PLAKAT KAO MEDIJ

Seminar
Tea Pavi
Studij dizajna
Teorija medija
1. semestar diplomskog studija 2013/14

Plakat je grafiki ekspresivna kompozicija slika i/li rijei, iji je cilj zainteresirati
prolaznika za poruku koju nosi. On je jasan odraz vrijednosti, trendova i vanih
dogaaja svojeg vremena. Plakat je zapravo indikator koji oblikuje stavove i trendove,
a istovremeno je i proizvod i odraz istih.
Plakat u dananjem smislu rijei se zapravo razvija krajem 19. stoljea, to je
omoguilo usavravanje tehnike kromolitografije. Centar te prve eksplozije je Pariz na
prijelazu stoljea, gdje prvi mogunosti nove tehnike iskoritava Jules Cheret, kojeg se
naziva i ocem (oglaivakog) plakata.
U to doba plakat ima prvenstveno oglaivaku funkciju. Njime se oglaavaju
proizvodi, dogaaji, nastupi itd. Meutim, kako medij u novom, arenom ruhu,
u izvedbi umjetnika poput Henri de Touluse Lautreca, Chereta, Alphonsea Muche
preuzima ulice Pariza i drugih francuskih gradova, nastaje ogroman interes za plakat
kao formu koja ima i umjetniku vrijednost.
Tako plakat postaje (osim medija koji prenosi poruku) i kolekcionarski umjetniki
objekt. Nastaju brojne izlobe te redovne tiskovine posveene iskljuivo plakatima,
a prvom desetljeu 20. stoljea, ti se trendovi ire i na ostatak Europe. U Americi
ovakve prakse nisu u to doba zaivjele radi pomankanja vrhunskih umjetnika i
ilustratora na razini kvalitete onih u Francuskoj i Europi, meutim plakati se unato
tome otiskuju kao promotivni materijali.
U Parizu se poetkom stoljea javlja i Leonetto Cappiello, kojeg se danas naziva
ocem modernog oglaavanja, jer za razliku od svojih slikarskije nastrojenih
prethodnika koristi simplificirane figure, jake kontraste i manju koliinu boja, ime
daje naglasak na proizvod, i zapravo omoguava na reklamnim plakatima prve
naznake brend prepoznatljivosti.
Dolaskom I. svjetskog rata, plakat dobiva novu namjenu: vie ne slui samo kao
sredstvo promocije proizvoda ili dogaanja, ve poinje promovirati ideologiju: raa
se propagandni plakat.
Sve ukljuene drave poinju tiskati plakate, ne samo kao sredstvo legitimizacije
involviranosti u rat, nego i kao poziv graanima da se prijave u vojsku, kupuju vladine
obveznice te volontiraju gdje je dravi ve potrebno.

S zavretkom rata, javljaju se i prve ideje o drutvenoj odgovornosti dizajnera, odnosno

