đaabaltquotranft

mrfutriprobrattp
jtjabiraTiruripa:nn
'Him/^S!2i
n Wd /VvW/'A

vMw\ C > •
ptueFir.iDnuaauti AWWVA

lu n U D u o m o t& in ti
fftillo 0 r Q fb r o 0 ^
riftritofatfalur.jHii lUMUvfl

24 00
ft«

s-
i
s

12 25
I
12 02
i.
2J| ... | ... I f M iff M l ... 20/01 ...
2 14 ... 12 40 °H“ _
| 7 |i f O00»>»M0»W0O
II 1 F « »»»»»»» *
1 51 6 11 12 27 <14 48 <90 30 21 12 22 23
t
• >wmw>y> ■
) f * M 20 00 I t M »»»»»
i 1 * to 9 25 < ff M »7 J j|/P 25 '/xoxassxs
1501 ... 12 25 22 00
140 12 15 22 10
FRANJO MESAROŠ
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Stručna recenzija
Prof. NIKOLA DŽAMBAS, graf. inž.
ROKO BOLANČA, graf. inž.
IVAN MILETIĆ, graf. inž.

Izdavač
GRAFIČKI OBRAZOVNI CENTAR
ZAGREB
Getaldićeva ulica 2

Fotoslog
VIŠA GRAFIČKA ŠKOLA
ZAGREB

Ofsetni tisak i uvez

ŠKOLSKE RADIONICE
GRAFIČKOG OBRAZOVNOG CENTRA
ZAGREB

Grafička industrija je prerađivačka industrija.
Osnovna sirovina koju prerađuje jest informa­
cija, a prerađivački proces specifičan je proces
umnožavanja teksta i slike — proces što ga
po tradiciji jednostavno nazivamo štampom ili
tiskom.
Informacija nije ni materija, ni energija. Pod
informacijom razumijevamo dijalektičko jedin­
stvo sadržaja (njezina misaona vrijednost) i
forme (materijalna egzistencija informacije).
Informacija kao objekt komunikacije treba kod
primaoca da izazove neko djelovanje (spo­
znaju, akciju); tu okolnost možemo shvatiti kao
informacionu spregu u kibemetskom smislu.
Za razliku od materijalne ili energetske sprege,
takvi informacioni procesi - iako su vezani uz
materijalne ili energetske procese - pred­
stavljaju sasvim drugu kvalitetu i ne mogu se
reducirati na puku materiju ili energiju.
Za prenošenje informacije neophodna je odgo­
varajuća supstancija koja služi kao nosilac
informacije. Materijalna priroda te supstancije
sporedna je, ali iz praktičnih razloga to su
najčešće papir i boja. Među grafičkim pro­
izvodima novine su takav nosilac informacije
par excellence. Ne treba posebno dokazivati da
kupujući novine kupujemo obavijesti, a ne
papir i boju.
p R E D G 0 V 0 R
Typographia, ars artium omnium
conservatrix.
Pojam tipografija dolazi od grčke riječi typos koja označava ,žig‘ —
reljefno izveden znak namijenjen otiskivanju —i grčke riječi grdphein
koja znači .pisati'. Doslovno shvaćeno, tipografija je vještina pisanja
pomoću specijalno izrađenih žigova, baš kao što je telegrafija »pisanje
n& daljinu«, kao što je daktilografija »pisanje prstima«, a fotografija
»pisanje pomoću svjetla«.
U svakoj dobroj definiciji tipografije najprije se spominje čuvanje
(konzerviranje) nekog intelektualnog sadržaja (informacije), a zatim se
kaže da tipografija prethodi nekom procesu umnožavanja (tisku) i da
je s njom uvijek povezana određena estetska namjera. Očito je nadalje
da je tipografija vizuelna disciplina, da se bavi oblicima i da je u svojoj
suštini i sama oblikovanje. 0 tome Emil Ruder (Typographic, 1967)
kaže: »Tipografija se svojim tehničkim postupcima ne može odvojiti od
procesa oblikovanja. I najmanja tehnička manipulacija u tipografiji
pretvara se u formalni iskaz. Nema tipografa koji ne oblikuje.«
U svojoj aktivnosti tipograf se služi predfabriciranim elementima,
a tipični takvi elementi jesu slova. Stoga su prva poglavlja ove publi­
kacije posvećena slovnim znakovima (povijesti pisma uopće i tipograf­
skom pismu posebno), a odmah nakon toga govori se o tipografskom
materijalu i tehnici slaganja. Slijede poglavlja o knjižnom slikarstvu i
tipografskom stilu, koja su zapravo historijski (dijakronijski) pregled
zbivanja na području tipografije od Gutenbergovih vremena sve do
naših dana. Nešto prostora prepušteno je pokušaju da se rehabilitira
tipografski ukrasni materijal, koji je posve neopravdano već dece­
nij ama izopćen iz naših štamparija. Poglavlja o tipografskom obliko­
vanju i tipografiji tekućeg teksta (mikrotipografiji) dopunjena su po­
glavljima o knjižnoj i novinskoj tipografiji. Kao svojevrstan dodatak
mogu se smatrati poglavlje o montaži i poglavlje o papiru (zapravo o
onim svojstvima papira koja su relevantna za tipografiju).
Ovaj priručnik ne obrađuje posebno ručni ili strojni slog, pa ni
olovni slog ili fotoslog, već nastoji da obuhvati oblikovni aspekt cjelo­
kupne današnje slagarske tehnologije. Uostalom, svaka nova tehno­
logija logično proizlazi iz one prethodne, starije: i Gutenbergova
pomična slova predstavljala su krupnu tehničku inovaciju u odnosu na
srednjevjekovnu produkciju rukopisnih knjiga. U softverskim pake­
tima (programima) današnjih kompjuterskih sistema za obradu teksta
još uvijek ćemo naći obilje tipografskih konvencija koje preko inku­
nabula i srednjovjekovnih kodeksa vuku svoje podrijetlo od antičkih
knjižnih svitaka — rotulusa i volumena.
Slagarska tehnologija danas se brzo razvija i donosi mnoge novosti.
U takvim okolnostima pomaknute su ili čak ukinute neke do sada
čvrste granice u aktivnostima i kompetencijama ne samo pripremnih i
proizvodnih odjeljenja u našim štamparijama, nego i u redakcijama
izdavačkih i novinskih kuća. Automatska obrada teksta i fotoslog
(osvjetljavanje katodnim i laserskim zrakama) donose nam znatne
nove prednosti i poboljšanja; još nikada nismo imali većih mogućnosti
da ostvarimo prvorazrednu tipografiju kao što je to slučaj s tehničkim
sredstvima koja nam danas stoje na raspolaganju.
U Zagrebu, mjeseca siječnja 1985. godine.
FRANJO MESAROŠ

BIBLIOGRAFIJA
Viviane Alleton, L’ecriture chinoise, Presses Universitaires de
France, Paris 1970.
Daniel Auger, La typographic, Presses Universitaires de Fran­
ce, Paris 1980.
Raymond A. Ballinger, Lettering A rt in M odem Use, Student
Edition, Reinhold Publishing, New York 1965.
W. Turner Berry, A. F. Johnson, W. F. Jaspert, The Encyclo­
paedia o f Type Faces, Blandford Press, London 1962.
Maks Blejec, Priročnik za ročne stavce, Združenje grafičnih
podjetij Jugoslavije, Sekcija za LR Slovenijo, Ljubljana 1957.
Robert Bonfils, Robert Rane, Art graphique ■ Education arti-
stique, appliquee a I’imprimerie, Tedition, la publicite. Institut
National des Industries et Arts Graphiques, Paris 1950.
Hans Rudolf Bosshard, Technische Grundlagen zur Satzherstel-
lung, BST-Fachbiicher fur die grafische Industrie, Verlag des
Bildungsverbandes schweizerischer Typografen, Bern 1980.
Sven Dahl, Povijest knjige: od antike do danas (prevela i po­
govor napisala Branka Hergešić), Hrvatsko bibliotekarsko
društvo, Zagreb 1979.
R. A. Downie, Languages o f the World, The Monotype Corpo­
ration, London 1963.
Klaus Drechsel, Wilhelm Graff, Offsetmontage ■ Offsetkopie,
Schemata zur technischen Offsetvorbereitung, Teil 1, u časo­
pisu Form und Technik, br. 5/1972.
Harold Evans, Editing and Design (Book Two: Handling News­
paper Text), William Heinemann, London 1974.
Johannes Friedrich, Geschichte der Schrift, Carl Winter Uni-
versitatsverlag, Heidelberg 1966.
Luigi Fumanelli, II carattere nella storia e nell’arte della štampa,
Centro Arti e Mestieri, Venezia 1965.
Charles Fyffe, Basic Copyfitting, Studio Vista, London 1969.
Roberto Hamm, Pour une typographic arabe, Sinbad, Paris 1975.
Eberhard Holscher, Dada ohne Fnde - Avantgardistische Typo-
grafie von einst, u časopisu Gebrauchsgraphik, br. 3/1962.
Radoslav N. Horvat, Od rukopisa do knjige, Izdavački zavod
Jugoslavenske akademije, Zagreb 1952.
Vera Horvat-Pintarić, Oslikovljena riječ ■ The Word Image, u
časopisu Bit International, br. 5-6, Zagreb 1969.
Otto Hurm, Scheinplastische Buchstaben, Gutenberg-Jahrbuch
1971, pp. 24-30.
Allen Hutt, Newspaper Design, Oxford University Press, Lon­
don 1967.
Allen Hutt, The Changing Newspaper (Typographic Trends in
Britain and America 1622-1972), Gordon Fraser, London
1973.
Marcel Jacno, Anatomie de la lettre, Ecole Estienne, Paris 1971.
Albert Javet, Henri Matthey, Typographic, Ecole romande de
typographic, Lausanne 1956.
Albert Kapr, ABC - Fundament zum rechten Schreiben, Fach-
buchverlag, Leipzig 1958.
R. Randolph Karch, Graphic Arts Procedures, American Tech­
nical Society, Chicago 1957.
H. W. Larken, Compositor’s Work in Printing, Staples Printers,
London 1961.
Dieter Leisegang, Heinrich Wehmers didaktische Typographic,
prilog u časopisu Der Polygraph, br. 20/1971.
Leksikon novinarstva, Savremena administracija, Beograd 1979.
Alfred Joseph Ludwig, Ziffem und Zahlen, u časopisu Der
Polygraph, br. 3/1974 i br. 4/1974.
Ivan Lutz, Knjižna tipografija, Grafički školski centar, Zagreb
1966.
Ivan Lutz, Tehnologija ručnog sloga, Grafički srednjoškolski
centar, Zagreb 1975.
Willy Mengel, Typografische Episoden, serija članaka u časo­
pisu Der Druckspiegel, br. 7-12/1968 i br. 1-6/1969.
Franjo Mesaroš, Grafička enciklopedija, Tehnička knjiga, Za­
greb 1971.
Franjo Mesaroš, Tipografsko oblikovanje, Viša grafička škola,
Zagreb 1981.
Franjo Mesaroš, Fotoslog ■Automatska obrada teksta, Viša gra­
fička škola, Zagreb 1983.
Stanley Morison, First Principles o f Typography, The Mono­
type Corporation, London 1955.
James Mosley, New Approches to the Classification o f Type­
faces, u časopisu The Britisch Printer br. 3/1960.
František Muzika, Krasne pismo, Statni nakladatelstvi krasne
literatury a umčni, Praha 1962. [- Die sehone Schrift in der
Entwicklung des lateinischen Alphabets, Werner Dausien,
Hanau/Main 1965].
Aldo Novarese, Alpha-beta (Lo studio e il Disegno del Carat­
tere), Progresso Grafico, Torino 1964.
Optische Scheinwirkungen und Schriftgestaltung, prilog časo­
pisu Der Druckspiegel br. 3/1964.
Nikola Pijuković, Štamparstvo u teoriji i praksi, Udruženje
grafičkih preduzeća Jugoslavije, Beograd 1956.
Paul Renner, Die Kunst der Typographic, Berlin 1953. [- Umi­
jeće tipografije, Udruženje grafičkih preduzeća Jugoslavije,
Beograd, I960].
Ben Rosen, Type and Typography, Van Nostrand Reinhold
Company, New York 1963.
Emil Ruder, Typographic: Ein Gestaltungslehrbuch, Verlag
Arthur Niggli, Teufen 1967. | - Tipografija: Priročnik tipo-
grafskega oblikovanja, Partizanska knjiga, Ljubljana 1977].
Gunter Schmitt, Fotosatzausbildung fiir Schriftsetzer, Arbeits-
gemeinschaft fiir grafische Lehrmittel, Solothurn 1974.
Tibor Szanto, A Betu, Akademiai kiado, Budapest 1969.
Rolf L. Temming, Stilfibel der Typographic: Elementare Typo­
graphic, u časopisu Druck-Print br. 4/1969.
Rolf L. Temming, Stilfibel der Typographic: Ausschliel&en - der
Harmonie zuliebe, u časopisu Druck-Print br. 6/1969.
Francis Thibaudeau, Manuel fran fa is de typographic modeme,
Paris 1924.
Miles A. Tinker, Donald G. Paterson, Studies o f typographical
factors influencing speed o f reading: X. Style o f type face, u
godišnjaku Journal o f Applied Psychology br. 16/1932.
Miles A. Tinker, Donald G. Paterson, Prolonged reading tasks
in visual research, u godišnjaku Journal o f Applied Psychology
br. 39/1955.
Miles A. Tinker, Legibility o f Print, Iowa State University Press,
Ames, Iowa 1963.
Jeanne Veyrin-Forrer, Campionari di caratteri nella tipografia
del settecento, Cartiera Ventura, Milano 1963.
Maximilen Vox, Pour une novelle classification des caracteres,
Ecole Estienne, Paris 1954.
Dirk Wendt, Probleme und Ergebnisse psychologischer Lesbar-
keitsforschung, u časopisu Dmck-Print br. 1/1970.
Bror Zachrisson, Studies in the Legibility o f Printed Text, Alm-
qvist & Wicksell, Uppsala 1965.
Hermann Zapf, Manuale Typographicum, M. I.T. Press, Cam­
bridge 1970.
Wolfgang Zeitvogel, Manfred Siemoneit, Satzherstellung, Text-
verarbeitung (Lehrbuch der Druckindustrie, Band 4), Poly­
graph Verlag, Frankfurt/Main 1979.
POVIJEST PISMA

Glavna zbivanja u razvitku pisma odigrala su se prije pri­

bližno tri tisuće godina: tu mislimo na pojavu pisma uopće
(nakon razdoblja potpune nepismenosti), te na razvitak unu­
trašnje strukture pisma, tj. na promjenu sadržaja (značenja)
znakova od ranog slikovnog pisma do alfabeta. Početak pisma
vjerojatno treba tražiti u neposrednim prethodnicima sumer-
skog klinopisa iz Mezopotamije i staroegipatskih hijeroglifa,
a rano slikovno pismo - piktografiju i ideografiju - mogli
bismo smatrati spojnim članovima između prethistorijskih
spiljskih crteža i tog prapisma.

O pismu govorimo onda kad sličice dostignu izvjestan

stupanj stilizacije i - što je daleko važnije - kad takav slikovni
znak počinje, u skladu s nekom konvencijom, da se dosljedno
upotrebljava u istoj formi za isti pojam. Nije nam poznato
gdje i kada se to prvi puta dogodilo.
U svim svojim praoblicima pismo ima slikovni karakter,
a pojedinačni znak (sličica) odnosi se na pojedinačnu riječ
(pojam). Mnoga od tih slikovnih pisama (izuzevši kinesko
pismo koje se i danas još upotrebljava u svom prvobitnom,
pojmovnom obliku) u svom su razvitku prošla redom silabičku
(slogovnu), konsonantsku i konačno alfabetsku fazu.
Pretvaranje misaonog sadržaja u znakove nazivamo kodi­
ranjem, a pretvaranje znakova u misaoni sadržaj nazivamo
dekodiranjem. Pretvaranje znakova jednog sistema u znakove
drugog sistema nazivamo prekodiranjem (ili preznakovljava-
njem). Kod je prema tome konvencijom (dogovorom) utvrđen
naziv za minimalnu česticu informacije u sklopu nekog komu­
nikacionog sistema. Najpoznatiji nam komunikacioni sistem
jest jezik.

7
SLIKOVNO PISMO
Disk koji je 1908. godine pronađen kod
grada Festosa (Phaistos) na otoku Kreti.
Smatra se da je nastao oko 1700. godine
prije n. e. Ispisan je s obje strane kretskim
slikovnim pismom; tekst do danas nije de­
šifriran. Spiralni zapis vjerojatno se čita s
desna u lijevo, s ruba prema središtu diska.
8
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Dugo, dugo vremena razmjena misli među ljudima bila je
uvjetovana neposrednim susretom čovjeka sa čovjekom. Tek
pronalaskom pisma ukinuta je potreba za bilo kakvom vre­
menskom i prostornom podudarnošću u komunikacionom
procesu. Pronalazak pisma možemo stoga smatrati revoluci­
jom na području prenošenja informacije.
SLIKOVNO PISMO
Pismo je produkt intelektualnog stvaralačkog procesa i
posljednja je karika dugog razvojnog lanca koji je bio za­
počeo dekorativnim crtanjem, da bi preko kompliciranih
međustadija konačno doveo do organiziranog sistema vizu-
elnog komuniciranja. Pojava pisma nije slučajna. Nakon
prim itivnih razvojnih faza ljudskog društva, kada je čovjek
bio nadvladao nesklone mu prirodne snage i stvorio uvjete
za proširenje svojih životnih okvira, javila se potreba za
sistemom komuniciranja koji će biti pouzdaniji od govora i
gesta. U svrhu saopćaivanja vrlo rano su upotrebljavani pred­
meti sa simboličnim vrijednostima; i prethistorijski spiljski
crteži imali su karakter saopćavanja. Crteži su mnogo pri­
kladniji za prepričavanje postupaka i događaja nego što su
predmeti. Predmet je samo podsjetnik. Na crtežima se prika­
zani sadržaji povezuju u zajedničku misaonu strukturu. Raz­
ličite sličice dovode se u uzajamni odnos; veza između njih
omogućuje združivanje (asocijaciju) ideja, čime je i postavljen
temelj slikovnom pismu.
Piktografija
Pretpostavljamo da je prva grafička aktivnost čovjekova
(u neolitiku, a osobito u brončano doba) bila izazvana estet­
skim težnjama. Nizanjem i grupiranjem crteža živih bića i
predmeta bilo je moguće da se prikaže neki događaj ili fiksira
neka misao. Piktografija se ne može smatrati pismom, jer joj
nedostaju neka bitna obilježja: nju ne treba posebno učiti
(sličice su razumljive »po sebi«), ona nema određen i konačni
broj ustaljenih znakova, znakovi joj nemaju točno određen
oblik ni značenje. U prikazivanju apstraktnih pojmova pikto­
grafija se pomaže simbolikom, koja svoje izvore dobrim dije­
lom nalazi u mitologiji.
POVIJEST PISMA
Suvremeni piktogrami
U pismu se ne fiksira toliko opći smisao po­
ruke, koliko govor sa svim svojim gramatičkim
i leksičkim karakteristikama; poruka se fiksira
doslovno. Razlikujemo nekoliko vrsta pisma:
pojmovno ili logografsko, pojmovno-silabičko i
slovno pismo (alfabet). Svako od tih pisama
posjeduje sistem znakova u kojemu svaki znak
odgovara strogo definiranoj jedinici govora: u
pojmovnom pismu znak odgovara riječi prema
njenom zvučan ju, u silabičkom pismu odgo­
vara zvučanju gramatičkog sloga, a u slovnom
pismu ili alfabetu odgovara glasu (fonemu).
Razvitak pisma u principu prolazi kroz sve
opisane faze; od piktografije do ideografije,
zatim od pojmovnog, silabičkog i konačno do
slovnog pisma ili alfabeta. Ustvari, faza poj­
movnog pisma u svom čistom obliku nije za­
stupljena; nije nadalje obavezno da se svako
pismo razvije u alfabet; ono se može konzer­
virati u svojoj pojmovno-silabičkoj ili u sila-
bičkoj fazi. Izgleda da je razvitak pisma, pre­
koračivši granicu silabičkog principa, samo
jedan jedini puta prešao na područje alfa-
betskog pisma.
POJMOVNO PISMO
Prednosti su piktografije u tome što je ona izvan i iznad
bilo kakvog jezika, pa je sveopće razumljiva za sve ljude (zbog
toga je i danas u intenzivnoj upotrebi, npr. u reguliranju
prometa). Zahvaljujući »čitljivosti« svojih znakova i priklad­
nosti za prenošenje kratkih i jednostavno strukturiranih oba­
vijesti, život suvremenog čovjeka teško bi bilo zamisliti bez
piktografije.
Ideografija
Ideografija je viši razvojni stupanj piktografije, nastao
pojednostavljenjem i shematiziranjem prvobitnih sličica. Po­
jedini znakovi (ideogrami) definirani su i norm irani; oni izra­
žavaju misao (frazu), a ne gramatički i fonetički oblikovane
riječi. Ideogrami se grupiraju u različite sisteme; takvi se
sistemi dopunjavaju znakovima koji su utvrđeni konvencijom,
a često se kombiniraju i sa slovima i s piktogramima.
At~n@#xJ±^
Najpoznatiji nam sistem ideograma jesu rimske i arapske
brojke, znakovi interpunkcije, zatim matematički znakovi, zna­
kovi voznog reda, kalendarski, meteorološki i mnogi drugi.
POJMOVNO PISMO
U pojmovnom pismu svaka se' riječ ili dio riječi (morfem)
prikazuje posebnim slikovnim znakom. Pojmovno pismo je
izvanredno važan korak naprijed u uspoređenju s ideograf-
skim pismom: pojmovno pismo ne prenosi više smisao oba­
vijesti, kako to čini ideografija, nego reproducira riječi od
kojih je obavijest sastavljena. Poredak znakova točno odgo­
vara slijedu 'rije č i, pa primalac obavijesti mora poznavati
gramatičku strukturu jezika na kojemu se obavijest donosi.
Klinopis
Najstariji dokumenti, pisani sumerskim klinovim pismom
(nastali vjerojatno oko 3400. godine prije n. e.) sadrže figu­
rativne prikaze. Ti znakovi predočavaju riječi: to su logogrami.
Ali ubrzo dolazi do izvjesne fonetizacije klinovog pisma. Za
apstraktne pojmove koji se ne mogu prikazati slikom, sumerski
su pisari upotrebili logogram koji je izgovorom bio blizak tom
apstraktnom pojmu, bez obzira na to što između tog pojma i
logograma nije bilo nikakve stvarne veze. Pošto je sumerski
jezik obilovao jednosložnim riječima, mogao se znak za riječ
(logogram) upotrebiti i kao znak za gramatički slog (silabo-
gram). Oko 2500. godine.prije n. e. bilo je već moguće da se svi
morfološki elementi sumerskog jezika zabilježe na temelju
njihovog izgovora. Sumersko je pismo time postalo mješa­
vinom pojmovnog i silabičkog pisma. Čitanje tekstova bilo je
9
POJMOVNO PISMO TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

otežano, jer se događalo da isti znak bude upotrebljen za raz­

ličite pojmove koji su bili slični po izgovoru. Da bi olakšali
n»or.k 2*5 čitanje, Sumerci su uveli determinative - posebne znakove za
»fen; obilježavanje pojmovnih skupina; iako se sami ne čitaju, de-
BmWINt fftt*1J&cf-^Tirr i terminativi olakšavaju čitanje.
tfc*. ,j« u«j ,«i
:>fc :- t
n-'<7CTMm tw
iV'.SK Š
si-
<1 >-t:z< J
Lv i

Babilonska glinena pločica Sumerski ideogrami iz razdoblja 3500. do 3000. godine prije naše ere

Pošto je sumersko pismo trebalo iscrtavati u svježoj glini,

pisanje je bilo komplicirano i oduzimalo je mnogo vremena.
Da bi postigli veću brzinu pisanja, Sumerci su umjesto izvla­
čenja linija počeli upotrebljavati klinaste drvene štapiće, koje
su utiskivali u meku glinu: umjesto poteza dobiven je klin.
Daljnjim apstrakcijama znakovi su u potpunosti izgubili svoju
figurativnost.

Ti Ey TT<\ feT

-V W J S <H^ ^
Babilonsko silabićko pismo iz 2900. do 2700. godine prije naše ere

Egipatski hijeroglifi

I staroegipatsko pismo u svom je razvitku ubrzo izgubilo

svoj ideografski karakter. Velika skupina znakova obilježavala
je konkretne pojmove: životinje, biljke, alate itd. Druga je
skupina znakova dobila glasovne vrijednosti i poslužila je za
obilježavanje daljnjih pojmova. Posebnost egipatskog načina
pisanja bilo je ispuštanje vokala. Konsonantska vrijednost
nekih znakova koji su imali konkretno značenje, a služili
su i za opisivanje apstraktnih pojmova, otežavala je razumi­
jevanje tekstova. I tu su, kao kod sumerskog klinovog pisma,
upotrebljavani determinativi koji su pobliže određivali karak­
ter znakova. Neke egipatske riječi bile su kratke i sastojale
su se od jednog konsonanta i jednog vokala. Pošto se vokal
nije uzimao u obzir, preostao bi samo konsonant. Egipćani
su tako došli do nepotpunog (defektnog) alfabeta, ili preciz­
nije, do slogovnog pisma koje je sadržavalo 24 znaka (silabo-
grama) tipa »određeni konsonant + bilo koji vokal«. Zajedno
sa stotinjak daljnjih silabograma (tipa »dva određena konso-

10
POVIJEST PISMA POJMOVNO PISMO

Odlomak iz godišnjaka Journal of Egyptian
Archaeology (Oxford University Press, 1984).
Staroegipatski hijeroglifi digitalizirani na
uređaju Monotype LogoScanner, a osvijet­
ljeni na fotoslagaćem uređaju Lasercomp.
nanta + jedan ili dva proizvoljna vokala«), te znakovima za
riječi i determinativima, nastao je komplicirani pismovni
sistem koji je sadržavao oko 500 znakova.
Egipatski hijeroglifi najprije su ucrtavani u glinu i klesani
u kamen. Namijenjeni uglavnom sakralnoj svrsi, u početku
su upotrebljavani u hramovima, u grobnicama i na mrtvač­
kim kovčezima. Ubrzo su međutim ispisivani i na drugim
materijalima: drvetu, tkaninama, papirusu itd. Kist međutim
nije dopuštao tako preciznu reprodukciju figurativnih zna­
kova, što je dovelo do njihove deformacije; kad je tome
pridružena brzina pisanja, znakovi su pojednostavljeni i u
velikoj su mjeri postali apstraktni.
Egipatsko demotsko pismo, koje je razvijeno od 1000. do
500. godine prije naše ere, praktično je pismo koje se brzo
piše, a s hijeroglifima nema nikakve formalne veze.

Kinesko pismo

Od svih pisama koja se danas upotrebljavaju, najstarijim

nam se čini kinesko pismo, i to sasvim opravdano, jer se bez
bitnih promjena upotrebljava već gotovo četiri tisuće godina.
U kineskom pismu nema slova, nema dakle ni kineskog alfa­
beta; to znači da nema ni pisaćih strojeva, a ni slagaćih
strojeva za kinesko pismo.
U početnoj fazi svaki je znak označavao cijelu riječ, baš
kao i prilikom postanka drevnih pisama u Prednjoj Aziji.
Inače se po svojoj unutrašnjoj strukturi razlikuju znakovi
koji neposredno prikazuju bića ili predmete (»dijete«, »ruka«,
r
s
li
si
ra
Ji
si
pl »drvo«), te izvedeni znakovi (»rano« = sunce nad horizontom).
I Jednakim znakom obilježavaju se riječi koje se jednako ili
I
1M i
I
m
i
i
slično izgovaraju (homonimi), iako imaju različito značenje;
da bi se razlikovalo značenje homofonih riječi, dodaje se
znaku determinativ koji upućuje na pojmovnu klasu kojoj
riječ pripada. Stoga se u kineskim tekstovima dobrim dijelom
javljaju združeni znakovi (ligature), koji se sastoje od znaka-
p
I pojma (on upućuje na izgovor) i od znaka-determinativa (on
p pobliže određuje značenje).
i Po svojoj vanjskoj formi kinesko je pismo slikovno (figu­
i
m
|

rativno), tj. svaki se pojam bilježi posebnom sličicom. Pošto

kineski jezik ne poznaje fleksiju (nema deklinacije, ni konju-
Otisci starih kineskih žigova gacije), to svaki znak uvijek zadržava svoju utvrđenu formu i

11
SLOGOVNO ILI SILABIČKO PISMO TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

4 m * PoZ zahvaljujući tome kinesko pismo može funkcionirati kao čisto

% * T i® pojmovno pismo (ili preciznije: kao morfemsko pismo).
0 ■liš m m u %
— U početku su se znakovi urezivali pomoću metalnog šiljka
* E &m £ — ■
u kamen, metal ili kost. Početkom naše ere Kinezi su izumili
&A m papir, a također i tuš od fine čađi i ljepila, pa su znakovi

& O o & * m
ispisivani mekim kistom na papiru, čemu i zahvaljuju svoju
osebujnu formu. Kvadratičnost znakova bila je poznata još u
4 o onN
- ■ drevnim vremenima i propisana je strogim kaligrafskim pra­
A m a — — ■
ffl vilima. Svaki znak zauzima po jedan kvadrat i svi su kvadrati
10 (ft m
— ■
jednaki. Pisalo se u prvo vrijeme okomito - odozgo prema

* o A io5l &
ft —
dolje, u stupcima s desna u lijevo, kao i kod staroegipatskih
hijeroglifa ili sumerskog klinopisa; danas se piše horizon­
a * # talno, s lijeva u desno.

SLOGOVNO ILI SILABIČKO PISMO

To je pismo u kojemu se svaki znak (silabogram) odnosi

Japansko slogovno pismo kana priređeno
za potrebe fotosloga. Dizajn: Y. Kuwayama,
K. Ito, K. Nagata, T. Hayashi (1972).
na gramatički slog. Slogovno je pismo razvijeno od pojmovnog
pisma na taj način, što je znak za pojam (ideogram) ili za
riječ (logogram) počeo da se odnosi samo na prvi slog te
riječi, ili je jednostavno znak za jednosložnu riječ, u procesu
fonetizacije, počeo označavati izgovorenu riječ i nije se više
odnosio na pojam. Tako se na otoku Kreti na temelju hijero-
glifike razvilo linearno silabičko pismo.
Na temelju slogovnog pisma razvilo se feničko i staro-
semitsko pismo (alefbet), te indijsko pismo. Amo ide i japan­
sko slogovno pismo kana u njezine dvije grafičke varijante
katakana i hiragana, te korejsko slogovno pismo.
Specifična silabička pisma posebno su rasprostranjena u
Indiji i Jugoistočnoj Aziji. Najraniji oblici pismenosti na tom
području razvijeni su od sjevernosemitskog (aramejskog)
pisma (vjerojatno u 5. stoljeću prije n. e.), jesu kharošti i
brahmi. Pojedini znakovi pisma brahmi označavali su konso-
nant (na početku riječi) ili konsonant + a. Ako iza konsonanta
u slogu nije dolazio vokal a, nego neki drugi vokal, onda
se silabogramu dodavao još i poseban znak za taj vokal.
Od pisma brahmi potječu sva kasnija indijska pisma, a od
njih je svakako najvažnije pismo devanagari.
Konsonantsko pismo sadrži samo znakove za konsonante
(suglasnike). To su znakovi tipa »konsonant + bilo kakav ili
nikakav vokal«. Konsonantsko pismo u svojoj je suštini sila­
bičko pismo. Odsustvo vokala u gramatičkom slogu ponegdje
se bilježi posebnim znakom. U zapadnosemitskom pismu to
je »šva«, u indijskom pismu »virama«, a u arapskom »sukun«.

Hebrejsko kvadratično pismo

Kvadratično pismo kethabh merubba usvojili su Židovi od

Kvadratično pismo Hebrew Modem (48 pt)
na matricama lijevaćeg stroja Ludlow.
Aramejaca oko početka našeg računanja vremena, te se stoga
još zove i asirsko pismo, tj. kethab ‘aššuri, napustivši prvo­
bitno staro hebrejsko pismo kethabh ‘ibhri, veoma nalik na
srodno mu feničko pismo. Sadrži 22 znaka za konsonante u
slovoredu (alefbet) koji je sačuvan od najranijih vremena.

12
POVIJEST PISMA SLOGOVNO ILI SILABIČKO PISMO

ins-nsi inehnoTiK efiabb a'nabsn bmp'-bD rnai

: • •• t : * t :—

a n s b i n it? * in a b d ’b r r r s s n n n v n d n a h n o n s i la m p T is i

* 6 ] n a n b a a r a rm i :ja iin a 's n b i a 'B 'i n p n * ? ? tfb y b )

Hebrejsko kvadratično pismo Sonzino 218
(12 pt) s punktuacijom na matricama šlaga-
čeg stroja Monotype.
Oduvijek se pisalo s desna u lijevo. Hebrejsko pismo nema
verzalnih slova, a nema ni kurzivne varijante. Pet slova ima
dvostruki oblik: jedan na početku ili unutar riječi, a drugi
na završetku riječi (tzv. finalni oblik).
Odsutnost vokala nastoji se nadoknaditi dodatnim znako­
vima (točkicama ili crticama ispod slova); nazivaju ih maso-
retskim znakovima ili jednostavno punktuacijom, a uvedeni su
u 7. stoljeću naše ere.

Devanagari

O porijeklu ovog silabičkog pisma ne može se reći ništa

pouzdano. Sva pisma koja se upotrebljavaju u Indiji nastala
su od pisma brahmi, koje je prema jednoj teoriji izvedeno
od sjevernosemitskog pisma i počelo se upotrebljavati oko
500. godine prije n. e.
U sjevernoj Indiji pismo brahmi postepeno se razvilo u
pismo devanagari (na sanskrtu »pismo božanskog grada«).
Pismo sadrži znakove za vokale, a znakovi za konsonante
normalno predstavljaju konsonant + vokal a. Ako se konso-
nant izgovara bez popratnog vokala, onda se to označava
kosom crticom (virama) ispod znaka. Ako u gramatičkom
slogu uz konsonant dolazi vokal koji nije a, ili dolazi diftong,
onda se to obilježava dodatnim znakovima. Konsonanti se
mogu uzajamno kombinirati - jedan pored drugog ili jedan
iznad drugog. Slagar ima na raspolaganju svaki konsonant i
u njegovom skraćenom obliku, koji omogućava kombiniranje
tog konsonanta s drugim konsonantima.
Pismo devanagari piše se i čita s lijeva u desno; nema
verzalnih slova, a ni kurziva; isticanje spacioniranjem nije
uobičajeno, a ni dijeljenje riječi. Dolazi na matricama slaga-
ćeg stroja Monotype, a i u fotoslogu.

j j ^ H u|c|< š 'b š d

s t o t o g

čF^3T U T n jc R
^h£d) m v fš 3 % S P J T č g rft j ^ j o S
Pismo devanagari u svijetloj i poludebeloj rTTSJTm S f a 3 3 3 R 3 I%
verziji za digitalizirani fotoslog (Mergenthaler
Linotype GmbH). -------------------------------------------------------------------------------------------------

13
SLOGOVNO ILI SILABIČKO PISMO TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Arapsko pismo

Arapsko se pismo razvilo od nabatejskog pisma u 7. sto­

Arapska biblioteka u 10. stoljeću (prema
jednoj minijaturi iz 13. stoljeća).
ljeću. Najstariji rukopisi Kurana (Qur’an = čitanje, čitanka)
pisani su kufskim pismom. Kufsko pismo (kufi) je monumen­
talno i uglato, prikladno za urezivanje u kamen i metal. Jedna
varijanta kufskog pisma poznata je kao maghribi (»zapadno«),
razvijena u 10. stoljeću u zapadnoj i sjevernoj Africi.
Prvobitno kufsko pismo imalo je više nedostataka. Ono
nije imalo znakova za vokale, kao ni drugi semitski alfabeti.
Pored toga, neki od slovnih znakova (harfova) upotrebljavani
su za dva ili više različitih konsonanata. Da bi se tekstovi
sačuvali od pogrešnog tumačenja, počeli su se znakovi - radi
potpunijeg razlikovanja - obilježavati dijakritičnim znakovima
(iznad ili ispod slova stavljala se jedna do tri točkice). U
Kuranu se i nedostajući vokali obilježavaju posebnim znako­
vima (harakatima, harećetima); u običnim tekstovima to se
ne čini, jer iskusni arapski čitalac prepoznaje riječ po njezi­
nom konsonantskom kosturu.
Kad se pojavilo na koži i papirusu, ili kasnije na papiru,
koji su Arapi prenijeli iz Kine u Evropu, pismo je izgubilo
svoju prvobitnu ukočenost i pretvorilo se u kurzivno pismo
nashi, koje je prethodnik modernog arapskog pisma.
Arapski se piše i čita s desna u lijevo, a slova su unutar
riječi povezana. Arapsko pismo nema verzalnih slova. Oblik
pojedinog slovnog znaka zavisan je o njegovom položaju u
riječi. Uobičajene su četiri pozicione varijante: kada slovo
stoji samo za sebe (izolirani oblik), na kraju riječi (finalni
oblik), unutar riječi (medijalni oblik) ili na početku riječi

<7 00 ^
Arapsko pismo Al Jadid 2 (gore) i Lotus
svijetli i poludebeli (dolje) u digitaliziranoj
verziji. Osvijetljeno na uređaju CRTronic 200
(Mergenthaler Linotype GmbH).
(inicijalni oblik). Šest je slovnih znakova koji se mogu pove­
zati samo sa slovima ispred sebe i nemaju posebni medijalni
oblik, a inicijalni im je jednak izoliranom.
U arapskim tekstovima dijeljenje riječi nije uobičajeno.
Predviđenu dužinu retka slagar će ostvariti umetanjem pro-
dužetaka (horizontalnih poteza) unutar jedne ili više riječi
u retku. Arapsko pismo u svom pojednostavljenom obliku
dolazi danas na pisaćim strojevima, a i pa slagaćim stroje­
vima za olovni slog i fotoslog.

— i—« aS J il
* '

u ~ — y t i d i J S j 1 ^ IL aJ I <j JI

£ ft
4—^ 1 J jj _ j —* 4 A *

đ JJS j y J l j ^ j - jj —^ a d l >..đ./a.ll

14
POVIJEST PISMA
Vjfff&ifPrtK'ti
5f'i'0+^+N®^Vv/^
Fenički natpis iz Byblosa (11. do 10. stoljeće
prije naše ere). Uspravnom crtom označene
su granice između riječi.
Alfabet je posljednja karika u dugom lancu,
koji se proteže u prošlost kroz razdoblje od
više tisuća godina, preko feničkog pisma do
staroegipatskih hijeroglifa i konačno do naj
starijih crteža pračovjeka u neolitiku.
Alfabet razlikuje grafeme - znakove za poje­
dine glasove (foneme) - vokale i konsonante.
Za razliku od starijih pismovnih sistema,
npr. klinopisa, hetitskih ili egipatskih hijero­
glifa ili kineskog pisma, alfabet se sastoji od
ograničenog broja znakova. Svaki znak stoji
umjesto određenog glasa, dočim znakovi kli-
novog pisma označavaju gramatičke slogove,
hijeroglifi su u svojoj suštini mješavina logo-
grama, fonograma i determinativa, dočim se
znakovi kineskog pisma odnose na pojedine
riječi (logogrami) ili na dijelove tih riječi
(morfogrami).
U svom početnom stadiju sumersko klinovo
pismo sadržavalo je oko 2000 znakova, koji su
fonetizacijom reducirani na 500 do 600 sila-
bičkih znakova. Staroegipatski hijeroglifi obu­
hvaćaju oko 500 znakova. Kinesko pismo u
svom današnjem obliku ima približno 50000
znakova, od kojih dvije do četiri tisuće dolaze
u svakodnevnoj upotrebi. Uspoređen sa spo­
menutim pismima, alfabet sa svojih 26 do 36
znakova ima veliku prednost: umjesto brojnih
znakova koji se odnose na pojedine grama­
tičke slogove ili riječi, grafemi svojim kom­
binacijama (ulančavanjem) omogućavaju ne­
ograničenu reprodukciju svih slogova ili riječi
u nekom tekstu.
POSTANAK ALFABETA
POSTANAK ALFABETA
Smatra se da je prvi alfabet nastao na istočnim obalama
Sredozemnog mora, na području egipatskog kulturnog kruga,
u semitskom narodu. Iz egipatskog pisma preuzeti su samo
oblici slova, vjerojatno iz slogovnog (silabičkog) pisma, uki­
danjem vokalne vrijednosti slogovnog znaka (silabograma),
što je dovelo do stvaranja konsonantskog alfabeta, ili pak
razlučivanjem slogovnih znakova na konsonantske i vokalske.
Starogrčka tradicija (Herodot) i mnogi suvremeni istra­
živači smatraju prvim tvorcem alfabeta Feničane, jer su u
njih pronađeni natpisi vrlo stari i međusobno srodni. Naj­
starijim se smatra natpis na gro.,u Ahira, kralja Byblosa iz
13. stoljeća prije naše ere (otkriven 1923). Početkom našeg
stoljeća ta »fenička teorija« o postanku alfabeta poljuljana je
pronalaskom natpisa (doduše još neodgonetnutih) na alfabet-
skom pismu na poluotoku Sinaju i po Palestini iz 18. do 15.
stoljeća prije naše ere. A. Gardiner i neki drugi orijentalisti
misle da sinajski alfabet potječe izravno od egipatskih hijero­
glifa, a njegov se postanak tumači primjenom akrofonije* tj.
da se hijeroglif uzeo kao znak samo za prvi glas (konsonant)
one riječi kojom se hijeroglif čitao (a kao osnova akrofonije
uzeto je semitsko, a ne egipatsko čitanje simbola). Neki pri­
pisuju pronalazak alfabeta Hetitima, drugi opet drže da se
prvi alfabet javio na Kreti, a većina ih se slaže da su ga raši­
rili - a ne otkrili - Feničani; feničkom je srodan hebrejski
i aramejski alfabet, iz kojih su se postepeno razvila sirska,
arapska i indijska pisma; iz feničkog i njemu srodnih alfa­
beta razvio se grčki alfabet, a iz njega opet mnogi maloazijski
alfabeti: frigijski, lidijski, likijski, karijski, a zatim koptsko,
Wulfilino ili gotsko, armensko i georgijsko pismo, te german­
ske rune.
Iz zapadnogrčkog pisma, osobito iz sicilskih varijanata,
razvili su se italski alfabeti: etruščanski, venetski, mesapski,
umbrijski, oskijski i latinski.
K 9 1 A
ili
’a le p h
y i
b eth gtm el d a le th he’ w aw zajin
m © 2 \l/ 6 % 5
h eth teth jodh kaph la m ed h m em nun sa m ek h
o ? % 9 9 W +
‘ajin pe’ sa d h e qop h reš sin taw
Stariji oblik semitskog slovoreda (12. do 10. stoljeće prije n. e.)
* Grč. akros = krajnji, gornji + p h o n e = glas. Princip, na koji se
oslanja egipatsko-sem itski alfabet, po kojem u znak, nekoć piktograf-
ski, dobiva značenje početnog glasa one riječi koju taj piktogram
označava. Na prim jer znak »ruka«, koji u egipatskom vrijedi kao [d],
u sem itskom pism u vrijedi kao [j], jer riječ »ruka« u sem itskom se
izgovara »jodh«. Na tom istom principu zasnivaju se i neke rim ske
brojke: C = cen tu m = 100; M = m ille = 1000.
15
POSTANAK ALFABETA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Izravno iz grčkog uncijalnog pisma razvila se ćirilica, pa

zatim bosančica.
Na latinskoj grafičkoj osnovi temelje se alfabeti u zapad­
noj Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, a na ćirilskoj grafičkoj
osnovi: ruski (i alfabeti novopismenih naroda u Sovjetskom
savezu), bjeloruski, ukrajinski, bugarski, makedonski i srpski,
naša bosančica i stari rum unjski; na arapskoj grafiji osim
arapskog zasnivaju se perzijsko, afgansko, malajsko, pakistan-
sko, osmanlijsko, naša arebica i neka druga pisma.

Grčki alfabet

Zahvaljujući vrlo razvijenim trgovačkim odnosima Feni-

čana s ostalim narodima Sredozemlja, feničko je pismo do­
spjelo u Kartagu, Španjolsku i Grčku. Feničko konsonantsko
pismo nije moglo zadovoljiti Grke, ali im vjerojatno nije tre ­
balo mnogo napora da ga prilagode svojim potrebama. Za
svoje vokale Grci su uzeli one feničke znakove koji su im
bili suvišni, a kasnije su stvorili i neke nove znakove. Naj­
stariji spomenici grčkog pisma potječu iz 7. stoljeća prije n. e.

Aa alfa a Nv ni n

Bp beta b SŠ ksi X

Grčko kapitalno pismo. By gama g Oo omikron 0

AS delta d n n Pi p

Ee epsilon e
Pq ro r

ze zeta z Eog sigma s

K xA M TeX N X TOpeyCON Hr] eta e Tr tau t

ex p o c K y n e x x o N h a .h .
x x rrptuo’ h m in x x x e p n N X
poAX c ^ ep o y c x N cupNH
f) {)■ theta th Yv ipsilon y

x p ry p e x N x n x a r c x c
n o x o N n o ie i m o i xepnN O N
x (jon x e x e x tD N nxpxiNU)
11 jota i &<p fi ph

m h 5 eNON m oi x o p e y c H ic,
MH <f>eyiCTON ICXOpHMX. Kx kapa k
X* hi ch
m x x x o n noiei a joc t o n o n
KXKXON eyiON HMIN. Al lambda l Wxp psi ps

Grčko uncijalno pismo iz 6. stoljeća

Mfi mi m Q co omega 6

16
POVIJEST PISMA POSTANAK ALFABETA

Nakon što su Grci ostvarili princip alfabeta, u odnosu na

A ^ m c ic m unutrašnju strukturu pisma nije više nastalo ništa novoga,
pa je povijest pisma u posljednjih 2500 godina zapravo samo
povijest formalnih promjena slovnih znakova, ako zanema­
IPBIXKJ^ rimo uzajamni odnos pisma i govornog jezika, te specifične
probleme pravopisa.
v\AVW\oir?q Geografska rascjepkanost Grčke dovela je do stvaranja
mnogih lokalnih alfabeta. Razlikuje se uglavnom arhaično
grčko pismo dorskih otoka, te istočno i zapadno grčko pismo.
^KHTV V +X Prvi grčki kolonisti donijeli su zapadnogrčko (halkidičko)
pismo krajem 8. stoljeća prije n. e. na Siciliju i u južnu Italiju.
0 razvojnom putu od zapadnogrčkog alfabeta do latinice po­
Arhaična latinica (oko 6. stoljeća prije n. e.) stoje dvije teorije. Starija od njih pretpostavlja neposredan
postanak latinice na bazi zapadnogrčkog alfabeta, dok mlađa
uslovljava taj razvitak posredovanjem etruščanskog pisma.

