teoretičari Peter Golding i Graham Murdock govore kako su sustavi
javnog komuniciranja dio „industrije kulture“ koja je sastavnica gospodarstva i djeluje prema
zakonitostima tržišta.No, Malović tvrdi kako ni „čista kultura“ nije u povoljnijem položaju,
jer bez njezina financiranja nema ni kulturne produkcije. Povlači paralelu između financiranja

17
„čiste kulture“ i masovnih medija. Mediji su uvjetovani tržišnim uspjehom, odnosno profitom
te će većina njihovih proizvoda biti temeljeno na masovnog tržišta, a takvo tržište konzumira
masovnu kulturu.

77.Navedite neka imena novinara kritičara u kulturi i za koji medij rade.

Nina Ožegović – T portal

Branimir Pofuk, Denis Derk, Arsen Oremović, Goran Gerovac- Večernji list

Jurica Pavičić, Nenad Polimac- Jutarnji list

78.Navedite jednu emisiju elitne kulture i jednu emisiju o popularnoj kulturi na Hrvatskom
radiju.

Elitna-HR 3 – Bibliovizor; HR1- Klasika i oko nje

Popularna- "ArtNet – umjetnost u mreži", Licem u lice

79.Navedite jednu emisiju i autora iz kulture na III. Programu Hrvatskog radija.

Svjetovi i nazori (Robert Rudić)

80.Navedite jednu emisiju elitne kulture i jednu emisiju o popularnoj kulturi na HTV-u.

Elitna- Samo kulturno, molim

Popularna- The Voice

81.Objasnite ukratko što je MTV i zašto je važan u kontekstu kulturoloških aspekata masovne
komunikacije.

MTV (Music Television) je privatni televizijski kanal koji emitira glazbene brojeve i reality
emisije. Prvi MTV kanal pojavio se u SAD-u 1981. godine te je tijekom 1980-ih i 1990-ih
razvio veliku popularnost. Pojava MTV-a bitno je utjecala na percepciju glazbe i kulture
općenito kod mnogih. Video spotovi postali su platforma za kritiku društva, slanje poruka i
poticanje na promjenu.

82.Što traži pokret antikozumerizma?

Antikonzumeristički pokreti traže praksu odbacivanja konzumerizma, potrošnje kao životnog

stila i svjetonazora. Prvi antikonzumeristički pokreti na Zapadu su se pojavili unutar

18
alterglobalizacijskog pokreta čiji je cilj bio upozoriti na opasnosti globalne ekološke krize.
Nadalje, antikonzumeristički pokreti javljaju se i nakon Drugog svjetskog rata kada se počinje
odbijati bespotrebno rasipništvo, a glavni fokus ponovno postaju druge životne sfere.

83.Koje je osnovno područje istraživanja kojim se bavi Douglas Kellner?

Medijska kultura

84.Koji od ovih pojmova zagovara Douglas Kellner: masovna kultura pop kultura ili medijska
kultura. Slažete li se s njim i zašto?

Zagovara medijsku jer pojmove “masovna” ili “pop” kultura smatra ideološki obojenima
(tj.smatra da je izraz “masovna” elitistički i prezriv prema kulturi masa. Popularna pak
sugerira da kultura proizlazi iz populacije, tj.da ljudi odabiru sto ce biti popularno, a prikriva
da je nametnuta publici kao pasivnom primatelju medijskih poruka.

Slažem li se? medijska je optimalan izraz jer su mediji ti koji dominiraju kulturom i njenom
distribucijom.

85.U svezi odnosa kulture i politike, koju tezu zagovara Kellner?

Glavna teza mu je da politički interesi stoje iza poruka i proizvoda medijske kulture jer ona
oblikuje naše političke stavove.

Kaže da je medijska kultura poprište bitke za kontrolu nad društvom.

Sadržaji medijske kulture u interesu su vladajuce politike (npr.ideologija Hollywooda 80-ih

bila je populariziranje konzervativizma i amer.imperijalizma)

86.Nabrojite nekolika fenomena i kulturnih proizvoda koje je istraživao Douglas Kellner i

pisao o njima u knjizi Medijska kultura.

TV vijesti o Zaljevskom ratu, ratni filmovi o Vijetnamu (trilogija Rambo), filmovi strave i
užasa (npr.Poltergeist), afroamericka kultura (rap glazba: Public Enemy, Ice T, Ice Cube i
filmovi redatelja Spike Leea), MTV, Madonna, postmodernisticka teorija Baudrillarda

87.Što je prema Charliju Geru (2011) digitalna kultura? Kako ju on definira?