moi plakata kao medija te utjecaja poruke. Tako je nakon zavretka rata James
Montgomery Flagg, koji je dizajnirao kultni Uncle Sam I WANT YOU plakat izjavio:
Dio nas, prestarih ili prestraenih da se borimo, prostituirali smo svoj talent radei
plakate i uvjerili velik broj mladih ljudi da odu na front i da po njima pucaju... Prodali
smo rat mladima.
(A number of us who were too old or too scared to fight prostituted our talents by making
posters inciting a large mob of young men who had neverdone anything to us to hop over and
get shot at. . . We sold the war to youth).
Izmeu dva rata, plakati se stilski mijenjaju. Kubizam, futurizam, dada,
ekspresionizam, konstruktivizam utjeu na vizualni jezik u grafikom dizajnu. Svi oni
utjeu na formiranje novog internacionalnog Art Deco stila. Plakat je kao medij i dalje
relevantan, meutim pojavljuje se i novi medij: radio.
Tijekom 2. svjetskog rata, plakat svoje propagandno mjesto dijeli s tiskom i radiom.
Ipak, 2. svjetski rat je vidio poplavu propagandnih plakata, pa je tako npr. u SAD-u
dizajnirano preko 200 000 razliitih plakata, u tolikoj nakladi da bi na svaka 4
stanovnika otprilike doao jedan.
Nakon 2. svjetskog rata, dolazi do booma masovne proizvodnje i potronje. S time
dodatno raste i potreba za oglaavanjem. Uz radio i plakat, pojavljuje se i novi medij
televizije, koji ima mogunost prikazati slike u pokretu, tako da makar plakat ostaje
sastavnim dijelom oglaivakih kampanja, esto vie nije glavni/osnovni nositelj poruke.
Ipak, plakat je prepoznat kao sastavni alat konzumeristike kulture i nositelj njezinih
vrijednosti. On je ogledalo masovne proizvodnje te masovne i pop kulture, pa se tako
ve u pedesetima u Velikoj Britaniji u sklopu Independent groupa javljaju umjetnike
prakse koje se bave dekonstrukcijom, odnosno kolairanjem elemenata oglaivakih
plakata te kroz to reflektiraju/kritiziraju drutveno stanje.
U ezdesetima se u Europi javljaju (u sklopu Novog realizma) umjetnici Mimo Rottella
i Jaques Villegle, kojima interveniranje u oglaivake i filmske plakate postaje osnovno
izraajno sredstvo. Ali vjerojatno je najpoznatiji pravac u ezdesetima koji (izmeu
ostalog) koristi masovnost i repetitivnost plakata kao motiv ameriki Pop Art.
Krajem ezdesetih dolazi do velikih politikih i drutvenih previranja, kad
nezadovoljstvo mladih postojeim sistemom vrijednosti kulminira studentskim
revolucijama u Europi i obje Amerike. Tu se plakat pokazao kao izvrsno
komunikacijsko sredstvo, zbog mogunosti brzog i jeftinog umnaanja uz nove
tehnologije tiska, te tada nastaje i kultni stencil motiv Che Guevarre, kao simbola
revolucije. Novi vizualni jezik ulazi i u mainstream grafiki dizajn, u neto
rafiniranijem obliku na primjeru plakata za album Bob Dylana Miltona Glasera.
Na prijelazu sedamdesetih u osamdesete, snagu polako gubi internacionalni
tipografski stil (zapoet nakon 2. svjetskog rata u vicarskoj), te poinje ono to bi se
moglo nazvati era post-modernistikog dizajna, koja traje i danas.

Kada govorimo o plakatu kao mediju sada, mogli bismo rei da je u neto vie od
stoljea preao put od osnovnog sredstva vizualnih komunikacija do samo jednog
u nizu, gdje danas imamo televiziju i internet koji su sposobni obraati se tono
odabranom tipu korisnika, u njegovom vlastitom domu, i ne zahtijevaju fiziku
proizvodnju i distribuciju.
Ipak, plakat je i dalje integralni dio veine marketinkih kampanja. Prema
ICOGRADA-i, natjeaji u dizajnu plakata su i dalje najee (u grafikom dizajnu)
inicijative vezane za drutevno osvjetene kampanje, makar se i taj smjer u drutvu
koje se mijenja sve vie prepoznaje kao salonski aktivizam. Plakat radi svojeg povjesnog
nasljea i dalje ima svoje mjesto kao osnovni vizualni nositelj poruke o mnogim
kulturnim dogaanjima poput kazalinih predstava, koncerata, predavanja itd.
Plakat u se kao medij u digitalnom dobu susree sa izazovima slinima i drugim
tiskanim medijima. Pod pritiskom je da se prilagodi novim tehnologijama i postane
interaktivniji, to nije lako s obzirom na statinost isprintanog medija. Kako e plakat
mutirati i da li e se uspjeti prilagoditi moe se tek nagaati. Po mojem miljenju,
plakat e najvjerojatnije u budunosti preivjeti tako da od masovno produciranog
postatne kolekcinarski objekt elje koji se proizvodi u limitiranim edicijama, kao to
je to glazbena industrija uinila s vinilima, te kao nekakav slijed koji najvjerojatnije
eka i asopis i tiskanu knjigu.