Latinica

Povijest latinice započinje osnivanjem Rimske države na

prijelazu iz 7. u 6. stoljeće prije naše ere. Arhaična latinica
bila je u prvo vrijeme vrlo slična arhaičnom grčkom pismu.
Najstariji latinički natpis sačuvan je na zlatnoj kopči (fibuli)
iz Praenestine s početka 6. stoljeća prije naše ere. Karakte­
ristična je za arhaičnu latinicu (baš kao i za neke njezine
prethodnike) nestabilnost forme nekih znakova; tek krajem
3. stoljeća prije n. e. latinica je i formalno standardizirana.

AABCD Maniosova zlatna kopča iz 6. stoljeća prije naše ere, nađena 1871.
godine kod Praeneste u Italiji. Tekst teče s desna u lijevo i glasi:
MANIOS . MED : FHE : FHAKED : NVMASIOI

EFCHIKL Manius me fecit Numerio = Manios me izradio za Numerija

MA/A/N Od 2. stoljeća prije n. e. Rim vlada cijelim Sredozemljem,

pa se i latiničko pismo proširilo na cijelom tom području.

o o rra Pobjede rimske vojske figurativno se prikazuju na trijumfal­

RSTVX
Rani oblik rimskog monumentalnog pisma
(3. do. 2. stoljeće prije naše ere).
nim lukovima i ovjekovječuju prikladnim tekstovima. Obliko­
vanje slova nije više prepušteno slučaju. Oblici su točno
utvrđeni, a proporcije slova odgovaraju tadašnjim estetskim
shvaćanjima. Slova su najprije skicirana, a zatim su klesana
preciznim vođenjem dlijeta. Šerifi (završni potezi slova) su
postepeno povećavani, a razlika u debljini temeljnih i spoj-
nih poteza postajala je sve naglašenijom. Pismo tako dobiva
na monumentalnosti, pa je i nazvano monumentalnom odnosno
lapidarnom kapitalom. Osvajačkim pohodima Rimljana i osni­
vanjem kolonija, latinica se bila proširila velikim dijelom
evropskog kontinenta.

17
POSTANAK ALFABETA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

ABCD
Latinica je prvobitno sadržavala 21 znak (J, U, W, Y i Z
dodani su kasnije). Arhaični latinički tekstovi pisani su naj­
prije s desna u lijevo, a kasnije i zavojito (bustrofedonski);
oba načina pisanja odgovaraju i grčkom i etruščanskom uzoru.

EFG1 Rimsko kapitalno pismo javlja se u svojim najsavršenijim

oblicima klesano u kamen kao lapidarna, odnosno monumen­
talna kapitala (scriptura monumentalis), te gravirano u srebru,
bronci ili olovu u nešto manje plemenitim oblicima (scriptura

LMNO actualis). Kao knjižno pismo, ispisivano na papirusu ili perga­

mentu, poznato je kao kvadratična kapitala (capitalis quadrata);
naziv je dobila po proporcijama slova, kojima širina odgovara
određenim dijelovima kvadrata.

PQRS
TVX SENATVSP
Rimska monumentalna kapitala: tip slova s
vrlo poznatog natpisa na Trajanovu stupu
u Rimu (114. godina prije naše ere).
Iako je po svom grafizmu kvadratična kapitala rukopisno
pismo, ona je ipak zahtijevala mnogo vremena i pažnje prili­
kom pisanja. Zbog toga se javlja i praktičnija varijanta kapi­
talnog pisma - rustična kapitala (capitalis rusrica). To nam je
pismo sačuvano na uličnim natpisima u Pompejima (objave,
izborne parole); ono je vjerojatno najprije pisano širokim
kistom na ožbukanim i obijeljenim zidovima kuća, da bi
kasnije bilo ispisivano širokim cjevastim perom (calamus)
na pergamentu. Svojim uskim proporcijama, te nemirnim i
strmim izgledom jako se razlikuje od mirne i uravnotežene
kvadratične kapitale.

Q V X M Q V I I V I N J P A

P O N IV S t l O S l R l F
L lB R \D U S O M N I
H M L D lV M lV C I A
E X lR C E T tV lR IlA V
Kvadratična kapitala iz 4. stoljeća naše ere

A U ćA Svojom upotrebom rimsko kapitalno pismo nadživjelo je

rimsko carstvo; za natpise i za knjižne naslove upotreblja­

ZYCTDXr vano je do u kasni srednji vijek; ono i danas još živi u

Stariji rimski kurziv
našim verzalnim slovima.
Kapitalno pismo sa svojim plemenitim, monumentalnim
oblicima nije međutim moglo odgovoriti zahtjevima trgovine
i poslQvnog života. Tako je pored monumentalnog pisma
nastao rimski kurziv koji je služio kao praktično poslovno

18
POVIJEST PISMA POSTANAK ALFABETA

5UNT5XUIYXMtfN0ClX55
<£/i'ć)-p)t/rr>prć£>%'J«y~'
DA6fNllOMCWUMmXVN
51CAUM0UNSU160lUT\)5
if tO N X T V S lM C O U O D X M R

Mlađi rimski kurziv

UXIXV5TXXC0MIX133XMX
Rustična kapitala, Virgilius: opera (4. do 5. stoljeće naše ere).

pismo. Kurzivno pismo je ispisivano pomoću stilusa na po-

voštenim metalnim pločicama ili perom na listovima papirusa.
Slova su brzim pisanjem postala razvučena i nedovoljno defi­
nirana, pa i teško čitljiva.

O oonix grqo qujxecuc

T 1 S C JT p A C IA N T ( J O B I S U)

G T C JO S P A C 1 T G G 1 S b \ G

Uncijalno pismo: fragment Evangetijara iz 8 stoljeća.

Uzajamnim utjecajem kapitalnog i kurzivnog pisma jav­

ljaju se nove predodžbe u oblikovanju pisma. Tako se u 3.
stoljeću razvilo uncijalno pismo ili uncijala (littera uncialis)
kao najvažnije knjižno pismo kasnog rimskog i ranog kršćan­
skog perioda. Po svom karakteru uncijala je kapitalno pismo,
ali neka slova imaju uzlazne, odnosno silazne poteze (D, F, G,
H, L, P, Q), a neka su opet dobila novi oblik zahvaljujući
zaobljenjima (D, E, H, M, U).

A J& B C D tp P iG L c l r c r v i t r o a e P tT r > c n > P c [ c i

eIFg g h c a A N e m p e b r e c u ’a r a u

e rv c a iM s i e n r> -a c
'c

p e o b o c
T e

ll Llmn n c a o r m o c v c e ro

orcms Poluuncijalno pismo, rukopis iz Monte Casšina, oko 550. godine.

Kao logičan nastavak u razvitku pisma javlja se na kraju

T\jX S Z poluuncijalno pismo ili poluuncijala (6. do 8. stoljeće). Karak­

Rimska kvadratična kapitala
(4. do 5. stoljeće)
terističan dvolinijski temeljni sistem kapitalnog pisma '(ma-
juskule) zamijenjen je četverolinijskim sistemom; u slovnim
se znakovima javljaju jasno izraženi uzlazni i silazni potezi
(ascenderi i descenderi). Poluuncijala predstavlja uvod u novu
epohu u razvitku pisma; ona najavljuje princip kurentnog
pisma (minuskule).

19
POSTANAK ALFABETA
In c p n t c
D I A L O G L ' I
BI c d u Lt i t u Do H o
Occu r
c u ic ftre -g -rc U u ro defcTrocc
- a w u i t r x u c i b u G l o c u r u r 'o
(J b tp u e U c u -n d u o d e c c u n e m
u a r o m u t a m Cunxxutrr
C J b io lx u ro fubeiuG beisie-c/ic
n c c re u ir C x a m p u L U c c u m
Leocju o d bcKicdrxcncucrfup
Karolinška minuskula iz 9. stoljeća; prva
dva retka ispisana su kapitalnim pismom, a
iduća dva retka uncijalnim pismom.
SuhnucLLegendu f1ngula.m
factor na demercc Cćjjfieien
m q: AmputaJTcr flbi pofcrfi
Konačni oblici karolinške minuskule (kra­
jem 10. stoljeća).
20
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Karolinška minuskula
Uncijalno i poluuncijalno pismo upotrebljavaju se kao
knjižno pismo sve do 8. stoljeća, kada ih - nakon propasti
Zapadnog rimskog carstva (476) - postupno zamjenjuju brojna
nacionalna pisma, razvijena uglavnom od rimskog kurzivnog
i poluuncijalnog pisma. Tako su nastala mnoga pisma speci­
fičnih karakteristika, manje ili više u okviru pojedinih država
koje su se bile pojavile na ruševinama Zapadnog rimskog
carstva. Radi se o različitim varijantama knjižnog pisma koje
su nastale u brojnim prepisivačkim centrim a - srednjovjekov­
nim pisarnicama (skriptorijima) i samostanima. Amo ubra­
jamo u prvom redu insularnu minuskulu u Irskoj i Engleskoj,
merovinšku minuskulu u Francuskoj, langobardsku minuskulu
u sjevernoj Italiji, beneventansku minuskulu (beneventanu) u
srednjoj i južnoj Italiji i zapadnogotsku (vizigotsku) minuskulu
u Španjolskoj.
e c q tm n J ^ o v m o c a n i r f i g r e n v y
t^ c ib e jie ^ p j a / c u f c o o i a D o m
^ n e c p u c tp h r p o u Q n e n x o x ^ r p
Beneventana iz južne Italije (10. stoljeće)
S izuzetkom insularne minuskule, jedva se ijedno nacio­
nalno pismo može pohvaliti formalnom kvalitetom rimskih
knjižnih pisama. Jasnoća slovnih poteza često je žrtvovana
dekorativnom oblikovanju (prvenstveno na listinama i pove­
ljama) ili većoj brzini pisanja.
'Thom xTxurrm u n u fd ed u o d ea m q u id ic ix u r
dxdimixf.noncTxc cum a f q u x n d o uem v ihf-
DiXCruTTcergpei. A b id ifa p u U 'lT id im u fd m n
l i l e jarcem - d p c r c a f tyifi uidcrO m rn xm b u fa u f
fix u rv m cLxuorum e c m n x x m d ig T tu m m e u m
mlocumcLxuorttma:mTtx3jnmjinum(S>.mLxxuf
aufnoncredxm . peril d icfa cto n tr v c n jr t
Karolinška minuskula, Codex Egberti iz Triera (oko 1000. godine).
Za vladavine franačkog kralja Karla Velikog (768-814)
osnovana je u Aachenu čuvena Akademija, koja je okupila
najuglednije učenjake tog doba. Tu se, a i u drugim prepisi­
vačkim centrim a u Francuskoj (Tours), Švicarskoj i sjevernoj
Italiji, pristupilo radikalnoj reformi pisma. U težnji da se
stvori jedinstveno pismo koje bi zamijenilo šarenilo razno-
ličnih i teško čitljivih pisama, nastalo je početkom 9. stoljeća
skladno, jednostavno, lijepo i čitljivo pismo, koje je po Karlu
Velikom, osnivaču karolinške dinastije, nazvano karolinškom
minuskulom (scriptura Carolina) ili jednostavno karolinom.
POVIJEST PISMA
Karolinškom minuskulom konačno je zavr­
šeno oblikovanje kurentnog pisma; završen je
proces koji je trajao oko 800 godina - u ras­
ponu od procvata rimskog kapitalnog pisma
do zrelih oblika karolinške minuskule.
Uvođenjem četverolinijskog sistema i jasnim
odjeljivanjem riječi, pismo je dobilo ove funk­
cionalne vrijednosti:
a) Slovni znakovi i svi njihovi dijelovi savr­
šeno su ritmički oblikovani.
b) Slovima su priključeni uzlazni i silazni
potezi, koji razbijaju sive optičke trake dvo-
linijskog temeljnog sistema.
c) Stvorene su karakteristične slike riječi, što
omogućava da se riječ prepozna po svojem
obrisu (konturi) i pročita bez sricanja.
d) Omogućeno je uzajamno povezivanje slova,
čime se obrazuje tok čitanja.
Naziv »gotička« pojavio se kasnije i potječe
od humanista, koji su ovo pismo odbijali, sma­
trajući ga - u uspoređenju s antičkim rimskim
pismom - grubim i barbarskim (Goti su 410.
godine razorili Rim, pa je izraz »gotički« od
tog vremena sinonim za »barbarski«); gotičko
pismo inače, kao uostalom i gotički stil u
arhitekturi, nema s Gotima nikakve stvarne
veze.
E P S ;&
MDuenci
m t m o a tfi
mmm mmm
Gotička minuskula
POSTANAK ALFABETA
Slova karolinške minuskule jasno su definirana, široka su
i strogo se pridržavaju pismovnih linija; riječi su međusobno
jasno odijeljene razmakom, a rastavljanje riječi na kraju retka
označava se crticom (divizom). Kao vrlo praktično, proširila
se karolinška minuskula i izvan granica franačke države, tako
da je u 11. stoljeću dominirala cijelom zapadnom Evropom.
U prepisivačkoj praksi usvojena je karolinška minuskula
kao osnovno knjižno pismo. Kapitalno pismo međutim nije
napušteno, nego je zadržano kao sredstvo za obilježavanje
ranga: riječi višeg ranga pišu se velikim slovima ili bar veli­
kim početnim slovom. Toj okolnosti zahvaljujemo danas dvo­
strukost alfabeta (grčkog, latinice i ćirilice). Ni jedan drugi
pismovni sistem ne razlikuje »mala« i »velika* slova.
Gotička minuskula
Razvitak gotičke minuskule, koja je tokom dvaju stoljeća
bila vodeće knjižno pismo, vremenski se i geografski odvija
paralelno s razvitkom gotičkog stila u arhitekturi (u sjever­
noj Francuskoj oko 1150. godine). Slova karolinške minuskule
postupno su prilagođavana novom stilu, koji se odlikovao
izduženim proporcijama, šiljastim tornjevima, prelomljenim
lukovima i uskim prozorima; oblici slova postaju sve uži i
vitkiji, a obline sve šiljastije.
te m f U m f t f d b o c a fu d m u t n m te n c
tfm cfrfdfcoruti
^ uod mhiUni tmmcitdmu
4b ®&novtftrMmtuno4tuuimenn?
u fy jd fy g w i đ d x c im tw r d i f t e a r a *
nutyad tujuearU'*' m$macubi/
ettnrutfuHttneAfAuttmvfuffcti'
U-turfujnaumdictumeib'fttatinim
adclMto$ ui£iun4lttmdnu$*
Gotičko knjižno pismo krajem 12. stoljeća.
Kao knjižno pismo gotička se minuskula krajnjom dosljed-
nošću razvila u teksturu. Dvostruko (gore i dolje) prelomljeni
potezi postajali su sve duži, a razmak između njih sve manji,
spojne obline posve su prigušene; slova su dobila izrazito
ornam entalan karakter, a pismovni retci djeluju poput rešet­
kastog tkiva, pa odatle i naziv (lat. textura = tkanje). To je
pismo prihvatio i Gutenberg, pa teksturu nalazimo u savrše­
nom obliku na njegovim prvim pomičnim slovima, a i slovima
njegovih suradnika Fusta i Schoffera.
U razdoblju od 13. do 14. stoljeća gotička je minuskula
opće pismo zapadne Evrope, osim romanskih zemalja u kojima
je krajem 14. stoljeća nastala lijepo oblikovana rotunda.
21
POSTANAK ALFABETA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Svojom stilskom osebujnošću rotunda stoji na prijelazu

u e m a n a između karolinškog i gotičkog pisma. Nasuprot teže čitljivoj
teksturi, rotunda je izvanredno jasno i vrlo čitljivo pismo, bez
g r a p le n a ikakvih ukrasnih dodataka, pa je vrlo rano bila prihvaćena i
kao tipografsko pismo.
b o m in u e

_____tecu bene
Dictarummutterib* :tpiftolafanđitteranmnaft
etbenebictus frucf [fttonraiim*
uentrie tin: ibefus If t r a t n f t u l t o t u U t m B » m p a u l a p m n

Rotunda iz pismovnog kataloga Erharda

iRoraarab111tt 1111ub
Ratdolta (Augsburg, 1486). tuanudanuumf*
tulapfonB-tttutit
H £t fiiamHhuaB
qaprinripio
mm fon *mtmBsmunt noua:
3 g i r a f a i p r o p a l a t f l - f p a a o rt
mam ptmamatura
naporno Ifitnla*palpaa aimlara-
Cedimitrn-tt imuna?fotpraratu
ftumanmuIiaurJEgim^tnomnb
hiferaffi-nuofiialuftrafltjudauaf*
nmtOBaDtpfejpfoB-raariatrafifli?.
atcobtpiOBc^itimBnmmaar.rma ^ _ _ __ g 0\

tiroBtmm-foplamtgiptu-i ardpta
Tekstura u Gutenbergovoj B ib liji sa 42 retka (Mainz, 1445-1446).

Pored teksture na olovnim slovima dolazi i Schwabacher -

pismo kasne gotike. U njegovom širokom duktusu, te jedrim
H fltm t i donekle rustikalnim oblicima zapaža se utjecaj rotunde. Kao
tipografsko pismo Schwabacher je bio prvi puta upotrebljen
bequattuoniimiti 1485. godine i od tada je glavno pismo za slaganje teksta, dok
su za isticanje u tekstu i za slaganje naslova upotrebljavane
bus rattima- tekstura i rotunda.

Itbuff
Heinrich Quentell, Lucius Annaeus Seneca,
naslovni list (Koln, 1500).
0<bt»«bad)«r
22
POVIJEST PISMA
g e ta
........................ ........, « f f
_ JErifit>cn5\ct(m?off
2pnnDfpra$/3fcfj f»m<$€ui$Iribtcjma:
^ ^ a m tg a r fn r ^ lic ^ i^ n fe r ^ m
^ueta t»c(lberfdjđbettmit eo&c
-^oct) & hot(činCcftament£ac
Jtofgmđjtettme(icf>gcpuert
Fraktura iz Teuerdanka cara Maksimilijana.
Ukrasne vitice posebno su usložene i paž­
ljivo isključene uz olovna slova. Štampao:
Johann Schonsperger u Augsburgu (1519).
V i fuperum iWucCmemoran uinomfob
M ulta cjuocjue’drbello paflus dum conde
1 nfrrrcrcj, dcof U no: gcnuf unde'lann
A Ibani cj, patrcC accrue al&c tnoona. no
POSTANAK ALFABETA
U 16. stoljeću razvila se daljnja varijanta gotičkog pisma.
To je fraktura koja ima uske, dijelom prelomljene, a dijelom
zaobljene forme i mnoge ukrasne dodatke; karakterističan je
ukrasni element verzalnih slova tzv. »slonovsko rilo«; uzlazni
potezi kurentnih slova imaju račvasti završetak. Na pomičnim
slovima frakturu je prvi upotrebio Johann Schonsperger u
Augsburgu (1513), i to za molitvenik cara Maksimilijana.
Leipziger Fraktur slovolivnice Bauersche GieBerei, Frankfurt
Humanistička minuskula
Pokret humanizma, koji je u 14. stoljeću već uzeo pun
zamah u Italiji, suprotstavlja feudalno-crkvenoj ideologiji
novootkrivenu antičku umjetnost i filozofiju. Grozničava po­
traga za djelima antičkih pisaca iznijela je na svjetlo dana
brojna djela antičke literature, sačuvana zaslugom učenjaka
karolinške epohe, a prepisana karolinškom minuskulom. Sma­
trajući da se radi o antičkom pismu, hum anisti su prihvatili
karolinšku minuskulu kao protutežu gotičkom pismu. Tako je
nastala humanistička minuskula, koju su hum anisti nazvali
littera antiqua (= starinska slova), što je kasnije dovelo do
naziva antikva, koji je, iako pogrešan, i danas još u upotrebi.
m at u t catmint f
cpaftam tn u t tpfe Vti ffu uerat.pofb f t m
r e l u j u i t . H e c ju e e r u r n a h t t r i l t u d n o b t f f u c r a t u n d e r
lam ate u an f nxxxxm c umenmcft:cmuf cjaafi numtr
ptgrc fine dubio propter cbffitultatem opcnfzumamt:
fpc poofpcrt fncceflm dgrelTi fumuf tmuem aA m cd n tr
a a m cotpov e ttu te m m ^ iu . tam cxiltf eft. a t tneor
cjtudem. to tu if opertfannum etari i
fht:par fc um> et cjuafi fm* ftmbuftrrmmata
con n d-tiam et m ulta font emf cjualt membra.;dt<p
poffmnuf r a j « , « n c « g « funr
Knjižna varijanta humanističke minuskule (Rinaldo Menio, 1488).
23
GLAGOLJICA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

GLAGOLJICA
Veliki broj glagoljskih slova građen je od Glagoljica je slavensko pismo, nastalo polovinom 9. sto­
dva elementa: od »oka« i od spojnica koje ljeća negdje u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka. Svojom
ta oka povezuju ili nadograđuju; u glagoljici
grafičkom strukturom i svojim stilom nije nalik ni na jedno
je znatan broj »dvokatnih« slova, tj. slova
koja imaju svoj. donji i gornji dio. Vrhunac starije pismo, iako se na prvi pogled doimlje kao stilizirano
svog razvoja dosegla je glagoljica u drugoj pismo — neka vrsta ustava (uncijalnog pisma) koji je međutim
polovini 14. stoljeća i u 15. stoljeću. Hetero­ za razliku od grčke i latinske uncijale, sav zaobljen, s karak­
geni glagoljski oblici međusobno se uskla­ terističnim kružićima kojih nema ni u jednom drugom evrop­
đuju i organski povezuju, a geometrizirana
»oka« poprimaju oblik izdužene pačetvorine i skom pismu.
skladno se uklapaju u dvolinijski pismovni
sistem; neka slova opet svojim okrajcima
izviru ispod ili iznad retka poput dijakritič­
kih znakova.
Pregledna tabela hrvatske glagoljice i stare crkvenoslavenske ćirilice

g la g o ljic a ć ir ilic a t r a n s i. g la g o ljic a ć ir ilic a t r a n s i.

iH * £d a f
<P0
Kk b Tala Xx,x h
QII UD E b V
Qq> GDw o

Tala Tr g iP U i šć
III. III, Aa d
11,4 c

3a S e e tt« Hm č

d tlilfi I K jk ž W iu H im š

iB tf S s ,Z z dz "H h T ilv Tj

Rd Qu 3 s z ■Hk Kk b

Hk H h i TA b> li-fe e

I i »U I ID ID K ) k> ju

IIP up h đ IH ta ja

hi Kk k IS »E ,ie je

A dTi Aa 1 A a ,a 9

ilim M a\ m I/fU A j<?

Od glagoljskih natpisa za našu nacionalnu
povijest i književnost osobito je značajna
poznata ploča s glagoljskim natpisom iz Baške Pp H h n 9
na otoku Krku (Bašćanska ploča). Natpis je
izveden prijelaznim tipom iz starije, oble gla­ 3a 0© 0 I z K i* j?
goljice u hrvatsku, uglatu, a nastad je oko
1100. godine.
P [U nn p ks
3 a
Prva hrvatska i južnoslavenska knjiga štam­
pana je glagoljicom, a objavljena 1483. godine. U e? r tfv |r ps
To je Misal po zakonu rimskoga dvora, za
koji se smatralo da je štampan u Veneciji, s th
koja je u to vrijeme bila središte evropskog Q s Gc O o
tiskarstva, a bila je ujedno i glavni grad
većeg dijela Istre, cijele Dalmacije i otočja. m in u T t t V \r y
Neki smatraju da je ta prva naša knjiga (sa
220 stranica folio-formata) izrađena u Ko­ S a u
sinju, a treći su za Izolu u Istri.

24
POVIJEST PISMA ĆIRILICA

Naslovna stranica Početnice (Bukvara), koja

je tiskana glagoljskim slovima u Veneciji,
1527. godine, u oficini Andrije Torresanija.

A e U u A 3 A » A T I
m m k n i
Si w < A r i 1® 9
* u t w v * ■ i b f ac

r A n ra ca c a r a ei pili pa |Di pa pa pa. pi

U A 013 M l ura QDS 0C9> UN
fcA J.3 ut u* lift M
bit mo tbi na na m om
Aifi As Ai Aa Aa A* Ai
M i A 3 Im Aa A a A a Af
if* m uri ura ma ura ai
| <* o <i <a <m <a <i
Aa dba Aa Aa Aa Ai
dVfl aa m im ma ma
t* n fi ra ea ra t i € ^
kih w k l U k l kk u
9 (fl 93 98 9 a 9 a 9 » 91
nuli na ni ni na na ni
Mi « *i »a +a 4i
Mi Ua M M U* Ub U
vih « tn uri va va m
vk va m m v i « «
»ili »a »8 »a va »a *1
nub uia uji ua aa aa im
muidti 9 ka<i

C STJaAmraoA raobsArA 3
a »a TihuM iA a a n TifiTaranM
iva 8ma tračao- ufam.« vaviKiihm d rata •
t^am>8 ouaAifi noaa-a<a TifiraranM sTifiAani
A s A d b b ti Tihu«0DWih8-mi»fiTF8 iM u t A m tn»fi
?di9i • gaa{ua9tn)8 Tihn obAfei Tifiuia- aoiAa
8tns acrofiiaiuwfhma UbAAesorti Tifiuismi • 8Taoaih
uaaoh8 Tih9t uj?ihpA9ro g>di8Anbui8P»fi9i a»73
i (Db8aAT8-r0?maTi
Kao tvorac glagoljice najčešće se spo­ <£ni]aAin>iiititraAam rfivuroA* •
minje Konstantin-Ciril (826-869), mlađi obkifiODifimihksa**Aa9ini8pApA£>1wn
v • £* ArfiAavA miRaw8auiftaTihM • »r
od obojice braće (stariji je bio Metodije), Ath*39Aau)Aapi imfbaa annkaea raataa- 8w
koji je ovo pismo upotrebio za svoje pri­ <a>aoaao(fi mrfikia Mural raifcsa maAs AihTibvi
ix y m l * • 8nih<aairaA8 kthnhuuu murauiiM (ih man*
jevode crkvenih knjiga na staroslavenski
jezik. Razlikujemo dva tipa glagoljice i to
oblu, bugarsku i uglatu, hrvatsku glago­
ljicu. Već u 11. stoljeću ćirilica je potis­
nula glagoljicu, pa se glagoljica konačno
utvrdila jedino u Hrvatskoj, i to pretežno
na njezinim rubovima, gdje se slavenski
svijet dodiruje s romanskim ekumenom,
da bi ostala u crkvenoj upotrebi sve do
početka našega stoljeća.

Stilizirana azbuka izrađena po uzoru na
slova Miroslavljeva jevanđelja.
ĆIRILICA
Onako kako je nalazimo u najstarijim spomenicima, ćiri­
lica je uncijalno (ustavno) pismo s uspravnim, oblim i pravo­
kutnim slovima kakva su bila slova grčke uncijale na kraju
9. i u početku 10. stoljeća. Od 38 slova, koliko ih ima ćirilska
azbuka, 26 je preuzeto direktno iz grčkog alfabeta, a ostala
slova - za glasove kojih nije bilo u grčkom jeziku - stilizirana
su ili preuzeta najvjerojatnije iz glagoljice. Nije utvrđeno tko
je autor ćirilice; navode se Konstantin-Čiril, Metodije, episkop
Kliment, prezbiter Konstantin, car Simeon Veliki i drugi. Kao
jednostavnije pismo ćirilica je brzo potisnula iz upotrebe
glagoljicu kod svih naroda koji su je upotrebljavali, osim kod
Hrvata. S Balkanskog poluotoka prešla je ćirilica vrlo rano i
k Rusima. Kao narodno pismo ćirilica je upotrebljavana i u
Rumunjskoj do kraja 18. stoljeća. Najstarijim se datiranim
ćirilskim spomenikom smatra Samuilov natpis iz 993. godine.
Najznačajniji pisani spomenik srpske kulture jest evanđelistar
pisan za zahumskog kneza Miroslava (Miroslavljevo jevan­
đelje), nastao u 12. stoljeću.

25
ĆIRILICA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Ffi • ♦ ♦ • F/iEti .> *•>

ffliaHE ABUHoani
[i w in anvitis 1W 1:* * u n u to in
CAoy/keto ♦e7 nkh<
k( hai4K(a)nCTE4 <•
fioui ® »ni:ueni3i j n iv n x ih Mmsmi* (fl[4tiutonti
m m gurnuti i jtjaut
OTCHCipCHHHKl EJTJTLKNOKC1
uk »»mi iBari irtiifomiiiSfo 5 tik k EfUlMTHT4 HNICTE0 • AAkffiL
*3MS9fhftik:tikt’BfiiitumutiA«i Uh
utmitiyDfhmitiiWmcnotik NIK • npkKtKO^COMHpHkCUTH
^SitmmMmo|t »tommu C^BCt'MH ♦ HHHM^TH*ITON4
a »onoms: aukmk
0nwoAim«
ouiro'fffti
Koro* HCpljf£ aHK4 CHA4 WA0tfK4K!>IH
■2 <sAit» EAWCTHUnOMHCAk • El3A|!k*4TH?ra
uikfmiuU3>ik«
uihiki»itw (C M4A0CKn(p4J HTpt3EklTHC( . Ad
vni. » 4 III
*

Misal hruacki, štampan glagoljskim slovima 1531. godine Služabnik Božidara Vukovića, štampan ćirilicom u Veneciji,
u Rijeci, u štampariji Šimuna Begne-Kožičića. 1519. godine.

U 12. stoljeću nastala je i bosančica ili bosanska ćirilica,

posebna varijanta ćirilice s primjesama glagoljice i latinice,
koja se upotrebljavala u Bosni, Dubrovniku i srednjoj Dalma­
ciji. Najstariji spomenik na bosančici jest povelja Kulina Bana
iz 1189. godine.
Petar Veliki uveo je 1710. godine pojednostavnjenu, tzv.
građansku azbuku (graždanku), koja je upotrebljavana sve do
Oktobarske revolucije (1917) kada je uveden novi pravopis
uz reformu azbuke.
Kod Srba došla je stara ćirilska azbuka pod jak utjecaj
ruske građanske azbuke u 18. stoljeću. Reformu srpske ćiri­
AEKI7V&K lice proveo je 1818. godine Vuk Stefanović Karadžić: izbacio
je sve suvišne znakoye stare azbuke (ostala su 24 slova), a
Z JfK A M H uveo je šest novih (h, j,A», h,, b, u) za posebne glasove. Vukova
je uzbuka (vukovića) prihvaćena tek 1868. godine.

C TV Y Makedonska je azbuka načinjena 1945. godine po uzoru

na Vukovu ćirilicu, iz koje su izostavljeni b i h , a uvedeni
su r, k i s za posebne glasove makedonskog jezika.
rI 0 l z Na pomičnim olovnim slovima ćirilica se prvi puta javlja
u posljednjem deceniju 15. stoljeća. Prva ćirilicom objavljena
~LA- knjiga je Oktoih, štampan 1491. godine u Krakovu. U nas je
prvu ćirilsku knjigu, također Oktoih (Osmoglasnik), štampao
jeromonah Makarije 1494. godine na Cetinju, u štam pariji
Ustav (uncijalna ćirilica) koju je osnovao knez Đurađ Crnojević.

26
POVIJEST PISMA ĆIRILICA

Oktoih (Osmoglasnik), štampan 1494. go­

dine na Cetinju (drugi list, s grbom knezova
Crnojevića).

OH(/KFBLTpOHI{H flO K A A tlU fM iiB

S rb CArOHJBOAM HtflAk HHTHtFO
ibqpKBk^^AHYKWMHKtlHrAMH
Q h A tB t. i ; i B k |4 c ri cato k f pt i
uh H E M b x p itiH M H riu n b p r b q b
ptlOtBUKL* L|pKBU n p j^ A H U tT U X
i K tip r b .r p tn p ijtH maw hx } * ix h

l|lft li( M b H p i^ A p A tlifM I. 4 r4 p 4 f1 C K U X tV tJ ,b .Q L 3 p t

BtlOBJXb n o r n tN O ftlilM k (TrOAX4,HAK>KCRiK)KbK;K
T B tU IM I|pKRJM HtljnHCJX «K)ji.uic(nctmK)i<HHnju5t
M orACtlblKh- BbHCflAb tlKtlHCAABOtAOBHOT ptfAHYM j p
O B b U H tlC T B t nO KA<H1U(M 4rO EX(TBA-M /\K)»;(K)ni(
HCTdpif ,V k T01 l^UH H A H B b U lf R4K>qi(H
HAHnHUJKl(lfAfOKBfXB'Cp4JtHHtnp4BAMTH MdOKfOytb
pAMmOTl>HI- 1BUlHXtth 4(ilA 'tA O S A tB A M T H • ,1.ItuEOH
{ A iB T l|l(u jL j4 H ;ri'llr0 4 ;'B b (4 MJHM/KCBI.M- (T rO A J J
CirtKMIKrRfctd 3 A *O Y A B Y H M M A (T b T 4 M O /K fU H lB 'K
T O M cw jiip b tM cf.A iM iti- |~ |o B ( A tn i( M rtiB M H n o p rM
l^bpttO(BHKU 43bjc»p4Kb(ipfMOHMOKbMJKApit, poyKO
JU A H U r ( ih n p H J ((u i(ip (H H O M M H T p 6nO A H T ( 31TC
KO M Kyp BJBy-AC- B b A t T O ^ d K 0 r CAtlL), 4 AVMC, f t >

aEflrp/K3
HKdaiHonp
Ćirilski inicijali srednjovjekovnih rukopisnih
knjiga.
n iz ta o flT
Staroslavensko naslovno pismo.

27
 TIPOGRAFSKO PISMO

VANJSKA STRUKTURA PISMA

Pod unutrašnjom strukturom pisma razumijevamo odnos
između znaka (izraza) i njegovog značenja (sadržaja), razu­
mijevamo funkcioniranje znaka unutar pismovnog sistema.
Kad govorimo o vanjskoj strukturi pisma, tada mislimo na
tehniku pisanja. Svako pismo započinje sa sličicama: znakovi
(logogrami, morfogrami, silabogrami) su figurativni i znače
ono što je naslikano. Veza između znaka i njegovog sadržaja
u toj je fazi očita. Najpoznatiji prim jer slikovnog pisma jesu
staroegipatski hijeroglifi, pa je taj pojam postao sinonim za
slikovno pismo uopće.
Linearno pismo razvojna je faza koja proizlazi iz slikovnog
pisma. Redukcijom crteža na jednostavniju formu, te geome-
triziranjem crteža, prekida se veza između znaka i njegovog
sadržaja: znak postaje apstraktan (on više ne predstavlja
ništa određeno).
Rukopisni oblik završna je faza u razvitku vanjske struk­
ture pisma. Znak se reducira na još jednostavniji oblik: u
želji da dobije na vremenu, ruka nastoji da izvede znak
u jednom potezu, a zatim povezuje znakove u nastojanju da
započeti potez ne prekida dok ne ispiše cijelu riječ. Slova se
oblikuju spontano, pa rukopis dobiva individualne karakte­
ristike svog autora: rukopis se može prepoznati.

Oblik pisma u prvom redu je zavisan o karakteru saop­

Iz kaligrafskog udžbenika Jan van den Velde
(Rotterdam, 1605).
ćenja i o namjeni pisanog dokumenta, a tek zatim o tehnici
pisanja, tj. o prirodi nosioca saopćenja (podloge) i o upotreb-
ljenom alatu za pisanje. Natpisi na zgradama ili na nadgrob­
nim pločama zahtijevaju savršeno, monumentalno pismo; nosi­
lac pisma (kamen, glina, metal) i tehnika pisanja (urezivanje,
klesanje, rezbarenje) zahtijevaju brižljivo prethodno crtanje i
sporo obrađivanje. Rimsko kapitalno pismo najčistiji je izraz
takvog pisma.
Knjige i dokumenti pisani su najprije na papirusu i na
pergamentu, a kasnije i na papiru; u skladu sa svojom na­
mjenom, knjižno pismo je moralo odgovarati visokim estetskim
zahtjevima. Brzo pisanje, a i težnja za ukrašavanjem, dovo­
dili su do velikih promjena u formi, povremeno čak i do
deformacija, pa i potpune nečitljivosti. Kurzivno pismio po
svom je karakteru poslovno pismo bez posebnih estetskih vri­
jednosti; njegove forme nejedinstvene su i nepravilne.

28
TIPOGRAFSKO PISMO VANJSKA STRUKTURA PISMA

aes
Sasvim novi problem nastao je u 15. stoljeću Gutenbergo-
vim pronalaskom pomičnih slova. Prenošenje slovnih znakova
na pomična olovna slova zahtijevalo je u prvom redu da se
svaki slovni znak izolira i da se točno definira njegov oblik
i njegov smještaj na raspoloživom pravokutniku. Kao uzor

aes
prilikom oblikovanja tipografskih slova uvijek su služili
tekstovi vrsnih kaligrafa.
Koliko god je Gutenbergov pronalazak bio revolucionaran
u tehničkom pogledu, toliko je bio konvencionalan u svom
formalnom i stilističkom izrazu: i slova i složene stranice -

aes
sve je to moralo odgovarati svom rukopisnom uzoru koliko
je to samo bilo moguće.

lijevna usta priljevak

aes
BGB
Svaki slovni znak postoji u svom temeljnom Čelični žig (patrica), matrica, te presjek lijevnog kalupa i odlivenog olovnog
obliku ili praobliku, koji doduše nije nigdje slova s priljevkom.
propisan, ali je sporazumno sadržan u svakom
alfabetu. I upravo ta neodređenost oduvijek
je dopuštala da se stvaraju nove verzije
pisma, svaki puta u skladu s nekim stilom ili
Štampana slova imaju sasvim drugi karakter nego klesana
s nekom modom. Bez obzira na stilističke i i pisana slova. Crtanjem (a ne pisanjem) slovnih znakova, rez-
druge zahvate na slovima, ako se u tome ne barenjem slovnog žiga (patrice), izradom kalupa (matrice) i
prekorači neka razumna granica, čitalac će u lijevanjem olovnih slova, te otiskivanjem na papir (slog je
svakoj verziji slova prepoznati njegov pra-
prije svakog otiskivanja trebalo pažljivo premazati bojom) -
oblik (arhetip).
dakle posredovanjem sasvim nove tehnike - pismo je moralo
potpuno mijenjati svoje forme. Nije dakle slučajno što se
tipografsko pismo u svom razvitku formalno sve više udalja­
valo od rukom pisanih slova.

H l |l ......
III II
Mil III
lb
: : : ii
IIlim
ill II h
Hl ll
1U
. ii l"
II" III

11:11
flBCDEFG
Pomodno pismo Magnetic oblikovano u »kompjuterskoj« maniri.

l a 3
Danas nam se konačno problem pismovnih oblika postav­
i i < lja na posve nov način - uvođenjem fotosloga, te mogućnošću
optičke i elektronske modifikacije slovnih znakova. Nova
tehnologija, zahvaljujući svojoj velikoj fleksibilnosti, svakako

5 E.7 a predstavlja neusporedivo veći izazov kreativnosti, ali u sebi

Brojke koje su namijenjene magnetskom
čitanju u automatskoj obradi podataka.
krije i opasnost od lakog povođenja za pomodnim efektima
kratkog daha. Tako je zahvaljujući magnetskim i optičkim
čitačima, odnosno digitalizaciji slovnih znakova, nastao niz
novih tipografskih pisama, oblikovanih u pseudotehničkoj -
»elektroničkoj« ili »kompjuterskoj« maniri.

29
RENESANSNA ANTIKVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Centar stvaranja novog pisma bio je u Firenci.
Renesansa je našla čvrsto uporište na dvoru
kneza Cosima de Medicija i njegovih nasljed­
nika, a duša pokreta bio je Niccolo dei Niccoli,
koji je tu oko 1425. osnovao prepisivačku
školu na kojoj su obnavljani tekstovi iz raz­
doblja od 8. do 12. stoljeća.
Humanistička minuskula u svojoj se početnoj
fazi teško razlikuje od svog uzora: možda
samo po novouvedenoj točki na slovu i (ova
na prvi pogled neznatna inovacija znatno je
poboljšala čitljivost tekstova), novom obliku
slova g i vertikalnom temeljnom potezu slova
a. Gotički ostaci u pismima prelaznog vre­
mena brzo su se izgubili, jer se u Italiji i
inače pisalo širokom gotičkom minuskulom -
beneventanom. Ti se ostaci međutim javljaju
u ranim štampanim slovima, npr. kod Svvein-
heima i Pannartza u Subiacu (1465), pa se
takvo bastardno pismo naziva gotiko-antikvom.
Brzim pisanjem nastao je kao sekundarno
pismo humanistički kurziv, koji je dijelom bio
pisan vertikalno, a dijelom nagnut u desno
(kao i sva dotadašnja kurzivna pisma). Huma­
nistički kurziv dobre je čitljivosti i velike
kaligrafske vrijednosti; u svojim kasnijim obli­
cima to je pismo nazivano i kancelareskom.
RENESANSNA ANTIKVA
Humanističko pismo, i pored svoje velike praktične vri­
jednosti »za pisanje«, nije bilo sazrelo da se bez ikakvih
promjena prenese na pomična štam parska slova. Gutenberg je
na svojim prvim slovima reproducirao teksturu i za to je
imao uglavnom gotov uzor u rukopisnim knjigama svog doba;
zahvaljujući izrazitoj ornam entalnosti teksture, Gutenberg
tu i nije imao značajnijih problema, a ono što je bilo po­
trebno da se učini, uspješno je obavio njegov suradnik Peter
Schoffer, koji je bio kaligraf. Uostalom, Gutenbergov cilj bio
je »štampati kao da je napisano«; on je nastojao da mu otisci
budu što sličniji majstorskim djelima srednjovjekovnih pisara.
Preoblikovanje humanističkog pisma bilo je povezano sa
znatno većim poteškoćama. U prvom redu ovdje se radilo o
stapanju dvaju alfabeta - rimske kapitale i karolinške minu-
skule, od kojih je prvi nastao još u Starom vijeku, a drugi je
bio tipično srednjovjekovno pismo. Osim toga rimska kapitala
je monumentalno pismo, a karolinška minuskula je knjižno
pismo. Ta dvojnost ugođajnih vrijednosti i kontrast između
geometrijske statičnosti kapitale i ritmičke dinamičnosti mi-
nuskule, što ih i danas još naziremo u razlici između verzal-
nih i kurentnih slova, bili su u prvo vrijeme najveći problem.
U starim rukopisnim knjigama bila je uobičajena upotreba
majuskule samo za naslove i inicijale; tekstovi srednjovjekov­
nih rukopisa ispisivani su minuskulom, a majuskuli pripada
isključivo dekorativna uloga. Nekoliko decenija nakon prona­
laska pomičnih slova veza između majuskule (verzalnih slova)
i minuskule (kurentnih slova) postaje neposrednija: dekora­
tivna uloga verzala zamijenjena je gramatičko-pravopisnom
funkcijom. Tako je nastao dvojni alfabet; nije se dakle radilo
o dva različita pisma (majuskuli i minuskuli), nego o jednom
pismu s udvostručenim brojem slova (verzal i kurent). Danas
nam ta udvostručenost alfabeta izgleda sasvim prirodnom i
sama po sebi razumljivom, što ne znači da je proces stapanja
dvaju alfabeta u jedinstveno uporabno pismo bio jednostavan.
Udvostručenje alfabeta, koje zahvaljujemo humanistima,
omogućuje nam da obilježavamo rang i tako sadržajno dife-

que ip fc ad pr-efidiu oppugnandu reliquerat:openbus affiduisihoflefcj

cirču fefe fcerdufi:interfe decemere.faćta cacde bene magna erupcione
facidt.Nri ad oppidu recupidu occafione no prcetermittuc. & reliquos
uiuos capiuc. Quatcuordecim milia urfaone pfiafcut.quod oppidum
magna munitione cotinebatrfic uc ipfe locus no folu opere: fed edam
natura editusrad oppugnadu hoftem appeceret.Hoc acciderat:q> aqua
prsterq i ipfo oppido no erac.na circiidrca nufq repenebat riuus ppius
mtl.paffuu oćlo.Quaeres magnq erat adiumeco oppidanis.cu prceterea

Nicolas Jenson, odlomak iz knjige Gajus Julius Caesar, De bello Gallico, Venecija, 1471. Nova antikva
preuzela je uobičajene ligature i kratice iz gotičkog pisma.