Gere smatra da je digitalna kultura nastala odvojeno od razvoja digitalnih tehnologija, iako se
na njih naslanja, a njen razvoj uvjetovan je prvenstveno specifičnoj društvenoj, političkoj i
ekonomskoj sredini u kojoj se razvija. Brojni tehnološki izumi koji su nastali i kultura toga
vremena međusobno su nastajali s obzirom na uvjete i potrebe reorganizacije rada u

19
kapitalizmu i neoliberalizmu. Tehnologija je samo jedan od brojnih izvora koji su dali
doprinos razvoju digitalne kulture. Digitalna je kultura tako proizvod složenog
međudjelovanja i dijalektičkih odnosa svih tih izvora. Digitalne pojave poput virtualne
stvarnosti, digitalne televizije, video igara, paradigme poput „virtualnog rata“ ili Projekta
ljudskog genoma govore u prilog tome da digitalna kultura postoji kao posebna kultura koja
označava poseban način življenja grupe ili grupa ljudi u određenom povijesnom
trenutku. Dakle, da bi se priroda digitalne kulture mogla prepoznati potrebno je razviti svijest
o tome kako je tehnologija na kojoj počiva sve prisutnija, sve prirodnija i nevidljivija. Što su
ljudi manje svjesni društvenih i kulturnih sila na kojima današnje društvo počiva, to su ljudi
manje sposobni da dovedu u pitanje odnose snaga i moći na kojima digitalno društvo počiva.
Dodatno, s obzirom na sveprisutnost digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu, Gere kaže
da uskoro neće postojati nijedan vid ljudskog života koji neće biti pod utjecajem tih
nevidljivih sila.

88.Kad prema Charliju Geru (2011) započinje „digitalna kultura“.

Gere korijene digitalne kulture pronalazi u 18. stoljeću i pokazuje kako je proistekla
zahvaljujući nizu poticaja koji su dolazili iz više područja, na primjer, informacijskih potreba
industrijskog kapitalizma i suvremenog ratovanja, avangardne umjetničke prakse,
kontrakulturalnog eksperimentiranja, radikalne filozofije i subkulturnog stila. Upravo su to
uvjeti koji proizvode digitalnu tehnologiju i digitalnu kulturu, a koji su odredili kako se
razvijaju. Kada govori o počecima digitalne kulture, Gere navodi više značajnih izuma koji
su, prema njegovom tumačenju, preteča razvoja digitalne kulture.
Joseph Marie Jacquard 1784. osmislio ručni tkalački stan za svilu, prvi stroj koji je koristio
programiranje pomoću bušenih kartica. Charles Babbage 1871. izumio tzv. analitički stroj
koji je bio programiran na način da može proračunati bilo koju formulu uspoređujući pritom
brojeve te odlučuje o tome kako da provede započete operacije.
James Wheatstone i William Cooke 1837. patentirali prvi električni telegraf.

89.Što je „digitalna kontrakultura“?

U postindustrijskom društvu raste značaj računalne tehnologije, a prvi alarmi uzbune da se

nešto mijenja, kako je McLuhan rekao, dolaze upravo iz umjetnosti.
Razvijene zemlje počinju graditi nove oblike društvene organizacije koji će zamijeniti
dotadašnji industrijski model. Informacije i znanje će biti najvažniji proizvodi, pa su tako
krajem 60-ih i sredinom 70-ih godina razvijena tehnološka sredstva, posebice osobno

20
računalo, koja su omogućila izgradnju postindustrijskog informacijskog društva, a sve je to
posljedica susreta brojnih kulturnih i tehnoloških elemenata. Kao ključne događaje, Gere
navodi njih četiri:

1. pojava novih ideja, tzv. kibernetike drugog reda i novih diskursa poput složenosti i
umjetnog života krajem 60-ih godina 20. stoljeća, javljaju se ekološki pokreti..
2. istovremeno stvaranje pozitivnog shvaćanja tehnologije od strane pripadnika tadašnje
avangarde poput McLuhana

3. razvoj San Francisca kao centra kontrakulture krajem 60-ih, nastaje kultura mladih koji
shvaćaju da se mogu oduprijeti ustaljenom načinu života i djelovanja, nastaju različiti pokreti
otpora (npr. protiv Charlesa de Gaullea i njegove Pete republike)
4. nastanak centra za razvijanje mikroelektronike u Silicijskoj dolini,
U određenom trenutku dolazi i do sprege digitalne kontrakulture i neolibaralizma. Gere kaže
da je najveći dio alternativnog života ostvaren kroz digitalne tehnologije. Razvoj osobnog
računala, posebice proizvođača poput Apple-a, ojačava mišljenje i stav da je osobno računalo
isključivo kontrakulturni proizvod.