30
 TIPOGRAFSKO PISMO
Am fans dtcHi efle arbitror de
moy nubs « ammorum: quf
pctpuecaueda funcmbtldeos
ftospplo culronfuo quo mm9
corn nudoy aggere pr jmcrct
fubuore cuiaffe:fcd pocfas ur
mamine pmerewr cgxffc. Nuc
de tlhs mails uideo dtcmdum:
/quf (ola ilh pped noluc^ba funr Fames >
morbus :bdlum:expobano:capriuttas:
cruadano:et fiq futulta tarn m f>mobbro
com«moraium?.Hfc.n.fola mab deputat
mala quf no faduc malos :nec embcfcuc
mter bona quj laudant ipft mab die qui
laudir .raagifq>ftomacbamr ft ilia mala
Početni, još nedorađeni oblici antikve s jas­
nim utjecajem gotičkog pisma: K. Swgyn-
heim i A. Pannartz u Subiacu kraj Rima,
1467. godine.
RENESANSNA ANTIKVA
renciramo grafički predočenu misao; dvostrukost alfabeta
grafičko je sredstvo koje unapređuje tehniku čitanja. Upo­
trebu dvostrukog alfabeta pobliže određuje pravopis, a pitanje
- da li pravopis stvarno koristi sve raspoložive mogućnosti
da usavrši tehniku čitanja - prelazi okvire našeg predmeta.
Prema tome, kada upotrebljavamo dvostruki alfabet, onda
to ne činimo radi toga što slijedimo zakonitosti u razvitku
pisma (to bi nas dovelo do isključive upotrebe kurentnih
slova), a niti se ravnamo prema vizuelno-grafičkom osjetu
(svatko osjeća rastrganost koju u pismovnu plohu unose ver-
zalna slova), nego se pridržavamo naslijeđenih pravopisnih
konvencija. Zbog toga možemo reći da je u našem slučaju
kaligrafija podređena ortografiji.
EMIE DEBILE VOCE TALE O CR A
tiofc&diue Nymphe abfone pcrucnerano BC
mconrincalla uoftrabenignaaudietu, quale
laterrificaraucitatedel uriname Elacho al fu**
ue canto dela piangeuole Philomela. Nondi
meno uolendo io cum tuti gli mei exili cona'
h del intellećto.&cum lamia paucula fufficie
da di (ati(fare alle uoftre piaceuole pedrione,
nonriftaroal potere.Lequale femota qualuque hefitarione epfepiuchc
fi congruerebbealtronde.dignamence meritano piu uberrimo fluuio di
eloquenda ,cum troppo piu rotundaeleganda&cum piu exornata poli
turadipronutiato.cheinmeperalcunopaćtonon li troua.di cofeguire
ilfuograriofo afFečlo.Maauui Celibe Nymphc&admealquato.quan
tuche&confula &incomptamete fringulrieteharo in qualche portium
culagradficato affai. Quando uoluncarola& diuota a gli defii uoflri Sc
poftulato me preftaro piu prelio aim lanimo no mediocre prompto hm
mile parendo.checumenudeata terfa,&uenuftaeloquenda placćdo.La
prifea dunque&ueterrimageneologia,8t pro(apia,&il fitilr nuo amore
garrulandoo rdire.Onde gu eflendo nel uollro uenerando conuentuale
confpećto,& uedermeftenle&ieiunadi eloquioSc adcanto predate&di
uo ceto di uui O Nymphe fedule famularie dil accefo cupidine.Ec icam
to benigno&deleftcuolc&lacro lito.difincereaure fleflorigeri fpirami*
ni afflatoJo acconciamentecompulla di alTumereun'o ucnerabtleaulb,
Sctranquillo timorededire. Dunqueauanteil tuto uenia date, o belliHU
me &beaddime N ympheaqucfto mio blaćterare &agh femelli &ccrm
gem.&pufilluli Conau.fi aduencchcinalchuna parte ioincautamente
Aldus Manutius, odlomak iz knjige Hypnerotomachia Poliphili, Venecija, 1499.
Renesansna antikva proizašla je od humanističke minus-
kule koja je pisana širokim perom u 15. stoljeću, a kojoj je
opet uzorom bila karonlinška minuskula iz razdoblja od 8. do
12. stoljeća. Prva štampana antikva pojavila se 1465. godine
na otiscima štampara Sweynheima i Pannartza iz samostana
Subiaco kraj Rima; njihova antikva još je sirova i nedorađena,
s jasnim utjecajem gotičkih formi. Prvu formalno dotjeranu
antikvu nalazimo kod njemačkih putujućih štampara Johanna
i W endelina da Spira (iz Speyera) koji su radili u Veneciji
(1469). Svoje savršenstvo dosegla je renesansna antikva na
otiscima francuskog štampara Nicolasa Jensona (1470), koji
je također djelovao u Veneciji; njegova antikva sadrži još
sve karakteristike humanističkog rukopisnog pisma, ali ga
nadmašuje elegancijom reza i jasnoćom proporcija.
31
RENESANSNA ANTIKVA
Renesansna antikva ima relativno slabo
diferenciranu debljinu temeljnih i spoj-
nih poteza (u rasponu od približno 1:2
do 1:4). Šerifi imaju postepen, zaobljeni
prijelaz, a baza im je blago udubljena
(konkavna). Krovne crte kurentnih slova
izvedene su koso. Osi slovnih oblina
također su kose. Poprečna crtica slova e
smještena je razmjerno visoko, dočim
»trbuščić« slova a kao da je suviše spljo­
šten. Točka na slovima i j kao da je smje­
štena malo previsoko, a ujedno kao da je
i sitnija nego bi se očekivalo.
Ad huiufmodi auten
otre, Vomparoi f ftn
Claude Garamond, Pariz 1553.
32
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Prvu kurzivnu antikvu izradio je Francesco Griffo da Bo­
logna (1500) za prva štampana djela (editio princeps) veneci­
janskog štam para Aldusa Manutiusa. To je pismo rezano po
uzoru na humanistički kurziv, a imalo je samo kurentna slova.
Politička rascjepkanost Italije sputavala je njen kulturni
procvat. Vodeću ulogu u knjižnoj proizvodnji preuzela je u
16. stoljeću Francuska, pa glavnu riječ u razvitku antikve
imaju francuski slovorezbari. Na prvo mjesto dolazi Claude
Garamond (1480-1561), koji je renesansnu antikvu doveo do
savršenstva. Najhitniji napredak njegove antikve, u uspore-
đenju sa slovima Jensona i M anutiusa, ogleda se prvenstveno
u svijetlijem ukupnom dojmu, zahvaljujući finijim šerifima.
Verzalna su slova općenito nešto kraća od uzlaznih poteza
kurentnih slova. Garamond je uspio da oslobodi tipografsko
pismo svega onog srednjovjekovnog i arhaičnog i da od pisma
stvori jedinstvenu estetsku cjelinu.
ABCD
abcdefg
Garamondova antikva danas je jedno od najpoznatijih tipografskih pisama.
Većina suvremenih rezova tog pisma rezana je po uzoru na antikvu Roberta
Granjona, koju je u 16. stoljeću bio izradio za parišku Imprimerie Royale.
Suvremena renesansna antikva, koja pod nazivom Gara­
mond, Garamont ili Garaldus dolazi na tržište iz različitih
slovolivnica, odnosno na matricama slagaćih i fotoslagaćih
strojeva, nastalo je zapravo na podlozi antikve Jeana Jannona
(Sedan, 1615); ta antikva bila je poznata kao Caracteres de
l’Universite i sačuvana je u pariškoj Imprimerie Nationale sve
do današnjih dana.
TIPOGRAFSKO PISMO
Vrlo su stari pokušaji da se sva slova kon­
struiraju na osnovu mreže kvadratića - uz po­
moć pravca, kružnice, presjeka stošca i kutne
mjere, a u potrazi za matematičkim zakoni­
tostima kojima se pokoravaju pismovni oblici.
Na kraju krajeva svi su ti pokušaji ostali
puka teorija, jer se rezultati jednostavno nisu
mogli primijeniti u praksi. Pokazalo se da ni
šestar, a ni računski moduli ne mogu nado­
mjestiti pokrete uvježbane ruke i pouzdanu
procjenu ljudskog oka. Od autora takvih istra­
živanja, a među njima je svakako najeminent-
niji Leonardo da Vinci (1452-1519), spominju
se Felice Feliciano (1460), Damianus Moyllus
(1483), Luca Pacioli (1509), Albrecht Durer
(1515), Johann Neudorffer (oko 1538) i Ves-
pasiano Amphireo (1548).
Konstrukciona shema za verzalno slovo M
(Nicolas Jaugeon, 1695). Svaki je slovni
znak ucrtan u kvadrat koji je bio podijeljen
na 64 polja, a svako od tih polja opet na
36 sitnih kvadratića.
RENESANSNA ANTIKVA
PRELAZNA ANTIKVA
Na prijelazu od renesansne antikve k racionalnim oblicima
klasicizma, u doba baroka, mijenjaju se shvaćanja u obliko­
vanju pisma. U to vrijeme bakrorez ima snažan utjecaj na
knjižnu umjetnost, pa egzaktni oblici koji nastaju pod bakro-
rezbarskim dlijetom nalaze svoj odraz i u tipografskom pismu
tog vremena.
Za razliku od renesansne antikve, prelazna antikva pokazuje
veću razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza. Šerifi su
nešto tanji i imaju ravnu bazu; krovne crte kurentnih slova
mogu biti kose ili ravne. Slovo e im& nešto veće »oko« nego u
ranijim rezovima antikve.
-
M ]MM
Feliciano, 146(). Paciolli, 1509 . 6urer, 1525
M MM
Neudorffer, 153 8. Ve spasiano, 1548. Cresci, 157C).
Prema zamisli francuskog kralja Luja XIV bila je osno­
vana 1692. godine komisija francuske Akademije (Academie
des Sciences), na čelu sa Nicolasom Jaugeonom. Ta je komisija
dobila zadatak da za kraljevsku štampariju (Imprimerie Royale)
u Louvreu izradi »savršenu« antikvu na temelju matematičkih
proračuna. Jaugeon je svaki slovni znak ucrtao u kvadrat koji
je bio podijelio na 64 polja, a svako polje opet na 36 kvadra­
tića; svi slovni znakovi bili su ucrtani u takve mrežaste tvore­
vine prema zajedničkom konstrukcionom principu. Sve je to
djelovalo vrlo impozantno, ali je ipak ostala samo teorija; u
svom izvornom obliku to pismo nije nikada našlo praktičnu
primjenu. Oko 1700. godine rezao je Philipp Grandjean, slu­
žeći se djelomično Jaugeonovom shemom, tipografsko pismo
ekskluzivno za kraljevsku štampariju. To je pismo poznato kao
»kraljevska antikva« (Romain du Roi), a pokazivalo je naglašenu
razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza, najavljujući time
princip pismovnog oblikovanja u klasicističkom, duhu.
Tradiciju francuske antikve u prelaznom razdoblju nastavio
je Pierre Simon Fournier (1712-1768), inače poznat i po tome
što je uveo jedinstveni tipografski mjerni sistem. Foumierova
antikva slična je monopoliziranom Romain du Roi, ali nešto
užeg reza, tako da je bila vrlo prikladna za džepna izdanja koja
su u ono vrijeme bila vrlo popularna.
33
PRELAZNA ANTIKVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

P E T IT P A R A N G O N G R A N D J E A N .
D I X I E M E A L P H A B E T .

I^HODES, des Ottomans ce redoutable ecueil,

D e tous fes defenfeurs devenu le cercueil,
D u Danube alTervi les rives defolees,
D e i’Empire Perfan les bornes recuiees,
Dans leur climat bruiant les Africains domptes,
Faifoient taire les loix devant fes volontes.
R a c i n e .

Grandjeanova »kraljevska antikva« (Romain
du Roi), rezana 1701. godine (petit parangon
= 20 pt). Karakterističan je mali »trn« što
ga s lijeve strane imaju slova 1 i dugo s.
Quoufque tandem abu-
tere, Catilina, patientia
noftra? quamdiu nos e-
Quoufque tandem abatere
,
Catilina patientia noftra?
U to doba djeluje u Engleskoj slovorezbar William Caslon
(1692-1766), koji se oslanja na holandske uzore (Christoph
van Dyck). Njegova je antikva dosta široka, odiše ukočenom
otmjenošću i dobre je čitljivosti.
Najpoznatiji engleski štampar i slovorezbar nesumnjivo je
bio John Baskerville (1706-1775), koji je u mlađim danima
radio kao učitelj lijepog pisanja. Kasnije je u Birminghamu
otvorio vlastitu slovolivnicu i štampariju. Njegova je antikva
tipičan predstavnik prelazne antikve, odlikuje se egzaktnim
rezom i optimalnom razlikom u debljini poteza. Zahvaljujući
svom iskustvu u kaligrafiji, stvorio je Baskerville doista ori­
ginalne pismovne oblike, koji se zbog dobre čitljivosti i danas
još rado upotrebljavaju. Naime, od 1924. godine to se pismo
pod nazivom Baskerville nalazi na repertoaru mnogih slovo-
livnica i tvornica slagaćih i lijevaćih strojeva.

T ANDEM aliquando, Quiri-

tes! L. Catilinam furentem
audacia, fcelus anhelantem, pe-
ABCDEFGHIJKLMN.

A N D E M aliquando, QuiriteslL.

Gore: Antikva Williama Caslona, 1734.

T Catilinamfurentem audacia,fcelus
anhelantem, peftem p atria nefarie moli-
Desno: John Baskerville, uzorak antikve i
kurziva iz njegovog kataloga (1762). A B C D E F G H I J K L M N .

34
TIPOGRAFSKO PISMO KLASICISTIČKA ANTIKVA

Pierre Simon Fournier, pokusni otisci antikve

iz njegovog priručnika Manuel typographique
(Pariz, 1764). N*. LXVI. 64 N*. LXVII.
P e t . parangon , groš t u . Pet. Parangon, groš <rii_

Tous les fentimens P r e s q u e to u t le

ont chacun un ton
de voix, des geftes
& des mines qui
leur font propres.
Cerapport, bonou
mauvais , agreable
ou defagreable, eft
ce qui fait que les
perfonnes plaifent
ou deplaifent.
m onde p rc n d p la i-
J ir a s’a c q u itte rd e s
p edtes o b lig a tio n s ;
beaucoup de gens
o n t de la re c o n n o if
fa n c e p o u r les m i-
d io c re s ; m a is i i n 'y
a q u a /ip e rfo n n e q u i
n ’a it de C in g ra d tu -
de p o u r les g ra n d e s.

Dolje: Suvremeni rez Bodonijeve antikve
(serija 135) na matricama Monotype (48 pt).
KLASICISTIČKA ANTIKVA
U razdoblju od polovine 18. stoljeća do početka 19. sto­
ljeća završava razvitak antikve. Nastaje klasicistička antikva
puna dosljednosti, antikva klasične ljepote, koja međutim ipak
odiše izvjesnom hladnoćom. Zbog pretežno statičkih eleme­
nata, što ih krije u svojim oblicima, klasicistička antikva ne
posjeduje ni naročitih ritmičkih kvaliteta. Pojednostavljeni,
statički geometrizirani oblici dali su s jedne strane zanatski
savršeno izvedeno pismo, ali su mu s druge strane dali izraz
pretjerane glatkosti i matematički izračunatih proporcija -
potpuno u skladu s nastupajućom industrijalizacijom. Nagla­
šena indiferentnost klasicističke antikve dovoljna je da po­
tisne svaku individualnost; njeni oblici nisu vezani za vrijeme
i ne mogu zastarjeti.
Debljine temeljnih i spojnih poteza jasno su kontrastirane.
Šerifi nemaju nikakav ili imaju vrlo slabo izražen prijelaz;
krovne crte kurentnih slova vodoravne su. Os slovnih oblina
vertikalna je, tj. nema nagiba.
Jednostavni, geometrizirani pismovni oblici omogućili su
obilje dopunskih rezova, koji inače kod renesansne i prelazne
antikve nisu bili mogući. Nastali su ekstremno uski ili gotovo
nepodnošljivo krepki rezovi, te izvanredno krepki kurziv.

abcdefghjkmopqrstuxyz
ABCDEGHJKLNQRST
35
KLASICISTIČKA ANTIKVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

SEVEN HURT 89
In transport wreck TRADITIO N
BUILD HOME 65 P R IN T E R
For eminent man
NEW SPECIMEN SHOW
BUILDS NEW 19 Suvremeni rezovi Bodonijeve antikve na matricama lijevaćeg stroja Ludlow,
prilagođeni slaganju novinskih naslova.
Addition to plant
Znatan udio u razvitku klasicističke antikve u Francuskoj
imala je štamparska porodica Didot. Prvi klasicistički pis-

PRINTERS TO 89 movni oblici javljaju se 1775. godine, a donosi ih Fran<;ois-

Ambrois Didot (1730-1804), koji u svojem pismu dosljedno
i logično nastavlja razvojni pravac prelazne antikve svojih

Convene Monday prethodnika. Od 1789. godine njegov su posao preuzeli sinovi

Dolje: Krepko oblikovana klasicistička an-
tikva Onyx, izrazito uskog reza. Autor: Gerry
Powell (1937). Dolazi na matricama lijeva-
ćeg stroja Monotype Supra.
mu Pierre i Firmin.
U Didotovoj antikvi u potpunosti se očituje utjecaj bakro-
rezbarskog umijeća, prvenstveno u vrlo finim šerifima i u
spojnim potezima, koji su u oštroj suprotnosti s debljinom
tem eljnih poteza.
U isto vrijeme djeluje u Italiji štam par i slovorezbar
svjetskog glasa - Giambattista Bodoni (1740-1813) koji je
imao posljednju riječ u oblikovanju klasicističke antikve.
Vještinu štam para i slovorezbara izučio je kod svog oca u
mjestu Saluzzo, a u svojoj osamnaestoj godini pošao je na
usavršavanje u Rim. Od 1767. godine vodi dvorsku štam pariju
u Parmi. Nakon njegove smrti štampan je (1818) Manuale
tipografico (u dva sveska) sa 169 različitih rezova latiničkih,
grčkih, hebrejskih, i drugih alfabeta, te preko tisuću različitih
ornamenata.
Bodonijeva se antikva ističe savršenom harmonijom i sime­
trijom, te pravilnošću i jasnoćom, pa se posve opravdano
sm atra prototipom klasicističke antikve. Za današnji ukus ona
doduše djeluje hladno, na njoj se možda i suviše naziru
tragovi šestara, ali je Bodonijeva antikva pismo neprolazne
vrijednosti, pa je i danas još nalazimo na repertoaru gotovo
svake poznatije slovolivnice.

36
TIPOGRAFSKO PISMO UMJETNIČKA ANTIKVA

UMJETNIČKA ANTIKVA
Pojmom umjetničke antikve obuhvaćena su ona tipografska pisma koja nisu
oblikovana neposredno prema historijskim uzorima antikve. To je kaligrafski
slobodno oblikovana antikva koja nosi individualno obilježje svog autora. Prvi
pokušaji na formalnom obnavljanju tipografskog pisma javljaju se na prijelazu
u naše stoljeće. Tipografska pisma tog vremena pokazuju sklonost prema zaob­
ljenim i mekim formama u kojima dominira slikarski toplo vođenje linije (Otto
Eckmann, P. Behrens, E. R. WeiG).

H B C Đ e F G K JK
tm n o P Q R S c u
vwxyz
a b c d e fg h ijk lm n
o p q rsffu u w x y z
dick 1234567890
Eckmannova antikva iz 1899. godine.

Začetnikom umjetničke antikve sm atra se Otto Eckmann (1865-1902), profe­

sor na obrtnoj školi u Berlinu. Kao pobornik secesije ističe se svojim radom
na unapređenju knjižne opreme. Autor je dekorativnog pisma (1899, slovo-
livnica Klingspor) koje i nosi njegovo ime; kao tipičan proizvod svog vremena,
Eckmannova antikva bila je našla vrlo široku primjenu.
U deceniji nakon prvog svjetskog rata (1920-1930) svojim stvaranjem ističu
se autori Ehmke, Koch, Kleukens, a u kasnijem razdoblju (1930-40) Tieman,
Schneidler, Post, Chappel, Dwiggins, Griffith.

LDCIHUTSNIIEUILAN1D
OFFENBACH AM MAIN
Rudolf Koch, Neuland (1925); osebujno verzalno pismo izrađeno u maniri drvoreza.

U razdoblju nakon drugog svjetskog rata došlo je do konjunkture u proizvodnji

pisama. Obnavljanjem pismovnog m aterijala u ručnim slagamama dalekosežno
se proširuje repertoar tipografskih pisama, a mnoga od njih po prvi puta se
javljaju i na matricama slagaćih strojeva. Uspješno se nastavlja oblikovanje
suvremene antikve prema historijskim uzorima, ali s bogatim kaligrafskim
varijacijama. Svojim stvaranjem na tom području ističu se W alter Diethelm,
Hermann Zapf, A. M. Cassandre, Aldo Novarese, Imre Reiner, Georg Trump,
Adrian Frutiger.
Uvođenjem brzoslagaćih (TTS) i fotoslagaćih strojeva javila se potreba za pri-
lagođavanjem slovnih znakova specifičnom obračunskom sistemu koji omogu­
ćava isključivanje redaka na predviđeni format. Problemi posve nove vrste
u oblikovanju tipografskih pisama stvoreni su prelaskom na novu tehnologiju
fotosloga — digitalizacijom slovnih znakova koja omogućuje osvjetljavanje
teksta katodnim, odnosno u novije vrijeme i laserskim zrakama. Mnoga tipo­

37
UMJETNIČKA ANTIKVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

grafska pisma, koja su bila priređena za lijevanje olovnih slova, sada su adap­
tirana specifičnim zahtjevima fotosloga, ali se u isto vrijeme kreiraju nova,
smišljeno skrojena u skladu s potrebama te nove tehnologije.
U redovima vodećih svjetskih grafičara koji se uspješno bave oblikovanjem
tipografskih pisama, danas se ističe mladi beogradski dizajner Jovica Veljović.
Diplomirao je na Akademiji za prim enjenu um etnost u Beogradu, a danas na
Višoj trgovačkoj školi u Beogradu predaje dizajn i grafičku komunikaciju.
International Typeface Corporation (ITC) u New Yorku uvrstila je u svoj asor­
timan tipografskih pisama njegovu izvanredno uspjelu suvrem enu antikvu, koja
pod nazivom Veljović dolazi u osam različitih rezova.

ABCDEFGHIJK
LLMNOPQRST
UVWXYZ&I234
Richard Isbell i Jerry Campbell, Isbell (1981), International Typeface Corporation.

ABCDEFGHIJKLMNOP
QRSTUVWXYZ
abcdefghijklmnopqrstu
vwxyzBS- 1234567890
Adrian Frutiger, leone (1981), Mergenthaler Linotype.

Aldo Novarese, Novarese (1980), International Typeface Corporation.

38
TIPOGRAFSKO PISMO UMJETNIČKA ANTIKVA

abcdefghijklm
ABCDEFGHJK
abcdefghijklmn
abcdefghijkln
ABCDEFGHIJ
abcdefghijklm
a b c d e fg h ijk l
ABCDEFGHK
abcdefghijkln
abcdef’gliijk
ABCDEFGHI
a b c d e fg h ijk l
Jovica Veljović, Veljovic (1984), International Typeface Corporation.

39
MEHANISTIČKI OBLICI PISMA
ABCD
Grotesk je pismo s optički izjednačenom deb­
ljinom temeljnih i spojnih poteza, a nema
završnih poteza (šerifa). Oblikovna shema
groteska vrlo je jednostavna i nipošto nije
nova. Susrećemo je u geometriziranim obli­
cima grčkog kapitalnog pisma koje je punih
pet stoljeća upotrebljavano za spomenike i
pisane dokumente, prije nego je pred početak
naše ere ustuknulo pred rimskim kapitalnim
pismom.
Ime grotesk povezujemo s talijanskom riječi
grottesca, koja se prvobitno odnosila na slike
i ornamente, nađene u ruševinama antičkih
zgrada i grobnica (tal. grotta - spilja, pećina);
od 16. stoljeća ta riječ obilježava nešto ne­
obično, čudno i smiješno. U nas je grotesk
u prvo vrijeme bio poznat kao kameno pismo
(po uzoru na njem. Steinschrift), a općenito
je poznat i kao blok-pismo. Neki ga pogrešno
nazivaju i tehničkim pismom.
Grotesk je pismo bez individualnosti i bez
prisnosti. Kao što je antikva bila pismo
učenjaka i pjesnika, tako je grotesk trebalo
da postane pismo inženjera i tehničara. Pored
svoje prividne konstruiranosti oblika, grotesk
ipak poštuje sve tradicije razvitka dobrog
tipografskog pisma.
40
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
MEHANISTIČKI OBLICI PISMA
Razdobljem između 1810. i 1830. godine dom inira klasi­
cistička antikva, nadahnuta pismima Giambattiste Bodonija u
Italiji i Roberta Thom a u Engleskoj. Nikada ranije nisu bila
upotrebljavana toliko krepka slova s tako nježnim spojnim
potezima i šerifima. Daljnje zbivanje na području pismovnog
oblikovanja moglo se nakon toga razvijati u dva pravca i to
da se šerifi potpuno ispuste (to je oblikovna shema groteska)
ili da se šerifi podebljaju i prilagode debljini tem eljnih poteza
(to je oblikovna shema egyptienna).
Grotesk
Londonski slovoljevač Vincent Figgins objavio je 1815. u
svom pismovnom katalogu pismo u četiri veličine pod nazi­
vom Antique. Bilo je to prvo od pisama s naglašenim šerifima,
koje danas svrstavamo u skupinu egyptienne. William Caslon,
također londonski slovoljevač, donio je 1816. prvo groteskno
pismo (u veličini od 28 pt) pod nazivom Egyptian.
DURABLE
Pismo s naglašenim šerifima koje je Vincent Figgins objavio pod
vrlo neprikladnim nazivom Antique (1815).
Pretpostavljamo da su Figgins i Caslon radili neovisno
jedan o drugom. Caslonov grotesk nije imao ništa zajedničkog
s Figginsovim pismom. Figginsovo verzalno R ima zaobljen
krak sasvim u skladu s klasicističkom antikvom tog vremena,
dočim Caslon oblikuje taj krak dosljedno u stilu grotesknog
pisma. Osim toga, Caslonov grotesk je ukočen, jednostavan i
logičan, gotovo otmjen i prije svega dobre čitljivosti; jedina
slabost proizlazila je iz njegove monotonije, njegove pretje­
rane jednoličnosti. Caslonov je grotesk ostao bez naročitog
odjeka u javnosti: nitko tada još nije slutio da će grotesk
jednog dana ozbiljno konkurirati antikvi. I pored svojih očitih
prednosti, Caslonov grotesk je pomalo tonuo u zaborav, a
TWO LINES E N G LI SH EG YPTIAN.
W CASLON JU N R
LETTERFO U N D ER
Groteskno pismo koje je William Caslon (IV) objavio 1816. godine
u svom katalogu pod nazivom Egyptian.
TIPOGRAFSKO PISMO
Dolje: Groteskna pisma Rienzi i Rustika (do­
laze samo u verzalnim slovima), oblikovana
u secesionističkoj maniri, s početka našeg
stoljeća. Slovolivnica Schelter & Giesecke.
EBRO UnD RI-lEin
WAMDERiJNGEM
GROTESK
Figginsov egyptienne postepeno se afirmirao i postao popu­
laran, prvenstveno kao plakatno pismo ili sasvim općenito
kao reklamno pismo.
RESERVE
Groteskno pismo Vincenta Figginsa iz 1832. godine.
Godine 1832. posvetio je Figgins punih dvadeset stranica
svog ne baš opsežnog kataloga pismu egyptienne; uz verzalna
slova sada su dolazila i kurentna slova i brojke. U tom kata­
logu Figgins po prvi puta predstavlja svoj grotesk i to u tri
različite veličine. U uspoređenju s Caslonovim groteskom
Figginsov je mnogo slabiji, a posebno je loše izvedeno slovo S.
Izgleda međutim da je Figgins dobro procijenio potencijalnu
vrijednost groteska, jer je u idućih dvanaest mjeseci izradio
daljnjih deset veličina, uključujući i neke uske i široke rezove.
U isto vrijeme donijela je londonska slovolivnica Caslon &
Livermore jedan uski grotesk pod nazivom Doric, a kasnije
i neke druge rezove groteska pod nazivom Ionic. Izbor naziva
izgleda nije bio toliko nadahnut grčkom klasičnom arhitek­
turom, koliko pomodnim trendom, jer su u to vrijeme najpo­
pularnija pisma bila Celtic i Runic.
Još jedan londonski slovoljevač, William Thorowgood, po­
zabavio se s groteskom, te je 1837. godine donio kompletan
grotesk s verzalnim i kurentnim slovima. Općenito se verzalna
slova bila mnogo bolje riješena od kurentnih. Sredinom pro­
šlog stoljeća grotesk je već dobro uveden i služi uglavnom
kao pismo za isticanje.
Na evropskom kontinentu, u prošlom stoljeću, svojim je
groteskom prednjačila slovolivnica J. G. Schelter & Giesecke u
Leipzigu (osnovana 1819. godine); njezin je grotesk dolazio
na tržište kao Steinschrift, tj. kao »kameno pismo«. U kata­
logu te slovolivnice grotesk se po prvi puta nudi prvenstveno
kao pismo za slaganje teksta, a ne kao pismo za isticanje.
41
GROTESK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

MARCH
Poludebeli grotesk što ga je Georg Bruce
predstavio pod nazivom Gothic 1853. godine
u New Yorku.
Godine 1898. slovolivnica Berthold izašla je na tržište sa
svojim groteskom Akzidenz, koji se s neznatnim izmjenama
održao sve do današnjih dana, a prilagođen je i potrebama
fotosloga. U razdoblju od 1904. do 1907. godine slovolivnica
Stempel donosi 19 različitih rezova grotesknog pisma Reform,
a odmah zatim i 14 rezova groteska Venus. Sva su ta pisma
oblikovana na jednak način, bez većih estetskih pretenzija.
Jednostavna oblikovna shema dopuštala je neuobičajeno ve­
lik broj različitih varijacija od vrlo nježnih do izvanredno
krepkih, odnosno od vrlo uskih do vrlo širokih rezova.

Rheintal
Groteskno pismo Venus, kućni rez slovolivnice Bauersche GieRerei,
Frankfurt am Main (1907-1913).

0 razvitku groteska u Italiji nema detaljnijih podataka;

Dolje: Akzidenz-Grotesk, kućni rez slovo-
Jivnice H. Berthold iz 1898. godine.
groteskna pisma javljaju se sporadično i pod vrlo šarolikim
nazivima. U Italiji se smatralo da grotesk vuče svoje pori­
jeklo od lapidarnih natpisa koji su otkriveni prilikom arhe­
oloških istraživanja u spiljama (grotama). To se ogleda u
prvom redu u nastojanju da se za groteskna pisma nađe pri­
kladan naziv, kao što su Grottesco, Etrusco, Antico, Lapidario.
1 na američkom kontinentu javlja se interes za groteskna
pisma vrlo rano. Slovolivnica Boston Type and Stereotype
Foundry donosi 1837. godine svoj grotesk (samo verzalna
slova) u pet pismovnih veličina pod nazivom Gothic. Time je
zbrka u odabiranju naziva za ovo inače vrlo čedno pismo bila
dovedena do kulminacije; i pored svoje neprikladnosti, ipak
se naziv gothic (= gotički) uporno održao u angloameričkoj
terminologiji sve do naših dana. Godine 1853. predstavio je
George Bruce od slovolivnice New York Type Foundry svoj
Gothic u tri različita reza (obični, poludebeli i uski).
Povijest groteska ostala bi nepotpuna kad ne bismo spo­
menuli engleskog grafičara i kaligrafa Edwarda Johnstona,
koji je od Londonske podzemne željeznice dobio nalog da
oblikuje posebna slova za natpise na željezničkim stanicama
i vozilima. Rečeno je da ta slova moraju biti oblikovana
jednostavno i u duhu 20. stoljeća; tu je grotesk zapravo po

Elektrizitat Kinderball
FUNKEN GEORGIA
42
TIPOGRAFSKO PISMO GROTESK

Umjetnici, okupljeni oko Bauhausa (ističu se prvi puta indoktriniran kao »pismo našeg vremena«. I točno
Moholy-Nagy, Herbert Bayer, Joseph Albers), stotinu godina nakon prve pojave Caslonovog groteska, dakle
nastojali su stvoriti i novi karakter pisma,
1916. godine, Johnston je završio svoj alfabet koji je ocijenjen
koji bi odgovarao novorazvijenim industrij­
skim i arhitektonskim oblicima. U njihovim kao vrlo čitljiv i ekonomičan.
rukama pismo je postajalo građevinski ele­
ment - čista konstrukcija. Svi ti eksperimenti
s tipografskim pismom protkani su nasto­
janjem za pojednostavljenjem pismovnih ob­
lika, pa je grotesk u središtu pažnje: grotesk
treba da postane pismo budućnosti.
abcdefghijklmnopqrsBt
1234567890%&£$
ABCDE FGHIJ KLM NO
Erbar-Grotesk slovolivnice Ludwig & Mayer (1924-1930).

U razdoblju nakon Prvog svjetskog rata grotesk je započeo

Futura svoju drugu mladost. Tu je na prvom mjestu Jakob Erbar, na­
stavnik tipografije na Tehničkoj školi u Kolnu, koji je izradio
poznati i po njemu nazvani Erbar-Grotesk za 'slovolivnicu

abcdefghijkl Ludwig & Mayer. Pismo se pojavilo 1924. godine, ali je serija
uglavnom kompletirana 1926. godine. Erbarov grotesk obli­
kovan je nesumnjivo pod utjecajem Bauhausa, čuvene škole
industrijskog oblikovanja, koju je 1919. godine bio osnovao
ABCDEFGH W alter Gropius. I mnogi drugi grafičari eksperimentirali su
u to vrijeme s grotesknim pismom, a u potrazi za esencijalnim
formama alfabeta. Tu je najuspješniji Paul Renner, koji je za
slovolivnicu Bauersche Giefterei izradio svoj prividno geome-
Groteskno pismo Futura Paula Rennera. trizirani, ali estetski vrlo dotjerani grotesk Futura (1927).
U Engleskoj je Eric Gill, poznati kipar (za sebe je skromno
tvrdio da je kamenorezac) i grafičar, po nalogu tvornice sla-
gaćih strojeva Monotype Corporation, izradio groteskno pismo
koje je po svom tvorcu dobilo naziv Gill Sans Serif. Prvi
rezovi Gillovog groteska pojavili su se 1927. godine. Za raz­
liku od Erbarovog i Rennerovog groteska, Gillovo pismo dje­
luje toplije i prisnije - ono je manje tehnizirano, a više kali-
grafirano, sasvim po uzoru na pismo Edwarda Johnstona, koji
je uostalom i bio Gillov učitelj. U razdoblju do 1963. godine
(Gill je umro 1940. godine) kompletirana je porodica Gillovog
groteska s ukupno 29 rezova ili serija (dodana je ćirilica i
Dolje: Gill Sans Serif Erica Gilla. grčki alfabet) u veličinama od 5 do 72 pt, što znači da je

abcdefghjkmopqrstuvx
abcdefghjkmopqrstuvxyz
ABDEGHJKMNQRSTV
43
GROTESK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

ABrAEZHGIKAMNEOnPITY
ABBnqE>K3 H^KJ1 MHOnPTyb
Gore: Gill Sans S e rif- grčki alfabet i ćirilica. izrezbareno preko deset tisuća originalnih patrica. I danas,
pedeset i više godina nakon prvog pojavljivanja, Gill Sans je
svakako najpopularniji grotesk na engleskom govornom pod­
ručju. Nakon Drugog svjetskog rata Britanske željeznice pre­
uzele su Gillov grotesk kao norm irano pismo za sve svoje
publikacije, vozne redove, te sve natpise na staničnim zgra­
dama i vozilima. Iako je Gillov grotesk prilagođen ukusu
čitalačke publike tridesetih godina, tom se pismu ni danas
ne može poreći izvjesna elegancija. Kao groteskno pismo u
uobičajenom smislu ono je neortodoksno, vjerojatno zbog
toga što je nastalo po uzoru na Gillove natpise u kamenu, a
ovi su bili inspirirani rimskom monumentalnom kapitalom.

F O L / O

ABCDEFGHIJKLMNO
abcdefghijklmnopqrstu
Groteskno pismo Folio Konrada F. Bauera i Waltera Bauma iz raz­
doblja od 1924. do 1930. godine, Bauersche GieBerei.

Od suvremenih grotesknih pisama najprije treba spome­

Dolje: Popularno groteskno pismo Helvetica,
koje je Max Miedinger (1957-1961) priredio
za slovolivnicu Haas’sche SchriftgieBerei.
nuti pismo Helvetica, koje je Max A. Miedinger 1957. godine
preradio moderniziranjem pisma Haas-Grotesk za švicarsku
slovolivnicu H aas’sche GieBerei. Nešto kasnije preuzela je
ovo pismo i slovolivnica D. Stempel; od 1960. dolazi i na
matricama Linotype, a danas je ovaj inače vrlo popularni

ABCDEFGHIJKLMNOPQRS
TUVWXYZ
abcdefghijklm n o pq rstu vwxy z
44
TIPOGRAFSKO PISMO GROTESK

Adrian Frutiger, Univers (1952); moderno groteskno pismo

abcdefgh priređeno za slovolivnicu Haas’sche SchriftgieBerei. Prila­
gođeno je i potrebama digitaliziranog fotosloga.
ijklmno Iniitis

pqrsfttuvw
xyzaoii U n iv e r s Univers
Univers U n iv e rs Univers
45 46

! ? ( [ » * § -.,:;

1 2 3 4 Univers i Univers U n iv e r s Univers Univers Univers

56

5 6 7 8 9 0

U n iv e rs Univers U n iv e r s Univers Univers

ABCDEFGHl 65 66

JKLMN
OPQRSTUV U n iv e r s U nivers
75
U n iv e r s
76

W XYZAOU
U n iv e r s
Dolje: Haas Unica, moderno groteskno pismo
koje je priređeno za potrebe digitaliziranog
fotosloga. Autori: Team '77 (Gurtler, Men-
gelt, Gschwind).
Univers
grotesk zastupljen i na mnogim fotoslagaćim sistemima. Na
fotoslagaćem uređaju Digiset dolazi slična varijanta pod
nazivom Holsatio. Od 1980. godine dolazi ovo pismo posebno
prilagođeno tehnici fotosloga pod nazivom Unica.
Sigurno je da ni jedno drugo pismo nije u tolikoj mjeri
ušlo »u sve pore« grafičkog dizajna kao što je to slučaj sa
Helveticom. Od vanjske opreme knjiga, preko plakata i novin­
skih oglasa sve do štampane ambalaže. Takvom stanju stvari
pogodovala je i okolnost što se Helvetica (namijenjena tzv.
suhom preslikavanju) pojavila na pismovnim folijama firme
Letraset, pa se našla na dohvat ruke mnogim zvanim i nezva­
nim majstorima. Tako je prije dvadesetak godina započela
era Helvetice, koja je prihvaćana nekritički, jednostavno kao
»pismo koje svi traže«.
Donekle zasjenjen popularnošću Helvetice, približno u isto
vrijeme dolazi na tržište Univers, groteskno pismo kojemu je
autor švicarski grafičar Adrian Frutiger. Univers je zamišljen
kao pismo s maksimalnim brojem permutacija u rasponu od
nježnog do krepkog i od vrlo uskog do širokog reza.

ABCDEFGH IJKLMNOPQRS
TUVWXYZ
a bedef g h ij kl m nopq rstu vwxy
45
GROTESK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

ABCDEFGHIJ
KLMNOPQRST
UVWXYZ
1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

abcdefghi/klmnopqrstuvwx ab cd efg h ijklm n o p q rstu vw xyz

ABCDEFGHIJKLMNOPQRS A B C D E F G H IJ K L M N O P Q R S T U V W
1234567890 .,;:"«»&!? X YZ 1234567890

a b c d e fg h ijk lm n o p q rs tu v w
A B C D E F G H IJ K L M N O P Q R
1234567890 .,;:"«»&!?
abcdefghijklmnopqrstuv
ABCDEFGHIJKLMIMOPQ Albert Boton, Eras, (1976), osebujno groteskno pismo, oblikovano po uzoru
1 t t / i c / ■7 0 o n o i-» na anti^ku lapidarnu kapitalu; slova su blago nagnuta u desno. Licenca:
1t J l J U / O /O ! « » & !? |TC (International Typeface Corporation), New York.

<u O m ,’t* m i
a c *- S-Si '
C <U 2a ■^S IA5
a p l/> OJ
E i ■a 3 ^
+-
^:
ABCDEFGHIJKLMNOP
■ft 0> sm.2§5t 1
£ o S U nj JP
* s Q 2 3
t; S| uc aa
g OJ o m .fc 3 o-J
QRSTUVWXYZ
nj c i s ■
2 9- ^+- Q
11
IS S
OJ "O o3 33 °a
oj Si
i -cp -2g»■■aS ®31
abcdefghijklm nopqrstu
js c
v cn O. s -as> :1
3 «j
Oj u
"O
t §
11 5
C S o <U 0) ***
S «s.g Oj m vwxyzB& 1234567890
a-w 2 oC 5 o a *k■ t3 ^o?
Groteskno pismo Frutiger, koje je Adrian Frutiger prvobitno (1970) izradio za aerodrom
.OJ 3 € Q «/*) Q. -S
3 O QJ
^ nj a 3 Charles de Gaulle, a kasnije prilagodio potrebama fotosloga (Mergenthaler Linotype).

46
TIPOGRAFSKO PISMO GROTES.

U razdoblju nakon 1920. godine ušlo je u modu poigravanje sa

slagarskim materijalom; u igri sa slagarskim linijama, slovima
i ornamentima nastajale su zanimljive tipografske slike (o
njima govorimo u poglavlju o tipografskom stilu). Pri tome je
slagar ubrzo došao u iskušenje da od raspoloživog slagarskog
materijala, a prvenstveno od mjedenih linija, započne graditi i
slova. Primjenom neprikladnog materijala, pod prstima slagara
nastajali su ukočeni i kruti oblici slova, lišeni elementarnog
ritm a u naizmjeničnom vođenju poteza, deformiranih pro­
porcija i slabe čitljivosti. Na svu sreću ta je moda bila vrlo
brzo minula.
Oko 1970. godine na američkom kontinentu pojavila se nova
dekorativna umjetnost (Art Deco), sastavljena od komponenata
Bauhausa, kubizma i actečkih geometrijskih formi, koju su pri­
hvatili mnogi grafički dizajneri; bilo je tu i mnogo rem inis­
cencija na tipografiju mjedenih linija iz dvadesetih godina. U
oblikovanju slova zapaža se težnja za individualnošću: svatko
želi da ima »svoja« slova, a pri tome kao da je jedino važno
da budu »drugačija« od ostalih.

TECI
Herb Lubalin i Tom Carnase priredili su 1970. godine uz svoje groteskno
pismo Avant Garde Gothic (ITC) različite alternativne oblike za neka slova,
te originalno zamišljene ligature. Donosimo gore (THE CALL) jedan od
tipičnih primjera iz prakse.

F o ru m

O tzv. tehničkom pismu: Nasilan je svaki po­

kušaj da se pismo odjene u matematički
normirano ruho. Takvo pismo nema pulsa,
ono ne diše, jer je lišeno elementarnog ritma
naizmjeničnih debljina u vođenju poteza.
E03ČSL
47
GROTESK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Tehnika fotosloga omogućava veliku fleksibilnost u realizaciji

slovnih znakova. Slova se mogu modificirati i povezivati na
način koji je u olovnom slogu nezamisliv. Pojedini se dijelovi
slova ispuštaju, a drugi opet povezuju u jedinstvenu cjelinu sa
susjednim slovima. Nastaju ligature koje postaju same sebi
svrhom, ali ima i drugih »štosova«. Sigurno je da se na taj
način mogu postići vrlo vrijedni rezultati, ali je uz razumljivu
dozu talenta neophodna i izvjesna suzdržanost u prim jeni
raspoloživih tehničkih sredstava. Prim jeri koje donosimo uz
ovaj tekst rječito pokazuju o čemu se zapravo radi. Ne zabo­
ravimo: glavni je zadatak tipografije da prenosi informaciju.

Nečitljivi splet verzalnih slova ima izrazito

ornamentalno djelovanje, ali je to izgleda
već izvan granica i nadležnosti tipografije.

48
TIPOGRAFSKO PISMO EGYPTIENNE

abcdefghjnrstuv
ABDEGHJMNPT
Gore: Rockwell, kućni rez tvornice Monotype
(1934). Tipično je pismo iz skupine egyp-
tienne; debljina šerifa optički je izjednačena
s debljinom temeljnih i spojnih poteza.
Egyptienne
U isto vrijeme kada i grotesk, pa i pod jednakim okolno­
stima, nastao je egyptienne. Jednostavan poput groteska u
izjednačenom vođenju poteza, odlikuje se krepkim šerifima
(obično su nešto tanji od tem eljnih poteza).
Svoj naziv dobilo je ovo pismo vjerojatno po tome što je
nastalo u vrijeme Napoleonovog vojnog pohoda na Egipat. Oko
1806. godine pojavila se »egipatska antikva«, koja naravno
nije imala nikakve veze s pismom, a ni s kulturom Starog
Egipta. U prvo vrijeme resilo je samo natpisne ploče nad
trgovinama. Godine 1815. pojavilo se i kao tipografsko pismo
pod nazivom Egyptian, a autor mu je bio Vincent Figgins. Kao
suvremeno tipografsko pismo javlja se 1929. godine pod nazi­
vom Memphis (Rudolf Wolf), a 1931. godine pod nazivom
Beton (Heinrich Jost). Suvremeno strojopisno pismo također
je podvrsta iz skupine egyptienne.

MEMPHIS
Rudolf Wolf, Memphis (1929/31), slovolivnica D. Stempel.

ABCDEFGHIJKLMNOP
QRSTUVWXYZ
abcdefghijklmnopqrstu
vwxyzB& 1234567890
Adrian Frutiger, Glypha - suvremeno pismo s naglašenim šerifima (Mergenthaler Linotype).

49
EGYPTIENNE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

ABCDEFL ABCDEFI
a b c d e fg h a b c d e fg z
Gore: Margaret Calvert priredila je (1980)
ovu antikvu s naglašenim šerifima pod na­
zivom Calvert za fotoslagaći sistem Mono- a b c d e fg h i jk lm n o q r s t u v w x y z ć č š ž s u p ra
photo (Monotype International).
A B C D Đ E FG H IJKLM NORRSTUW XYZ Ć Č Š Ž SUPRA

a a a a e e e io ilo u u u u o u ]§ + & *

1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 A fiA O lU lU O Ž U O l 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

Slova pisaćeg stroja na matricama Monotype Supra.

Desno: Standardno strojopisno pismo po­

služilo je kao uzor pismo American Type­
writer, što su ga priredili Joel Kadan i Tony
Stan. Licenca: ITC (International Typeface
Corporation), New York.

a b c d e f g h ijk lm n o p q r s tu v w x y z a b c d e fg h ij k l m n o p q r s t u v w x y z
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUV A BC D EFG H IJK LM NO PQ RSTU V W X Y Z
1234567890 1234567890
a b cd e fg h ijk lm n o p q rstu v w x y z
abcdefghijklmnopqrstuvwxyz
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTU A B C D E F G H I JK L M N O PQ R ST U V W
1234567890 .,;:»*«»©•!? XYZ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

50
TIPOGRAFSKO PISMO NOVINSKA ANTIKVA

abdeghmoprswy
ABDEGMRSUV
New Clarendon, Monotype Corporation
Century Schoolbook, Monotype Corporation
Novinska antikva
Hibridni oblik koji je nastao spajanjem antikve i egyp-
tienna u suvremenoj klasifikaciji tipografskih pisama svrstava
se u posebnu skupinu kao novinska antikva ili se jednostavno
tretira kao podvrsta egyptienna. Pokazuje um jerenu razliku u
debljini temeljnih i spojnih poteza (to je odlika antikve), a
ima naglašene šerife (to je odlika egyptienna) s postupnim
prijelazom iz temeljnih, odnosno spojnih poteza.
Prototipom novinske antikve smatra se Clarendon, pismo
koje je 1845. godine izradila engleska slovolivnica Fann Street
Foundry. Bilo je namijenjeno slaganju natuknica u rječnicima
ili sličnim izdanjima. U moderniziranim verzijama donose ga
danas mnoge slovolivnice. Hermann Eidenbenz priredio je
ovo pismo (1951/53) za Haas’sche Schriftgiefšerei; dolazi i na
matricama Linotype. Pod nazivom New Clarendon dolazi od
1960. godina na matricama Monotype.
Pretečom moderne novinske antikve sm atra se Century,
pismo koje je 1894. godine izradio L. B. Benton za časopis
Century Magazine. Za ručni slog donosi ga slovolivnica Ame­
rican Type Founders (ATF), a dolazi i na matricama za lije-
vaći stroj Ludlow. Varijanta tog pisma, Century Schoolbook,
dolazi na matricama Intertype, a oko 1930. godine preuzela
ga je i tvornica Monotype.
Suvremena novinska antikva počinje egzistirati 1925. go-
dine jednom američkom inovacijom. Tada je tvornica slagaćih

abcdefghiklmoprstvyz
ABCDEGHJKMQRST
abcdefghilmqrstuvxyz
ABCDGLMNPQRSTZ
51
NOVINSKA ANTIKVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

strojeva M ergenthaler Linotype Company stavila u prodaju

matrice s pismom Ionic No. 5. Bilo je to vrlo čitljivo pismo
E X C E L S IO R koje je revolucioniralo slaganje novinskih tekstova ne samo
na američkom kontinentu; nakon nepune dvije godine Ionic
je prihvatilo oko tri tisuće novinskih redakcija širom svijeta.
Chauncey H. Griffith, Excelsior (1931), Mer- Zapravo se ovdje radilo o adaptaciji (re-drawing) jednog bri­
genthaler Linotype. tanskog pisma iz 19. stoljeća; izvorni Ionic rezali su 1863.
godine M iller i Richard, slovoljevači iz Edinburgha. Bila je to
nešto svijetlija verzija tada vrlo popularnog pisma za isticanje
Clarendon. Pismo Ionic iniciralo je cijelu seriju specijalnih
pisama za slaganje novinskog teksta, od kojih je najpoznatiji
Excelsior (1931), kojemu je autor Chauncey H. Griffith.

abcdefghijklmnopqrstuvwxyz
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUV
WXYZ1234567890 1234567890
abcdefghijklmnopqrstuvwxyz
A B C D E F G H IJK L M N O P Q R S T U V W
X Y Z 1234567890 .,;:"«»&!?
abcdefghijklmnopqrstuvwxyz
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUV
WXYZ 1234567890 .,;:”«»&!?
Suvremena novinska antikva Ionic, Mergenthaler Linotype.

Im p re ssu m
AABCDEFGHIJKLMNO'O
PQRSTUUVWXYZ
1234567890
abcdefghijklmnopqr stuv
K. F. Bauer i W. Baum, Impressum (1964), Bauersche GieBerei.

Posebna je pažnja kod novinske antikve poklonjena njenoj

čitljivosti s obzirom na nepovbljne okolnosti koje prate pro­
izvodnju novina (slaba kvaliteta papira i boje, gubitak oštrine
izazvan stereotipijskim postupkom i velikom brzinom tiska,
te sitna slova i uski stupci teksta). Tako je skraćivanjem
uzlaznih i silaznih poteza maksimalno povećana osnovna veli­
čina kurentnih slova, a povećani su i otvori (punce) unutar
slovnih znakova kako ih boja ne bi zapunila; pomno su
oblikovani oni parovi slova koje čitalac inače teže razlike, kao
što su na prim jer a i s, e i c, K i R.

52
TIPOGRAFSKO PISMO RUKOPISNO PISMO

Italienne

ITALIENNE To je pismo nastalo oko 1840. godine. Karakteristična

mu je neobično naglašena debljina gornjih i donjih horizon­
talnih poteza, koja pismo čini atraktivnim, ali mu osjetno
razara čitljivost. Ime tom pismu vjerojatno dolazi po nacio­
nalnosti slovorezbara koji ga je prvi izradio. U posljednjih
dvadesetak godina ovaj je pismovni karakter ponovno stekao
izvjesnu popularnost, te ga češće susrećemo. Suvremeni su
mu predstavnici Barnum, Magnet (1952) i Pro Arte (1954).

ABCDEFSB
abcdefhikln
Robert Harling, Playbill (1938), slovolivnica Stephenson Blake, Sheffield.

RUKOPISNO PISMO
U toku 19. stoljeća, zajedno s nazadovanjem tipografskog
pisma, opada i kvaliteta upotrebnog pisma. Do toga je dobrim
dijelom došlo uvođenjem zašiljenog čeličnog pera. U vezi sa
svojim pronalaskom litografije, Senefelder je već 1798. go­
dine vršio pokuse s metalnim perom, a oko 1J830. započela
je u Engleskoj industrijska proizvodnja čeličnih pera. Upo­
trebom čeličnog (umjesto ptičjeg) pera razvijeno je osebujno
krasopisno pismo izvještačenih oblika, koje je oko 1850. go­
dine postalo neizbježnim u repertoaru svakog litografskog

53
RUKOPISNO PISMO TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

crtača. To je pismo, nažalost, ubrzo prihvaćeno kao školsko

pismo s brižljivo i pedantno razrađenim pravilima pisanja,
pa je i danas zadržano u osnovnim školama mnogih zemalja
kao obrazac u nastavi lijepog pisanja.
Ne želeći zaostati u konkurenciji s merkantilnom litogra­
fijom, i ručni slagar se snabdijeva tim krasopisnim pismom.
Tehnička zrelost slovolivnica dolazi sada do punog izražaja;
da bi smjestio neprirodne oblike tog pisma, slovorezbar izra­
đuje kose stošce s krhkim prevjescima i odgovarajućim kosim
isključcima (spacijama).

Minuciozno vođenje pera u maniri kasno-

barokne kancelareske - i pored zapostav­
ljene čitljivosti - ugodno je osvježenje u
vremenu koje je prezasićeno groteskom.
IQ e Jfce
A A A \jji

u
U daljnjem razvitku nastala su brojna tipografska pisma
rukopisnih oblika po uzoru na suvremene rukopise, izvedene
zašiljenim, širokim (rond) ili zaobljenim (rediš) perom, od­
nosno kistom (četkicom).
Rukopisno pismo nije prikladno za spacioniranje, a ni za
slaganje teksta verzalnim slovima.

Roger Excoffon, Diane, (1956), Fonderie Olive, Marseille.

// // //
& bcfreJ-ojljij ĆK&V4 c ljc k

F. H. Schneidler, Legende (1937), Bauersche GieBerei.

54
TIPOGRAFSKO PISMO RUKOPISNO PISMO

{ h r i d i u t i

Alessandro Butti, Fluidum (1938), potez ši­

rokim perom; slovolivnica Nebiolo, Torino.

Henk Krijger, Raffia (1952). Rukopisni inicijali s ukrasnim viticama

koje podsjećaju na barok; slovolivnica Amsterdam.

& 6 > C c U fQ U iiU tfn H O f[U iC C @ t

ABCd&wiiicmmv
Walter Wege, Signal (1931). Rukopisno pismo jednoličnog poteza
(redis-pero); slovolivnica Berthold.

mmGWKmopQF
Roger Excoffon, M istral (1953), potez kistom, Fonderie Olive

a lte b e fo k iik tittita p ijM P ttM

C M C A tm im u m o
C. Winkow, Reporter (1938), potez kistom; slovolivnica Wagner.
Roger Excoffon, Choc (1955), potez kistom,
Fonderie Olive, Marseille.

55
UKRASNA PISMA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

UKRASNA PISMA
♦X 40 X«*
le? "siT.V "jjf;V’ "k« Ukrasnih pisama oduvijek je bilo. Srednjovjekovni skrip-
tori obilno su ukrašavali početna slova pojedinih odlomaka
kako bi ih uzdigli od ostalog teksta, pretvarajući slova u vizu-
I IS ID A S P IE I elni signal koji je obilježavao početak novog odlomka, ali je
ujedno služio kao osvježenje čitaocu koji je zamoren jedno­
J L J R .M J T D A ličnom slikom teksta. Štampari su spremno preuzeli taj običaj,
ugrađujući u svoje slogove ukrašene inicijale. Tehničke mo­
| C A N 0R IS B 0 p gućnosti prvih štampara, koji su sami rezali i lijevali svoja

iS E L V A G G 101
I r t e b -i a I abcdefgbi Imn
f K O M J L 1 r s t i H i s c u z ^ j

| m $r e o | Ukrašena slova iz razdoblja rokokoa (Michael Bauernfeind,Nurnberg1737)

1M L G A N O I
# $
slova, bile su vrlo skromne, a i cijeli postupak je za njih bio
preskup. Drugačije je bilo s novovremenim slovolivnicama,
koje su od jedne garniture m atrica lijevale velike količine
slova i njima snabdijevale mnoge štam parije uz vrlo pristu­
pačnu cijenu.

Giambattista Bodoni, uzorci ukrašenih ver-

zalnih slova koja su nastala između 1768. i
1771. godine u Parmi (Stamperia Reale).

A
Osjenčano obrisno pismo Festival Titlings (Monotype Corporation).

K onturirana (obrisna) pisma. Obrisna, obrubljena, svijetla

Floriated Capitals, Monotype Corporation.
pisma izvorni su oblici ove podskupine ukrasnih pisama. Da­
nas je moguće da se fotomehaničkim putem izradi konturirana
(obrisna ili obrubljena) varijanta bilo kojeg pisma. Razliku­
jemo obrubljena i višestruko obrubljena slova, obrisna (jed­
nostavno konturirana) slova, te osjenčana obrisna slova.

56
TIPOGRAFSKO PISMO UKRASNA PISMA

Robert Harling, Chisel (1939), filetirano i Dubbeldik, filetirano pismo, Ad. Werner (Mecanorma).
osjenčano pismo slovoliovnice Stephenson
Blake, Sheffield (GB).

Pinto Inline, filetirano pismo, Roy Sprang (Mecanorma).

Prisma, filetirano pismo, ITC (International Typeface Corporation).

Black Line, filetirano pismo, Wolf Magin (1976).

Filetirana pisma. U ovu podskupinu svrstavamo pisma

koja unutar slovnih poteza sadrže jednu ili više bijelih linija.
Te linije (filete) najčešće teku paralelno sa slovnim potezima,
tj. usklađene su s oblikom slovnog znaka.

Chicago, F. Robert, Mecanorma.

Šrafirana pisma vuku svoje porijeklo sa starih bakroreza.

Slova imaju izvedene konture, a slovni potezi su iscrtkani, tj.
ispunjeni su vodoravnom šrafurom ; često su i osjenčana.

••••
•• •••• •• •• •• •• •• •• •
•••• •••••• •• •••••••
•• •• •• •• •• ••••• ••
•• ••••
•••
••• •••
•••• •• •• • •••
••• •••
••• •• ••• ••• ••••
•• •• •• •• •• ••• ••• ••• ••• ••• •• •••••
• • •••• •
•• •• •• •••••
••
••• ••••
••• ••••
•••• •••••• •••
••• ••• •••
••• •••
••• •••
••• ••• ••• •••
••••
•• •••• •• •• •• •• •••••
•• •••
•• •• •• •• ••••••• •••
•• •• •• •• ••••• •• •••
•• •• •• •• ••••• •• ••• •••
•• •• •• •• •• •• ••
• •••••• •••• • •• • • • •••• • • • • • •• •• •••• • •• • • • •••
Jim Crow, Mecanorma.

Strukturirana pisma pokazuju u svojoj pismovnoj slici

neku grafičku strukturu koja je najčešće dobivena fotograf­
skim postupkom. Ta je struktura ukopirana bez neke zavis­
nosti sa slovnim oblicima.

57
UKRASNA PISMA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Paul Renner, Futura Black (1929), Funda- _________________________________________________________________

cićn Tipografica Neufville, Barcelona.
R. H. Middleton i Gerry Powell, Stencil (1938), American Typefounders.

A IB C W E dH K
Braggadocio, Monotype Corporation.

Šablonirana pisma imaju karakterističnu formu koju čine

tzv. mostići unutar isprekidane pismovne plohe. Takva slova
daju dojam kao da su nastala preslikavanjem uz pomoć ša­
blona ili patrona

G ill Sans Ruled, Eric Gill, Monotype Corporation.

Negativna pisma dolaze s bijelim (svijetlim) slovnim zna­

kom na crnoj (tamnoj) ili šrafiranoj podlozi. Podloga može
imati pravokutan oblik, pa se slova javljaju na kontinuiranoj
tamnoj traci ili je podloga svakog pojedinog slova odijeljena
finom linijom od podloge susjednog slova; podloga slovnih
znakova može imati i oblik kružnice ili elipse.

Dolje: Gill Sans Cameo, Eric Gill, Monotype

Corporation.

AIBICIFIHIK
KILIMNI
K asetirana pisma dolaze sa slovnim znakovima koji su
uokvireni (svako slovo dolazi u svojoj kućici ili kaseti); okvir
može biti pravokutan, okrugao ili ovalan. U fotoslogu se
okviri mogu osvjetljavati odvojeno od slova (obično se slovo
osvjetljava unutar prethodno osvijetljenog okvira).

58
TIPOGRAFSKO PISMO TRODIMENZIONALNA PISMA

i& JB C M
Hermann Zapf, Saphir (1953), slovolivnica
D. Stempel.

Izrazito dekorativno, trodimenzionalno pismo Lettres ornees (Gille,

oko 1820. godine), Haas’sche SchriftgieBerei.

1 KUFMIJ
Gay Nineties, Mecanorma.

Calliope, Mecanorma.

U krašena (ornam entirana) pisma. Ornamentom ili ukra­

som smatramo sve one dodatke koji treba da uljepšaju slovne
znakove, a ne pripadaju osnovnoj formi slova. Uz ukrase u
pismovnoj slici vrlo često dolaze i elementi koje smo već
spomenuli u prethodnim skupinama (obris, obrub ili šrafura).
Suvišno je napominjati da čitljivost takvih pisama opada
proporcionalno s količinom prim ijenjenih takvih elemenata.

Baby Arbucle, Mecanorma.
TRODIMENZIONALNA PISMA
Trodimenzionalna slova postojala su već i u antičkom
vremenu, ali se tada radilo o reljefno udubljenim ili izboče-
nim slovima u odnosu na paralelnu ravninu, odnosno o slo­
vima sa šiljastim ili zaobljenim profilima koji su nosili ili
bacali sjenu. To vrijedi za primjenu slova u kiparstvu i u
arhitekturi.
U našem slučaju riječ je o prividno plastičnim slovima:
tu se stvara iluzija o prostornosti koja stvarno ne postoji.
Ravnim plohama slovnih znakova dodaju se kose paralelne
crte koje izazivaju pomak osnovne figure slova: slovo izgleda
reljefno, kao da je odignuto od ravnine otiska ili kao da
lebdi iznad površine papira. U literaturi se takva slova još
nazivaju i »plastičnim«, »osjenčanim« ili »perspektiviranim«.
Reprodukcija prividne trodimenzionalnosti pisma uopće je
problematična s gledišta deskriptivne geometrije. Perspektiva

59
TRODIMENZIONALNA PISMA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

prikazuje centralnu projekciju kod koje u stvarnosti paralelne

linije teku k zajedničkom pribježištu, a to kod »perspektivi-
ranih« tipografskih slova nije i ne može biti slučaj.
Kako je uopće došlo do toga da slova izađu iz svog dvo-
dimenzionalnog svijeta? Svoj plošni oblik dobila su slova
zahvaljujući upotrebi širokog alata za pisanje; pisar dakle
nije mogao osjećati potrebu za prividnom dubinom. Tro­
dimenzionalno viđenje slovnih znakova započinje tamo gdje
prestaje prim jena širokog pera, a započinje prevlast jednog
drugog grafičkog alata - dlijeta. U bakrorezu nije više bilo
moguće da se široka i tamna ploha realizira jednim jedinim
potezom. Trebalo je konturu slova izvući relativno tankim
potezom, a zatim je ispuniti bilo kakvim likom, ako je nismo
htjeli ostaviti praznom. Obrisno ili konturno pisma nastalo
je tako samo od sebe, pa nije trebalo mnogo vremena i
napora da se stvore novi oblici slova, posve u skladu sa
željom za dosljednim osjetom i prikazivanjem prostora.
Najprije je jedna od obrisnih linija izvedena deblje od
ostalih i već tim jednostavnim zahvatom dobiven je dojam
dubine, a istovremeno je i slovni lik obogaćen. Kada se
jednom bila pojavila, tada ta mogućnost za povećanje izra-
žajnosti nije više nikada iščezla. Povećanom debljinom ili
udvostručavanjem nekih poteza nastao je prividni pomak
slovnog lika. Ubrzo je takvom horizontalnom pomaku (naj­
češće u lijevo) pridružen i prividni vertikalni pomak (prema
gore). U odnosu na podjelu svijetlih i tamnih, odnosno šra-
firanih ploha unutar slovnog lika pružale su se vrlo različite
P " ~ p ~ r — I mogućnosti. Slovo je moglo ostati svijetlo, s izvučenim obri­
som, a dubina slova mogla je biti šrafirana ili u potpunosti
zapunjena. Ili je taj odnos preokrenut, pa je u nastaloj gra­
■■
fičkoj igri tamno slovo dobilo svijetlu dubinu. Slova imaju
u pravilu samo vlastitu sjenu, vrlo rijetko i bačenu sjenu, a
U nikada nemaju sjenu koja bi bila bačena na susjedna slova.

Aldo Novarese i Alessandro Butti, Augustea Outline (1951), Nebiolo.

Eugen I Max Lenz, Profil (1947), Haas'sche SchriftgieGerei.

Stack, F. P. S.
SHADOW
Eric Gill, Gill Sans Shadow, Monotype Corporation.

60
 TIPOGRAFSKO PISMO KLASIFIKACIJA PISAMA

Uzorke takvih prividno plastičnih slova nalazimo već u

Morris Benton, Rockwell Shadow (1931),
Monotype Corporation.
kaligrafskim udžbenicima 17. stoljeća. Odatle je ideja o pri­
mjeni plastičnih slova prenešena u tipografiju, gdje je našla
vrlo plodno tlo i gdje se zadržala sve do danas, bez obzira
što takav razvitak nije u skladu sa strogo shvaćenom este­
tikom pisma.
Ideji o plastičnom prikazivanju apstraktnih slova pridru­
žila se ideja o prikazivanju slova pomoću sastavljenih mate­
rijaliziranih elemenata, npr. rascvjetalih grančica, vijenaca,
vrpci ili sličnog. Srodna su im i različita imitations pisma,
kao što su različiti ljudski ili životinjski alfabeti i slično.

Imitaciono pismo: slova su sastavljena od raznih arhitektonskih elemenata.

Iz jednog prospekta firme Berthold Fototype.
KLASIFIKACIJA PISAMA
Sistematika u bogatstvu tipografskih pisama ne proizlazi
sama po sebi, niti se razvija po vlastitoj logici, kao što je to
na prim jer u botanici, zoologiji ili geologiji. Ne postoji jedin­
stven sistem u razvrstavanju pisma; pojmovi i oznake za
pojedine pismovne skupine, a i kriteriji (mjerila) za razvrsta­
vanje pisama u pojedine skupine često su podložni oštroj
razmjeni mišljenja. To međutim i nije glavni problem (raz­
vrstavanje u skupine ima čisto teoretsku vrijednost), koliko
je bitno da se utvrdi jednostavna i efikasna nom enklatura
koja će nam olakšati snalaženje prilikom izbora pisma i
utvrđivanja pismovnog repertoara.

G
naoel
ill felaHnn CoUpii Urotesk i
Helvetica O ldFace *iiiica cooper
Primus " s lz l° Garamond Gerstner' ! II Black " \ UUUMU t o * - COPPERPLATE
Karten-_Au£u*ea g j i i C a p e Clearface Prognanim
d

____ iGoromond Helvetica G o u d y B^doni

noaom G ersfner F u f u r a ^ V C in t M ediaval
Grotesk -utura G em ein deteil ^ k Z l d f i f lZ
Programmr u r u r a Q a r c | e Gerstner
nlA flSO r MnaonepSiX HKZioenz fajrsmsđuifi Programm
K abel Helvetica FOHO GrOtesk CentuirTaHMcGrptesk r ij Uam IJ
tendon Rockwell Akdđenz^Bm m Schoolbook? /fjr^ Times o u,,V r
Century ufOiBSK Bodom sO m # Romisch UOUCty |

61
KLASIFIKACIJA PISAMA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Laička, gruba podjela na »pisana« i »štampana« slova neće

nam mnogo pomoći, jer se podjednako može pisati »štampa­
nim«, koliko i štampati »pisanim« slovima. Podjela pisama
prema namjeni, npr. na temeljna, naslovna, akcidenčna, cir-
kularna, plakatna i mnoga druga pisma, s obzirom na široko­
grudnost moderne tipografije, također nije prikladna. Svaka
suvremena antikva, na prim jer, danas je u tolikoj mjeri uni­
verzalno pismo, da je m irne savjesti možemo upotrebiti za
slaganje neke znanstvene rasprave, kao i za opremu kakve
složive kutije; ograničavanje neke pismovne skupine samo
na određene kategorije tiskanica neracionalno je i danas
nema više nikakvog smisla.

H istorijski ili optički kriterij?

Franklin Concorde
DIN /63mtmarMediaral
Već u samom početku ukazuju nam se dvije mogućnosti:
podjela pisama prema historijskim epohama u kojima su poje­
dina pisma nastala ili podjela pisama prem a njihovim optič­
kim karakteristikama. Historijska orijentacija moguća je tako
dugo dok su pisma izraz jedne stilske epohe i tako dugo dok
stilske epohe linearno (iako s vremenskim pomakom za poje­
dine zemlje) slijede jedna za drugom. To se odnosi na rene­
sansu, barok i klasicizam, dakle vremenski sve do početka
19. stoljeća. S druge strane, bilo bi vrlo teško da se pisma
tih triju stilskih epoha (daklć renesansna, prijelazna i klasi­
cistička antikva) označe kratkim i pregnantnim nazivima na
osnovu svojih formalnih' karakteristika; ta pisma naime za­
hvaljuju svoju kvalitetu upravo naglašenoj formalnoj suzdr-
žljivosti, pa je odabiranje historijskih naziva posve umjesno.
Za razdoblje nakon 1800. godine nedostaje nam linearan
kultum o-historijski razvitak; pojedina stilska razdoblja ne
traju više stoljećima, nego tek nekoliko decenija, a pored toga
su bila i lokalno ograničena na nekoliko zemalja, tekla su
jednim dijelom istovremeno, a dijelom i u vremenskom po­
maku. Pored kasnog klasicizma (do približno 1840. godine)
to vrijedi i za romantizam (od približno 1800. do 1850.), za
p’idermajer (1815. do 1848.), empire (to je naziv za francuski
klasicizam u vrijeme Napoleona od oko 1790. do 1820. godine)
i za historizirane stilove kao što su neogotika, neorenesansa,
neoklasicizam (između 1830. i 1900. godine), te za secesiju
počevši sa otprilike 1880. godinom). U tom vremenskom raz­
doblju stilsko-historijska orijentacija nije više moguća ili je
moguća samo uvjetno, pošto se vremenski podudarna ali vrlo
različita ukrašena ili neukrašena pisma, pisma bez šerifa
(grotesk) i pisma s jako naglašenim šerifima (egyptienne i ita-

te'Smftur
Akzidenz Helvetica
Venus lienne) ne mogu obilježiti jedinstvenim nazivom stila.
Jedan fenomen ipak dominira 19. stoljećem, a to je indu­
strijalizacija. Ali pisma koja svojim formama odgovaraju duhu
G rotesk T U IU m industrijalizacije - grotesk i egyptienne - samo su jedan dio
Concorde ^«|||Neuzeit opsežnog pismovnog stvaralaštva postklasicističke epohe. U
R o ckw ell ■■■ Britannic 19. stoljeću mnoga se kulturna strujanja tumače kao reakcija
Palatino Akziden na razvitak znanosti i tehnike. To između ostalog vrijedi
Folio sigurno za romantizam (a time i za mnoge rom antičarske časo­
pise), za knjige Williama M orrisa, te za slikarstvo prerafaelita
u Engleskoj i nazarenaca u Njemačkoj. A konačno - tu je

6 2
TIPOGRAFSKO PISMO KLASIFIKACIJA PISAMA

secesija sa svojim floralnim (biljnim) i geometrijskim kompo­

nentam a nabujalog dekora, kao svjedok dubokog razdora iz­
među industrijske ere (masovna proizvodnja) i nove romantike
(obnova zanatstva). Neka secesijska pisma, i to prvenstveno
Eckmann, blistavi su predstavnici svoje epohe, baš kao što
su to i neogotička pisma Williama M orrisa i restaurativna
gotička pisma nastala u Njemačkoj oko 1900. godine: ta su
pisma dopadljiva, ali u odnosu na budućnost neproduktivna
su reminiscencija na kasni srednji vijek i renesansu.
Pojam »tehničke ere« ne može dakle karakterizirati 19. sto­
ljeće, ali to još manje mogu drugi relevantni pojmovi kao što
su romantika, realizam, historicizam itd. Ne preostaje dakle
drugo nego da se prihvati historijska orijentacija povezana
s formalnom, sve dok se eventualno ne pronađe neka bolja
terminologija u klasifikaciji tipografskih pisama.

CLASSIFICATION DES CARACTERES

ORIGINE, TRANSFORMATION & CLASSIFICATION

LETTRE dIMFRINERIE
DETERMINEES

em pattem ent IMf&Jiuiseiuitig.

8S

LES QUATRE GRANDES FAMIL1.ES CLASSIQUES

L A N T IQ U E L 't G Y P T I E N N E U ROMAIN ELZEVIR Le ROMAIN D ID O T
TRACE PR IM IT IF r * TRANSFORMATION 2* TRANSFORMATION 3* TRANSFORMATION
SANS EM PATTK M EN T A ^E C EM PA TTK M EN T K V T.C E M PA TTK M EN T A 'JEC EM PATTK M EN T
V R E C T A N G U L A IR E T R IA N G U L A IR E A T R A IT F IN

R eleV će H O R IZ O N T A L
R eleVće R eleV ć
s u r les in s c rip tio n s s u r le s in s c rip tio n s s u r les in s c rip tio n s P rin c ip e in n o V ć
P H E N IC IE N N E S GRECQUES R O M A I N ES p a r P h i l . G r a n d je a n
et et et et
rć a lis ć e rć a lis ć e rć a lis ć g ć n ć ra lis ć
en ty p e s m o b ile s en ty p e s m o b ile s en ty p e s m o b ile s p a r F . - A . D id o t
au com m encem ent au c o m m e n c e m e n t a la f in au
d u jcijc* s iće le . d u Knc* s ić e le . d u tC'J* s iće le . K 'J i i i * s iće le .

M M
Type de VA n t i q u e
ou l e l l r e b d lo n .
Type de VE g y p t i e n n e
a traits bruts.
M
Type du ro m a in G a r a m o n d
ou E l z e V i r .
Type du
M r o m a in D i d o t .

S o u s -F a m ille s : S o u s -F a m ille s : C L A S S IQ U E D ID O T
E G Y P T IE N N E A n g la is e L es IT A L IE N N E S L es L A T IN E S

M M M M
Caracteristique :
Caracterlstique : Caracteristlque : Caracteristique :
A j o u U d 'e m p a tte m e n ls
A r r o n d i s s e m e n l in le r i e u r E m p a t t e m e n l s r e n fo r c e s . E m p a lte m e n l t r i a n g u l a i r e tr ia n g u ta ir e s s a n s m o ­
d es a n g le s d ’e m p a l- T r a i l s i n l i r i e u r s a m a i- h o r i z o n t a l a d a p l e a la d if ic a tio n d e l a f in e s s e
g r a is s e d e co rp s de
I Kgyptienne angl___

M O T tV M E N T A L E S U s D E Y 1N N E H E L L E N IQ U E S T R jtlT S d < P L U M E L 'jW R I O L

M
L d l rree se dA'i' m p lhi onnnsr.
n svcerriin
e m p a tlc m e n ts a p o lit­
ie s V i V e s . ---------------
F o.irmM MMK
r m *e re lv
lz f'O irisn
e V ir ie n n *e
aV ec e x o n e r a tio n
d e s p l e i n s . -------
a ii tt es bJ,,'
T rr n
T i- c o n c am
v el..
e m p a tte m e n ls t r i -
a n g u l a i r e s . -------
s, ™
E m p a tle m
g u la ir c s
™
i t s I r ia n -
tu ca la m e.
E m p a tte m e n ls tr ia n -
g u t a i r e s a u p in c e a u .

Tabelarni pregled klasifikacije tipografskih pisam a, što ga je Francis

Thibaudeau objavio u svojoj knjizi M a n u el franpais de typographic
m o d ern e (Paris, 1924). Thibaudeau razlikuje četiri v elik e pism ovne
porodice: A n tiq u e (grotesk), E gyptienne, R om ain E lzevir (ren esan ­
sn a i prelazna antikva) i R o m a in D id o t (k lasicistička antikva).

63
KLASIFIKACIJA PISAMA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

FRANCUSKI ENG LESKI N JE M A Č K I T A L IJ A N S K I

Gotička pisma M ed iev es B la c k le tte r g e b ro c h e n e S c h rifte n M e d io ev ali

v e n e z ia n isc h e
H um anes V en e tia n
R e n a issa n c e -A n tiq u a
Renesansna
V en ezian i
antikva
fra n z o sisc h e
G a ra ld e s O ld sty le
R e n a issa n c e -A n tiq u a

Prelazna antikva R eales T ra n sitio n a l U b e rg a n g s-A n tiq u a T ra n sitio n a li

Klasicistička k la ssiz istisc h e

D id o n es M o d e rn B o d o n ian i
antikva A n tiq u a

s e rife n lo se
Grotesk S im p lices S an s S erif L in e a ri
L in e a r-A n tiq u a

s e rife n b e to n te
Egyptienne M e ca n es S q u a re S erif E giziani
L in e a r-A n tiq u a

Umjetnička h a n d s c h riftlic h e
M a n u a ire s C o n te m p o ra ry F a n ta sie
antikva A n tiq u a

Rukopisno
S c rip te s S c rip t S c h re ib sc h rift S c ritti
pismo

Ukrasno
D e c o ra tiv e s O rn a m e n te d Z ie rsc h rift O rn a ti
pismo

64

Svakodnevno se bavimo brojkama i brojevima,
a ipak bi mnogi od nas zapali u nepriliku
kad bi morali objasniti pojam broja u njego­
vom logičnom i psihološkom smislu. Već i
svojim načinom pisanja pokazuju brojke i bro­
jevi jednu neobičnost: podatke o brojevima
bilježimo pomoću posebnih znakova - pomoću
brojki, koje vrlo malo nalikuju slovima.
Na primjer: 6 + 7 - 1 3 (brojkama) i šest plus
sedam jesu trinaest (slovima). Način pisanja
u oba slučaja bitno se razlikuje, a ipak oba
zapisa u našoj svijesti izazivaju istu pre­
dodžbu. Prvi način pisanja, onaj s brojkama,
razumjet će svaki pismeni pripadnik bilo
kojeg naroda; drugi način pisanja, onaj sa
slovima, razumjet će samo onaj čitalac koji
poznaje jezik na kojemu je taj podatak napi­
san. Odatle ujedno proizlazi nepobitna okol­
nost da nam je brojanje i računanje na bilo
kojem stranom jeziku vrlo otežano.
Kad naiđemo na zapis 83 tada ćemo ga u
svojoj svijesti raščlaniti kao »osamdeset i tri«
( 8 x 1 0 + 3); za Nijemca to će biti »dreiunđ-
achtzig« (3 + 8 x10) , a za Francuza »quatre-
ving-trois« (4 x 20 + 3).
BROJKE
Mogli bismo smatrati da su brojke nastale u isto vrijeme
kada i slova, jer nam se takav razvitak čini prirodnim. Brojke
(cifre) se međutim javljaju tek znatno kasnije i njihova pojava
tvori jedno od najzanimljivijih poglavlja u povijesti kulture.
U bum om razvitku čovječanstva brojevima pripada važna
uloga, jer su se ljudi bavili brojevima od najstarijih vremena
i u različitim epohama ranog razvitka. Prateći pojavu prvih
predodžbi o brojevima i razvitak brojeva do današnjih dana,
dobit ćemo ne samo zanimljiv uvid u razvitak matematičkog
mišljenja, nego ćemo otkriti i interesantne odnose među na­
rodima. Ako već i povijest matematike stoji u osebujnom
odnosu prema razvitku kulture, tada to za povijest brojki
vrijedi u sasvim posebnom i užem smislu. Naići ćemo na
narode koji nisu ništa značajnog ostvarili na području mate­
matike, ali su poznavali brojke i imali nazive za brojeve.
Potražimo li klicu iz koje su se razvile brojke, tada ćemo
je nesumnjivo naći na neuglednim glinenim pločicama koje
su otkrivene u M eđurječju (Mezopotamiji); na tim pločicama
urezani su mnogi rezultati brojčano-teorijskih spoznaja. Naše
znanje o brojevima u najranijim vremenima stekli smo pro­
učavajući stare građevine, spomenike i natpise; ta prouča­
vanja međutim jedva da sežu u prošlost dalje od 4. milenija
prije naše ere. Fragmenti egipatskih i babilonskih matema­
tičkih djela poznati su tek iz 3. stoljeća prije naše ere.
Neosporno je da brojanje i mjerenje predstavlja prvo
čovjekovo bavljenje matematikom. Za brojanje je bio dovoljan
jezik gesta - sporazumijevanje uz pomoć prstiju. Za mjerenje
je mogao poslužiti kakav drveni štap; ili su se ljudi poslužili
širinom svog dlana, rasponom palca i kažiprsta (pedalj), od­
nosno dužinom stopala ili lakta. U Egipćana, Grka i Rimljana,
pa i svih istočnih naroda, bilo je uobičajeno da se brojevi
prikazuju ispruženim prstim a i cijelom šakom - i to uglavnom
na isti način. Izgovorene riječi potkrijepljivane su smislenim
računanjem na prste.
Promotrimo li najstarije jedinice, dvojke i trojke, tada
ćemo odmah uočiti da su sastavljene od jednog, dva, odnosno
tri poteza. Horizontalni potez jedinice prešao je kasnije u
kosi i konačno u vertikalni položaj; u tom obliku jedinicu su
preuzeli Arapi.
65
ARAPSKE BROJKE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Grci nisu imali posebnih znakova za brojke,
nego su slovima svog alfabeta pripisivali od­
govarajuću brojčanu vrijednost. Pošto su imali
samo 24 slova, a bilo im je potrebno 27 (za
tri eneade), to su u svoj alfabet uvrstili još
tri slovna znaka (digamma, koppa, sampi), koji
inače nisu imali glasovne vrijednosti. Prvih
devet slova prikazivalo je brojeve od 1 do 9,
drugih devet slova prikazivalo je desetice od
10 do 90, a trećih devet slova stotice od 100
do 900. Takav dosljedno razrađen brojni
sustav imala je i glagoljica: svako slovo imalo
je onu brojnu vrijednost koja odgovara njego­
vom mjestu u azbuci. I ćirilica je nekim svojim
slovima imala pripisanu određenu brojnu vri­
jednost. Slično su slovima alfabeta bilježili
brojeve Sirijci, Zidovi i Armenci.
Porijeklo i postanak današnjih tzv. arapskih brojki teško
je rekonstruirati. Treba pretpostaviti da su višestruke veze
između Dalekog Istoka i Evrope, a u prvom redu trgovačka
razmjena, omogućile da se oblici najranijih indijskih brojki
(u vrijeme kada još nije bila izmišljena nula) prenesu na
Zapad. Indijci su imali razvijene trgovačke odnose s Arabijom,
Sirijom, Perzijom i Kinom, pa se može smatrati pouzdanim
da su trgovci tih zemalja upoznali i indijske brojke. Pretpo­
stavlja se da su krajem 8. stoljeća istočni Arapi prihvatili
indijske brojke i da su one tokom 9. stoljeća općenito prihva­
ćene u islamskom svijetu.

Rodoslovno stablo naših brojki

66
TIPOGRAFSKO PISMO ARAPSKE BROJKE

Rimljani su preuzeli pisanje brojeva od Etruš-

čana, samo su, za razliku od njih, počeli
pisati brojeve s lijeva u desno. Rimski bro-
jevni sustav obuhvaća sedam znamenki:
1
I V X L C D M 10 . STOLJEĆE
1 5 10 50 100 500 1000

Ako se manja znamenka piše ispred veće onda

se ona odbija; inače se znamenke u nizu (naj­
više tri) zbrajaju. Prema tome: t Jt-XH6A$9 0
I - 1 X - 10 C - 100
1 1 -2 XX - 20 CC - 200 118(3
III - 3 XXX - 30 CCC - 300
IV = 4 XL - 40 CD - 400
V - 5
VI = 6
VII - 7
VIII - 8
L
LX
LXX
LXXX
- 50
- 60
= 70
- 80
D
DC
DCC
DCCC
-
-
-
-
500
600
700
800
IZ?Jt'16A890
IX - 9 XC - 90 CM - 900
147 5
X -1 0 C - 100 M - 1000
MCMLXXXIV - 1984 »
Rimske brojke danas se upotrebljavaju kao
alternativni brojevni sustav, i to uglavnom za
zapisivanje rednih brojeva. Primjena im je
ograničena na označavanje stranica (pagi­
l
147 9
2 545 6789 0
naciju) naslovnog arka u knjigama, označa­
vanje poglavlja, izdanja, sveska ili godišta
(volumena), rjeđe za obilježavanje stoljeća,
godine ili mjeseca. Iza imena vladara ili pape
označava se rimskim brojkama njihov redni
broj.

o
Moderne indijske brojke: Monotype Devanagari 346

\ r r r o u v v *
Moderne arapske brojke: Monotype Naskh 549

i 2 3456? 89 °
Slovolivnica D. Stempel: brojke prema originalnim matricama
Oznaka godine (1436) na jednoj uljenoj slovorezbara Williama Caslona (1692-1766).
slici Jan van Eycka.

67

Pod osjetnim varkama razumijevamo netočne
percepcije, tj. osjet koji nije u skladu s objek­
tivnom stvarnošću. Postoji čitav niz takvih
varki koje su uvjetovane iskustvom. Amo ide
poznata pojava da nam Mjesec ili Sunce -
kad su blizu horizonta - izgledaju mnogo
krupniji nego kada su visoko na nebu.
Na sličnom mehanizmu (da bliža ili dalja
lokacija poznatih predmeta djeluje na pro­
cjenu njihove veličine) zasniva se i optička
varka da nam se na slici koja prikazuje
prostor u perspektivi od dva predmeta iste
veličine čini znatno većim onaj koji je per­
spektivno smješten dalje u prostoru slike.
68
V
OPTIČKE VARKE
Na području grafičkog dizajna, pa i na području tipografije,
suočavamo se svjesno ili nesvjesno s mnogim prividnim poja­
vama koje nam zorno pokazuju koliko naš osjet (percepcija)
može odstupati od stvarnosti. Uzrok takvim optičkim varkama
treba jednim dijelom tražiti u biološkim svojstvima našega
oka, koje često pokazuje znatna odstupanja, a drugim dijelom
u uzajamnom utjecaju formi, svjetla i sjene, obojenosti ili
sličnog. Tako se smišljenim zahvatom može promijeniti dje­
lovanje neke linije ili plohe.
Za bilo kakvo oblikovanje, a to posebno vrijedi za tipo­
grafiju, mjerodavni su odnosi koje registrira naše oko, a ne
rezultat dobiven stvarnim mjerenjem. Drugim riječima, važno
je kako nešto izgleda, a ne kako doista jest. Na prim jer, ako
neki tekst otisnu na pravokutnoj plohi daje dojam kao da je
nagnut, onda ga treba dovesti u red, bez obzira na to što će
objektivno m jerenje eventualno pokazati da teče paralelno
s rubom plohe.
TIPOGRAFSKO PISMO OPTIČKE VARKE

Nacrtamo li kvadrat, trokut i kružnicu između dviju paralelnih linija, odmah

ćemo uočiti da se kvadrat čini višim od trokuta i kružnice. To dolazi otuda
što kvadrat popunjava raspon između paralelnih linija cijelom svojom ši­
rinom, a trokut i kružnica dodiruju gornju graničnu liniju samo u jednoj točki.

Prilikom oblikovanja slova posebna se pažnja posvećuje optičkoj neutra­

lizaciji gore opisanog efekta. Zaobljeni dijelovi slovnih znakova prelaze
preko zamišljenih graničnih linija, kako bi ta slova svojom veličinom bila
izjednačena s pravokutno oblikovanim slovima. I zašiljeni dijelovi slovnih
znakova prelaze preko pismovnih linija u svrhu optičkog izjednačavanja.

Odgovarajuća pažnja poklanja se i optičkoj »stabilnosti« slovnih znakova.

Stoga je gornja polovina većine verzalnih slova uža od donje polovine.

69
OPTIČKE VARKE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Svi ovi pravokutni uglovi (desno) imaju kra­

kove jednake dužine i debljine. Naše oko
ipak ima dojam da su - zavisno o njihovom
položaju - neki od krakova dulji, odnosno
deblji od drugih. Najveća razlika prividno se
javlja kod onih krakova koji su postavljeni
u horizontalnom i vertikalnom smjeru.

U gornjem retku svi horizontalni i vertikalni potezi slova imaju jednaku

debljinu, a slova L, T, H jednake su širine. Naše oko međutim registrira
te odnose sasvim drugačije: horizontalni potezi pričinjavaju nam se
debljim od vertikalnih, a slovo L izgleda nam šire od T i H. U donjem
retku horizontalni su potezi stanjeni, što je lako ustanoviti po razlici
u broju linija koje tvore vertikalne i horizontalne poteze. Osim toga,
slovo T nešto je šire od slova L, a uže od H.

Ovako otprilike izgledaju konstruirana, tzv.

tehnička slova, ucrtana u mrežicu kvadra-
tića. Svi horizontalni i vertikalni potezi jed­
nake su debljine. Slova H i T imaju jednaku
širinu, a i slova E i L jednako su široka.

70
TIPOGRAFSKO PISMO OPTIČKE VARKE

BEHSX 8
BEH3X 8
Središte slovnih znakova uvijek je pomaknuto prema gore - u tzv.
optičku sredinu. To postaje očigledno ako slova postavimo naglavce.

Na mjestu na kojemu se ukrštavaju dva po­

teza nastaje prividno podebljanje. To podeb-
Ijanje postaje tim izraženije, što je oštriji
kut pod kojim se potezi ukrštavaju.

Zglobovi kritičnih slova korigiraju se urezivanjem, tako da bijeli šiljci ostaju

optički jasni i čisti.

Slova H, T, L optički su izjednačena. Spojni

potez slova H podignut je u optičku sredinu.
Slovo T ima nešto veću širinu od slova H,
a slovo L nešto je uže od H. Svi horizon­
talni potezi nešto su uži od vertikalnih. Na
svojim spojevima potezi su nešto suženi.

71
OPTIČKE VARKE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

SUBURBAN
Ploha koja se sužava prividno povećava Posve jednaki geometrijski oblici mogu izgledati različito: druga tamna
slova u smjeru sužavanja (u gornjem pri- ploha kao da je krupnija od prve, a treća opet krupnija od druge,
mjeru slova kao da »rastu« s lijeva u desno).

SYSTEM
lako obrisna linija slova (Ludlow Umbra)
jednim dijelom nedostaje, naše će oko -
zahvaljujući iskustvu - bez poteškoća na­
domjestiti manjak i omogućiti čitanje bez
većeg napora. Slovni znakovi u ovom slu­
čaju zapravo ne postoje, ali ih naše oko
»vidi«: oni kao da su za nijansu svijetliji
od bjeline papira koja ih okružuje.

Prividna veličina nekog lika zavisna je o

njegovoj okolini: kružnica koja je obrubljena
malim kružnicama čini se znatno krupnijom
od iste takve kružnice koja je opkoljena
velikim kružnicama.

72
TIPOGRAFSKO PISMO OPTIČKE VARKE

Vertikalni potez djeluje kao da je nešto uži i duži od isto

takvog horizontalnog poteza. Zbog toga su vertikalni potezi
slovnih znakova nešto deblji od horizontalnih poteza. To
vrijedi i za zaobljena slova: zaobljeni potez stanjuje se kad
iz vertikale prelazi u horizontalu, a vraćajući se u vertikalni
opet se podebljava. Slovo O stoga nikada ne slijedi geo­
metrijski pravilnu kružnicu.
Slovo uskog reza (dolje) optički djeluje kao da se jače pro­
teže u visinu nego slovo širokog reza koje je inače jednake
pismovne veličine.