90.Definirajte pojam „ideologija“ i opišite odnos s pojmom kultura!

Francuski filozof de Tracy smatra se tvorcem izraza ideologija koji je tako nazvao znanost o
svim idejama koje imaju pripadnici neke zajednice. Na jednostavnoj schemi Ivas prikazuje
horizontalnu os na kojoj su procesi mišljenja i govora, dok su na vertikalnoj osi njihovi
sustavi, odnosno ideologija i jezik. Takav razmještaj upućuje na odnos kulture (vertikalno) i
prirode (horizontalno) te da nanizanost elemenata sustava po utvrđenom redu održava sustav,
stvarajući iluziju njegove prirodnosti.

91.Kako možemo definirati kulturu jezika i govora?

Govorna kultura podrazumijeva pravilnu upotrebu gramatike i leksike u svakodnevnom

govoru i određenim govornim činovima. Jezična kultura je kultura govora, inzistiranje na
pravilnoj upotrebi normiranog (književnog jezika) pri govoru i pisanju.

Njegovanje kulture govora i standardnog izgovora, jedna od obaveza javnih medija pa se ta

obveza regulira i zakonom. To je u skladu s načelima na kojima počivaju javni sustavi u
svijetu, nastali prema modelu BBC-ja (mediji ne trebaju samo informirati i zabaviti, nego i
educirati).

92.Što je NetzDG?
21
Rigidan zakon iz Njemačke koji nalaže društvenim medijima da brzo uklone govor mržnje,
lažne vijesti i druge ilegalne sadržaje. Zakon propisuje kaznu od 50 milijuna eura za one
društvene medije koji unutar 24 sata od prijave ne uklone ili blokiraju sporan sadržaj. U
određenim se slučajevima društvenoj mreži dopušta da nezakonit sadržaj ukloni ili blokira
unutar sedam dana. Stroža kontrola društvenih medija uvedena je nakon nekoliko velikih
slučajeva širenja lažnih vijesti i rasističkog materijala putem njemačkih ogranaka popularnih
društvenih medija. Zakon je u zemlji izazvao kontroverze jer neki smatraju da bi mogao
dovesti do nenamjerne cenzure i ograničavanja slobode govora.

93.Nabrojite svih sedam teoretičara kulture koje u svojoj knjizi Understandng Media Culture
tumači Nick Stivenson u okviru teorije kulturalnih studija

Raymond Williams, Stuart Hall, Jurgen Habermas, David Morely, John Fiske, Marshall
McLuhan, Jean Baudrillard.

94.Zašto W. Davies u svojoj knjizi Industrija sreće, čovjeka naziva „životinja koja kupuje“?
Objasnite!

W. Davies u svojoj knjizi Industrija sreće čovjeka naziva "životinja koja kupuje", jer tvrdi
kako ljudi oblikuju svoje kupovne navike prema porukama koje šalju velike reklamne
kampanje i sami nam stvaraju nove navike. Takvim tehnikama se ljude može navesti da kupe
proizvod, čak i ako su svjesni da nebi trebali. Um većine individualaca se kontrolira tako da
misle da su primorani da rade više te tako i konzumiraju više da bi bili sretni.

95.Definirajte kulturni kod distopijskog filma! (Turkalj)

Kao što sam autor Srećko Horvat kaže, distopijskom filmu je inherentna društvena kritika.
Kroz fikciju nekog (ne)idealnog svijeta autori propitkuju i kritiziraju društvo i njegove
vrijednosti. Naime, kroz fikciju nekada puno bolje možemo istaknute određena društvena
kretanja i vrijednosti.

96.Prezentirajte model Hofstedeja!

Geert Hofstede kaže da je nacionalna kultura mentalno programiranje grupe ljudi. Sastoji se
od vrijednosti, običaja i vjerovanja koje dijele članovi određene grupe.
• Hofstede razlikuje šest dimenzija nacionalne kulture
• 1. Distanca moći (mala do velika) – odnos prema moći, distanca između podređenih i
nadređenih
• 2. Individualizam nasuprot kolektivizmu – razina do koje dominira orijentacija na pojedinca
22
tj. grupu i kolektiv
• 3. Maskulinitet nasuprot feminitetu – poželjnost tradicionalno “muških” ili “ženskih”
vrijednosti
• 4. Izbjegavanje neizvjesnosti (slabo do snažno) – stupanj u kojem se promjene i neizvjesnost
drže normalnim
• 5. Kratkoročna nasuprot dugoročnoj orijentaciji – stupanj u kojem se inzistira na
kratkoročnim rezultatima (Pragmatizam vs normativizam)
• 6. Popuštanje ili suzdržavanje u zadovoljavanju društvenih potreba pojedinaca– stupanj u
kojem pojedinci podliježu društvenim normama
Hofstede smatra da od navedenih razlika među kulturama distanca moći i izbjegavanje
neizvjesnosti najsnažnije utječu na oblikovanje organizacijske kulture

97.Prezentirajte Lewis model!