U rukopisnom pismu uvijek je tanji onaj potez koji se uda­

ljava, a deblji je onaj potez koji se vraća. Taj elementarni
ritam slovnih znakova dosljedno se čuva i u tipografskom
pismu, pa i u grotesku (vidi dolje) koji ima prividno izjed­
načenu debljinu poteza.

Završni dijelovi slova C, J u grotesknom

pismu također su optički usklađeni s osta­
lim dijelovima slovnih znakova. Geometrizi-
ranost groteska samo je prividna!

73
OPTIČKE VARKE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Postavimo li tamnu plohu na svijetlu podlogu, te isto takvu svijetlu plohu

na tamnu podlogu, tada ćemo imati dojam da je svijetla ploha veća od
tamne. Na sličan način bijela slova na crnoj podlozi prividno su krupnija
od isto takvih crnih slova na bijeloj podlozi.

FOLIO

FOLIO

Sive tonske vrijednosti, kako ih naše oko vidi, ne odgovaraju uvijek stvar­
nim odnosima: osjet tonskih vrijednosti u znatnoj je mjeri zavisan o njihovoj
okolini. Kako se može razabrati iz naših primjera (u stupcu lijevo), sre­
dišnja rasterska ploha postaje prividno svijetlijom onoliko, koliko njezina
okolina postaje tamnijom.

74
TIPOGRAFSKO PISMO OPTIČKE VARKE

PROSPEKT
Tamna okrugla ploha prividno je manja od kružnice jednakog promjera.
Naše oko percipira tamni krug jednim jedinim pogledom, a kod kružnice
pogled se skokovito prenosi dužinom zakrivljene linije, pa nam se stoga
vjerojatno kružnica i čini većom nego što jeste.
Sličan efekt možemo zapaziti i kod pisma: obrisno pismo (Futura) djeluje
krupnije od normalnih slova iste veličine.

Slovni znakovi unutar riječi, slikovito rečeno,

ulaze u neku vrstu optičkog »gravitacionog
polja« svojih susjeda. Optimalni razmak iz­ Optičko djelovanje nekog grafič­
među različitih slovnih parova ne može se kog elementa u velikoj je mjeri

H
stoga utvrditi matematički - na temelju deb- zavisno o njegovoj okolini. Slovo
Ijinske vrijednosti koja ima je pripisana. Taj na tijesnoj plohi djeluje kao da
je razmak zavisan o optičkoj »masi« kojom je krupnije od isto takvog slova
slova uzajamno djeluju jedno na drugo. na prostranoj plohi.

75
 M JE R N I SIST E M I

Od 1. siječnja 1981. u SFR Jugoslaviji mogu se upotreb­

TABLE GĆNŠRALE ljavati samo mjerne jedinice Međunarodnog sistema mjernih
de la P r o p o r t io n
jedinica (SI). U zemljama Evropske ekonomske zajednice takva
je zakonska odredba na snazi od 1978. godine. To znači da se
des diffirens Corps de Caracteres. tipografski mjerni sistem sa svojim jedinicama cicerom i tipo­
grafskom točkom ne bi smio više upotrebljavati.* Takva za­
ECHELLE FIXE konska odredba obavezuje i sve nacionalne komisije za norme,
de 144 points Typographiques. pa i Međunarodnu komisiju za standarde (ISO) u Ženevi.
Od davnine je bilo uobičajeno da se m jerne jedinice za­
snivaju na dimenzijama ljudskog tijela (širina palca, pedalj,
stopa, lakat, korak). Francuska akademija definirala je (1795)
Nomb. C o rps Points metar kao 40-milijunti dio dužine m eridijana. Zaključkom
Konvencije o metru u Parizu (1875) m etarski je sistem postao
1 P a r i s i e n n e ........................................... s internacionalan. Danas je m etar kao osnovna jedinica Među­
2 N o m p a r e i l l e ...................................... 6 narodnog sistema definiran kao 1650763,73 valne dužine
i M i g n o n e ................................................ 7 narančaste spektralne linije izotopa kriptona 86.
4 P e t i t - t e x t e ........................................ 8 U odnosu na mjerne jedinice - ne samo na području tipo­
5 G a i l l a r d ............................................... 9 grafije - vladao je priličan kaos sve do druge polovine 19. sto­
6 P e t i t - r o m a in . = 2 Parifiennes, 10
ljeća. Pariški slovoljevač Pierre Simon Fournier uveo je 1737.
P h il o s o p h ie . — i Paril. iNom- II
godine tipografski m jerni sistem, kojemu je osnovna jedinica
7
pareille. tipografska točka (point typographique); po uzoru na kraljevsku
8 C ic tR O . — 2 Nomp. = 1 Pari- 12 stopu (pied de roi) podijelio je svoju ishodnu jedinicu od 12 ci­
fienne, I Mignone. cera (prototype) na dva palca (pouče) po 12 linija (ligne), a
. — 2 Migno-
svaku liniju na šest tipografskih točaka. U svojoj knjizi Manuel
9 S -A
a in t u g u s t in »4
nes. =1 Nompareille, I Petit-texte. typographique (1764) objavio je Fournier skalu pismovnih ve­
ličina, koju je u to vrijeme već bio prihvatio veći broj fran­
cuskih slovoljevača. Taj m jerni sistem iz 18. stoljeća gotovo se
Skala fiksnih veličina iz Fournierova točno podudara s današnjim angloameričkim tipografskim
Manuel typographique (1 7 6 4 ) sistemom (point system).

* Odlukom koja je objavljena u Službenom listu SFR] br. 70 od

26. prosinca 1980. dopušta se iznimno upotreba mjerila koja iska­
zuju mjerne rezultate u nezakonitim jedinicama uz uvjet da zadovo­
ljavaju opće mjeriteljske uvjete i da imaju tablice za preračunavanje
tih nezakonitih jedinica u zakonite.

76
TIPOGRAFSKI MATERIIAL
Preračunavanje jedinica
Angloamerički cicero (pica)
point x 0,9346 - pt (Didot)
point x 0,3514 - milimetar
point x 0,0138 - inch
Didotov cicero ( - 1 2 pt)
tipografska točka x 1,0699 - point
tipografska točka x 0,3759 - milimetar
tipografska točka x 0,0148 - inch
Milimetar
milimetar x 2,846 - point
milimetar x 2,66 = pt (Didot)
milimetar x 0,0394 - inch
Inch
inch x 72,2891 - point
inch x 67,564 - pt (Didot)
inch x 25,4 - milimetar
MJERNI SISTEMI
Fournierov sistem usavršio je pariški štampar Franpois-
Ambroise Didot (1775), odabravši tipografsku točku kao šesti
dio linije (ligne), odnosno kao sedamdesetdrugi dio palca
(pouče) stare pariške stope (= 32,49 cm). Didotov mjerni sistem
danas je na evropskom kontinentu prihvaćen kao normalan
sistem (DIN 16507), kojemu je osnovna jedinica tipografska
točka (pt):
1 pt = 0,376065 mm
12 pt - 1 cicero = 4,513 mm
2660 pt = 1000,33 mm (na 20° C).
Berlinski slovoljevač Hermann Berthold preračunao je
(1879) Didotov sistem na metričku mjeru, podijelivši dužinu od
30 cm (tipometar) na 133 nonparela po šest tipografskih točaka.
U angloameričkim zemljama upotrebljava se engleski point
system u kojemu jedan point (točka) ima 0,352 mm (= .013832
incha), a engleski cicero (pica) ima 4,218 mm (= .1666 incha).
Kao praktična jedinica dužine u tim je zemljama uveden yard
(korak; yd) sa 91,44 cm, odnosno foot (stopa; ft) sa 30,48 cm i
inch (palac; in) sa 2,54 cm:
yd = 3 ft = 36 in
Pošto su i tipografski mjerni sistem i praktični mjerni
sistem duodecimalni (s bazom 12), a pored toga engleski cicero
odgovara jednoj šestini incha, to u zemljama engleskog govor­
nog područja nije bilo većih poteškoća u ophođenju s tipo­
grafskim mjernim jedinicama.
U zemljama koje su pristupile Konvenciji o metru i koje upo­
trebljavaju metarski sistem, primjena nekoherentnog, duo-
decimalnog tipografskog sistema stvara znatne poteškoće. Na
području reprodukcione fotografije i kemigrafije, te u ofsetnom
tisku i bakrotisku, pretežno se sve mjeri milimetrima, a formati
papira posvuda se obavezno navode u milimetrima; isto je i s
normiranim (tipiziranim) tiskanicama i različitom štampanom
ambalažom. I pored priručnih formula i tabela za preraču­
navanje lako dolazi do nesporazuma. Razumljivo, bilo je uvijek
prijedloga da se tipografski mjerni sistem uskladi s metarskim
(8 pt = 3,00 mm!), ali su se stvari razvijale u upravo suprotnom
smjeru, tako da na području izrade sloga umjesto jednog jedin­
stvenog (metarskog) sistema danas upotrebljavamo četiri.
Najprije je tu slagaći stroj Monotype koji radi u obra­
čunskim jedinicama na bazi engleskog tipografskog sistema, a
onda i brojni fotoslagaći uređaji koji također rade s tim
mjernim sistemom. U isto vrijeme pojavila se nova vrste štam­
panih obrazaca, namijenjena automatskoj obradi podataka; to
su mahom beskonačni obrasci, a njihove dimenzije i dimen­
zije pojedinih kolona navode se u inchima.
Suvremeni fotoslagaći sistemi omogućavaju primjenu slje­
dećih mjernih sistema:
angloamerički tipografski sistem,
Didotov (francuski) tipografski sistem,
metarski mjerni sistem,
angloamerički mjerni sistem.
Moguće je također da se za horizontalne pomake upotreb­
ljava jedan, a za vertikalne pomake bilo koji drugi sistem.
77
DEBLJINE SLOVA T IP O G R A F SK I P R IR U Č N IK

DEBLJINE SLOVA
Definicija pismovne veličine ne odnosi se samo na veličinu
Ti pografij stošca (dimenziju olovnog odljevka) i visinu otisnutog slovnog
znaka (osnovnu visinu kurentnih slova, dužinu uzlaznih i si­
laznih poteza, te visinu verzalnih slova), nego i na debljinu
odljevka. Debljina olovnog slova zavisna je o širini slovnog
znaka kojeg nosi, te bjelini koja treba da odvoji dva susjedna
slovna znaka u riječi. Broj različitih debljina varira od pisma do
pisma, a i od jedne do druge pismovne veličine unutar neke
pismovne vrste. Što je bolja usklađenost između slike slovnog
znaka i debljine odljevka, tim veća će biti estetska vrijednost
pisma. Kvalitetno tipografsko pismo u veličini od 18 ili 20 pt
može imati i preko šezdeset različitih debljina za svoje slovne
znakove.
Svaki slovni znak zauzima na otisku neku površinu koja je
određena njegovom pismovnom veličinom i debljinom. Ručni
slagar, pa i strojoslagar za Linotypom, rade »po analogiji«, nižući
olovna slova u slagaljci, odnosno matrice u sabirnom elevatoru,
i sve to funkcionira mehanički: svaki slovni znak zauzima
prostor u retku na osnovi svoje debljine, tj. debljine olovnog
slova ili debljine matrice. Drugačije je to u fotoslogu u kojemu
ne postoje slova u materijalnom sm islu: tu je svakom slovnom
znaku pripisana odgovarajuća debljinska vrijednost i ona
omogućava da se proces slaganja simulira. Proces slaganja u
fotoslogu odvija se digitalno, a ne više analogno kao što je to
kod ručnog sloga*
Kod slagaćih strojeva svih sistema (za olovni slog i fotoslog)
bilo je neophodno da se broj raspoloživih debljinskih vrijed­
nosti osjetno smanji. Ekstremnu redukciju debljinskih vri­
jednosti nalazimo kod pisaćih strojeva, gdje svi slovni znakovi
imaju jedinstvenu debljinu.

Olovna slova
Slova za ručni slog ne podliježu nikakvom ograničenju u
pogledu svojih debljinskih vrijednosti. Svaki slovni znak ima ili
može imati individualnu, nesistem atičnu debljinu odljevka,
tj. onu koja mu je optički prim jerena. Iznimku predstavljaju
brojke, decimalni znakovi, razlomačne brojke i matematički
znakovi, koji u pravilu imaju sistematičnu debljinu: četverac,
polučetverac, trećinku ili četvrtinku.
četverac — + x = % = « ± < # - > ° ° ^
polučetverac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
trećin k a r 2 3 4 5 6 7 8 9 0 /, 2 3 4 5 6 7 8 9 0
četvrtin k a

M atrice slagaćeg stroja Linotype

Dvoslovna matrica slagaćeg stroja Linotype
Debljine matrica na slagaćem stroju Linotype i Intertype
također ne podliježu nikakvoj sistematičnosti, jer se matrični
redak isključuje mehanički - djelovanjem isključnih klinova.
Ipak, debljine matrica nisu ni približno toliko bogato raščla­
njene kao debljine slova za ručni slog. M atrice se izrezuju
(štancaju) iz mesinganog lima, pa debljina neke matrice zavisi o

78
TIPOGRAFSKI MATERIJAL DEBLJINE SLOVA

odabranoj debljini lima. Mehanizam na ulazu u razlagač ne

dopušta da matrice budu tanje od 0,75 mm.
Reljefno udubljenu sliku slovnog znaka (standardna dubina
tog reljefa iznosi 1,09 mm) ograničava s jedne i druge strane
tanka zaštitna stijenka; između dva slovna znaka na susjednim
matricama u retku naći će se stoga uvijek po dvije takve sti-
jenke. Zbog toga će tekst u sitnijim pismovnim veličinama
(6 i 7 pt) uvijek djelovati pomalo razmaknuto (spacionirano).
Matrice za pismovne veličine do uključivo 12 pt (cicero)
imaju po dvije pismovne slike i to jednu normalnu i jednu za
isticanje (kurzivnu ili poludebelu). Zahvaljujući tome normalna
i kurzivna, odnosno normalna i poludebela pismovna slika, koje
su utisnute u trup iste matrice, moraju imati jednaku debljinu.
Stoga su kurzivni i poludebeli rez osjetno prigušeni u svom
djelovanju: kurziv je osiromašen, a poludebeli rez trebalo bi
zapravo nazvati četvrtdebelim.

M atrice slagaćeg stroja Monotype

Tolbert Lanston, konstruktor slagaćeg stroja Monotype, prvi
se (1896) poslužio relativnom jedinicom pri definiranju deb-
ljinskih vrijednosti za svoja pojedinačno lijevana olovna slova.
Rad slagaćeg stroja Monotype zasniva se na osebujnom
obračunskom sistemu. Osnovu mu tvori set (.01389") koji je
identičan s angloameričkom tipografskom točkom (point). Po­
dijelivši set na 18 dijelova Lanston je dobio temeljnu jedinicu
(basic unit - .0007716") koja je ultimna jedinica njegovog
obračunskog sistema. Pismovne veličine definiraju se u anglo­
američkim tipografskim točkama koje monotipist sada naziva
1 temeljna jedinica = .0007716" setovima, pa umjesto o pismovnim veličinama govori o set-
1 set = .01389" veličinama, cijeli obračunski sistem naziva set-sistemom,
1 engleski cicero = .1667" a relativnu jedinicu naziva set-jedinicom.
Lanston je odredio^ da set-jedinica bude jednaka osam­
naestom dijelu četverca, a zatim je odabrao dvanaest deb-
ljinskih skupina u rasponu od 5 do 18 set-jedinica. Drugim
riječima, slovni znakovi ne mogu imati bilo kakvu debljinu,
nego jednu od ukupno dvanaest diskretnih debljina i to od 5
do 15 i 18 set-jedinica. To znači da ni jedno slovo ne može biti
tanje od 5, niti deblje od 18 set-jedinica.

Za izračunavanje vrijednosti set-jedinice poslužit će nam

ovaj opći obrazac:
set-jedinica = n x .0007716"
gdje je n broj setova koliko ih sadrži pismovna veličina.

Pismovne veličine izražavaju se u setovima. Pri tome naj­

manja pismovna veličina ima pet setova, a sve daljnje pismovne
veličine dolaze u prirastu od jedne četvrtine seta. Budući da je
engleski cicero (4,218 mm) nešto manji od cicera u Didotovom
sistemu (4,513 mm), potrebno je donekle povećati set-veličine
da bi se dobile vrijednosti koje su približno jednake pismovnim
veličinama Didotovog sistema.

79
 DEBLJINE SLOVA
Svakom slovnom znaku pripisana je neka
debljinska vrijednost, izražena cijelim brojem
relativnih jedinica. Relativna jedinica izve­
dena je kao zgodno odabran dio idealnog
četverca (zamišljenog kvadrata). Relativne
jedinice imaju tri važna zadatka: (a) one
definiraju debljinu slovnog znaka, zatim (b)
one omogućavaju programu za slaganje da
odredi granice pojedinih redaka u procesu
isključivanja i (c) one određuju horizontalni
transport prilikom osvjetljavanja.
80
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Fotoslog
Obračunski sistem kod suvremenih fotoslagaćih sistema u
principu se nimalo ne razlikuje od Lanstonovog obračunskog
sistema za slagaći stroj Monotype. Jedino što se kod foto­
slagaćih sistema četverac dijeli na veći broj relativnih jedinica,
najčešće na 36, 48, 64 ili 96 relativnih jedinica. Iznimka je
Bertholdov sistem Magic sa 288 relativnih jedinica po četvercu,
koji dopušta sasvim fino diferenciranje debljinskih vrijednosti.
Gotovo svaki fotoslagaći sistem dopušta da se smanji ili
poveća debljinska vrijednost koja je pripisana nekom slovnom
znaku, pa se na toj mogućnosti zasniva tzv. podrezivanje i op­
tičko izjednačavanje slova. Svako dodavanje i oduzimanje jedi­
nica djeluje međutim samo na desni rub, tj. može se mijenjati
samo bjelina iza slovnog znaka, pa ne postoji mogućnost da se
utječe na poziciju znaka u odnosu na lijevi rub sloga. Slično se
i pozicija letećeg akcenta automatski određuje njegovim cen-
triranjem u odnosu na slovo koje mu prethodi, a kurzivna slova
opet zahtijevaju izvjesni pomak akcenta u desno.
Kod fotoslagaćih uređaja treće i četvrte generacije (osvjet­
ljavanje pomoću katodnih, odnosno laserskih zraka) može se
mijenjati proporcija slovnih znakova. Odgovarajućom instruk­
cijom (komandom) može se slovima pripisati debljinska vrijed­
nost neke druge, sitnije ili krupnije pismovne veličine, a da im
visina (pismovna veličina) pri tome ostane neizmijenjena; u
tom slučaju dobit ćemo slova koja će biti ili sužena (konden­
zirana) ili proširena (ekspandirana) u odnosu na njihove nor­
malne proporcije. To znači da se neki tekst može realizirati
tako da slova, na primjer, imaju visinu garmonda (10 pt), a ši­
rinu borgisa (9 pt) ili da se neki naslov složi slovima koja imaju
visinu od 24 pt, a širinu pismovnog stupnja od 30 pt. U prvom
slučaju imat ćemo neznatno suženje proporcije slova, što će po­
većati ekonomičnost pisma (povećava se broj slovnih znakova u
retku), a čitljivost ostaviti netaknutom. U drugom slučaju imat
ćemo um jereno razvučene proporcije slova, što također neće
utjecati na čitljivost pisma.
Daktilografirani tekst
Pisaći strojevi imaju norm iranu jedinstvenu debljinsku vri­
jednost slovnih znakova (tzv. dužinu koraka) od 2,6 mm (pica)
ili 2,25 mm (peri).
Broj slovnih Dužina u mm Dužina u mm
znakova (pica) (peri)
1 2,6 2,25
5 15 11,25
10 26 22,5
20 52 45
30 78 67,5
40 104 90
50 130 112,5
60 156 135
70 182 157,5-
Američki pisaći strojevi i brzopisači imaju norm iranu je­
dinstvenu debljinsku vrijednost slovnih znakova od jedne dese­
tine incha, tj. 2,54 mm.
TIPOGRAFSKI MATERIJAL
Daktilografirani tekst realiziran na uređaju
IBM Composer 82 .
Ekran video terminala je izredno prikladen
za optično posredovanje besedila in zato ni nič
čudnega, da so se te naprave tako uspešno uve-
ljavile v moderni „elektronski stavnici". Ekran
terminala je gotovo isto, kar bo strokovnjaka, ki
je še vedno usmerjen v svinčeni stavek, najbolj
očaralo na sleherni strokovni razstavi ali sejmu.
Pravzapravje to malo čudno, kajti vsakdo izmed
nas ima doma podobno napravo - to je televi­
zijski sprejemnik.
8 pt Times običan
Ekran video terminala je izredno
prikladen za optično posredovanje bese­
dila in zato ni nič čudnega, da so se te
naprave tako uspešno uveljavile v moderni
„elektronski stavnici“ . Ekran terminala je
gotovo isto, kar bo strokovnjaka, ki je še
vedno usmeijen v svinčeni stavek, najbolj
očaralo na sleherni strokovni razstavi ali
sejmu. Pravzapravje to malo čudno,kajti
vsakdo izmed nas ima doma podobno
10 pt Times običan
E k ra n v id e o te rm in a la je iz re d n o p rik la d e n
za o p tič n o posredovanje besedila in zato ni n ič
Čudnega, da so se te naprave ta k o uspešno
u ve lja v ile v m o d e rn i „e le k tro n s k i s ta v n ic i".
E kra n te rm in a la je g o to v o isto, k a r bo s tro k o v ­
njaka , k i je še v e d n o usm erjen v s vinčen i stavek,
n a jb o lj o č a ra lo na sleherni s tro k o v n i razstavi ali
sejm u. P ravza pravje to m a lo č u d n o , k a jti vsakdo
izm ed nas ima d o m a p o d o b n o napravo — to je
te le v iz ijs k i s p re je m n ik .
8 pt Univers običan
Ekran video term inala je izredno
prikladen za optičn o posredovanje bese­
dila in zato n i n ič čudnega, da so se te
naprave tako uspešno uveljavile v m oderni
e le k tro n s k i stavnici". Ekran term inala je
gotovo isto, kar bo strokovnjaka, k i je še
vedno usmerjen v svinčeni stavek, najbolj
očaralo na sleherni strokovni razstavi a li
sejmu. Pravzaprav je to malo čudno, k a jti
vsakdo izm ed nas ima doma podobno
10 pt Univers kurzivni
Ekran video terminala je izredno
prikladen za optično posredovanje bese­
dila in zato ni nič čudnega, da so se te
naprave tako uspešno uveljavile v moderni
„elektronski stavnici". Ekran terminala je
gotovo isto, kar bo strokovnjaka, ki je še
vedno usmerjen v svinčeni stavek, najbolj
očaralo na sleherni strokovni razstavi ali
sejmu. Pravzaprav je to malo čudno, kajti
vsakdo izmed nas ima doma podobno
10 pt Univers poludebeli
DEBLJINE SLOVA
Slovni znakovi pisaćeg stroja IBM Executive razvrstani su u
četiri debljinske skupine: od 2, 3, 4 i 5 jedinica. Zavisno o oda­
branoj pismovnoj veličini, obračunska jedinica ima vrijednost
od V32, V36 ili V45 incha, tj. 0,7938 mm, 0,7056 mm ili
0,5644 mm.
2 jedinice: Ifijlt:’()
3 jedinice: JSabcdeghknoprsuvxyz.,-*/
1234567890
4 jedinice: ABCDEFGHKLNOPQRTUVXYZw?&$
5 jedinica: MWm%
Osnovu obračunskog sistema za IBM Composer tvori jedna
šestina incha (IBM pica - 4,2333 mm), koja je nešto veća od
angloameričkog cicera (pica = 4,218 mm). Ta se šestina inča -
zavisno o veličini i širini pisma - dijeli u tri debljinska pod­
ručja, i to od 12, 14 i 16 jedinica, koje su obilježene redom
crvenom, žutom i plavom bojom; takva obojena oznaka nalazi
se i na svakoj kugličnoj glavi uređaja i olakšava snalaženje pri
izboru odgovarajućeg debljinskog područja.
Obračunska jedinica - zavisno o izboru debljinskog pod­
ručja - ima prema tome vrijednost od 0,3528 mm, 0,3024 mm
ili 0,2646 mm. Slovni su znakovi inače razvrstani u sedam
debljinskih skupina i to:
3 jedinice: i j i .,; ’-
4 jedinice: I f r s t :! () /
5 jedinica: Jacegvz
6 jedinica: PS bdhknopquxy6;+ = 1234567890
7 jedinica: BCEFLTZ
8 jedinica: ADGHKNOQRVXYw?-&%
9 jedinica: MWm
Normirani razmak između redaka
Normirani razmak između redaka, mjeren od jedne pis-
movne linije do druge, iznosi 4,25 mm. Takav minimalni
razmak (valjak se prilikom povratka vozila zakreće za dva
zupca) daje gusto ispisan tekst, što bi ga slagar nazvao »kom-
presnim«. Razmak između redaka s umjerenim proredom
(valjak se zakreće za tri zupca) iznosi 6,37 mm; razmak s
punim proredom (četiri zupca) iznosi 8,50 mm, tj. nakon sva­
kog ispisanog retka dolazi po jedan prazan redak.
Kod američkih pisaćih strojeva i kod brzopisača normalni
razmak između redaka iznosi jednu šestinu incha (4,23 mm).
Umjeren prored prema tome ima razmak od 6,35 mm, a puni
prored ima razmak od 8,46 mm.
81
 TIPOGRAFSKI MATERIJAL

PISMOVNI MATERIJAL

Oko 1450. godine Gutenberg je ostvario svoj tehnički pronalazak »pomičnih

slova« koji je odigrao važnu ulogu u usavršavanju komunikacije među ljudima.
Slova su lijevana od legure olova, antimona i kositra (kalaja). Od pojedinačnih
slova sastavljane su riječi, retci, stupci i stranice. Knjige, koje su do tada
prepisivane rukom, bile su skupocjeni unikati, a one koje su otiskivane s
rezbarenih drvenih ploča nisu se mogle razlagati i ponovno upotrebiti za neke
druge tekstove; te su drvene ploče bile krute i »nepomične«. Gutenberg je
izumio pojedinačna, »pomična« olovna slova kakva se u ručnom slogu i danas
još upotrebljavaju.
Tek pred kraj prošlog stoljeća (1886) konstruirao je Ottmar M ergenthaler
slagaći stroj Linotype koji je davao olovne retke lijevane u jednom komadu.
Gotovo uz isto vrijeme konstruirao je Tolbert Lanston slagaći stroj Monotype
koji je davao retke lijevane od pojedinačnih slova.
Za sastavljanje (slaganje) knjigotiskarskih formi upotrebljavamo pravokutno
i precizno izrađen materijal, koji općenito dijelimo na pismovni materijal,
linije i ukrasni materijal; sav taj materijal ima jedinstveno pismovnu visinu i
ostavlja trag na otisku. Pored toga dolazi slijepi ili bezlični materijal koji je
niži i koji ne ostavlja trag na otisku.

O L O V N O SLO V O Pod slovom, u materijalnom smislu, razumijevamo pravokutni komadić olovne

legure, koji na svojoj gornjoj plohi nosi reljefnu, obrnutu sliku • slovnog
znaka - pismovnu sliku. Kod svakog pojedinog slova razlikuje glavu i trup,
nadalje pismovnu visinu, visinu- trupa, veličinu stošca i debljinu slova, te
signaturu, hrbat, pismovnu liniju, udubinu, izbočinu, podrezak i meso slova.
Glava je gornji, reljefno izvedeni dio slova; on nosi pismovnu sliku - glatku
površinu reljefnog slovnog znaka. Unutar pismovne slike nalaze se udubine ili
punce. Pismovna je slika obrubljena kosim plohama izbočine, te preostalim
praznim dijelom - mesom.
Trup je donji, četverouglasti dio slova. Na prednjoj plohi ima urezan polu­
kružni žlijeb - signaturu, koja služi slagaru kao orijentacija. Stražnju plohu
trupa, tj. onu koja je nasuprot signaturi, nazivamo hrptom. Plitka, poprečna
brazda na donjoj plohu (bazi) trupa je podrezak; nastaje uklanjanjem priljevka
u procesu lijevanja i nema nikakvog praktičnog značenja.
Debljina ili širina slova raspon je između jedne i druge bočne plohe. Zavisna
je o širini slovnog znaka, pa prema tome različita i za slovne znakove iste
pismovne veličine. Iznimno, kod strojopisnog pisma svi slovni znakovi imaju
jednaku debljinu; inače i brojke obično imaju sistematsku debljinu (polu-
četverac), a također i matematički i neki drugi slovni znakovi (četverac).

82
TIPOGRAFSKO PISMO PISMOVNI MATERIJAL

OLOVNO SLOVO: a pismovna slika, b meso, c signatura, d podrezak, e veličina stošca,

f debljina slova, g visina trupa, h pismovna visina.

Pismovna visina raspon je od donje plohe (baze) slova do ravnine u kojoj

leži pismovna slika. Osim toga razlikujemo visinu trupa i visinu izbočine, koje
zajedno daju pismovnu visinu.
Signatura je polukružni, vodoravni urez (žlijeb) na prednjoj plohi slova; ona
olakšava slaganje, jer upućuje slagara na položaj pismovne slike već pri za­
hvatu slova iz pretinca slagaćeg ormara (signatura treba uvijek da je okrenuta
prema naprijed). Signatura može biti različita po broju ili po visinskom smje­
štaju ureza, pa ujedno služi i za razlikovanje pisama po vrsti i po rezu.
Prevjesak je onaj početni ili završni dio slovnog znaka, koji »visi« preko trupa,
tj. nema oslonca na stošcu slova; prevjesak nalazimo uglavnom kod kurzivnih
i rukopisnih pisama.

Normalna pismovna visina Različite kombinacije signatura

P IS M O V N I S T U P A N J Veličina stošca ili pismovni stupanj raspon je između prednje (signaturne) i

I STOŽAC stražnje (hrptne) plohe trupa; veličina stošca uvijek je sistematska, tj. iznosi
uvijek određeni cijeli broj tipografskih točaka. Oznaka pismovne veličine za
ručni slog odnosi se uvijek na veličinu stošca, a ne na veličinu (raspon)
pismovne slike. Olovna slova dolaze u veličinama od nonparela (6 pt) do naj­
više šest cicera (72 pt). Krupnija, npr. plakatna slova u veličinama od 8 do
40 cicera, pa i više, izrađuju se od drveta, a u novije vrijeme i od sintetske
materije (plastike).
Pošto dimenzije stošca, pismovnog stupnja i pismovne slike ne moraju biti
identične, to nije nimalo jednostavno da se odredi pismovni stupanj na temelju
otisnutog teksta. Mnogo je lakše odrediti veličinu stošca, jer se u principu
mjeri udaljenost od pismovne linije jednog retka do pismovne linije susjednog
retka. Kod sitnijeg teksta mjeri se udaljenost za veći broj redaka, a dobiveni
rezultat dijeli se s brojem redaka. Takva se metoda preporuča i za fotoslog.

83
PISMOVNI MATERIJAL TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

P IS M O V N A L IN IJ A To je zamišljena linija na kojoj počivaju slovni znakovi. Danas je smještaj

temeljne pismovne linije u odnosu na veličinu stošca uglavnom standardizi­
ran, pa u tom slučaju govorimo o normalnoj pismovnoj liniji. Ona omogućava
dovođenje slovnih znakova različitog stošca u zajedničku pismovnu liniju
podlaganjem sistematskog slijepog materijala.

Normalna pismovna linija

Kod slagaćeg stroja Linotype - ako se u istom retku nađu matrice različitih
pismovnih veličina - slovni znakovi će biti poravnati prem a gornjoj pismovnoj
liniji verzalnih slova.
Kod fotoslagaćih uređaja u principu se svi slovni znakovi, bez obzira na
pismovnu veličinu, automatski poravnavaju prema svojoj temeljnoj pismovnoj
liniji (ona je zajednička za sva kurentna i verzalna slova). To znači da se u
fotoslogu mogu miješati slova različitih pismovnih veličina u istom retku:

A B C ABC ABC ABC ABC ABC ABC ABC A B C

PIS M O V N E Veličine slova koje se danas upotrebljavaju u olovnom slogu i fotoslogu

V E LIČ IN E dobrim dijelom slijede veličinsku skalu koja je bila uvedena relativno rano
nakon Gutenbergova pronalaska, dakle u vrijeme kada je svaki štam par rezao
i lijevao slova za svoje potrebe, odabirući veličine prema vlastitom nahođenju.
Tek u 18. stoljeću uveli su Fournier i Didot tipografski m jerni sistem koji
je omogućio normiranje pismovnih veličina. Iako je u fotoslogu stožac posve
fiktivan pojam, koji se (kako smo već naprijed rekli) odnosi na vertikalni
pomak filma ili fotopapira nakon što je pismovni redak osvijetljen, kod
velike većine fotoslagaćih sistema stožac je jedan od osnovnih param etara
kojim se definira način slaganja.
Skala pismovnih veličina zavisna je o postupku slaganja. Za potrebe olovnog
sloga treba izraditi matrice za svaki predviđeni pismovni stupanj veličinske
skale. Kod fotoslagaćih uređaja druge generacije principijelno postoji foto-
matrica (prozirni slovni znak na neprozirnoj podlozi) ir jednoj jedinoj veličini
(npr. petit ili borgis), pa se sve ostale pismovne veličine, recimo u rasponu
od 5 do 36 pt, dobivaju optičkim smanjivanjem ili povećavanjem. Fotoslagaći
uređaji treće generacije, koji rade s digitaliziranim slovnim znakovima, imaju
po jedan osnovni predložak (master) za svako od ukupno tri do pet veli-
činskih područja.
Iako fotoslagaći uređaji nisu striktno vezani za određene pismovne stupnjeve,
pogotovu ne oni koji imaju objektive s promjenljivom žarišnom daljinom (tzv.
zoom-objektivi), ipak se i kod njih radi s uobičajenom veličinskom skalom.
Fotoslagaći sistem Digiset 200T (program za slaganje DOSY) ima raspon pis­
movnih veličina od 3 do 256 pt, a te veličine podijeljene su u pet veličinskih
područja. Najmanji veličinski prirast u prvom području (3 do 16 pt) iznosi
svega jednu četvrtinu tipografske točke, a u petom području (48 do 156 pt)
taj prirast iznosi 4 pt.

84
TIPOGRAFSKI MATERIJAL PISMOVNI MATERIJAL

NONPAREL (6 pt) DVA CICERA (24 pt)

Putnik je bio mlad čovjek od ko­
jih dvadeset pet, trideset godina,
u laku odijelu neobična kroja:
uske karirane hlače što su pri-
stajale uz fine tamnožute cipele,
Putnik je bio mlad čovjek od kojih
smeđi redingot vješto stisnut u
pasu i omašna slobodno vezana
kravata vinaigre boje. Šešir je
držao u ruci, ali se nije mogao
dvadeset pet, trideset godina, u
dobro vidjeti, jer ga je prekrivao
veliki karirani šal prebačen pre­
ko iste ruke. Taj karirani šal bio
laku odijelu neobična kroja: uske
je toliko velik, da su ga ljudi srna
trati više pokrivačem nego šalom,
pa ih je to zapravo najviše i izne­
nađivalo: zašto pokrivač preko
karirane hlače što su pristajale uz
ruke? Možda je i bolestan ...
Smješkajući se dobroćudno do­
šljak je slijedio nosača. Za njima
fine tamnožute cipele, smeđi re­
je krenulo, u malom rastojanju, i
troje djece, kojima se stranac
dingot vješto stisnut u pasu i
KOLONEL (7 pt) CICERO I POL (18 pt)
Putnik je bio mlad čovjek od kojih dva­
deset pet, trideset godina, u laku odijelu
neobična kroja: uske karirane hlače što
Putnik je bio mlad čovjek od kojih dva­
su pristajale uz fine tamnožute cipele,
smeđi redingot vješto stisnut u pasu i deset pet, trideset godina, u laku odijelu
omašna slobodno vezana kravata vina­
igre boje. Šešir je držao u ruci, ali se nije
mogao dobro vidjeti, jer ga je prekrivao
neobična kroja: uske karirane hlače što
veliki karirani šal prebačen preko iste
ruke. Taj karirani šal bio je toliko velik, su pristajale uz fine tamnožute cipele,
da su ga ljudi smatrali više pokrivačem
nego šalom, pa ih je to zapravo najviše i
iznenađivalo: zašto pokrivač preko ruke?
smeđi redingot vješto stisnut u pasu i
Možda je i bolestan ... Smješkajući se
dobroćudno došljak je slijedio nosača. Za
omašna slobodno vezana kravata vina­
njima je krenulo, u malom rastojanju, i
troje djece, kojima se stranac ukazao, igre boje. Šešir je držao u ruci, ali se
PETIT (8 pt)
CICERO (12 pt)
Putnik je bio mlad čovjek od kojih dvadeset pet,
trideset godina, u laku odijelu neobična kroja: P utnik je bio m lad čovjek od kojih dvadeset pet, tri­
uske karirane hlače što su pristajale uz fine
tamnožute cipele, smeđi redingot vješto stisnut
d e se t godina, u laku odijelu n eo b ičn a k ro ja: uske
u pasu i omašna slobodno vezana kravata vina­ k a rira n e h lače što su p rista ja le uz fine tam nožute
igre boje. Šešir je držao u ruci, ali se nije mogao cipele, sm eđi red in g o t vješto stisn u t u p asu i om ašna
dobro vidjeti, jer ga je prekrivao veliki karirani
šal prebačen preko iste ruke. Taj karirani šal slobodno vezana k rav ata vinaigre boje. Š ešir je držao
bio je toliko velik, da su ga ljudi smatrali više u ru ci, ali se n ije mogao dobro vidjeti, je r ga je p re ­
pokrivačem nego šalom, pa ih je to zapravo naj­
više i iznenađivalo: zašto pokrivač preko ruke? krivao veliki k a rira n i šal p re b a če n pfeko iste ruke.
Možda je i bolestan ... Smješkajući se dobro­ Taj k a rira n i šal bio je toliko velik, da su ga ljudi
ćudno došljak je slijedio nosača. Za njima je
krenulo, u malom rastojanju, i troje djece, ko­ sm atrali više pokrivačem nego šalom , pa ih je to
jima se stranac ukazao, dakako, neobično zani- zapravo najviše i iznenađivalo: zašto pokrivač pre-

BORGIS (9 pt)
Putnik je bio mlad čovjek od kojih dvadeset i pet,
trideset godina, u laku odijelu n eobična kroja: uske
karirane hlače što su pristajale uz fin e tam nožute
cip ele, te sm eđi redingot vješto stisn u t u pasu i
om ašna slobodno vezana kravata vinaigre boje.
Šešir je držao u ruci, ali se nije mogao dobro vidjeti,
jer ga je prekrivao veliki karirani šal prebačen
preko iste ruke. Taj karirani šal bio je toliko velik,
da su ga ljudi sm atrali v iše pokrivačem nego šalom ,
pa ih je to zapravo najviše i iznenađivalo: zašto
pokrivač preko ruke? Možda je i bolestan ... Smje­
škajući se dobroćudno došljak je slijedio nosača. Za
njim a je krenulo, u malom rastojanju, i troje djece,
GARMOND (10 pt)
Putnik je bio mlad čovjek od kojih dvadeset pet, tri­
deset godina, u laku odijelu neobična kroja: uske
karirane hlače što su pristajale uz fine tamnožute cipe­
le, smeđi redingot vješto stisnut u pasu i omašna slo­
bodno vezana kravata vinaigre boje. Šešir je držao u
ruci, ali se nije mogao dobro vidjeti, jer ga je prekrivao
veliki karirani šal prebačen preko iste ruke. Taj kari­
rani šal bio je toliko velik, da su ga ljudi smatrali više
pokrivačem nego šalom, pa ih je to zapravo najviše i
iznenađivalo: zašto pokrivač preko ruke? Možda je
bolestan ... Smješkajući se dobroćudno došljak je sli-

85
RAZMAK IZMEĐU REDAKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

RAZMAK IZMEĐU REDAKA

Dodatni razmak između redaka nazivamo proredom ili prološkom. Neprolo-
ženi slog (bez dodatnog razmaka između redaka) nazivam kompresnim slogom
ili jednostavno kompresom. Tako složeni tekst teže je čitljiv. Povećavanjem
razmaka između redaka slabi siva tonska vrijednost teksta (pismovna ploha
djeluje svijetlije). Umjerenim prolaganjem tekst postaje ugodniji za čitanje.
Pretjeranim povećavanjem razmaka između redaka razara se pismovna ploha,
a retci djeluju kao pojedinačne sive trake; čitljivost je otežana, jer se tekst
s naporom povezuje u suvislu cjelinu. Optimalan (za čitaoca najugodniji)
razmak između redaka zavisan je o vrsti pisma, te bjelinu koja okružuje tekst:
veće bjeline oko teksta zahtijevaju i veći prored.
Kod kompresnog (neproloženog) sloga razmak između redaka jednak je stošcu,
a kod proloženog sloga razmak između redaka iznosi koliko i stožac plus
upotrebljeni prored. Kod ručnog sloga razmak između redaka proizlazi iz
veličine stošca i debljine prološka koji je stavljen između redaka.
Kod strojnog sloga principijelno se stožac (debljina olovnog retka) povećava
za debljinu prološka. Tako na prim jer 8/9 pt znači »petit na borgis«, tj. pis­
movna veličina od 8 pt (petit) slaže se na stožac od 9 pt (borgis) i u tom
slučaju proložak ima vrijednost od jedne tipografske točke. Analogno vrijedi
8/10 pt za »petit na garmond« (proložak = 10 - 8 pt = 2 pt); 8/8 pt jest
oznaka za kompresno složeni tekst petitom (proložak je jednak nuli).
Kod fotosloga razmak između redaka u principu se realizira nematerijalno,
tj. vertikalnim pomakom filma ili fotopapira. Za razliku od olovnog sloga, u
fotoslogu se može ostvariti i »negativan prored«, jer stožac može biti manji
od pismovne veličine (stožac zapravo može biti i jednak nuli). Tako se npr.
može dobiti »garmond na petit«, iako od toga nitko neće imati velike koristi.
Optički prored vidljiv je kao bijela pruga između sivih redaka. Optimalna
bjelina između redaka povećava čitljivost. Kod normalnog teksta s kurentnim
slovima optički prored se mjeri od pismovne linije do temeljne visine kurent­
nih slova u idućem retku; to znači da se uzlazni i silazni potezi kurentnih
slova ne uračunavaju u optički prored, jer doista nimalo ne utječu na
optički dojam što ga ostavlja bjelina između redaka. Kod verzalnog teksta
sva slova imaju jednaku visinu, pa u određivanju optičkog proreda nema
nikakvih poteškoća.

8/8 pt PRORED = 0 (KOMPRESNI SLOG) 8/9 pt PRORED = 1 pt

Putnik je bio mlad čovjek od kojih dvadeset pet, trideset go­
dina, u laku odijelu neobična kroja: uske karirane hlače što
su pristajale uz fine tamnožute cipele, smeđi redingot vješto
stisnut u pasu i omašna slobodno vezana kravata vinaigre
boje. Šešir je držao u ruci, ali se nije mogao dobro vidjeti, jer
ga je prekrivao veliki karirani šal prebačen preko iste ruke.
Taj karirani šal bio je toliko velik, da su ga ljudi smatrali
više pokrivačem nego šalom, pa ih je to zapravo najviše i
iznenađivalo: zašto pokrivač preko ruke? Možda je bolestan ...
Smješkajući se dobroćudno došljak je slijedio nosača. Za njima
je krenulo, u malom rastojanju, i troje djece, kojima se stra­
nac ukazao, dakako, neobično zanimljivim. Kako se mjestance
smjestilo uz sam rub mora, došljak je slijedio čovjeka, koji
je s vidljivim naporom nosio kofere, uskom i čistom cestom,
gotovo uz samo more. Začudio se odmah čistoći i miru naselja.
Tu će se moći zaista ostati dulje i, radeći, odmarati se - po­
misli. Koferi su zaista bili teški, i putnik se htio zaustaviti u
nekoliko mahova, da bi se čovjek odmorio, ali nosač nije htio.
Znojio se, stenjao, pa ipak je dalje hodao: želio je posao završiti
u jednom kusu. Za desetak minuta zaustaviše se pred starim
zidom jednog od vrtova na kojemu je cvalo raznoliko cvijeće.
Nosač, crven i sav u znoju, jedva dišući, a došljak uznemiren
i zabrinut zbog čovjeka koji mu je donio kofere, te tako jadno
izgledao! Brišući velikim plavim rupcem oznojeno čelo, vrat i
Putnik je bio mlad čovjek od kojih dvadeset pet, trideset go­
dina, u laku odijelu neobična kroja: uske karirane hlače što
su pristajale uz fine tamnožute cipele, smeđi redingot vješto
stisnut u pasu i omašna slobodno vezana kravata vinaigre
boje. Šešir je držao u ruci, ali se nije mogao dobro vidjeti, jer
ga je prekrivao veliki karirani šal prebačen preko iste ruke.
Taj karirani šal bio je toliko velik, da su ga ljudi smatrali
više pokrivačem nego šalom, pa ih je to zapravo najviše i
iznenađivalo: zašto pokrivač preko ruke? Možda je bolestan ...
Smješkajući se dobroćudno došljak je slijedio nosača. Za njima
je krenulo, u malom rastojanju, i troje djece, kojima se stra­
nac ukazao, dakako, neobično zanimljivim. Kako se mjestance
smjestilo uz sam rub mora, došljak je slijedio čovjeka, koji
je s vidljivim naporom nosio kofere, uskom i čistom cestom,
gotovo uz samo more. Začudio se odmah čistoći i miru naselja.
Tu će se moći zaista ostati dulje i, radeći, odmarati se - po­
misli. Koferi su zaista bili teški, i putnik se htio zaustaviti u
nekoliko mahova, da bi se čovjek odmorio, ali nosač nije htio.
Znojio se, stenjao, pa ipak je dalje hodao: želio je posao završiti
u jednom kusu. Za desetak minuta zaustaviše se pred starim
zidom jednog od vrtova na kojemu je cvalo raznoliko cvijeće.

86
 TIPOGRAFSKI MATERIIAL
9/9 pt PRORED = 0 (KOMPRESNI SLOG)
P u tn ik je bio m lad čovjek od ko jih d v a d e se t p et, trid e s e t
godina, u laku o d ije lu n e o b ič n a k ro ja : u sk e k a rira n e
h la če što su p ris ta ja le uz fin e taifln o žu te cip ele , sm eđ i
red in g o t v ješto s tis n u t u p a su i o m a šn a slo b o d n o v ez an a
k ra v a ta v in a ig re boje. Š e šir je d rž a o u ru c i, ali se n ije
m ogao d o b ro v id jeti, je r ga je p o k riv ao veliki k a rira n i
šal p re b a č e n p rek o iste ru k e . Taj k a rira n i šal bio je
toliko velik, d a su ga lju d i sm a tra li v iše p o k riv ač em
nego šalom , p a ih je to za p rav o n ajv iše i izn en a đ iv alo :
za što p o k riv a č p re k o r u k e ? M ožda je i b o le s ta n ...
S m ješk aju ći se d o b ro ć u d n o d o šlja k je slijed io n o sa ča . Za
n jim a je k re n u lo , u m alo m ra s to ja n ju , i tro je d jece, ko­
jim a se s tra n a c uk azao , d ak ak o , n eo b ičn o zanim ljivim .
K ako se m je sta n c e sm je stilo uz sam r u b m o ra, d o šljak
je slijed io čovjeka, koji je s vid ljiv im n a p o ro m n o sio
k o fere, u sk o m i čisto m cesto m , gotovo u z sam o m o re.
Z ačudio se o d m ah čisto ći i m iru n a se lja . Tu će se m oći
za ista o sta ti d u lje i, ra d e ć i, o d m a ra ti se - po m isli. Za
d e s e ta k m in u ta za u sta v iše se p re d s ta rim zidom jed n o g
od v rto v a n a k o jem u je cvalo raz n o lik o cvijeće. N osač,
9/10 pt PRORED = 1 pt
P u tn ik je bio m lad čov jek od k o jih d v a d e se t p et, trid e s e t
godina, u laku o d ije lu n e o b ič n a k ro ja : u sk e k a rira n e
h la če što su p ris ta ja le uz fin e ta m n o ž u te cip ele , sm eđi
re d in g o t v ješto s tis n u t u p a su i o m a šn a slo b o d n o v ez an a
k ra v a ta v in a ig re boje. Š e šir je d rž a o u ru c i, ali se n ije
m ogao d o b ro v id jeti, je r ga je p o k riv ao v elik i k a rira n i
ša l p re b a č e n p rek o iste ru k e . Taj k a rira n i ša l bio je
to lik o velik, d a su ga lju d i sm a tra li v iše p o k riv ačem
nego šalom , p a ih je to za p rav o n a jv iše i izn en a đ iv alo :
za što p o k riv a č p re k o r u k e ? M ožda je i b o le s ta n ...
S m ješk aju ći se d o b ro ć u d n o d o šljak je slijed io n o sa ča . Za
n jim a je k re n u lo , u m alo m ra s to ja n ju , i tro je d jece, ko­
jim a se s tra n a c uk azao , dak ak o , n eo b ičn o zanim ljivim .
K ako se m je sta n c e sm je stilo uz sam ru b m o ra, d o šljak
je slijed io čovjeka, koji je s vid ljiv im n a p o ro m n o sio
k o fere, u skom i čisto m cesto m , gotovo u z sam o m o re.
Z ačudio se od m ah čisto ći i m iru n a s e lja . Tu će se m oći
za ista o sta ti d u lje i, ra d e ć i, o d m a ra ti se - pom isli. Za
9/12 pt PRORED = 3 pt
P u tn ik je bio m lad čovjek od k o jih d v a d e se t p et, trid e s e t
godina, u lak u o d ije lu n e o b ič n a k ro ja : u sk e k a rira n e
h la č e što su p ris ta ja le u z fin e ta m n o ž u te cip ele, sm eđ i
re d in g o t v ješto s tis n u t u p a su i o m a šn a slo b o d n o v ez an a
k ra v a ta v in a ig re boje. Š e šir je d rž a o u ru c i, ali se n ije
m ogao d o b ro vidjeti, je r ga je p o k riv ao veliki k a rira n i
šal p re b a č e n p rek o iste ru k e . Taj k a rira n i ša l bio je
toliko velik, d a su ga lju d i sm a tra li v iše p o k riv ačem
nego šalom , p a ih je to za p rav o n ajv iše i izn en a đ iv alo :
za što p o k riv a č p re k o r u k e ? M ožda je i b o le s ta n ...
S m ješk aju ći se d o b ro ć u d n o d o šlja k je slijed io n o sa ča . Za
n jim a je k re n u lo , u m alo m ra s to ja n ju , i tro je d jece, ko­
jim a se s tra n a c ukazao , d ak ak o , n eo b ičn o zanim ljivim .
K ako se m je sta n c e sm je stilo uz sam ru b m o ra, do šljak
je slijed io čovjeka, koji je s vid ljiv im n a p o ro m n o sio
k o fere, u skom i čisto m cesto m , gotovo uz sam o m o re.
RAZMAK IZMEĐU REDAKA
9/9 i pol PRORED = pola tipografske točke
P u tn ik je bio m lad čovjek od ko jih d v a d e se t pet, trid e s e t
godina, u lak u o d ije lu n e o b ič n a k ro ja : u sk e k a rira n e
h la če što su p rista ja le uz fin e ta m n o ž u te cip ele, sm eđi
red in g o t v ješto s tis n u t u p a su i o m a šn a slo b o d n o v ezana
k ra v a ta v in a ig re boje. Š e šir je d rž a o u ru c i, ali se n ije
m ogao d o b ro v id jeti, je r ga je p o k riv ao veliki k a rira n i
ša l p re b a č e n p re k o iste ru k e . Taj k a rira n i ša l bio je
toliko velik, d a su ga lju d i sm a tra li v iše p o k riv ačem
nego šalom , p a ih je to za p rav o n ajv iše i izn en a đ iv alo :
z a što p o k riv a č p re k o r u k e ? M ožda je i b o le s ta n ...
S m ješk aju ći se d o b ro ć u d n o d o šljak je slijed io n o sa ča . Za
n jim a je k re n u lo , u m alo m ra s to ja n ju , i tro je d jece, ko­
jim a se s tra n a c ukazao, dak ak o , n eo b ičn o zanim ljivim .
K ako se m je sta n c e sm je stilo uz sam ru b m o ra, d o šljak
je slijed io čovjeka, koji je s vidljivim n a p o ro m n o sio
k o fere, u sk o m i čisto m cesto m , gotovo uz sam o m o re.
Z ačudio se o d m a h čisto ći i m iru n a se lja . Tu će se m oći
z a ista o sta ti d u lje i, ra d e ć i, o d m a ra ti se - po m isli. Za
d e s e ta k m in u ta za u sta v iše se p re d sta rim zidom jednog
9/11 pt PRORED = 2 pt
P u tn ik je bio m lad čovjek od ko jih d v a d e se t p et, trid e s e t
godina, u la k u o d ije lu n e o b ič n a k ro ja : u sk e k a rira n e
h la če što su p ris ta ja le uz fin e ta m n o ž u te cip ele, sm eđ i
re d in g o t v ješto s tis n u t u p a su i o m a šn a slo b o d n o v ezan a
k ra v a ta v in a ig re boje. Š ešir je d rž a o u ru c i, ali se n ije
m ogao d o b ro vid jeti, je r ga je p o k riv ao veliki k a rira n i
ša l p re b a č e n p re k o iste ru k e . Taj k a rira n i šal bio je
toliko velik, d a su ga lju d i sm a tra li v iše p o k riv ač em
nego šalom , p a ih je to zap rav o n ajv iše i izn en a đ iv alo :
za što p o k riv a č p re k o r u k e ? M ožda je i b o le s ta n ...
S m ješk aju ć i se d o b ro ć u d n o d o šljak je slijed io n o sa ča . Za
n jim a je k re n u lo , u m alom ra s to ja n ju , i tro je d jece, ko­
jim a se s tra n a c u k azao , dak ak o , n eo b ičn o zanim ljivim .
K ako se m je sta n c e sm je stilo uz sa m ru b m o ra, d o šljak
je slijed io čovjeka, koji je s vidljivim n a p o ro m n o sio
k o fere, u sk o m i čisto m cesto m , gotovo uz sam o m o re.
Z ačudio se o d m a h čisto ći i m iru n a se lja . Tu će se m oći
9/13 pt PRORED = 4 pt
P u tn ik je bio m la d čovjek od k o jih d v a d e se t p et, trid e s e t
g odina, u laku o d ije lu n e o b ič n a k ro ja: u sk e k a rira n e
h la č e što su p ris ta ja le uz fin e ta m n o ž u te cip ele, sm eđ i
re d in g o t v ješto s tis n u t u p a su i o m a šn a slo b o d n o v ezan a
k ra v a ta v in a ig re boje. Š e šir je d rža o u ru c i, ali se n ije
m ogao d o b ro v id je ti, je r ga je p o k riv ao v elik i k a rira n i
ša l p re b a č e n p re k o iste ru k e . Taj k a rira n i šal bio je
to lik o velik, d a su ga lju d i sm a tra li v iše p o k riv ač em
nego šalom , p a ih je to za p rav o n a jv iše i izn en a đ iv alo :
z a što p o k riv a č p re k o r u k e ? M o žd a je i b o le s ta n ...
S m ješk aju ći se d o b ro ć u d n o d o šljak je slijed io n o sa ča . Za
n jim a je k re n u lo , u m alo m ra sto ja n ju , i tro je d jece, ko­
jim a se s tra n a c uk azao , dak ak o , n eo b ičn o zanim ljivim .
K ako se m je sta n c e sm jestilo uz sa m ru b m o ra, d o šljak
je slijed io čovjeka, koji je s vid ljiv im n a p o ro m n o sio
87
RAZMAK IZMEĐU REDAKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

IZBO R P IS M O V N IH Uzimajući u obzir pretežni dio štampanih tekstova, veličine koje se javljaju
V E L IČ IN A u njima mogu se podijeliti u tri kategorije:
a) Normalne pismovne veličine obuhvaćaju veličine u rasponu od borgisa do
cicera. To su pismovni stupnjevi od 9, 10, 11 i 12 pt, koji su namijenjeni
slaganju onih tekstova s kojima čitalac treba da se bavi kroz duže vrijeme
(recimo pola sata i više). Te su pismovne veličine s jedne strane ugodne za
čitanje, a s druge strane su još uvijek dovoljno ekonomične.
b) Pismovne veličine namijenjene konsultativnim tekstovima jesu one od
nonparela do petita, tj. pismovni stupnjevi od 6, 7 i 8 pt. Konsultativnim
smatramo one tekstove koji čitaocu daju dopunske ili pomoćne informacije.
To su npr. podnožne bilješke, tekstovi ispod slika, legende, kazala (indeksi),
tumači kratica, tekstovi u glavama tabela, impresum ili kolofon i slično. Kon­
sultativnim smatramo i tekstove u različitim priručnicim a, kao što su rječnici,
leksikoni, telefonski imenici, adresari, vozni redovi, katalozi, cjenici itd., te
u novinama mali oglasnik, pregled priredaba, popis dežurnih službi, program
radija i televizije itd. Ukratko, konsultativni tekstovi su oni koje nikada ne
čitamo u potpunosti - od početka do kraja, nego od slučaja do slučaja, kada
nam ustreba neki podatak. Kod takvih tekstova stavljamo ekonomičnost ispred
udobnosti.
c) Pismovne veličine namijenjene rangiranju obavijesti jesu one od 14 pt
(srednjak) i više. Tako ćemo npr. naslov kao važniji dio teksta složiti krup­
nijim slovima; u knjigama naslovi neće prelaziti veličinu od 36 pt, a u
novinama naslovi mogu biti i osjetno veći. Nadalje se krupnijim slovima
slažu tekstovi koji su namijenjeni čitanju iz veće udaljenosti, kao što su npr.
plakati; stoga se vrlo krupna slova obično i nazivaju plakatnim slovima.
Za potrebe ručnog sloga liju se olovna slova u rasponu od 6 do 72 pt, a samo
iznimno ispod i iznad toga. Ukrasna i rukopisna pisma često dolaze tek u
veličinama od 18 ili 24 pt na više.

Na slagaćem stroju Monotype pismovne se veličine izražavaju u setovima, pa

te veličine nazivamo i set-veličinama. Najmanja pismovna veličina ima 5 setova,
a daljnje veličine dolaze u prirastu od jedne četvrtine seta. Set (.1389") je
dvanaesti dio engleskog cicera (pica = .1667") i identičan je s angloameričkom
tipografskom točkom (point). Pošto je engleski cicero (4,218 mm) nešto manji
od cicera u Didotovom sistemu (4,513 mm), to su normalnim pismovnim
veličinama ekvivalentne sljedeće set-veličine:

Normalnom (Didotovom) sistemu odgovara približno

VELIČINA MM INCH SET MM INCH

6 pt nonparel 2,256 .0888" 6 V2 2,29 , .0903"

7 pt kolonel 2,633 .1036" 71/2 2,64 .1042"
8 pt petit 3,008 .1185" 8V2 2,99 .1181"
9 pt borgis 3,385 .1332" 9V2 3,35 .1319"
10 pt garmond 3,761 .1480" 10% 3,79 .1493"
12 pt cicero 4,513 .1776" 12% 4,49 .1771"

Na slagaćem stroju Linotype pismovne veličine nisu toliko izdiferencirane

kao kod Monotypa. Za slaganje tekućeg teksta dolaze dvoslovne m atrice (nor­
malna pismovna slika s dodatnim pismom za isticanje) u veličinama od 6 do
12 pt. Specijalno za potrebe novinske štampe izrađuju se jednoslovne matrice
za slaganje naslova i to do veličine od 42 pt, odnosno (samo u verzalnim
slovima) do 48 pt. Za slaganje malog oglasnika dolaze m atrice sa specijalnom
pismovnom veličinom od 6 i pol tipografskih točaka (insertio).

88
TIPOGRAFSKI MATERIJAL SLOVNI ZNAKOVI

SLOVNI ZNAKOVI
Pod slovnim znakovima razumijevamo sve one znakove koji dolaze u
tipografskom pismu; repertoar slovnih znakova dijelimo na kurentna slova,
verzalna slova, akcentirana slova, brojke, znakove interpunkcije i ostale znakove.
Poseban slovni znak predstavlja razmak između riječi.

abcdefghijklm nopqrstuvwxyz
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ
Naglašena (akcentirana) slova s tipografskog gledišta ne uzimamo strogo u
doslovnom smislu, jer slagar među akcenatske znakove često svrstava i dija­
kritičke znakove. Naglaskom (akcentom) općenito smatramo bilo kakav znak
iznad ili ispod nekog slova (većinom vokala), koji upućuje na pravilno izgova­
ranje ili naglašavanje. U tipografskom pismu manjih veličina (do 24 pt) naglasci
su lijevani zajedno sa slovom, a kod većih pismovnih stupnjeva (naročito kod
verzalnih slova) moraju se naglasci posebno usložiti. U fotoslogu dolaze tzv.
leteći akcenti: to su akcenti ili dijakritički znakovi koji nemaju vlastite
debljinske vrijednosti, nego se automatski pozicioniraju na sredinu prethodno
otipkanog slovnog znaka (npr. i r 6 m ž).
Arapske brojke (cifre) dolaze u antikvi u dvije varijante i to normalne:

1234567890
i tzv. medievalne ili renesansne brojke:

1234567890
Medievalne brojke nisu prikladne za tabelarni slog, a nije ih uputno upotreb­
ljavati ni uz verzalna slova. Brojke su većinom lijevane na polučetverac, što
znatno pojednostavljuje njihovu primjenu u tabelarnim i sličnim slogovima.

P R E G L E D A K C E N A T A I D IJ A K R IT IČ K IH Z N A K O V A

to č k ic a i i aA p o lu k r u ž n ic a aA uU
A /V
akut a A ćĆ c ir k u m fle k s eEuU
g ra v is eEuU k v a č ic a čČ f R
/V
k o s a c r tic a 1L 0 0 tild a n a
r a v n a c r tic a a Ađ Đ z a v in u ta k v a č ic a

c e d ille (s e d ij) c C 1§ k ru ž ić aA f R
a p o stro f t re tr e m a ii A e E
// //
p o lu k r u ž n ic a oOuU d v o s tr u k i a k u t eE fR

89
SLOVNI ZNAKOVI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Znakovi interpunkcije (punkture) ili rečenički znakovi obuhvaćaju: točku,

zarez, dvije točke (kolon), točku i zarez (semikolon), crticu (diviz), crtu (minus),
upitnik, uzvičnik, okrugle zagrade, uglaste zagrade, navodnike i apostrof.

Ostali znakovi jesu paragraf (§), zvjezdica (*), križić ( ), et-znak (&), stupanj (°),
minuta ('), znak dolara ($) i znak funte ( ).
Osim toga pismo može sadržavati i ligature (lat. Ugare = vezati), tj. dva ili tri
vezana znaka na istom stošcu. Najčešće ligature jesu:

f i f lf f f f i f f l f if lf f f f if f l

Ligature su česte naročito kod kurzivnog pisma, a osim praktične (slova se ne

lome) imaju i estetsku funkciju, pa ih u modernoj tipografiji susrećemo sa
simpatijom.

P IS M O V N I REZ Način rezanja, tj. način izvedbe pismovne slike nazivamo pismovnim rezom.
Razlikujemo prema debljini reza:
nježni, obični (normalni), poludebeli i debeli (krepki) rez;
prema širini reza:
uski, obični (normalni) i široki rez.
Pored toga neke pismovne vrste (prvenstveno groteskna pisma) imaju i daljnje
dopunske rezove, kao npr. posve nježni, četvrtdebeli (knjižni), tričetvrtdebeli
i snažni ili posve krepki rez, te posve uski, poluširoki i posve široki rez. Naziv
reza određuje slovolivnica i tu ne postoji jedinstvena nomenklatura.
Poseban rez određene pismovne vrste predstavlja kurziv, koji također može biti
nježan ili poludebeo, odnosno uzak ili (daleko rjeđe) širok.

abcdefghijklmn abcdefghijklmno
ccveljovic Book / svijetli pismovni rez iTCVeljovic Book Italic / svijetli kurziv

abcdefghijklm abcdefghijklmn
iTCVeljovic Medium / normalni rez iTCVeljovic Medium Italic / normalni kurziv

a b cd e fg h ijk ln a b cd efg h ijk lm

iTCVeljovic Bold / poludebeli rez 'TCVeljovic Bold Italic / poludebeli kurziv

a b c d e fg h ijk l a b c d e f g h ijk l
iTCVeljovic Black / krepki rez iTCVeljovic Black Italic / krepki kurziv

90
TIPOGRAFSKI MATERIJAL
a b c d e fg h ijk lm n o p q rs
A B C D E F G H IJ K L M N
abcdefghijklm nopqrs
A B C D E F G H IJK L M N
Monophoto Univers Light (45/^6)
abcdefghijklmnopq abcdefghijklm nopq
ABCDEFGHIJKLM A B C D E F G H IJK L M
abcdefghijklm nopq abcdefghijklm nopq
A B C D EFG H IJK LM A B C D E F G H U K L
Monophoto Univers Bold (65/66)
abcdelgliijklmnopqfstuwvxyz
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZB
mm
Monophoto Univers Extra Light Extra Condensed
a b c d e fg h ijk lm n o p q r s tu v w x y
A B C D E F G H IJ K L M N O P Q R S T
abcdefghijklmnopqrstuvwx
ABCDEFGHIJKLMNOPQRS
Monophoto Univers Light Condensed (47/48)
a b c d e f g h ijk lm n o p q r s t u v
A B C D E F G H IJ K L M N O P Q
abcdefghijklmnopqrstuv
ABCDEFGHIJKLMNOPQ
Monophoto Univers Medium Condensed (57/58)
SLOVNI ZNAKOVI
abcdefghijklmnopqrs
ABCDEFGHIJKLMN
abcdefghijklmnopqrs
ABCD EFG HIJKLM N
Monophoto Univers Medium (55/56)
Monophoto Univers Extra Bold (75/76)
abcdefgiiijklmnopqrstuvwxyz
ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVW/XYZ&
£1234567890
Monophoto Univers Light Extra Condensed
abcdefgiiijklm nopqrstuvwxyz
A B C D EFG H IJK LM N O PQ R STU V
£1234567890
Monophoto Univers Medium Extra Condensed
a b c d e f g h ijk lm n o p q r s t
A B C D E F G H IJ K L M N O
abcdefghijklm nopqrst
ABCDEFG HIJKLM NO
Monophoto Univers Bold Condensed (67/68)
91
SLOVNI ZNAKOVI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

a bedef g h ij kl m no pq rs tu v w x y z
ABCDEFGHIJK L M N O P Q R S T U V W
YZ& £ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Monophoto Univers Medium Expanded (53)

a b e d e f g h ij kl m n o p q r s t u v w x y z
A B C D E F G H IJ K L M N O P Q R S T U V W
YZ&E1234567890
Monophoto Univers Bold Expanded (63)

a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z

ABCDEFGHI JK LM N O P Q R S TU
W X Y Z & £1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Monophoto Univers Extra Bold Expanded (73)

a b e d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z

ABCDEFGHI JK L M N O P Q R S T U
W XYZ&E1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Monophoto Univers Ultra Bold Expanded (83)

Fotoslagaći uređaji omogućavaju da se slovni znakovi

modificiraju, tj. da se stisnu (kondenziraju) ili raz­
ZAGREB vuku (ekspandiraju), odnosno da se nagnu na jednu
ili drugu stranu i dobije tzv. elektronski kurziv.
Takav se efekt može ostvariti optičkim (anamorfo-
ZAGREB tičkim lećama) ili elektroničkim putem (djelovanjem
na otklonski sistem katodne cijevi). Zbog toga pojam
pismovnog reza treba u fotoslogu shvatiti vrlo fleksi­
ZAGREB bilno. Bez ikakvih poteškoća može se realizirati tekst
sa slovima koja imaju visinu garmonda (10 pt), a ši­
rinu borgisa (9 pt) ili petita (8 pt); time ćemo dobiti

ZAGREB izvjesno suženje pismovnih proporcija, što će po­

većati ekonomičnost pisma, a čitljivost ostaviti manje
ili više netaknutom. Jednako se može složiti i neki

ZAGREB naslov sa slovima koja imaju visinu od npr. 24 pt, a

širinu koja inače odgovara slovima od 30 pt.
Svako znatnije odstupanje od normalnih proporcija

ZAGREB krši elem entarne zakone čitljivosti. Sva slova, bez

obzira na pismovni rez, imaju pažljivo uravnote-
teženu razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza.

ZAGREB Modifikacijom pisma remeti se ta ravnoteža, pa je

svako pretjerivanje štetno.

92
TIPOGRAFSKI MATER U AL DIGITAL1L1RANJE SLOVNIH Z AKOVA

DIGITALIZIRANJE SLOVNIH ZNAKOVA

Digitalna CRT-te hnologija (osvjetljavanj e pomoeu katodne cijevi), koja se po-
javila prije pe tnaestak godina na podrucju fotosloga, potisnula je iz upotrebe
- zahva lj uju ci svojim velikim prednostima - konvencionalnu tehnologiju, tj.
osvjetljavanje uz pomoc negativskih fotomatrica. Da spomenemo samo neke
od tih prednosti: jednolieno osvjetljavanje bez obzira na debljinu poteza (npr.
tankih serifa kod klasicisticke antikve), ostrije konture i kod vecih pismovnih
stupnjeva, variranje pismovnih ve li cina prakticki bez ikakvih medustupnjeva,
mogucnosti modificiranja pismovnih rezova, bolj e mogucnosti pozicioniranja
s lovnih znakova (npr. u matematickom s logu), a onda i ono najvafoije: velika
brzina osvjetljavanja. K tome treba dodati i vecu pouzdanost, te u mnogim
s lu eajevima moguenost da se zajedno s tekstom osvjetljavaju logotipi, zastitni
znakovi i slieno. Pa i ,integrirano' osvjetlj avanje rasterskih s li ka zajedno sa
tekstom dosegla je u meduvremenu izvjesnu prakticnu zrelost.
Pod digitalizacijom razumijevamo postupak u kojemu se slovni iii n eki drugi
graficki znakovi rasclanjuju u nume ricke vrijednosti (engl. digit = brojka,
c ifra). Te se vrijednosti zatim u obliku binarno kodiranih informacija pohra-

1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
001CJ DDDDDCJDDCJDDDCJDDDDDDDDDDDDCJDDCJDDDDCJDDDCJD
002 DDDCJDDDDDDDDDDDDDCJDDDCJDDDCJDDDDCJDDDDDDDDD
003 CJDDCJDDDCJDCJDDDCJCJDDDDDDCJDDDCJCJDCJDDDDDDDDDCJD
~CJ DDCJDDDDDCJDDDDCJDDCJDDDCJDDDCJDDDCJCJDDDCJDDDDCJ
005 DDDDDDDCJDDDDDDCJDCJCJDDDCJDDDCJDDCJDDDDCJDDDCJDD
~ DCJDCJDDDDDCJDDDDCJDCJCJDDDCJDDCJDDDDCJDDDDDDDDDD
007 CJCJDDDDDCJDDDDDDDDDCJDDDCJDDD CJD DCJDDDDCJDDDDDD
~CJDDCJDDDCJDD DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD
009 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • • • • • • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 10 DDDDDDCJDDDD DDCJ D • • · - - - - - - - C J D D DD DDD DDD DDCJ D
01 1 DDDCJDDDCJDCJDDDD • • · - - - - - - - - • D D CJDDDDDDDD DDD
012 DDDCJDDDDDCJDDD• • · - - - - - - - - - - -DCJDDDDDDDDDDD
0 13 DDDCJDDDCJDCJDD • • · - - - - - - - - - - - - - C J DDDDCJDDDCJDD
014 DDDCJDDCJDDDD• • • • o o o o o • • · - - - - - CJDDDCJDDDDCJDD
015 DDDCJDDDCJDD • • • • DDCJDDDD • • • • • • • • DDDDDDDDCJDD
016 DDDCJDDCJCJD • • • • DDDDDDDDD• • • • • • • DDDDDDDDDCJD
017 DDDCJDDDD • • • • • DDDCJDDDDCJD • • • • • • • DDDDDDDDDD
01 8 DDDCJDDDD• • • • • DDDCJCJDDCJDDD • • • • • • o o o o o o o o o o
0 19 DDDCJDDCJD • • • • • DDDDCJDDDDDD • • • • • • D D CJCJDDDDDD
mo o o o o o o o o • • • • • D DDDDDDCJDDD • • • • • • • D DCJDDDDCJD
021 DDDCJDDCJD • • • • • DDDCJDDDDDDDD• • • • • • D DDDDDCJDD
022 DDCJDDCJCJD • • • • • DDDCJDDDCJCJDDD• • • • • • D DDDDDDCJD
m3D DDCJDDCJD • • • • • DDDCJDDDDDDDD • • • • • • DDDDDDDDD
02 4 DDCJDDDDD • • • • DDDDDDDDCJDDDD• • • • • • DDDDDDDCJD
025 DDDCJDDCJDCJCJDDDCJDDDCJDDDCJDDD • • • • • • D DDDDDCJDD
026 DDDDDCJDDDDDDCJDDDCJDDDCJDDDD• • • • • • DDDDDDDCJD
027 DDDCJDDCJDCJCJDDDDDDDCJDDDCJDDD • • • • • • DDDDDDDDD
028 DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD• • • • • • D DCJDDDDCJ D
029 DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD • • • • • • • D D DDDDDDD
030 DDDDDDDDDD DD DDDDDDDDD• • · - - - - - - - DDDCJDDDCJD
03 1 DDCJDDDCJDDDDDDDDDDD • • • • · - - - - - - - •DDDDDDDDD
032 DDDCJDCJDDDDDDDDD • • · - - - - - - - - - - - - - DCJDDDDDCJD
033 DCJCJDDDCJDDDDDD • • • • • • • • DDDD • • • • • • DDDDDDDDD
03 4 DDCJDCJCJDDDCJD • • • • • • • DCJCJDDDD• • • • • • o o o o o o o o o
035 DCJCJDDCJDDDD • • • • • • D D DDCJDDDD• • • • • • DCJDCJDDDDD
036 DDCJDCJDDDD • • • • • DDCJDDCJCJDDDD• • • • • • DCJDDDDCJCJD
037 DCJDDDCJDD • • • • • DDDCJDDDCJDDDD• • • • • • DCJDDDDDDD
038 DDCJDCJCJD• • • • • • DDDDDDCJCJDDCJD• • • • • • DDDDDDDCJD
039 DCJDDDCJD • • • • • DDDDCJDDDDDDCJD • • • • • • D DDDDDDDD
~ODDCJ DDDD•••••DDDDDDDCJDDDDD••••••DCJDDDDDCJD
~lDCJD DDD••••••DDDCJDDDCJDDDCJD••••••DCJDDDDDDD
~2DCJD DCJD••••••DDDDDDDCJDDDCJD••••••DCJDDDDDCJD
~3DCJDDDD ••••••D DDCJDDDCJDDDDD •••••• DDDDDDDDD
~4 DCJDDDD •••••• DDDDDDDCJDDDDD ••••••D DDDDDDCJD
~5 DDDDCJD •••••• DDDCJDDDCJDDDDD ••••••D DDDDDDDD
~6 DDDDDD ••••••D DDDDDDCJDDDDD •••••• DDCJDDDDCJD
~7DDDDCJD •••••••D DCJDDDDDDDD •••••••D DDDDDDDD
~ 8DDDDCJD ••·---- DDCJDDDDCJDD ••·----• DDDDDDDCJD
~9DDD CJDD••·-----DDDDDDD••·-------CJDDDDDDDD
O~ DDDDDDD ••·----- DDDDD ••••o••••••D DDDDD DDD
051 DDDDDDD • • · - - - - - - - - - - - - - o o • • • • • • D D DDDDDDD
052 DDDDDDDD• • · - - - - - - - - - - D D D D • • • • • • D DDDDD DDD
053 DDDDDDDD • • · - - - - - - - - - DDCJDD • • • • • • • D DDDDDDD
05 4 DDCJDDDCJDD • • · - - - - - - - DDDDCJD• • · - - - - - - DDDDCJD
055 DCJDDDDDDDD • • • • • • • • DDDDDCJD • • - - - - - - - • DDDDD
056 DDCJDCJDDDDDD• • • • • • DDDDDDCJD• • DDDDD • • • DDDCJD
057 DDDDCJDDDCJCJDDDDDDDDCJDDDDCJDDCJDDDCJDDDDDDDDD
058 DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDCJDDDDDCJD
059 DDDDCJDDDCJDDDDDDDDDCJDDDCJDDDCJDDDDDDDDDDDDD
OOO DDDDCJDDDDDDDDDDCJDDCJDDDDDDDDDCJDDDDDDDDDDD
001DCJD DCJDDDDDDDDDDDDDCJDDDCJDDDCJDDDDDDDDDCJDDD
002 DDCJDCJDDDDDDDDDDCJDDCJDDDDDDDDDDDDDDDDDDDCJD
003 DCJDDCJDDDDDDDDDDDDCJDDDDCJDDDDDDDDDDDDDDDDD
003 DDCJDCJDDDDDDDDDDCJDDDDDDCJDDDDDDDDDDDDDDDCJD
1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

Shema digitaliziranog slovnog znaka (bit-mapa ) s prikazom slikovnih elemenata (pixel) i

prikazom koordinatne resetke.

93
DIGITALIZIRANJE SLOVNIH ZNAKOVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Pismo Times New Roman s modificiranim šerifima, prilagođeno procesu digitalizacije (lijevo).
Slovni su znakovi raščlanjeni sa 28 linija/cm u vertikalnom (sredina) i horizontalnom smjeru
(desno). Prema članku: John Latham, Tailoring Type to Technology u zborniku Penrose Inter­
national Review of the Graphic Arts 1977-78.

njuju u memoriju ili se zapisuju na prikladan nosilac podataka (perforiranu

traku, disketu, magnetski disk). Jedna od najčešćih metoda raščlanjivanja, koja
je i najduže u upotrebi, sastoji se u kodiranju slikovnih elemenata (engl. pixel
= picture element), odnosno linearnih obrazaca koji rezultiraju iz takvih ele­
menata. Prilikom osvjetljavanja slikovni se elementi nižu u linije od kojih je
slovni znak sastavljen. Na tom principu rade uređaji za osvjetljavanje npr.
Autologic, Digiset (Dr. R. Hell), Scangraphic (Dr. Boger), Linotron 404 i 606
(M ergenthaler Linotype). Prednost takve metode jest u tome što se memori­
rani podaci mogu neposredno upotrebiti za osvjetljavanje slovnih znakova. Da
bi se obuhvatio kompletan raspon pismovnih veličina, proizvođači isporučuju
svaki slovni znak u više temeljnih veličina (master size), na prim jer u veli­
činama od 6, 12, 24, 48 i 96 pt za raspon veličina od 4 do 128 pt.

Principijelna shema ispisivanja pri­

likom reprodukcije slovnog znaka na
ekranu katodne cijevi. Linije se ispi­
suju točno onako kako je slovni znak
bio raščlanjen prilikom digitalizacije.
x

Daljnja metoda digitaliziranja zasniva se na matematički definiranim kontu­

rama slovnih znakova (outline method). Na temelju raspoloživog opisa kontura
generira se prije svakog osvjetljavanja linearni obrazac (kao neka vrsta elek­
troničke šablone) u željenoj pismovnoj veličini. Prednost je takve metode u
tome što je dovoljan svega jedan jedini osnovni predložak (master) za cijeli
raspon pismovnih veličina, a skromniji je i zahtjev na kapacitet memorije za
pohranjivanje pisama. Slaba je strana takve metode u potrebi da se prije

94
TIPOGRAFSKI MATERIJAL DIGITALIZIRANJE SLOVNIH ZNAKOVA

Slovni se znakovi prilikom skaniranja

lako deformiraju uslijed elektroničke
interferencije (konture slovnih zna­
kova ne poklapaju se s linijama raš­
članjivanja), pa mjestimično dolazi
do gubitaka slovnih kontura. Stoga
je potrebno da se slova nakon skani­
ranja pažljivo korigiraju.

osvjetljavanja svakog slovnog znaka generira njegov obrazac, a za to je po­

treban neki odsječak vremena.
Najjednostavnija metoda za opis neke konture jest aproksimacija krivulja
uz pomoć linija: kontura slovnog znaka prikazuje se izvjesnim brojem vektora.
Takva metoda primjenjuje se kod uređaja za osvjetljavanje Linotron 101 i 202,
CRTronic (M ergenthaler Linotype), CG 8600 (Compugraphic) i Lasercomp Sprint
(Monotype International). Kod jačih povećanja vidljiva je izvjesna uglatost
slovnih znakova, koja proizlazi iz vektorske strukture kontura.

Generiranje slovnih znakova pomoću

matematički definiranih kontura (to
jest pomoću vektora).

O S V JE T L JA V A N JE Kod fotoslagaćih uređaja treće generacije (CRT = Cathod Ray Tube) slovni se
znakovi osvjetljavaju na taj način što snop katodnih zraka ispisuje na ekranu
katodne cijevi cijeli niz vertikalnih linija. Zavisno o slovnom znaku, linija se
prilikom napredovanja (gibanje odozdo prema gore) ispisuje svijetla ili tamna,
a prilikom vraćanja (gibanje prema dolje) uvijek je tamna (ugašena). Ispisi­
vanje linija prilikom osvjetljavanja odvija se isto onako kako je slovni znak
bio raščlanjen prilikom digitalizacije.
Fotoslagaći sistemi koji generiraju slovne znakove pomoću slikovnih eleme­
nata (pixel) obično imaju različitu gustoću raščlanjivanja za pojedina područja
pismovnih veličina. Ako neka gustoća raščlanjivanja pokriva pismovne veli­
čine npr. od 6 do 24 pt, onda to znači da u cijelom tom rasponu pismovnih
veličina vrijedi jednaki broj linija po četvercu. Kod sitnijih slova moraju
linije dakle biti tanke, a kod krupnijih slova (u tom veličinskom području)
moraju biti deblje; i razmak između linija mora biti proporcionalno veći.
Broj linija po centimetru je dakle varijabilan. Prema tome će kvaliteta u
ispisivanju linija biti slabija na granicama između pojedinih područja: ili

95
DIGITALIZIRANJE SLOVNIH ZNAKOVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

će raščlanjivanje biti suviše grubo ili će preguste linije izazvati »zatrpavanje«

detalja. Dotjeranost slovnih znakova idealna je samo u sredini veličinskog
područja. Ta se slabost može djelomično izbjeći pravovremenim prijelazom
u susjedno veličinsko područje.
Kod uređaja koji rade s definiranim konturama slovnih znakova, gustoća
raščlanjivanja identična je za cjelokupno područje pismovnih veličina. Pošto
se ovdje u procesu osvjetljavanja radi o »popunjavanju« generiranih kontura
slovnih znakova, to će gustoća ispisivanja biti idealna za sve pismovne veličine.

LASERSKA Tehnika osvjetljavanja laserskim zrakama razlikuje se od tehnike s katodnim

T E H N IK A zrakama uglavnom po tome, što se otklon laserskih zraka postiže mehanički,
tj. rotiranjem višekutnog zrcala (poligona), pošto laserske zrake nisu podložne
elektromagnetskim promjenama kao što su to katodne zrake.
Osvjetljavanje laserom često se obilježava kao najnovija (četvrta) generacija
fotoslagaćih uređaja. Ipak: tako dugo dok ne bude riješen problem nem ateri­
jalnog (nemehaničkog) upravljanja laserskim zrakama, teško će laserska teh­
nika oduzeti prednost tehnici s katodnim zrakama.
Prednost je laserske tehnike u horizontalnom raščlanjivanju i horizontalnom
ispisivanju preko cijele širine sloga. Višestupačni slog, npr. višestupačna
novinska stranica, osvjetljava se simultano kroz cijelu širinu stranice, tako
da nema povratnog transporta filma ili fotopapira; pojedini vertikalni stupci
teksta mogu pri tome sadržavati slovne znakove različitih vrsta i veličina, te
različitog proreda. Brzina osvjetljavanja ne navodi se više brojem slovnih
znakova na sat, nego »vertikalnim« centimetrima u sekundi ili minuti.
Tako npr. Lasercomp Sprint (Monotype) radi s gustoćom od 394 linije po centi­
metru (1000 linija po inchu), a izlazna brzina kreće se do 40 cm ili 16 incha
u minuti. Fotoslagaći uređaj Linotronic 300 (Linotype) ima norm alnu gustoću
od 500 horizontalnih i 500 vertikalnih linija po centim etru; fino raščlanji­
vanje ima gustoću od 1000/1000 linija po centimetru. Za višestupačni slog
(maksimalna širina 67 cicera) brzina osvjetljavanja uz fino raščlanjivanje
iznosi 2,8 cm u minuti, uz normalno raščlanjivanje 6,2 cm u m inuti; u brzom
protoku (high-speed mode), uz raščlanjivanje sa 500/250 linija/cm, brzina
osvjetljavanja iznosi 8 cm u minuti.
Velika je prednost laserske tehnike i u vrlo jednostavnom prelasku s pozi-
tivskog na negativsko osvjetljavanje (prozirna slova na neprozirnoj podlozi)
i obrnuto. Isto tako se primjenom odgovarajuće komande umjesto normalnog
teksta (koji se čita s lijeva u desno), može dobiti lateralno obrnuti tekst
(koji se čita s desna u lijevo).

96
TIPOGRAFSKI MATERIIAL LINIJE

LINIJE
Slagarski materijal pismovne visine, koji nosi sliku crte, nazivamo linijom.
Linije se izrađuju od mjedi (mesinga) ili olova, a neke specijalne od čelika;
debele plakatne linije izrađuju se od drveta ili plastične materije.
Mjedene linije isporučuje proizvođač u sistematskim dužinama od 6 pt do
24 cicera, a u debljinama od 1 do 24 pt. Prema posebnoj narudžbi, dimenzije
linija mogu biti i veće.
Olovne linije liju se u trakama dužine od 60 do 80 cm, pa ih slagar prema
potrebi reže na željene dužine; olovne linije su u principu namijenjene jedno­
kratnoj upotrebi. Svojom kvalitetom - preciznošću izrade i izdržljivošću olovne
linije znatno zaostaju za mjedenim linijama, ali su i znatno jeftinije od njih.
Za slaganje tabela služe mjedene ili olovne linije, koje po debljini slike dije­
limo na fine, tupe i točkaste (punktirane), dvostruko fine, poludebele, debele i
okvirne. Za sastavljanje okvira linije mogu imati i odgovarajuće uglove.

JE D N O S T A V N E ----------------------------------------------- Fina linija ima debljinu od 1 ili 2 pt, a na otisku

LINIJE ostavlja tanku crtu u debljini od približno 1/5 pt
(0,075 mm).
Tupa linija ima debljinu od 1 ili 2 pt, a na otisku
ostavlja tanku crtu u debljini od približno 1/3 pt
(0,12 mm).

................................................................. Točkasta (punktirana) linija ima debljinu od 2 pt,

a na otisku ostavlja niz sitnih točkica ili crtica.

_________________________________ Dvostrukofina linija ima debljinu od 2 pt, a na

otisku ostavlja dvije tanke paralelne crte.
Poludebela linija ima debljinu od 2 pt, a na otisku
ostavlja crtu u debljini od oko 1 pt (0,35 mm).

Debela linija može imati debljinu od 1 do 12 pt,

a na otisku ostavlja crtu u debljini koja je jed­
naka debljini njenoga trupa.

Okvirna linija ima debljinu od 3, 4 ili 6 pt; na

otisku ostavlja dvije paralelne crte, od kojih je
jedna debela, a druga fina.

Međustupačna linija je mjedena ili olovna linija

debljine 6 ili 12 pt, a na otisku ostavlja trag fine
ili tupe linije. Stavlja se između novinskih stupaca.

97
LINIJE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

U K R A S N E L IN IJE Dekorativne ili ornamentalne linije služe uglav­

nom za slaganje okvira kod oglasa i nekih akci-
denčnih tiskanica (diploma, svjedodžbi).

Kombinirane linije dolaze u garniturama koje

omogućavaju brojne kombinacije u jednobojnom
ili višebojnom tisku. Danas su rijetko u upotrebi.

.... . .... ni"11 A , ,iilii, A . A . .irtii, prtili ,itbi, .iilii. ,A , A , .atii, iiitii, ,iitii. .A , ,iitii, .rrtii, A . ,ifhi. A . .iihi, .itbi, .iitii. A . ..ril

xxxxxxxxxxxxxxx MUC•i|||i* •l||||.- •■qie-nqii'- 'i|||r 'i|jr 'i|||i' •r|||e 'i|||i' 'i|||i"i|j|i' 'i||

kAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA

.... . •'ini’ •'ini' ....... . ''ii.... ii..... i.... ... ii|ii- ........ . ...... •ii|it,",i|||i,"'i|||i. -.iiiii' 'in..... u.' nm..... .. -ih..... u.... m •mii- --ih......
.■ili..... 'i. .. ...... 'ih .iilii. .iilii, A A ,..A . A . .iilii. .iilii. .iilii. .iilii, .iilii. A , A . .iilii, .iilii. A . A , .iilii. .A . A , .A . A . A , ..A,
TTTTTTTTTTTTTTTTTITTTTTTTTTTTITTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT

.............................>♦ ♦ ♦ ♦ ♦♦♦ ♦♦♦ ♦♦ ♦♦♦

* * * •■lili,*A .. .lili',♦ .iilii.
♦ ♦.iilii. ♦.iili',♦.iilii,♦iil'i.♦A ♦. .iilii.♦.iilii,♦.iilii.♦.uli',♦ .iilii.♦ .iilii.
♦ ♦A , ♦.iilii,♦.i'lii.♦iiilii,♦A ♦. iil'ii,♦A♦h .ilhi.♦,.illlii♦ .ili

Za sastavljanje pravokutnih okvira dolaze prikladno izrađeni uglovi; najčešće

su to linije u dužini od dva cicera, koje su na jednom kraju podrezane pod
kutem od 45°.

<F f f e r i "N ™ !

r C r c r r i i "t ~ 1

Slično dolaze i posebni ugaoni elementi; najčešće su kvadratični, a dimenzije

im se kreću od 12 do 48 pt.

§§n§
H l
‘■'jjNimillMMijiimiiiiwiiiiNii™
l ^ u i 1 iS i I » ih B i ( 8 i i f f i i i f f i i in B i iS ii lf i® ii n ^ j

M =k^n\\ iiimjjjjMilii W m nvn lll^l m

m F.1111111111 lllllliiiillllll m m Si S iffii liliimTiŠ m
m m

Fi1111111i1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111i11111111111111111111111111111111■iE =....1111111iiSTili^Ti iSil11I ®

?..TTmTi i 111iITTi11h?ui 11 I® ifii I ® iffiiI ® l® l I iiimS,=

98
TIPOGRAFSKI MATERIJAL LINIJE

KO M PLETN I Pored toga dolaze i kompletni okviri pravokutnog, kružnog i ovalnog oblika,
O K V IR I namijenjeni izradi etiketa, gumenih žigova ili sličnog.

ZAVRŠNE Završne linije služe za obilježavanje završetka pojedinih poglavlja, članaka ili
L IN IJ E sličnog. To su više ili manje ukrašene linije, koje se od svoje sredine poste­
peno sve više sužavaju prema krajevima. Ako su sasvim jednostavne, onda ih
nazivamo i e n g l e s k i m lin ija m a .

c o rp s 2 6 ------------------------------------------------^ ----------------------------------------------

-------------------------------------- 3 6 --------------------------------------------- — ----------------------------------------------

3 4

4 3

4 3

6 3

V IT IČ A S T E Jednodijelne i dvodijelne vitičaste zagrade dolaze u različitim sistematskim

ZAGRADE dužinama i u različitim debljinama. Trodijelne vitičaste zagrade sastavljaju
(A K O L A D E ) se od pojedinačnih dijelova koji imaju dužinu od 6 ili 12 pt, te u debljinama
od 2 do 6 pt; prema potrebi takve se zagrade produžavaju umetanjem odgo­
varajućih spojnih linija.