Model je osnovan na analizi radnih uzoraka nekoliko nacionalnih kultura u grani

informacijske tehnologije. Fokusira se na komunikaciju, organizaciju rada, rukovanje
činjenicama i podacima. U obliku je trokuta, gdje svaki vrh predstavlja jedan ekstrem:
1. linearno aktivne narode = dobra organizacija, tehnička kompetencija, usmjerenost na
zadatak
2. multi aktivne narode = ekstroverti, sposobnost obavljanja više stvari u isti mah bez
prethodne organizacije, usmjerenost na ljude

3. reaktivne narode = dominiranje znanjem, strpljenje i tiha kontrola, slušanje prije reakcije,
usmjerenost na ljude

Među vrhovima smještaju se zemlje koje se ne poklapaju u potpunosti s nekim od vrhova, ali
su im slične. Ovisno o razini sličnosti s narodima na vrhovima piramide, to su im te zemlje
bliže na stranicama piramide. Ta udaljenost među njima zove se kulturološka udaljenost.
Dakle ona je udaljenost među narodima od vrha do vrha koja predstavlja raspon njihove
razlike u kulturama.

98.Kojim temama je posvećena knjiga Psihologija medija Davida Gilesa?

Knjiga Psihologija medija posvecena je temama propagande, reklama, uvjeravanja, djecjeg

dozivljaja televizije, internetu i opcenito medijski posredovanom drustvu.

99.Zašto je Madonna medijski fenomen prema Kellneru?

23
Madonna je medijski fenomen zato što je kontroverzno boreći se stilom, ponašanjem i
glazbom protiv ustaljenih pravila kulture i izgleda, postigla veliku slavu i uspjeh, koji traju i
danas. Poznata je kao kraljica popa, a svoju popularnost je počela graditi od mladih dana. Bori
se protiv mišljenja da identitet ovisi o imenu, novcu i socijalnom statusu, a podržava mišljenje
kako je identitet stvar individualnog odabira i ponašanja svakoga. U Guinnessovoj knjizi
rekorda nalazi se kao najuspješniji ženski izvođač svih vremena.

100.Što znači pojam „kultura potrošnje“ u suvremenom društvu? (Živković)

Društvo naših predaka bilo je proizvođačko. No, promjene su se dogodile tijekom 20. I ranog
21. Stoljeća kada je društvo prelazilo u potrošačko. Bauman ovaj fenomen naziva tekućom
modernošću. (Bauman, 2011.) Zbog tog fenomena koji se dogodio, pojedinci postaju zapravo
promotori roba, kao i sama roba koju promoviraju. Mogli bismo reći da svjedočimo zapravo
„transformaciji potrošača u robu”. (Bauman,2007.) Sada potrošnja samoju sebi postaje cilj, te
se kreira vojska potrošača sa svim potrebnim potrošačkim znanjima, sposobnostima i
vještinama. Takve su tendencije vidljive i kroz mprizmu mnogih trendova suvremenoga
konzumerizma poput programa za edukaciju potrošača, porast broja potrošačkih udruga, sve
veći javni i medijski prostor posvećen tim temama itd. U svojoj knjizi o ovoj tematici autor
citira Baudrilliarda koji svoje teze o potrošačkom društvu definira ovako: „potrošački su
predmeti tek svojevrstan sustav znakova koji imaju primarno diferencijacijsku i označiteljsku
funkciju u društvu, oni su tek vodilje u realizaciji neiscrpne imaginacije želje.”
(Hromadžić,2008:22)„Konzumerizam je usko povezan s kapitalističkim sustavom današnjice i
ne može se promatrati odvojeno od njega. U postindustrijskom društvu i kontekstu
neoliberalnoga ekonomskog sustava tijekom 20. stoljeća došlo je do promjena u načinu
potrošnje – do tada je potrošnja bila povezana sa zadovoljavanjem potrošačevih racionalnih
potreba. S pojavom kapitalizma dolazi do obrata, tj. do pojave proizvodnje potrošačevih
iracionalnih želja.” (Zlatar, 2009., 212)

24