99
LINIJE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

SIG U R N O S N E Višestruke linije, sastavljene od tankih paralel­

L IN IJ E nih — ravnih, valovitih ili zmijoliko isprepletenih
crta, koje se upotrebljavaju za vr jednosne ob­
rasce (novčane doznake, uputnice, čekove, mje­
nice, obveznice, police) kao podloga za upisivanje
novčanih iznosa. Imaju svrhu da onemoguće bri­
sanje i popravljanje upisanog iznosa. Većinom
dolaze u debljinama od 18, 20 ili 24 pt i uobi­
čajenim sistematskim dužinama od 2 do 20 cicera.

TONSKE Općenito razlikujemo pune i rastrirane tonske plohe koje su namijenjene

PO DLO G E štampanju obojenih ploha ili tonskih podloga. U slične svrhu dolazi i slagar­
ski materijal s prikladnim uzorcima. U novije vrijeme dolaze i posebne folije
s različitim geometrijskim i drugim — više ili manje pravilnim strukturama.

S P E C IJA LN E P er fo r ir n e lin ije izrađene su od čelika, a

L IN IJE dolaze u debljini od 2 ili 4 pt; na svom
vrhu imaju niz oštrih crtica, poredanih
uzdužno ili u cik-caku, koje prilikom otis-
kivanja prosijecaju papir. Kako ne bi ošte­
ćivale tiskarske valjke, za jednu su točku
niže od normalne pismovne visine.

L inije za iz re ziv a n je (šta n ca n je) čelične su linije koje imaju izbrušenu oštricu,
a služe za sastavljanje formi za izrezivanje složivih kutija i sličnih proizvoda.
Obično imaju debljinu od 4 pt.
L inije za n a rez iv a n je nešto su niže od linija za izrezivanje, tako da se samo
djelomično urezuju u karton ili ljepenku i tako omogućuju njihovo lako i
uredno pregibanje.
L inije za b ra zd a n je izrađene su od čelika ili od mjedi, a imaju debljinu od
2 ili 4 pt; na svom vrhu zaobljene su, tako da prilikom otiskivanja ostavljaju
polukružnu brazdu u kartonu; brazdanjem se omogućuje lako i uredno pre­
gibanje kartona ili tanje ljepenke.

100
TIPOGRAFSKI MATERIJAL SLIJEPI MATERIJAL

SLIJEPI MATERIJAL
Slijepim ili bezličnim materijalom nazivamo onaj slagarski materijal koji je
niži od pismovnog materijala i koji ne ostavlja trag na otisku. Služi za ispu­
njavanje praznina između pismovnog materijala, linija, klišeja i si. Zavisno
o njegovim dimenzijama, a i njegovoj namjeni, slijepi materijal dijelimo na
isključke, kvadrate (četvorine), prorede (prološke), reglete i štegove.

IS K L JU Č C I To je slijepi materijal koji je namijenjen isključivanju pismovnih redaka. Raz­

(S P A C IJE ) likujemo č e t v e r c e (Vi stošca), p o l u č e t v e r c e (V2 stošca), t r e ć i n k e (V3 stošca),
č e t v r t i n k e (V4 stošca) i s p a c i j e od 1, IV 2 i 2 tipografske točke.

KVADRATI Kvadrati služe za ispunjavanje iz­

(Č E T V O R IN E ) laznih redaka, za isključivanje i za
popunjavanje praznina u slogu.
Dolaze u debljinama svih uobiča­
jenih pismovnih stožaca (od 6 do
20 pt), a u dužinama od dva, tri i
četiri cicera.

PROREDI Kako im i ime govori, proredi ili prološci služe u prvom redu za ostavlja­
(P R O L O Š C I) nje razmaka između redaka. Dolaze u debljinama od 1, 2, 3 i 4 tipografske
točke, a u dužinama od 2 do 28 cicera.

R E G LETE To je slijepi materijal koji nam služi za ostavljanje nešto većih razmaka
između redaka, stupaca, linija (u tabelarnom slogu) i slično. Dolazi u deblji­
nama od 6, 8, 10 i 12 tipografskih točaka, te u sistematskim dužinama od
8 do 28 cicera.

Š TE G O V I Štegovi su najkrupniji slijepi materijal, a služe za ispunjavanje većih praz­

nina u slogu. Dolaze u debljinama od dva, tri i četiri cicera, a u sistematskim
dužinama od 8 do 28 cicera. Štegovi su lijevani od olova, a da bi bili lakši,
izrađuju se sa šupljinama. Visina im je 51 ili 54 tipografske točke.

101
KLIŠEJI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

KLIŠEJI
Klišej (prema franc, c l i c h e ) je tiskovni element visokog tiska (knjigotiska
ili tipoštampe) i u pravilu je namijenjen reproduciranju crteža (fototipija) ili
višetonskih slika (rasterski klišej ili autotipija). Razlikujemo originalne klišeje,
izrađene prema crtežu ili fotografiji, i umnožene klišeje (duplikate) — stereo-
tipije i galvanotipije.
Klišeji su većinom 2 do 5 mm debele ploče, montirane na prikladnu podlogu.
Ta podloga može biti izrađena u jednom komadu, i to od drveta ili olova,
odnosno sastavljena od više komada — od podložaka (fasetnih štegova).

PO DLO G E Drvena p od loga je pravokutno obrađena drvena ploča. Poželjno je da drvena

Z A K L IŠ E JE podloga bude obrađena na cicero-sistem. Drvo je osjetljivo na vlagu i tempe­
raturna kolebanja, pa nije prikladno kao podloga za autotipije i tonske plohe.

P od ložak je precizno obrađeni željezni, aluminijski ili olovni šteg s posve

ravnom i glatkom gornjom površinom. Takvi podlošci služe za sastavljanje
podloge; njihova je visina točno određena za pojedine vrste klišeja. Tako
npr. podlošci za 2 mm debele cinkove klišeje imaju visinu od 5 7 ’/3 tipo­
grafske točke. Na takvu podlogu klišeji se pričvršćuju pomoću čavlića, koji
se zabijaju u okvir od drvenih letvica, ili se učvršćuju posebnim hvataljkama
fasetnih podložaka, ili se lijepe pomoću plastične folije.

Klišej pričvršćen čavlićima na drvenu Klišej učvršćen fasetnim hvataljkama

podlogu na podložne štegove

F a setn i p o d lo ža k ima učvršćenu mjedenu hvataljku; u žlijeb hvataljke uvlači

se faseta klišeja, koja treba točno da pristaje. Prikladnim razmještajem faset­
nih podložaka na uglovima i eventualno sredinama stranica, učvršćuje se
klišej o podlogu.
F a seta (franc, f a c e t t e = »malo lice«) je stanjeni kosi rub pravokutnih klišeja.

102
 TEHNIKA SLAGANJA

R U KO P IS Pod rukopisom razumijevamo svaki predložak koji slagaru služi za slaganje.

(M A N U S K R IP T ) Rukopis ne mora biti »pisan rukom«, nego je dapače najčešće pisan pisaćim
strojem, a ponekad i štampan. Rukopis u pravilu smije biti pisan samo s jedne
strane lista, te mora imati primjeren razmak između redaka (prored).
U mnogim novinskim i izdavačkim koćama rukopis se tipka na posebno ure­
đenim obrascima, najčešće formata A4 (210 x 297 mm), s unaprijed određenim
prosječnim brojem slovnih znakova u retku i s određenim brojem redaka na
stranici (kartici) rukopisa.
Prije nego rukopis dođe u ruke slagaru, treba ga pažljivo pregledati, pogotovu
ako je zbog mnogih ispravaka u toku recenziranja i lektoriranja ponovno
prepisivan. Ispravci u rukopisu treba inače da su čitljivi, a veće umetke i
dopune treba napisati na posebnom listu papira i nalijepiti uz odgovarajući
list rukopisa. Listovi rukopisa moraju biti pažljivo numerirani.

P R IP R E M A Rukopis donosi neki intelektualni sadržaj koji u procesu slaganja treba »odje­
R U K O P IS A nuti u tipografsko ruho«. Drugim riječima, rukopis (ma kako on bio uredno
i čitljivo napisan) nam donosi taj sadržaj u nekom »sirovom« obliku, a od nas
se očekuje (a) da na temelju tog rukopisa izradimo t i s k o v n u f o r m u koja će
omogućiti da se taj sadržaj umnoži tehnikom štampe, ali i (b) da sadržaju
rukopisa damo novu f u n k c i o n a l n u i e s t e t s k u k v a lit e t u u vizuelno-formalnom
smislu; ta funkcionalna i estetska kvaliteta važna je pretpostavka procesu
štampe. Kad ne bi bilo tako, izdavač bi rukopis dao fotokopirati u željenom
broju primjeraka, a to bi ga stajalo manje novaca i vremena, pa i glavobolje.
Priprema rukopisa može obuhvaćati tzv. prethodnu korekturu (korektor is­
pravlja tekst rukopisa prije slaganja), ali je suština pripreme rukopisa u
unošenju uputa (instrukcija) za slaganje; te upute treba da nas dovedu do
cilja u smislu koji je izložen u prethodnom odlomku. Rukopis naime već
sadrži »što«, a priprema rukopisa treba da kaže »kako«!
Danas se već može dogoditi, a u buduće će to biti pravilo, da izdavač (redak­
cija) ne predaje štampariji rukopis u uobičajenom, materijaliziranom obliku
(ispisane listove papira), nego šalje štampariji sadržaj rukopisa ( t e k s t ) zapisan
na prikladnom magnetskom nosiocu podataka (magnetska traka, magnetska
kaseta ili disketa). U tom slučaju otpada ono »slaganje« u do sada uobičajenom
smislu; ono se pretvara u a u t o m a t s k u o b r a d u te k s t a (uz posredovanje elektro­
ničkog računala i odgovarajućeg programa), kojoj nužno prethodi proces pri­
preme, tj. formuliranje instrukcija kao kreativni oblikovni zahvat. Bit će stoga
praktično ako »slaganje« već sada tretiramo kao »obradu teksta«.
Obrada teksta (slaganje) prethodi dakle postupku umnožavanja (tisku); na
njenom se početku nalazi rukopis, a na kraju kopirni predložak za izradu

103
KURENT ILI VERZAL TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

tiskovne forme. Obrada teksta pri tome poštuje neke konvencije (one se
uglavnom odnose na navike čitalaca), te neke estetske i praktične zahtjeve.
Analiziramo li pojam čiste tipografije i zanemarimo slobodno umjetničko
oblikovanje, tada ćemo sve zahvate na tipografskom sistematiziranju obavijesti
moći reducirati na relativno mali broj osnovnih pravila. U sklopu tih pravila
javljaju se i jasno utvrđeni parametri. Tako se, na primjer, dobra čitljivost
teksta zasniva na optimalnoj dužini retka, a najugodniji za čitanje bit će onaj
tekst koji u jednom retku sadrži između 50 i 60 slovnih znakova, pa tako
dobivamo čvrst suodnos između d u ž i n e r e t k a i p i s m o v n e v e l i č i n e . Pokazat će
se da tekst gotovo nikada neće sadržavati manje od 30, a ni više od 90 slovnih
znakova u retku.
Veličina slova neće nikada biti manja od 6 pt (nonparel), a samo iznimno
i sporadično javit će se slovni znakovi u veličini od 5 pt (peri). Najčešće
upotrebljavane pismovne veličine u novinama jesu 8 pt (petit) i 9 pt (borgis);
u knjižnoj tipografiji dominirat će 10 pt (garmond) i 11 pt. Prored (dodatna
bjelina između redaka) najčešće varira od nula (kompresni slog) do 2 pt.
Odnos između veličine slova u tekstu i u naslovima jasno je utvrđen, baš kao
i odnos bjelina iznad i ispod naslova. Sličnim pravilima definiran je i opti­
malni razmak između riječi, a razrađena su i pravila o dijeljenju riječi. Sva
ta pravila i njihovi parametri empirijskog (iskustvenog) su porijekla, a znan­
stvena istraživanja, prvenstveno s psihofizičkog područja, mogla su ih samo
potvrditi.

KURENT Verzalna slova (majuskule) prva su faza u sazrijevanju alfabetskog pisma. Po­
ILI V E R Z A L moću njih bila je doduše postignuta svrha, ali hitro (u današnjem smislu) i
kontinuirano čitanje teksta još nije bilo moguće; uzrok leži u ograničenoj
uporabnoj vrijednosti (praktičnosti) verzalnih slova.
Slika verzalnih slova podređena je strogo definiranim pismovnim linijama
(dvolinijski sistem). Verzalni pismovni retci sastavljeni su od ritmički nepove­
zanih pojedinačnih oblika. Nedostatak ritma kod verzalnih slova (pojedine
riječi u verzalnom tekstu razlikuju se samo svojom dužinom) usporava tok
čitanja i prisiljava na sricanje ili skandiranje. Raščlanjivanje teksta »u taktu«
i sricajuće prenošenje smisla »slog po slog« ( d i r e k t n o č i t a n j e ) karakteristika
su svakog monumentalnog pisma.
Jednostavnim nizanjem slovnih znakova - samim po sebi - još uvijek nije
bilo postignuto savršenstvo u razvitku pisma; ono je postignuto u onom tre­
nutku kada je pismom omogućeno i n d i r e k t n o č i t a n j e , a to je ostvareno tek
kurentnim pismom (četverolinijskim sistemom). Razvitkom kurentnih slova
(karolinška minuskula tokom 9. stoljeća) riječi se počinju obavezno odvajati
razmakom. Time je riječ obogaćena s dva funkcionalna elementa: riječ je
dobila karakterističnu dužinu i karakterističnu obrisnu sliku (konturu). Na
taj način je direktno čitanje (skokovito sricanje ili skandiranje) zamijenjeno
indirektnim (kontinuirano čitanje prepoznavanjem slike riječi). Unutrašnja
povezanost i bogata ritmička raščlanjenost obrisne slike pojedinih riječi dje­
luje na sličan način kao i pojmovno pismo, tvoreći karakterističnu cjelinu
riječi. Obrisnu sliku može stvoriti samo kurentno pismo; ono je time dobilo
nešto od kvalitete ideograma ili logograma (prepoznavanje cjeline), koju ver-
zalno pismo nikada nema i ne može imati.
Pravu ulogu kurentnih slova u oblikovanju slike riječi jasnije ćemo uočiti
ako riječ horizontalno podijelimo na dvije približno jednake polovine. Time
dobivamo dvije funkcionalne zone, od kojih gornja služi pretežno za raspo­
znavanje, a donja za transport (gibanje) u smjeru čitanja. Funkcijama dviju
horizontalnih zona pridružuje se i vertikalna funkcija slova: stvaranje obrisne
slike (konture) riječi. Ne zaboravimo: svako je slovo građeno vertikalno, a
slova se povezuju horizontalno (u smjeru čitanja).

104
TEHNIKA SLAGANJA KURENT ILI VERZAL

Slagar ponekad dođe u iskušenje da slova niže vertikalno, ne poštujući smjer

čitanja. Naš primjer sa riječi globus pokazuje koliko je riskantan takav
zahvat. Dok se radi o verzalnim slovima, vertikalno povezivanje slova u riječi
još je moguće, jer verzalna slova i inače odišu individualnošću; uostalom,
0

vertikalan niz slova često susrećemo kod reklamnih svijetlećih natpisa.

0 i ”

g l o b u s
< / > c m

Kurentna slova očito ne podnose vertikalno nizanje u riječi, jer svojom struk­
turom zahtijevaju horizontalno povezivanje: u vertikalnom nizu kurentnih
slova ta je uzajamna veza razorena, funkcionalne zone ne postoje, a o obrisnoj
slici riječi nema ni govora. Pored toga, uzlazni i silazni potezi kurentnih slova
čine izjednačavanje slova (u vertikalnom smislu) nemogućim.
O dvostrukosti naših alfabeta (verzal + kurent) bilo je već govora u poglavlju
o povijesti pisma. Jedina korist koja proizlazi iz te dvostrukosti jest mogućnost
da se primjenom verzalnih slova obilježe oni dijelovi teksta koji su višeg ranga
(takva mogućnost ne postoji u arapskom, hebrejskom ili indijskom pismu, a još
manje u japanskom ili kineskom pismu).
Verzalnim početnim slovom obilježavaju se sve one riječi koje su višeg ranga.
Koje su riječi višeg ranga, o tome odlučuje pravopis, koji kaže: »Velikim počet­
( o

nim slovom pišu s e ...« , a zatim nabraja redom sve one kategorije riječi koje
imaju pravo na veliko (verzalno) početno slovo. Tako npr. svakoj prvoj riječi
u rečenici automatski pripada viši rang; početak svake rečenice označen je
verzalnim slovom (ono djeluje kao optički signal), što je čitaocu sigurno od
—

znatne koristi. Nadalje su imena ljudi, gradova, zemalja, rijeka, jezera, planina
itd., također riječi višeg ranga.
Poseban je slučaj s naslovima: NASLOV može biti u cjelini složen verzalnim
o - o

slovima. To je zacijelo ostatak srednjovjekovne prepisivačke prakse, prema

kojoj su prva dva početna retka svakog teksta ispisivana kapitalnim pismom.

Obilježavanje ranga pomoću verzalnih slova: a = naslov;

a
KVAR b = prva riječ u rečenici; c = obična riječ u tekstu (njoj ne
pripada viši rang); d = specijalni slučaj (kratica za elektro­
c

tehničku jedinicu: kilovoltamper reaktivni).

Kvar
w

c
kvar
kVAr
Vrlo je praktična primjena verzalnih i kurentnih slova u pisanju kemijskih
simbola (npr. Na4S i04 = natrijev silikat); bez toga bi snalaženje bilo gotovo
nemoguće (NA4S I04 ili na4sio4)! Slično je i s razlikovanjem dijatonskih rodova
u muzici: durovi se pišu verzalnim (A-dur, D-dur), a molovi kurentnim slovima
(b-mol, cis-mol).
I a k r o n i m i (kratice nastale od prvih slova u nazivu koji inače sadrži više
riječi (OUN, BBC, CRT, OCR); iznimno se kurentnim slovima pišu akronimi s
većim brojem slova, pogotovu ako se često upotrebljavaju (Tanjug, radar, laser).

105
KURENT ILI VERZAL TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Vijesti iz sporta Vijesti iz Porta

Pročitamo li glasno ova dva novinska naslova, utvrdit ćemo da se izgovorom
nimalo ne razlikuju. Čitalac pak jasno uočava razliku: Porto je lučki grad u
Portugalu, a imena gradova pišu se velikim početnim slovom. Slika riječi koju
tvore grafički oblici daju nam potpuniju informaciju od njene akustične slike,
tj. od izgovorene riječi. Evo još jednog primjera:

[feis] face [feiz] phase

Engleske riječi f a c e (= lice) i p h a s e (= faza) po izgovoru se jedva razlikuju
[feis : feiz]. Grafičke slike tih riječi ne dopuštaju nikakvu sumnju. Slično vrijedi
i za naš idući primjer:

Liv Ulmann 1Lee Woolman

Donosimo jedan te isti tekst u dvije eks­
tremno različite prezentacije:
DESNO: Tekst je složen kurentnim slovima
na uobičajenu dužinu redaka; verzalna su
slova upotrebljena jedino za obilježavanje
riječi višeg ranga; jasno se uočava poče­
tak svake nove rečenice; obrisne slike
(konture) riječi omogućavaju čitaocu da
prati tekst bez većeg napora, jer neke riječi,
pa i neke skupine riječi, prepoznaje na prvi
pogled kao svoje stare i dobre znance.
DOLJE: Predugi, jednolični retci verzalnog
teksta ne stimuliraju čitaoca; tekst je de­
gradiran na dekorativnu sivoću, a čita se
nevoljko i s rgnogo napora.
Pismo je funkcionalno sredstvo komuniciranja. Funkcija slova jest
saopćavanje. Pismeno saopćavanje sastoji se u pisanju (emitiranje
poruke) i čitanju (primanju poruke). Svako pismeno saopćavanje
reverzibilan je proces: pretvaranje misli u grafičke znakove (pisanje,
tipkanje, slaganje) usmjereno je prema vani, a čitanje je usmjereno
prema unutra. Pisanje i čitanje jedinstvena su misaona radnja; kada
učimo pisati, nužno učimo i čitati. Slovo je sirovina kojom gradimo
sliku riječi. Slovo nipošto nije samostalan znak koji bi imao rang
pojmovnog znaka (ideograma). Slovo je kod: djelovanje pojedinačnog
slova proizlazi iz njegove veze sa susjednim slovima. Slovo se javlja
kao sastavni dio pisane riječi; riječ prepoznajemo po njenoj karak­
terističnoj slici, promatranoj u smjeru čitanja. Slika riječi prema tome
nosilac je značenja (sadržaja), a slovo — kao sastavni dio riječi —
nosilac je fonetske vrijednosti (ono je dio izraza).
Djeca, kada uče čitati, tada čitaju glasno jer su navikla samo na
akustičnu manifestaciju jezika; u toj početnoj fazi vizuelna je mani­
festacija samo posrednik između misli i zvuka. Polupismene odrasle
osobe čitaju poluglasno ili šapćući, a to zbog toga što nemaju dovoljno
sigurnosti da se oslone na isključivo vizuelno doživljavanje pisanog ili
štampanog teksta.

PISMO JE FUNKCIONALNO SREDSTVO KOMUNICIRANJA. FUNKCIJA SLOVA JEST SAOPĆAVANJE. PISMENO

SAOPĆAVANJE SASTOJI SE U PISANJU (EMITIRANJE PORUKE) I ĆITANJU (PRIMANJU PORUKE). SVAKO
PISMENO SAOPĆAVANJE REVERZIBILAN JE PROCES: PRETVARANJE MISLI U GRAFIČKE ZNAKOVE (PI­
SANJE, TIPKANJE, SLAGANJE) USMJERENO JE PREMA VANI, A ČITANJE JE USMJERENO PREMA UNUTRA.
PISANJE I ČITANJE JEDINSTVENA SU MISAONA RADNJA; KADA UČIMO PISATI, NUŽNO UČIMO I ČITATI.
SLOVO JE SIROVINA KOJOM GRADIMO SLIKU RIJEČI. SLOVO NIPOŠTO NIJE SAMOSTALAN ZNAK KOJI BI
IMAO RANG POJMOVNOG ZNAKA (IDEOGRAMA). SLOVO JE KOD: DJELOVANJE POJEDINAČNOG SLOVA
PROIZLAZI IZ NJEGOVE VEZE SA SUSJEDNIM SLOVIMA. SLOVO SE JAVLJA KAO SASTAVNI DIO PISANE
RIJEČI; RIJEČ PREPOZNAJEMO PO NJENOJ KARAKTERISTIČNOJ SLICI, PROMATRANOJ U SMJERU ČITA­
NJA. SLIKA RIJEČI PREMA TOME NOSILAC JE ZNAČENJA (SADRŽAJA), A SLOVO - KAO SASTAVNI DIO
RIJEČI - NOSILAC JE FONETSKE VRIJEDNOSTI (ONO JE DIO IZRAZA).
DJECA, KADA UČE ČITATI, TADA ČITAJU GLASNO JER SU NAVIKLA SAMO NA AKUSTIČNU MANIFESTA­
CIJU JEZIKA; U TOJ POČETNOJ FAZI VIZUELNA JE MANIFESTACIJA SAMO POSREDNIK IZMEĐU MISLI
I ZVUKA. POLUPISMENE ODRASLE OSOBE ČITAJU POLUGLASNO ILI ŠAPĆUĆI, A TO ZBOG TOGA ŠTO
NEMAJU DOVOLJNO SIGURNOSTI DA SE OSLONE NA ISKLJUČIVO VIZUELNO DOŽIVLJAVANJE PISANOG
ILI ŠTAMPANOG TEKSTA.

106
TEHNIKA SLAGANJA KURENT ILI VERZAL

ECCE QVOMODO ecce quomodo

MORITVR IVSTVS moritur justus
ET NEMO et nemo
PERCIPIT CORDE percipit corde

ECCE Q U O M O D O ecce quom odo

M O R IT U R IU S T U S m o r itu r ju s tu s
E T N E M O et ne m o
P E R C IP IT C O R D E p e r c ip it c o rd e

Verzalna slova vuku svoje porijeklo od antičke monumentalne kapitale i za­

držala su njenu monumentalnost (lat. m o n u m e n t u m = spomenik). Verzalna slova
čitaju se sporije i s više napora, ali su ona elegantnija i otmjenija od kurentnih
slova; verzal reprezentira! To se u većoj mjeri odnosi na verzalnu antikvu, nego
na verzalni grotesk. Tekst neke diplome, povelje ili zahvalnice složit ćemo
verzalnim slovima i iskoristiti njihovu monumentalnost: tekst će djelovati
reprezentativno; neće biti baš jako čitljiv, ali to nikoga neće smetati, jer teksta i
onako nema mnogo.
Donosimo odlomak latinskog teksta (»Evo kako umire pravednik ...«) u nekoliko
različitih verzija. Prva verzija (verzalna antikva u simetričnom rasporedu)
nesumnjivo je najpovoljnija; statičnost verzalnih slova potpuno odgovara
sakralnom karakteru teksta. Kurentna antikva (drugi primjer) svojom dina­
mičnošću i naglašenim ritmom daleko manje odgovara tom tekstu. Verzalni
grotesk složen u pravokutni blok (treći primjer) jednostavno je deplasiran, a
asimetrično poravnati retci kurentnog groteska (četvrti primjer) još su manje
prihvatljivi — za taj i takav tekst!

Telefonski imenik tipičan je »priručnik« suvremenog čovjeka - u privatnom

i poslovnom životu, na službenom putovanju i na godišnjem odmoru. Telefon­
ski imenik nije namijenjen čitanju u uobičajenom smislu te riječi. Podaci u
njemu sistematizirani su na dobro poznati način, a njihova preglednost i do­
stupnost od posebne su važnosti; kad čovjeku ustreba telefonski imenik onda

VERZALNI TEKST ZAUZIMA OKO 20% VIŠE PROSTORA, A ZA ČITANJE VER-

ZALNOG TEKSTA ČITAOCU TREBA DVA DO TRI PUTA VIŠE VREMENA
NEGO ZA ČITANJE KURENTNOG TEKSTA!

Verzalni tekst zauzima oko 20% više prostora, a za čitanje verzalnog teksta
čitaocu treba dva do tri puta više vremena nego za čitanje kurentnog teksta!

107
KURENT ILI VERZAL TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

mu se u pravilu žuri. Naš p r i m j e r 1 donosi uobičajenu prezentaciju podataka,

s optimalnim rješenjem za korisnika. P r i m j e r 2 prikazuje današnju praksu: sav
tekst složen je verzalnim slovima (kompjuterski sistem PTT-a ne razlikuje
kurentna i verzalna slova): dvolinijski sistem slova i brojki otežava snalaženje
(riječi nemaju obrisne slike). Pošto verzalna slova zauzimaju više prostora,
odabrana je manja pismovna veličina, a time je čitljivost osjetno smanjena.
P r i m j e r 3 predstavlja pokušaj inovacije: ako već ne možemo imati i kurentna
i verzalna slova, odabrali smo kurent, pa su riječi dobile svoju obrisnu sliku;
telefonske brojeve premjestili smo i s p r e d imena telefonskog pretplatnika u
želji da korisniku imenika olakšamo snalaženje.

PRIMJER 1 PRIMJER 2 PRIMJER 3

SMOUANČIĆ Albert, tehničar, Ha- SM O LJANČIĆ ALBERT, TEHNIČAR, 446 878 smoljančić albert, tehničar, ha­
rambašićeva 34/11 ......................... 446 878 HARAMBAŠIĆEVA 34/11 446 878 rambašićeva 34/11
SMOLJANOVIĆ
SMOUANOVIĆ - BRANKO, ODVJETNIK, SAVSKA 12 456 084 smoljanović
- Branko, odvjetnik, Savska 12 ...... 456 084 - DRAGUTIN, OPATIJSKI TRG 18 515017 456 084
— branko, odvjetnik, savska 12
- Dragutin, Opatijski trg 1 6 ............ 515017 - M IHAJLO , MIROGOJSKA 65 641 728 515 017
— dragutin, opatijski trg 16
- Mihajlo, Mirogojska 65 ............... 641 728 - MILUTIN, DIPL OEC., KALINOVICA 641 728
— mihajlo, mirogojska 65
- Milutin, dipl. eoc., Kalinovica 129 525 244 BR. 129 525 244 525 244
— predrag, autolimar, kesterčane-
- Predrag, autolimar, Kesterčane- - PREDRAG, AUTOLIMAR, KESTERĆA-
NEKOVA 29 5 7 6 592
kova 29
kova 29 ........................................... 576 592 286 730 — rudolf, selska cesta 81
- RUDOLF, SELSKA CESTA 81 286 730
- Rudolf, Selska cesta 81 ................. 286 730
SMOLJENOVIĆ smoljenović
SMOLJENOVIĆ - DRAGO, MEHANIČAR, ILICA 101 5 6 6 481 566 481 — drago, mehaničar, ilica 101
- Drago, mehaničar, Ilica 101 ........ 566 481 - IGOR, KROJAČ, DUBOVAC 16 6 9 8 205 698 205 — igor, krojač, dubovac 16
- Igor, krojač, Dubovac 16 .............. 698 205 SMOTRA FOLKLORA, ILIRSKI TRG 6
SMOTRA FOLKLORA, Ilirski trg 6 -C E N T R A L A 315 625 smotra folklora, ilirski trg 6
-D IR E K T O R 3 1 5 622 315 625 — centrala
- centrala.......................................... 315 625
- PRODAJNI SEKTOR 315 690 315 622 — direktor
- direktor.......................................... 315 622
- prodajni sektor............................. 315 690 SMREČKI 31 5 690 — prodajni sektor
- LJERKA, BLAŽEVIĆEVA 23 713 423 smrečki
SMREČKI - M ARIJANA, KROJAČICA, RADIĆEV
- Ljerka, Blaževićeva 23 ................. 713 423 PRILAZ 14 546 337
713 423 — ljerka, blaževićeva 23
- Marijana, krojačica, Radićev pri­ »SMREKA«, ZANATSKO PODUZEĆE ZA 546 337 — marijana, krojačica, radićev pri­
laz 14 ............................................. 546 337 PRERADU DRVETA laz br. 14
»SMREKA«, zanatsko poduzeće za - UPRAVA, ČULINEČKO NASELJE 67 5 2 4 761 »smreka«, zanatsko poduzeće za
- POGON, PREKRATOVA 76 6 1 6 441 preradu drveta
preradu drveta - SKLADIŠTE, PREKRATOVA 3 5 1 6 442
- uprava, Čulinečko naselje 67 ...... 524 761 524 761 — uprava, čulinečko naselje 67
SMREKAR
- pogon, Prekratova 7 6 .................... 616 441 - BORIS, DIPL. ING., PRERADOVIĆEVA
61 6 441 — pogon, prekratova 76
- skladište, Prekratova 3 ................. 516 442 BR. 18/111 4 1 2 911 51 6 442 — skladište, prekratova 3
SMREKAR - DRAGUTIN, TRNSKO 33 421 248 smrekar
- Boris, dipl. ing., Preradovićeva - IV A N , SOBOSLIKAR, ŠENOINA 28A 5 7 7 128 412 911 — boriš, dipl. ing., preradovićeva
- M ILAN, AUTOLIMARSKI OBRTNIK, br. 18/III
br. 18/III ....................................... 412 911 UTJEŠINOVIĆEVA 83 568 685
- Dragutin, Trnsko 33 ...................... 421 248 - ROZALIJA, KR AJIŠKA 12 642 448
421 248 — dragutin, trnsko 33
- Ivan, soboslikar, Šenoina 28A 577 128 SMRK PETAR, STARČEVIĆEV TRG 17A 2 4 5 4 5 8 577 128 — ivan, soboslikar, šenoina 28a
- Milan, autolimarski obrtnik, Utje- SMRKIĆ 568 685 — milan, autolimarski obrtnik,
šinovićeva 83 ................................ 568 685 - DANE, KIKIĆEVA 18/11 516 828 utješinovićeva 83
- Rozalija, Krajiška 12 .................... 642 448 - DUŠAN, DIPL. INŽ., SIGET 14 /IV 513 828 642 448 — rozalija, krajiška 12
SMRK Petar, Starčevićev trg 17A 245 458 SMUĐ STANISLAV, VLAŠKA 4 6 1 5 725 145 458 s m r k petar, starčevićev trg 17a
SMRKIĆ »SNACK-BAR«, HARAMBAŠIĆEVA 142 5 6 6 725
smrkić
- Dane, Kikićeva 18/11 .................... 516828 SNEBERGER IVANKA, PROF., OTONA
K U Ć E R E2 416 470
516 828 — dane, kikićeva 18/11
- Dušan, dipl. inž., Siget 14/IV 513 828 513 828 — dušan, dipl. inž., siget 14/IV
SOBOČAN
SMUĐ Stanislav, Vlaška 4 ............... 615 725 - STJEPAN, LAURENČIĆEVA 62 588 226 615 725 s m u đ stanislav, vlaška 4
»SNACK-BAR«, Harambašićeva 142 566 725 - VILIM , DIPL. INŽ. ELEKTROTEHNIKE, 566 725 »snack-bar«, harambašićeva 142
SNEBERGER Ivanka, prof., Otona PROLETERSKIH BRIGADA 83C 731 548
Kučere 2 ........................................ 416 470 SOBOČANEC JOSIPA, ZAVRTNICA 107 3 2 6 527 416 470 SUeberger ivanka, prof., otona
SOBOČANEK MILIVOJ, DR LIJEČNIK,
kučere 2
SOBOČAN
- Stjepan, Laurenčićeva 62 ............ 588 226 MENČETIĆEVA 17/111 5 6 7 206 sobočan
- Vilim, dipl. inž. elektrotehnike, SOČAN VIKTOR, URAR, DEGENOVA 16B 7 2 8 823 588 226 — Stjepan, laurenčićeva 62
Proleterskih brigada 83C ............ 731 548 SOKAČIĆ 731 548 — vilim, dipl. inž. elektrotehnike,
- PETAR, BADELOVA 33 4 7 0 030 proleterskih brigada 83c
SOBOČANEC Josipa, Zavrtnica 107 326 527 - STANKO, DR DIPL. INŽ., MAKSIMIR-
SOBOČANEK Milivoj, dr liječnik, SKA CESTA 87 562 352
325 527 sobočanec josipa, zavrtnica 107
Menčetićeva 1 7 /III....................... 567 206 SOMBOLEK 567 206 sobočanek milivoj, liječnik,
SOČAN Viktor, urar, Degenova 16B 728 823 - JURAJ, M. GUPCA 64 521 9 7 2 menčetićeva 17/III
- VINKO, NASELJE TRŠINSKI 82 4 2 2 901 728 823 SOČan viktor, urar, degenova 16b
SOKAČIĆ - ZDENKO, DIPL. INŽ., BEOGRADSKA
- Petar, Badelova 33 ....................... 470 352 AVENIJA 29/IV 411 8 2 6 sokačić
- Stanko, dr dipl. inž., Maksimir- 470 352 — petar, badelova 33
ska cesta 87 .................................. 562 352 562 352 — stanko, dr dipl. inž., maksimir-
SOMBOLEK ska cesta 87
- Juraj, M. Gupca 64 ....................... 521 972 sombolek
- Vinko, Naselje Tršinski 82 ........... 422 901 521 972 — juraj, mati je gupca 64
- Zdenko, dipl. inž., Beogradska 422 901 — vinko, naselje tršinski 82
avenija 29/IV ................................ 411826 411 826 — zdenko, dipl. inž., beogradska
avenija 29/IV

108
TEHNIKA SLAGANJA ANTIKVA ILI GROTESK

A N T IK V A Radi se o dvije oprečne pismovne vrste: a n t ik v a ima izmjeničnu debljinu poteza

ILI G R O T E S K ? (deblje temeljne i tanje spojne poteze) i ima lijepo oblikovane šerife, dočim
g r o t e s k ima optički izjednačenu debljinu temeljnih i spojnih poteza, a nema
šerifa. Osim toga znatna je oprečnost u ugođajnim vrijednostima tih dvaju
pisama: a n tik v a je klasično, starinsko pismo, prisno, intimno i toplo; g r o t e s k
je moderno i suvremeno pismo, ravnodušno, impersonalno i hladno.
0 estetskoj vrijednosti antikve i groteska mišljenja mogu biti vrlo podijeljena;
ima gorljivih pristalica antikve, kao što ima još gorljivijih pristalica groteska,
a ima i ljudi koji ne vide u čemu je problem, jer za njih je »glavno da se
može pročitati«. Ako promotrimo razvojni put groteska, tada ćemo utvrditi da
je grotesk u prvih stotinu godina svog postojanja upotrebljavan isključivo kao
pismo za isticanje, kao reklamno pismo, ili - kako bismo danas rekli - pismo
»za specijalne efekte«; u knjižnu tipografiju grotesk je ušao kao protuteža
gotičkom pismu (frakturi); zahvaljujući Bauhausu i teoriji funkcionalizma,
grotesk je neko vrijeme bio jedino priznato pismo; u novinskoj tipografiji gro­
tesk je najprije upotrebljavan za slaganje naslova (zahvaljujući to u prvom
redu pojavi tabloida), da bi zatim u novinama uzeo sve više maha.
U pogledu čitljivosti antikve i groteska stvari su mnogo, mnogo jasnije. Kad
bismo sudili isključivo po rezultatima objektivnih psihofizioloških ispitivanja,
onda budućnost groteska ne bi bila ni malo ružičasta. Britanski psiholog,
Cyril Burt, osvjedočeno tvrdi »da je grotesk u odnosu na prepoznavanje riječi
najgori od svih«. I druga istraživanja potvrđuju to mišljenje.
Općenito se može reći da grotesk ima prednost dokle god se radi o relativno
kratkom saopćenju; kod dužih tekstova prednost prelazi na stranu antikve, da
bi u knjižnim, časopisnim i novinskim tekstovima dominacija antikve ostala
neprikosnovenom. Taj prividni paradoks lako je objasniti. Ako kod antikve
ispustimo šerife (završne crte) i osjetno smanjimo razliku između temeljnih
1 spojnih poteza, tada ćemo dobiti oblikovnu shemu groteska. Serif se dakle
javlja kao fakultativni element; njegovim ispuštanjem slovni znakovi ne gube
bitno svoju prepoznatljivost (kritična je samo nedovoljna razlika između ver-
zalnog I i kuretnog 1, te verzalnog O i nule). Slovni znakovi groteska redu­
cirani su na goli skelet (ukinuto je sve što se ukinuti moglo), a to za čitaoca
ima prednost ako je saopćenje kratko. Evo primjera: kupac želi ući u trgovinu,
ali je na vratima istaknuta obavijest ZATVORENO; dovoljan je i mali dio
sekunde, jedna jedina fiksacija (ovo je stručni termin), i poruka je »pročitana«;
kupac je prepoznao riječ kao cjelinu, kao jedinstven znak. Slično će i pušač
»pročitati« obavijest PUŠENJE ZABRANJENO. Riječi, pa i pojedinačna slova,
koja se javljaju u prometnoj signalizaciji (vertikalnoj i horizontalnoj), dakle
i prometni znakovi, putokazi i sva druga obavještenja, prema međunarodnoj
konvenciji, ispisuju se groteskom i to je sasvim sigurno opravdano. I u mo­
dernoj kartografiji za natpise je prihvaćen isključivo grotesk (imena gradova,
rijeka, jezera, mora, planina itd. ispisuju se groteskom).

II o o
db
II o o
db
qp qp
ANTIKVA GROTESK

Sasvim su drugačije okolnosti kada se radi o tekućem tekstu: pogled čitaoca

prenosi se skokovito dužinom retka u smjeru čitanja (čitanje jednoličnim
klizanjem pogleda dužinom retka nije moguće). Prilikom svakog zaustavljanja
(fiksacije) oko »snima« obuhvaćene slovne znakove: riječ, skupinu riječi ili
više riječi odjednom, zavisno o uvježbanosti čitaoca i »težini« štiva. Pročitani
dio teksta čitalac u svojoj svijesti pridružuje prethodno akumuliranom sadr­

109
ANTIKVA ILI GROTESK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

žaju, zatim opet slijedi skok, pa opet fiksacija itd. Veliki dio ukupnog vremena
koje je utrošeno na čitanje otpada na fiksacije, a samo mali dio (2 do 3%)
na neproduktivne skokove (za vrijeme prenošenja pogleda oko ne vidi ništa).
Kritična faza nastupa u trenutku kada pogled čitaoca dospije na završetak
retka: postoji opasnost da će oko preskočiti koji redak ili se vratiti na već
pročitani redak, čime bi kontinuitet čitanja bio razoren. Nedovoljno iskusan,
nesiguran čitalac prati čitanje teksta prstom.
U prethodnom poglavlju već smo govorili o ulozi zone g i b a n j a i z o n e r a s p o z n a ­
v a n ja kod kurentnih slova. U toku čitanja, prilikom skokovitog premještanja
pogleda dužinom retka, zona gibanja (donja zona) ima zadatak da posluži kao
oslonac za transport u smjeru gibanja, a zona raspoznavanja (gornja zona)
prenosi informaciju. Zbog toga pogled čitaoca, prateći redak, fiksira pretežno
gornju zonu - zonu raspoznavanja.

f;|m
U l i l i

Zona gibanja znatno je bolje izražena kod antikve nego kod groteska, i to
upravo zbog djelovanja šerifa. Blagotvorno djelovanje šerifa odražava se baš
u naglašavanju horizontalnih pismovnih linija, prvenstveno temeljne pismovne
linije (na njoj počivaju sva kurentna i verzalna slova) koja služi poput trač­
nice o koju se oslanja pogled čitaoca. Pošto grotesk nema šerifa, u tekstu koji
je složen groteskom nema ni naglašene horizontalne »rešetke« koja bi čitaocu
poslužila za orijentaciju. Čitalac osjeća opasnost od »propadanja«, pa je i umni
napor u praćenju teksta znatno veći.
Ako je riječ o novinskom naslovu koji je složen groteskom, o desetak redaka
uvodnog teksta, o popratnom tekstu nekog ilustriranog kataloga ili prospekta,
o tekstu plakata ili oglasa, o tekstu koji je otisnut na poleđini kakve složive
kutije, o tekstu u glavi tabele ili o tekstu nekog obrasca, tada za čitaoca mema
nikakvih poteškoća. Jednostavnu oblikovnu shemu groteska čitalac može čak
doživjeti kao dobro došlo osvježenje. Ako su legende ili opisi slika složeni
groteskom, onda to može biti ugodan kontrast u odnosu na osnovni tekst koji
je složen antikvom.
Taj štetni efekt, izazvan odsustvom šerifa u tekstu koji je složen groteskom,
može se ublažiti, pa eventualno i otkloniti, ako se odabere nešto veći pismovni
stupanj i (što je daleko važnije) ako se poveća razmak između redaka (prored):
povećana bjelina između redaka treba da neutralizira oslabljenu horizontalnu
zonu gibanja. Ali, ako je tekst na tisućama i tisućama stranica u sabranim
djelima nekog književnika složen groteskom, tada je teško povjerovati da se
radi o eksperimentu kojim bi trebalo rehabilitirati grotesk.

110
TEHNIKA SLAGANJA ČITLJIVOST

ČITLJIVOST
Prenošenje obavijesti u komunikacijskom procesu obično se prikazuje pomoću
Shannon-Weawerovog modela u kojemu se obavijest prenosi od pošiljaoca (u
našem slučaju to je štampani proizvod — tiskanica) kroz odgovarajući kanal
(optička projekcija grafičke slike na mrežnici oka) do primaoca (intelekt
čitaočev). Unutar opisanog modela problem čitljivosti javlja se kao problem
k a p a c it e t a komunikacijskog kanala, dakle kao problem maksimalne količine
informacije koja se može prenijeti u jedinici vremena.
Da bi se neka obavijest mogla prenijeti kroz komunikacijski kanal, ona mora
biti kodirana, to jest pretočena u neki sistem znakova (kod) koji je primjeren
tehničkim mogućnostima kanala. Svoje misli kodiramo u riječi, a riječi opet
u glasove ili f o n e m e (kad govorimo), odnosno u slova ili g r a f e m e (kad pišemo);
zavisno o okolnostima, glasovi se pretvaraju u električne struje zvučnih frek­
vencija (kod telefona) ili se slova pretvaraju u slijed impulsa (kod telegrafa).
Uspješno sporazumijevanje između pošiljaoca (govornik, pisac) i primaoca
(slušalac, čitalac) uvjetovano je primjenom zajedničke apstraktne organizacije
znakova, dakle zajedničkog koda (jezik, pismo). Ako taj uvjet nije ispunjen,
primalac ne može dekodirati emitirani lanac znakova. Prim jer: nepoznati
jezik ne razumijemo jer ne znamo kakvo značenje imaju emitirani znakovi.
Kada je riječ o čitljivosti štampanih tekstova, onda se na strani pošiljaoca na­
laze tipografi, a na strani primaoca fiziolozi i psiholozi. Na tehničko-optičkom
dijelu komunikacijskog procesa ne možemo učiniti drugo do korekture vidnih
pogrešaka i poboljšanja rasvjete, pa nam ne preostaje drugo nego da poku­
šamo pronaći sistem znakova (tipografsko pismo), koji se može dekodirati na
optimalan način.
Sva istraživanja oko čitljivosti štampanih tekstova bave se zapravo komplek­
som tipografskog oblikovanja. Kako je to inače kod eksperimentalnih istra­
živanja uobičajeno, cijeli taj kompleks treba raščlaniti na varijable koje se
mogu kontrolirati i sistematski manipulirati. Razumljivo je da sve varijable,
npr. dužine redaka i veličine slova, uzimamo iz tipografske prakse.

Ovim primjerom želimo pokazati kako se

pogled čitaoca skpkovito prenosi)od jedne
do druge fiksdcione {točke. Kružići) prika­
zuju relativno u’skb područje oštrog vida
za svaku fiksaciju.

Već smo govorili o tome da se pogled čitaoca u sitnim skokovima prenosi

od jedne do druge fiksacione točke; pogled čitaoca počiva na svakoj fiksa-
cionoj točki približno jednu petinu do jedne četvrtine sekunde. Za vrijeme
skoka oko ne percipira ništa. Prilikom svake fiksacije područjem oštrog vida
( f o v e a c e n t r a l i s ) na mrežnici oka obuhvaćena su samo tri do četiri slovna
znaka; susjedna slova, odnosno riječi, percipiraju se manje ili više nejasno
i neoštro, ali i takvo periferno viđenje jednim dijelom sudjeluje u čitanju.
Istraživanja o čitljivosti dala su rezultate koji se jednim dijelom podudaraju,
a drugim dijelom odstupaju. Odstupanja vjerojatno proizlaze iz razlika u
istraživanim aspektima čitljivosti. Ako neko pismo izvanredno odgovara za

111
ČITLJIVOST TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

natpise na geografskim kartama, onda to isto pismo ne mora biti podjednako

prikladno i za ispisivanje natpisa na putokazima uz cestu. Slična razlika za­
sigurno postoji, na primjer, između čitljivosti telefonskog imenika i čitlji­
vosti novinskog teksta.
Provjeravamo li brzinu čitanja, može se dogoditi da dva posve različita pisma
daju jednake rezultate: jedno od tih pisama lako se čita jer zahtijeva raz­
mjerno mali broj fiksacija, a drugo se opet čita s vrlo kratkim fiksacijama.
Umjesto globalne i sveobuhvatne »čitljivosti« trebalo razlikovati veći broj spe­
cifičnih čitljivosti.
Kada se govori o utjecaju p i s m o v n e v r s t e na brzinu čitanja, obično se citi­
raju rezultati istraživanja Patersona i Tinkera (1932). U odnosu na antikvu
( S c o t c h R o m a n ) trebalo je za čitanje groteska ( K a b e l ) 2,3% više vremena, a
za daktilografirani tekst (slova pisaćeg stroja) 5,1% više vremena.

Komunikacijski proces: PRENOŠENJE INFORMACIJE

KANAL
POŠILJALAC PRIMALAC

Memorija (nosilac podataka):

TISKANICA ČITALAC
sadrži kodiranu poruku dekodira poruku

Neophodan uvjet za sporazumijevanje: zajednički ključ

Moguća poboljšanja:
KOD POŠILJAOCA grafički dizajn, tipografija
U KANALU rasvjeta, vidni kut
KOD PRIMAOCA obrazovanje, iskustvo, vještina čitanja, navike

TEKST: Jezik (la n g u e ) je sistem znakova namijenjen komunikaciji (razmjeni

informacija). Govor ( p a r o le ) je ostvarenje (praktična primjena) jezika
u oralno-auditivnoj situaciji, a tekst je isto takvo ostvarenje u vizuel-
noj situaciji.

Tipografija i tehnički faktori o kojima je zavisna čitljivost:

1. Tipografsko pismo: (a) dizajn, antikva ili grotesk, (b) proporcije slova, nor­
malno, usko ili široko pismo, (c) verzal ili kurent, (d) pismovni rez, normalni
kurzivni ili poludebeli rez.
2. Dužina redaka, prosječan broj slovnih znakova u retku.
3. Prored, optička vrijednost bjeline između redaka.
4. Boja podloge i boja tiska.
5. Mikrotipografija: (a) razmaci između riječi, isključivanje, (b) rubne bjeline,
razmak između stupaca, (c) vizuelna prezentacija, tipografski stil, (d) raščla­
njivanje teksta, odlomci ili pasusi, naslovi i međunaslovi.
6. Udaljenost, veličina slova.
7. Rasvjeta, kvaliteta površine papira (sjajnost).

112
TEHNIKA SLAGANJA SLAGANJE (NIZANJE) SLOVA

Uz čitljivost v e r z a l n o g te k s ta spominju se također istraživanja Patersona i

Tinkera (1955), prema kojima se verzal čita za 9 do 19% sporije od kurent­
nog teksta. Za k u r z i v n i t e k s t utvrđeno je da kod kratkih tekstova (do dvije
minute čitanja) nema razlike u brzini čitanja u usporedbi s normalnim (us­
pravnim) rezom; kod tekstova za koje je potrebno oko deset minuta čitanja,
kurzivni se tekst čita za 4,2% sporije, kod dvadeset minuta 5,2% sporije, a
kod trideset minuta za 6,3% sporije. Očigledno je da kod kratkih tekstova
čitalac slabiju čitljivost kurzivnog pisma nesvjesno kompenzira povećanim
naprezanjem.
Optimalna p i s m o v n a v e l i č i n a kreće se oko 10 pt (garmond) s proredom od
približno 2 pt. Optimalna d u ž i n a r e t k a za tu veličinu slova iznosi 80 mm ili
18 cicera (Tinker, 1963). Tekst u negativu (bijela slova na tamnoj podlozi)
čita se oko 10% sporije od crnih slova na bijeloj podlozi.

ZAK LJU Č AK Pod pojmom č it ljiv o s t i razumijevamo način kojim čitalac reagira na poticaj
(stimulus) koji dolazi od strane nekog teksta. Aktom čitanja obuhvaćeno je
više takvih poticaja; među najvažnije ubrajamo sadržaj teksta, optička svojstva
teksta i utjecaj okoline. Čitljivost proizlazi iz funkcionalnog odnosa između
čitaoca i teksta. U tom smislu razlikujemo:
to je kvaliteta prezentiranog teksta koja omogućuje
Č itljiv o st-re a d ib ility :
lakoću i komfor čitaocu kroz neki duži period čitanja.
Č itljiv o st-le g ib ility ili v isib ility jest kvaliteta koja se odnosi na brzinu per­
cepcije pojedinačne riječi ili pismovnog retka.
Oba ova kriterija ne moraju nužno koincidirati, a u stvarnosti oni doista i
ne koincidiraju. Evo primjera: Istraživanja pokazuju da se pojedinačna ver-
zalna slova (svako za sebe) lakše i brže prepoznaju od kurentnih slova; za
čitanje verzalnog teksta međutim treba u prosjeku dva puta više vremena
nego za čitanje kurentnog teksta.
Prema tome je r e a d a b ility onaj kriterij kojemu mora udovoljiti neki knjižni
ili novinski tekst, a le g ib ility je kriterij prema kojemu se ocjenjuje vizuelna
kvaliteta nekog novinskog naslova ili nekog oglasa.

SLAGANJE (NIZANJE SLOVA)

Pod slaganjem u užem smislu razumijevamo nizanje slova. Pojavljivanje slov­
nih znakova u nizu određeno je r u k o p i s o m . U toku slaganja slagar slijedi
pogledom rukopis; pročitavši dio teksta, koliko je siguran da može točno za­
pamtiti, slagar raščlanjuje u mislima pročitane riječi na pojedinačne slovne
znakove. U skladu s tim raščlanjivanjem, r u č n i s l a g a r posiže rukom u odgova­
rajuće pretince slagaćeg ormara, hvata slova i prenosi ih u slagaljku, nižući
slova u riječi. Pokreti ruku podsvijesno slijede tok misli, a pažnja slagara
koncentrirana je na rukopis.
Raspored pojedinih slovnih znakova u pretincima pismovnog ormara (sanduka)
uvjetovan je njihovom učestalošću (frekvencijom), kojom dolaze u tekstu.
Težnja je da slova koja najčešće dolaze budu smještena najbliže dohvatu sla-
gareve desne ruke i u najvećim pretincima, jer takvih slova najviše i ima;
oni znakovi koji rjeđe dolaze smješteni su u perifernijim i manjim pretincima.
Za razliku od ručnog slagara, s t r o j o s l a g a r se pomaže klavijaturom. K l a v i j a t u r a
se vjerojatno najprije pojavila na nekim od muzičkih instrumenata (orgulje,
klavir, harmonij), a zatim (u 19. stoljeću) i na prvom konstrukcijama pisaćih
i slagaćih strojeva. Slagaći strojevi za olovni slog imali su po jednu tipku za

113
SLAGANJE (NIZANJE) SLOVA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

A E I 0 U A E i 0 U A E i 0 U Q q C C

A B C D E F G H i J K L M N 0 P R s T U
* 9
W X Y w X y t & Ć Č Š Ž 1 2 3 4 5 V
*
a e i 6 u § Đ đ s c č š ž 6 7 8 9 0 z

a e i 6 f 1 z ( ) [ ]
l U I
a a 99 u g j V 1/3 j ?

e e »« h P 1/4 : 9

ili 1 11 U
i i k 9 2 pt Vi

6 6 c • IV2 KVAD-
čl
li
72
J
a RATI
u u b 1 pt

Raspored slovnih znakova u pismovnom ormaru za antikvu — prema prijedlogu

Vilima Buka (1948).

svaki slovni znak. U tom pogledu posebno je zanimljiva eru b -k lavijatu ra sla-
gaćeg stroja L i n o t y p e (naziv »erub« odabran je prema prvim tipkama u lijevom
gornjem uglu klavijature). Pošto najkraći put imaju one matrice koje se nalaze
na krajnjem lijevom rubu klavijature, to su slovni znakovi raspoređeni tako
da najfrekventnija slova dolaze u lijevom dijelu klavijature. Duguljasta tipka za
isključne klinove (razmake) poslužuje se malim prstom lijeve ruke.
Na pisaćim strojevima dolazi standardna q w ert-k lavijatu ra koja sadrži 44
tipke; zahvaljujući tipki za prekapčanje ( s h i f t ) svakom se tipkom poslužuju
dva slovna znaka (kurentno slovo ili brojka i verzalno slovo ili znak inter-

u I b E R U B
13 I 19
□ 0 □ [7] □ □ I 67 I 73 I 79 I 85

m I f N I D I M I F
14 I 20 HM I 74 I KO I MH

g i l l s
0 0 0 □□013 I IG

16
h I k
I 22 I0 0 0 0 0 0 0 B 7«
O I H I K
I H2 "

t I V I wI p T I V IW
5 111 i 17 ■ 23
1 0 0 0 0 B IH 01 71 ■ 77 ■ 83

x ■ c ■ y ■ 2 clclclz
i ■ 12 ■ 18 i 24 □ 0 0 0 0 0 0 72 I 78 I 84 I 90

Erub-klavijatura na slagaćem stroju Linotype

Klavijatura sadrži 90 tipki (šest horizontalnih nizova po 15). Podijeljena je u tri zone: lijeva
je najfrekventnija i sadrži kurentna slova, desna zona sadrži verzalna slova u istom rasporedu
kao i lijeva, a centralna zona sadrži brojke, znakove interpunkcije, te neka akcentirana slova
i čvrste isključke. Zahvaljujući takvom rasporedu, linotipist je mnogo aktivniji lijevom rukom.

114
TEHNIKA SLAGANJA SLAGANJE (NIZANJE) SLOVA

ISK LJU Ć N I K LIN

Shema klavijature na perforator Linotype-Quick

Modificirana qwertz-klavijatura; sitnim brojkama označeni su redni brojevi tipki na erub-
klavijaturi; tamno su izvedene komandne i funkcionalne tipke.

punkcije). Osnovni repertoar pisaćih strojeva sadrži prema tome 88 slovnih

znakova; kuglična glava sa slovnim znakovima na električnim pisaćim stroje­
vima IBM sastavljena je od jedanaest režnjeva po osam slovnih znakova.
Kod slagaćih strojeva po prvi puta je qwert-klavijatura primijenjena na ulaznoj
jedinici (tasteru) Monotype. Ta klavijatura ima za svaki slovni znak po jednu
tipku, pa obuhvaća šest kompletnih qwert-klavijatura.
Definitivan prodor qwert-klavijature na području strojnog slaganja ostvaren
je uvođenjem TTS-perforatora za 6-kanalnu traku koja je upravljala slagaćim
strojem L i n o t y p e - Q u i c k . Tu više nije bilo razloga da se zadrži erub klavija­
tura, a još manje je razloga bilo da se izmišlja neka treća klavijatura. Donekle
modificirana qwert-klavijatura dobila je još i neke funkcionalne tipke.
Učinak ručnog slagara kreće se oko 1200 slovnih znakova na sat. Strojo-
slagar za klavijaturom L i n o t y p a daje u prosjeku 6000 slovnih znakova na sat.
Prilikom tipkanja beskonačnog teksta na ulaznim jedinicama sistema za auto­
matsku obradu teksta, učinak u prosjeku iznosi oko 1 0 0 0 0 znakova na sat.

»Jedan protiv petorice« to je bio reklamni slogan

tvornice Mergenthaler Linotype u oglasima koji
su objavljivani u stručnoj štampi 1910. godine.
Smatralo se da ručni slagar za jedan sat može
složiti 1200 slovnih znakova glatkog (novinskog)
teksta. Prema tome je strojoslagar za Linotypom
mogao složiti koliko i petorica ručnih slagara,
tj. 6000 slovnih znakova na sat. U to vrijeme ra­
dilo je već oko 5000 slagaćih strojeva na svim
kontinentima — pretežno u novinskoj proizvodnji.

115
ISKLJUČIVANJE REDAKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

ISKLJUČIVANJE REDAKA
Jedan od glavnih atributa štampanog teksta jest pravilnost i urednost kojom
odišu retci jednakih dužina; tekst s izjednačenim, oštro odrezanim rubovima
s lijeve i desne strane, izrazita je osobina tipografije. Po tome se štampani
tekst prepoznaje na prvi pogled od rukom pisanog i od daktilografiranog
teksta. Opisana izjednačenost redaka može se ostvariti jedino smanjivanjem
ili povećavanjem razmaka između riječi u procesu isključivanja.
Pod »isključivanjem« (njem. A u s s c h l i e l š e n ; engl. j u s t i f y i n g ) razumijevamo do­
vođenje teksta u retku na predviđenu sistematsku dužinu. Ručni slagar, prili­
kom nizanja slova u slagaljku, stavlja između riječi odgovarajuću bjelinu,
tj. isključak (najčešće polučetverac ili trećinku). Kad nizanjem slova ispuni
raspoloživi prostor u slagaljci, prema nastaloj potrebi slagar će sužavati ili
proširivati razmake između riječi u netom složenom retku sve dok dužina
tog retka ne bude uređena u skladu s rasponom slagaljke. Kod sužavanja za­
mijenit će prethodno stavljeni isključak tanjim (polučetverac trećinkom ili
trećinku četvrtinkom). Kod proširivanja (rastjerivanja) retka dodaje uz isklju­
čak tanku spaciju.

£(0 )g | \ 'iJJO (jn q n frq j u Ig c j*

jx n JG q n fci.u c| | i i. j Ig u ijjo x g p in rm ijg S o

l i Ig c i* l !>! b i . o c G g u a s iA s tijJo \ z\ q )u G iG 3v f\ G M v .G q y y .y

č U jg u liA fn jlG U J [|j b o A G C 9 A ftu l& m is u jG q n

jx lG q m rc G iJo ^ t i.G qH [< ;f iijo s g <;& o ^ia u i.u i )G q n jo

Kod isključivanja ručni slagar uzima u obzir posebna pravila isključivanja,

koja načelno određuju slučajeve u kojima se razmaci između riječi imaju
prvenstveno suziti, odnosno prvenstveno proširiti. Svrha je tih pravila da se
postigne jednoličnost u optičkom djelovanju otisnutog teksta; ona daju samo
opće upute slagaru, koji logičkim rasuđivanjem treba da donese odluku u
svakom pojedinačnom slučaju. Načelno se razmaci između riječi prvenstveno
smanjuju iza zareza i točke. Općenito razmak između kraćih riječi može biti
uži nego razmak između dugih riječi.

RAZM AK Obilježavanje granica između riječi prvobitno se smatralo suvišnim, da bi u

IZM EĐ U R IJEČ I antičko vrijeme riječi bile odvajane kosom ili vertikalnom crticom, odnosno
točkicom. Tek u karolinškoj epohi uvedena je obaveza da se riječi odvajaju
uočljivom bjelinom; zacijelo nema jednostavnije i efikasnije metode za obilje­
žavanje granica između riječi.
Riječ je polazna točka tipografskog oblikovanja. Optički je svaka riječ defini­
rana graničnom bjelinom; razmaci između riječi raščlanjuju pismovno tkivo
(tekst) i čine ga razumljivim (čitljivim); razmaci dijele pismovno tkivo na
riječi nejednakih dužina i poklanjaju mu ritam. Kad tekst ne bi imao razmake
između riječi, bio bi to zbrkani niz slovnih znakova u kojemu se nitko ne bi
umio snaći.
Razmak između riječi za pismo normalnog reza trebalo bi da iznosi dvije
petine pismovnog stošca. U praksi se kod slaganja običnog teksta (u ručnom
slogu) stavlja polučetverac, a kod akcidenčnog sloga trećinka. Razmak između
riječi zavisan je i o širini reza: kod uskog pisma razmak je razmjerno manji,
a kod širokog pisma veći. Slagarski priručnici preporučuju za orijentaciju

116
TEHNIKA SLAGANJA ISKLJUČIVANJE REDAKA

širinu kurentnog slova n kao najprikladniji razmak između riječi. Iskusan

slagar oslanja se međutim isključivo na procjenu od oka, uzimajući u obzir
optičku bjelinu na otisku, a ne matematičku vrijednost isključka u slogu.
Općenito je razmak između riječi proporcionalan razmaku između redaka: jači
prored dopušta i veći razmak između riječi i obrnuto.

ISKLJUČNI KLIN: 1 trup klina, 2 pomični zasun, 3 uho zasuna, 4 urez, 5 granična zakovica.

Na slagaćem stroju L i n o t y p e isključivanje redaka realizira se djelovanjem

isključnih klinova koji unutar matričnog retka tvore razmake između riječi.
Čelični isključni klin zapravo je dvostruki klin, a sastoji se od dugog trupa
i kratkog zasuna s ušima; kosini trupa točno odgovara protukosina pomičnog
zasuna. Kada se matrični redak nađe između pobočnica u zapornom stalku,
tada isključna prečka potiskuje trupove isključnih klinova prema gore, proši­
rujući razmake između riječi koliko je potrebno da se matrice svojim brtvenim
površinama čvrsto priljube jedna uz drugu i čvrsto zatvore lijevnu šupljinu
kalupa. Isključni klin ima svoju minimalnu debljinu i svoj ograničeni prirast
debljine; razliku između maksimalne (emax) i minimalne debljine klina (e0)
nazivamo isključnom moći klina (Aemax).
Neisključeni matrični redak ima dužinu F0; to je sumarna veličina koja na­
staje zbrajanjem pojedinačnih debljina (a,, a2, ... an) svih matrica i minimalnih
debljina (e0) svih isključnih klinova u matričnom retku:
n
Fo = keo + 2
i-1
pri čemu je k broj klinova u retku. Razliku između zadanog formata, to jest
predviđene dužine retka (F) i dužine neisključenog matričnog retka (F0):

F - F0 = S
nazivamo S-prostorom; to je neutrošeni ili još raspoloživi prostor u retku.
Isključivanje je proces u kojemu se eliminira S-prostor, tj. isključivanje je

117
ISKLJUČIVANJE REDAKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

fi
i e- ec+Ae

■ — " ..............

- -

■ Vi ša gr afi čk;a škol a u Za gr e b u

55
II n 1I . „ 1 I ri n TI r •

______ _________ l _____

ISKLJUČNA PREČKA

118
TEHNIKA SLAGANJA ISKLJUČIVANJE REDAKA

proces kojim se ukida razlika između F i F0. Djelovanjem isključne prečke

(vidi crtež!) isključni će klinovi u matričnom retku dobiti odgovarajući prirast:

to jest S-prostor se ravnomjerno dijeli na sve klinove u retku. Dizanje tru­

pova ( h ) u procesu isključivanja zavisno je i o njiJiovoj kosini ( a) :

h= —
tga
odnosno
Ae = h ■ tg a
Granice unutar kojih se redak može uredno isključiti prikazujemo sljedećom
nejednadžbom:
0 «S S «: k ■Aemax

to jest redak se može isključiti pod uvjetom da je S-prostor veći od nule (ili
u graničnom slučaju jednak nuli), odnosno da je S-prostor manji (ili u granič
nom slučaju jednak) od isključne moći svih klinova u retku.
Ako je S-prostor manji od nule, tada matrični redak ne može ući među
pobočnice u zapornom stalku. Ako je pak veći od isključne moći klinova koje
sadrži, tada će isključna prečka potisnuti trupove klinova do kraja, ali to neće
biti dovoljno da se redak uredno isključi: lijevna pumpa ostat će blokirana, a
lijevni mehanizam završit će svoj ciklus bez lijevanja.
Isključivanje mehaničkim djelovanjem klinova nužno rezultira jednakim raz­
macima između riječi unutar retka, tj. svi razmaci unutar nekog retka moraju
biti jednaki. Mehaničko isključivanje redaka ne dopušta ono selektivno suža­
vanje ili proširivanje razmaka između riječi koje je dostupno ručnom slagaru.
Nadalje, mehaničko isključivanje polazi od minimalne vrijednosti razmaka (e0),
koja u procesu isključivanja može dobiti samo pozitivan prirast (Ae), dočim
ručni slagar polazi od neke optimalne vrijednosti (eopt), koja se u procesu
isključivanja može selektivno smanjiti ili povećati. U ručnom slogu S-prostor
može imati i negativnu vrijednost, pa za ručni slog vrijedi:

e — ^opt — Ae
Pored normalnih (petit) isključnih klinova dolaze i specijalni, tanki (nonparel)
klinovi koji su namijenjeni slaganju knjiga; takvi klinovi daju uske i jednolične
razmake između riječi. Za novinski slog upotrebljavaju se debeli (garmond)
klinovi koji imaju veliku isključnu moć, što je vrlo povoljno za slaganje teksta
na uske formate.

Kosina Minimalna Maksimalna Isključna

Vrsta klina klina debljina debljina moć
eo Cn,a\ A^max

Tanki (nonparel) 1°20 0,80 mm 2,30 mm 1,50 mm

Normalni (petit) 1°30 1,05 mm 2,70 mm 1,65 mm

Debeli (garmond) 2“ 0,95 mm 3,25 mm 2,30 mm

Lako je uočiti da je isključivanje redaka tim jednostavnije, čim je broj klinova

u retku ( k ) veći. Također je uočljivo da broj klinova raste ili opada s dužinom
retka, odnosno s prosječnim brojem slovnih znakova u retku. Optimalno je
područje slaganja (to proizlazi iz konstrukcije stroja) ono u kojemu redak

119
ISKLJUČIVANJE REDAKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

sadrži između 52 i 56 slovnih znakova u retku; u tom području očekuje se

pun učinak strojoslagara (u prosjeku 6000 slovnih znakova na sat). Ako je
prosječan broj slovnih znakova u retku veći ili manji od optimalnog raspona
(52 do 56) tada prijeti pomanjkanje najfrekventnijih matrica (pojedini kanal
u magazinu prima do 20 m atrica); strojoslagar u takvom slučaju mora čekati
da mu se upotrebljene matrice vrate u magazin. Ako je prosječan broj slovnih
znakova u retku manji, tada se češće javlja potreba da se riječi na kraju retka
dijele. Empirijski je utvrđeno da za svaki slovni znak (prosječno) ispod 52 i
iznad 56 očekivani učinak p a d a za jedan posto. Sigurno je međutim da se
uvjeti slaganja ne pogoršavaju linearno s brojem slovnih znakova ispod i iznad
optimalnog raspona, ali je taj način obračunavanja svakako najjednostavniji.

Mergenthalerov slagaći stroj L i n o t y p e svojom metodom rada ne razlikuje se

bitno od metode rada ručnog slagara. Umjesto olovnih slova nižu se kalupi
slova (matrice), a u oba slučaja postoji neka »mjera« s podešenim formatom
(dužinom retka). Ručni slagar drži u lijevoj ruci slagaljku, a strojoslagaru u
istu svrhu služi sabirni elevator; svaki slovni znak (olovno slovo u slagaljki
i matrica u sabirnom elevatoru) zaprema u retku fizički ili mehanički upravo
onoliko mjesta, koliko će taj slovni znak zauzeti na otisku. Zbog te podudar­
nosti, takav način rada nazivamo a n a l o g n i m .
Slagaći stroj M o n o t y p e funkcionira na posve drugačiji način i služi se doista
originalnom metodom rada: proces tipkanja odvojen je od procesa lijevanja.
Tu su dvije potpuno nezavisne jedinice: klavijatura ( k e y b o a r d ) i lijevaći stroj
( c a s t i n g m a c h i n e ) . Tekst se tipka na klavijaturi i pri tome nastaje p e r f o r i r a n a
tr a k a s 31-kanalnim kodom. Perforirana traka upravlja zatim lijevaćim stro­
jem koji lije »slovo po slovo« i daje slog sastavljen od pojedinačnih slova;
između riječi lije se varijabilni isključak, tako da je svaki redak (iako sastavljen
od pojedinačno lijevanih slo\te) precizno isključen na predviđenu dužinu.
U procesu slaganja upotrebljena je perforirana traka kao n o s ila c p o d a ta k a .
Tako je moguće da se tipkanje teksta odvoji od stvarne realizacije sloga, to
jest od lijevanja (takav je postupak u suvremenom fotoslogu poznat pod na­
zivom o f f - l i n e ) . Bilo je stoga neophodno da klavijatura dobije uređaj koji će
u toku tipkanja sim u lira ti realizaciju sloga. Tolbert Lanston se bio odlučio
za n u m er ičk u sim u la ciju , a u tu svrhu bile su mu potrebne dvije stvari: neki
je d in ič n i o b ra ču n sk i siste m , tj. sistem relativnih jedinica, i r a č u n sk i u ređ aj
koji će evidentirati sve one parametre o kojima je zavisna realizacija svakog
pojedinačnog retka.
N a taj n a čin T olbert L an ston je sla g a ć im stro jem M o n o ty p e v e ć 1 8 9 6 . g o d in e
a n ticip ira o m etod u su v re m e n o g k o m p ju te rizir a n o g sla g a n ja .

Prilikom nastajanja pismovnog retka razlikujemo trenutak kada smo ušli u

isk lju č n u zon u (redak se već može isključiti) i trenutak kada smo eventualno
iz te zone izašli (redak se više ne može isključiti). Granice isključnoj zoni
definirane su minimalnom (e0) i maksimalnom (emax) vrijednošću varijabilnog
razmaka između riječi.

redak se još ne može redak se više ne može

► ISKLJUČNA ZONA ◄
isključiti isključiti

S S ^ S
k ^ ^max ^max ^ ^0 k <eo

Isključna zona je prema tome ono područje u kojemu je odnos između raspo­
loživog prostora (S) i broja otipkanih varijabilnih razmaka ( k ) u nekom retku
veći od definirane minimalne vrijednosti (e0), a manji od definirane maksi­
malne vrijednosti (emax) varijabilnog razmaka između riječi.

120
TEHNIKA SLAGANJA ISKLJUČIVANJE REDAKA

Kao relativnu jedinicu (set-jedinicu) Lanston je za svoj M o n o t y p e odabrao

osamnaestinu četverca, a minimalnu vrijednost razmaka između riječi defi­
nirao je sa četiri osamnaestine četverca (e0 = 4 set-jedinice).

AUTOM ATSKO U automatskoj obradi teksta granice između redaka, kao i vrijednosti varija­
IS K L J U Č IV A N J E bilnih razmaka između riječi, sistem izračunava na osnovu zadanih parametara,
REDAKA a uz sudjelovanje p r o g r a m a za is k l j u č i v a n j e .
Postupku automatske obrade teksta prethodi t i p k a n j e t e k s ta . Tekst se tipka
beskonačno, tj. bez instrukcija o granicama između redaka (uvrštavaju se samo
komande za završetak odlomka). Otipkani slovni znakovi zapisuju se na pri­
kladan nosilac podataka ( o f f - l i n e ) ili se neposredno unose u sistem ( o n - l i n e ) .
U posebnom protoku beskonačni se tekst prevodi u isključeni oblik, tj. obraču­
navaju se debljinske vrijednosti i određuju granice između redaka.
Minimalna i maksimalna (za neke sisteme i optimalna) vrijednost varijabilnog
razmaka između riječi definira se na početku svake tekstovne jedinice za­
jedno s ostalim parametrima (dužina retka, veličina i vrsta pisma) ili je defi­
nirana programom za isključivanje; ako su spomenute vrijednosti i sadržane
u programu, operator ih može u svako doba lako promijeniti (redefinirati) i
prilagoditi prirodi teksta (knjižni tekst zahtijeva jednoličnije razmake između
riječi nego novinski tekst).
Ako je programom za slaganje predviđena definicija optimalne (neki je nazi­
vaju i normalnom) vrijednosti varijabilnog razmaka, onda će prilikom slaganja
s nejednakim retcima koji su poravnati lijevo, desno ili u sredinu, a i inače
kod svih iz la z n ih r e d a k a , automatski biti primijenjen optimalni (normalni)
razmak između riječi. Optimalni razmak u pravilu se definira kao trećinka.
Definirana maksimalna vrijednost (emax) varijabilnog razmaka nema ni približno
tako važnu ulogu prilikom isključivanja kao minimalna vrijednost (e0). Dogodi
li se da isključivanje retka u okviru zadanih parametara nije moguće (varija­
bilni razmak morao bi biti veći od definirane maksimalne vrijednosti), do čega
lako dolazi kod vrlo uskih formata, onda su obično predviđene dvije moguć­
nosti: (a) cijeli redak bit će s p a c io n ir a n koliko je potrebno da redak bude
isključen s definiranom maksimalnom vrijednošću varijabilnog razmaka ili će
(b) redak biti isključen u sredinu - s odgovarajućom bjelinom s lijeve i desne
strane. Kao maksimalna vrijednost varijabilnog razmaka između riječi obično
se uzimaju tri četvrtine četverca ili četverac.
Važnu ulogu ima maksimalni prirast (Aemax) što ga varijabilni razmak može
dobiti u procesu isključivanja. Taj prirast proizlazi iz raspona između mini­
malne i maksimalne vrijednosti varijabilnog razmaka:

Kod novinskih tekstova ili općenito kod uskih formata, poželjno je da spome­
nuti raspon bude relativno velik (približno od jedne šestinke do tri četvrtine
četverca), a kod knjižnih tekstova taj je raspon umjereniji (približno od jedne
četvrtine do dvije trećine četverca). Ako je riječ o tekstovima koji dolaze s
retcima nejednakih dužina koji su isključeni u lijevo, desno ili u sredinu, kao
minimalna vrijednost varijabilnog razmaka uzima se trećinka.
Kao ilustraciju donosimo ogledni tekst koji je automatski isključen s različi­
tim minimalnim i maksimalnim vrijednostima varijabilnih razmaka. Obratite
pažnju na okolnost da izlazni retci imaju razmake između riječi jednake defi­
niranoj minimalnoj vrijednosti, što nije baš najsretnije rješenje.
Kod kraćih tekstova, npr. u oglasima i prospektima, često se napušta isključi­
vanje redaka na jedinstvenu dužinu. Retci nejednake dužine poravnavaju se
u lijevo, u desno ili u sredinu. Takav slog ima jednake razmake između riječi;
nema potrebe za dijeljenjem riječi, jer retci i onako nemaju jednaku dužinu.

121
ISKLJUČIVANJE REDAKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

MIN = 5 /3 6 MAX = 2 7 /3 6 MIN = 6 /3 6 MAX = 2 7 /3 6 MIN = 7 /3 6 MAX = 2 7 /3 6

Suvremena je psihologija ustanovila da se po Suvremena je psihologija ustanovila da se po Suvremena je psihologija ustanovila da se po

načinu vožnje može ocijeniti karakter vozača.
Isto tako ustanovljeno je da se vozač nalazi pod
stalnim utjecajem raznovrsnih okolnosti koje
- na ovaj ili onaj način - određuju njegovo pona­
šanje u prometu. To su različiti utjecaji vremena,
utjecaj neprilika u obitelji, na radnom mjestu,
zdravstveni razlozi i slično.
Ima mnogo prilika i načina da se čovjeku po­
kvari raspoloženje. Ponekad je dovoljna i jedna
jedina riječ. Način reagiranja u raznim životnim
situacijama ovisi o temperamentu i karakteru
svakog pojedinca. Ali stanje naših emocija ne
daje nam nikakvo pravo na ponašanje koje može
nekoga povrijediti ili oštetiti, pogotovu kad taj
netko uopće nije kriv za vaše loše raspoloženje.
Zato se morate svladati, a ako vam to ne uspije­
va - ne sjedajte za upravljač svog vozila sve dok
se bura u vama ne stiša. Jer od afekta srdžbe do
prometne nezgode često je samo jedan korak, i to
možda onaj prvi koji ste tog dana napravili.
načinu vožnje može ocijeniti karakter vozača.
Isto tako ustanovljeno je da se vozač nalazi pod
stalnim utjecajem raznovrsnih okolnosti koje -
na ovaj ili onaj način - određuju njegovo ponaša­
nje u prometu. To su različiti utjecaji vremena,
utjecaj neprilika u obitelji, na radnom mjestu,
zdravstveni razlozi i slično.
Ima mnogo prilika i načina da se čovjeku po­
kvari raspoloženje. Ponekad je dovoljna i jedna
jedina riječ. Način reagiranja u raznim životnim
situacijama ovisi o temperamentu i karakteru
svakog pojedinca. Ali stanje naših emocija ne
daje nam nikakvo pravo na ponašanje koje može
nekoga povrijediti ili oštetiti, pogotovu kad taj
netko uopće nije kriv za vaše loše raspoloženje.
Zato se morate svladati, a ako vam to ne uspi­
jeva - ne sjedajte za upravljač svog vozila sve
dok se bura u vama ne stiša. Jer od afekta srdžbe
do prometne nezgode često je samo jedan korak,
i to možda onaj prvi koji ste tog dajia napravili.
načinu vožnje može ocijeniti karakter vozača.
Isto tako ustanovljeno je da se vozač nalazi pod
stalnim utjecajem raznovrsnih okolnosti koje -
na ovaj ili onaj način - određuju njegovo pona­
šanje u prometu. To su različiti utjecaji vreme­
na, utjecaj neprilika u obitelji, na radnom mje­
stu, zdravstveni razlozi i slično.
Ima mnogo prilika i načina da se čovjeku po­
kvari raspoloženje. Ponekad je dovoljna i jedna
jedina riječ. Način reagiranja u raznim životnim
situacijama ovisi o temperamentu i karakteru
svakog pojedinca. Ali stanje naših emocija ne
daje nam nikakvo pravo na ponašanje koje može
nekoga povrijediti ili oštetiti, pogotovu kad taj
netko uopće nije kriv za vaše loše raspoloženje.
Zato se morate svladati, a ako vam to ne uspi­
jeva - ne sjedajte za upravljač svog vozila sve
dok se bura u vama ne stiša. Jer od afekta srdžbe
do prometne nezgode često je samo jedan korak,
i to možda onaj prvi koji ste tog dana napravili.

MIN = 9 /3 6 MAX = 2 7 /3 6 MIN = 1 2/36 MAX = 3 0 /3 6 MIN = 1 8 /36 MAX = 3 6 /3 6

Suvremena je psihologija ustanovila da se po Suvremena je psihologija ustanovila da se Suvremena je psihologija ustanovila da se

načinu vožnje može ocijeniti karakter vozača.
Isto tako ustanovljeno je da se vozač nalazi pod
stalnim utjecajem raznovrsnih okolnosti koje
- na ovaj ili onaj način - određuju njegovo po­
našanje u prometu. To su različiti utjecaji vre­
mena, utjecaj neprilika u obitelji, na radnom
mjestu, zdravstveni razlozi i slično.
Ima mnogo prilika i načina da se čovjeku po­
kvari raspoloženje. Ponekad je dovoljna i jedna
jedina riječ. Način reagiranja u raznim život­
nim situacijama ovisi o temperamentu i karak­
teru svakog pojedinca. Ali stanje naših emocija
ne daje nam nikakvo pravo na ponašanje koje
može nekoga povrijediti ili oštetiti, pogotovu
kad taj netko uopće nije kriv za vaše loše raspo­
loženje.
Zato se morate svladati, a ako vam to ne us­
pijeva - ne sjedajte za upravljač svog vozila sve
dok se bura u vama ne stiša. Jer od afekta srdž­
be do prometne nezgode često je samo jedan
korak, i to možda onaj prvi koji ste tog dana na­
pravili.
po načinu vožnje može ocijeniti karakter voza­
ča. Isto tako ustanovljeno je da se vozač nala­
zi pod stalnim utjecajem raznovrsnih okolno­
sti koje - na ovaj ili onaj način - određuju
njegovo ponašanje u prometu. To su različiti
utjecaji vremena, utjecaj neprilika u obitelji,
na radnom mjestu, zdravstveni razlozi i slič­
no.
Ima mnogo prilika i načina da se čovjeku
pokvari raspoloženje. Ponekad je dovoljna i
jedna jedina riječ. Način reagiranja u raznim
životnim situacijama ovisi o temperamentu i
karakteru svakog pojedinca. Ali stanje naših
emocija ne daje nam nikakvo pravo na pona­
šanje koje može nekoga povrijediti ili oštetiti,
pogotovu kad taj netko uopće nije kriv za vaše
loše raspoloženje.
Zato se morate svladati, a ako vam to ne us­
pijeva - ne sjedajte za upravljač svog vozila
sve dok se bura u vama ne stiša. Jer od afekta
srdžbe do prometne nezgode često je samo je­
dan korak, i to možda onaj prvi koji ste tog
dana napravili.
po načinu vožnje može ocijeniti karakter
vozača. Isto tako ustanovljeno je da se vo­
zač nalazi pod stalnim utjecajem raznovrs­
nih okolnosti koje - na ovaj ili onaj način
- određuju njegovo ponašanje u prometu.
To su različiti utjecaji vremena, utjecaj ne­
prilika u obitelji, na radnom mjestu, zdrav­
stveni razlozi i slično.
Ima mnogo prilika i načina da se čovjeku
pokvari raspoloženje. Ponekad je dovoljna i
jedna jedina riječ. Način reagiranja u raz­
nim životnim situacijama ovisi o tempera­
mentu i karakteru svakog pojedinca. Ali sta­
nje naših emocija ne daje nam nikakvo pra­
vo na ponašanje koje može nekoga povrije­
diti ili oštetiti, pogotovu kad taj netko uop­
će nije kriv za vaše loše raspoloženje.
Zato se morate svladati, a ako vam to ne
uspijeva - ne sjedajte za upravljač svog vo­
zila sve dok se bura u vama ne stiša. Jer
od afekta srdžbe do prometne nezgode često
je samo jedan korak, i to možda onaj prvi
koji ste tog dana napravili.

U knjigama o bontonu prilično skromno mjesto
zauzimaju pravila pristojnog ponašanja
u automobilu i oko njega. Ono što je do sada
napisano o tome, svodi se uglavnom na pravila
ponašanja u automobilu — pri ulaženju
ili izlaženju iz njega, o odnosu putnika prema
vozaču i obratno, o razgovoru za vrijeme vožnje,
pušenju u automobilu i sličnom.
Nepristojno ponašanje ne očituje se međutim
samo u automobilu, već i na cesti, sudjelovanjem
u prometu, a knjige o bontonu nisu tome
posvećivale nikakvu pažnju. A upravo o tome
želimo prozboriti koju riječ. Već samim tim što
ste kupili kola i uključili se u promet,
obavezali ste se i na određeno ponašanje na
svim mjestima na kojima se budete kretali
svojim automobilom.
U knjigama o bontonu prilično skromno mjesto
zauzimaju pravila pristojnog ponašanja
u automobilu i oko njega. Ono što je do sada
napisano o tome, svodi se uglavnom na pravila
ponašanja u automobilu — pri ulaženju
ili izlaženju iz njega, o odnosu putnika prema
vozaču i obratno, o razgovoru za vrijeme vožnje,
pušenju u automobilu i sličnom.
Nepristojno ponašanje ne očituje se međutim
samo u automobilu, već i na cesti, sudjelovanjem
u prometu, a knjige o bontonu nisu tome
posvećivale nikakvu pažnju. A upravo o tome
želimo prozboriti koju riječ. Već samim tim što
ste kupili kola i uključili se u promet,
obavezali ste se i na određeno ponašanje na
svim mjestima na kojima se budete kretali
svojim automobilom.

122
TEHNIKA SLAGANJA DIJELJENJE RIJEČI

U knjigama o bontonu prilično skromno mjesto
zauzimaju pravila pristojnog ponašanja
u automobilu i oko njega. Ono što je do sada
napisano o tome, svodi se uglavnom na pravila
ponašanja u automobilu — pri ulaženju
ili izlaženju iz njega, o odnosu putnika prema
vozaču i obratno, o razgovoru za vrijeme vožnje,
pušenju u automobilu i sličnom.
Nepristojno ponašanje ne očituje se međutim
samo u automobilu, već i na cesti, sudjelovanjem
u prometu, a knjige o bontonu nisu tome
posvećivale nikakvu pažnju. A upravo o tome
želimo prozboriti koju riječ. Već samim tim što
ste kupili kola i uključili se u promet,
obavezali ste se i na određeno ponašanje na
svim mjestima na kojima se budete kretali
svojim automobilom.
U knjigama o bontonu prilično skromno mjesto
zauzimaju pravila pristojnog ponašanja
u automobilu i oko njega. Ono što je do sada
napisano o tome, svodi se uglavnom na pravila
ponašanja u automobilu — pri ulaženju
ili izlaženju iz njega, o odnosu putnika prema
vozaču i obratno, o razgovoru za vrijeme vožnje,
pušenju u automobilu i sličnom.
Nepristojno ponašanje ne očituje se međutim
samo u automobilu, već i na cesti, sudjelovanjem
u prometu, a knjige o bontonu nisu tome
posvećivale nikakvu pažnju. A upravo o tome
želimo prozboriti koju riječ. Već samim tim što
ste kupili kola i uključili se u promet,
obavezali ste se i na određeno ponašanje na
svim mjestima na kojima se budete kretali
svojim automobilom.

Čitalac je inače sklon da se prilagodi (adaptira) ili »učita« na određenu dužinu

redaka, a to kod teksta s nejednakom dužinom redaka nije moguće. Retci se
najčešće poravnavaju uz lijevi rub (slagar govori o »lijevom bloku«), a takav
raspored redaka susrećemo kod rukom pisanog i kod daktilografiranog teksta;
desni rub teksta je neoštar i predstavlja za čitaoca izvjesnu zonu nesigurnosti.
Ako su retci poravnati u desno (»desni blok«), onda je neprilika za čitaoca
veća, pošto neizjednačeni lijevi rub svaki puta otežava povratak na početak
idućeg retka. Ako su retci nejednakih dužina centrirani, tj. poravnati u odnosu
na središnju os, onda su rubovi obostrano »omekšani«, nedefinirani i raspli­
nuti; čitanje takvog teksta znatno je otežano, pogotovu ako se radi o većoj
količini teksta.
Sasvim shematski, postoji još jedna mogućnost prezentacije teksta: retci su
nejednake dužine, a nisu poravnati ni lijevo, ni desno, a nisu ni centrirani.
Slagar u tom slučaju govori o slobodnom rasporedu redaka, želeći istaknuti
da se retci ne pokoravaju nikakvoj osi. Tekst s tako raspoređenim retcima
mora biti dobro uravnotežen i nije ga lako ostvariti, pa ga vjerojatno zbog
toga i rijetko susrećemo.

DIJELJENJE RIJEČI
Ručni slagar i strojoslagar nastojat će da redak bude isključen bez dijeljenja
riječi, tj. da se granica između redaka podudara s granicom između riječi.
Ako započeta riječ ne stane u redak, a bez nje se redak ne može uredno isklju­
čiti, tada se ta k ritič n a r ije č mora dijeliti. Iza prvog dijela riječi, na kraju
retka, stavlja se d iviz kao optički signal i upozorenje čitaocu da ta riječ nije
završena i da se njen preostali dio nalazi na početku idućeg retka.
Stavljanje diviza obaveza je slagara prema čitaocu i dio slagarske etike. Ne­
dopustiva je stoga praksa nekih novinskih slagara koji stavljaju diviz samo u
slučaju kada to njim a odgovara: ako u retku nema dovoljno prostora onda
će diviz ispustiti, a čitalac neka se snalazi kako zna i umije.
Današnji pravopis svodi dijeljenje riječi na praktičnu mjeru; ne inzistira se
više na rastavljanju riječi na gramatičke slogove u doslovnom smislu. Inače
se dijeljenje riječi zasniva na kontrastu između glasova ( f o n e m a ), koji se po
tradiciji dijele na v o k a le ili samoglasnike i k o n so n a n te ili suglasnike. Pravila
o dijeljenju riječi variraju od jezika do jezika.

123
DIJELJENJE RIJEČI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

S tipografskog gledišta nedopustivo je uzastopno dijeljenje riječi u više od

dva retka; iznimku čine uski formati, npr. u novinskom slogu. Jedno jedino
slovo nije dozvoljeno ostavljati na kraju retka (U-GAO), niti prenijeti u idući
redak (UGA-O). Kod prijeloma treba na dnu stranice izbjegavati retke koji
završavaju divizom. U naslovima i u stihovima dijeljenje riječi nije dopušteno.
U automatskoj obradi teksta dijeljenjem riječi upravlja program za dijeljenje
riječi, koji je inače sastavni dio svakog programa za slaganje. Program za dije­
ljenje riječi obično se zasniva na lo g i č k i m p r a v i l im a , tj. na ponašanju pojedi­
nih konsonanata u konsonantskim skupinama. Kakve su mogućnosti današnjih
programa za dijeljenje riječi, to ćemo lako procijeniti čitajući novine: neko­
rektnih i nezgrapnih dijeljenja uvijek se nađe, pa čak i u naslovima i podnaslo­
vima. Ako čitalac dobronamjerno i s razumijevanjem prihvati takvu pojavu u
novinama, smatrajući to neizbježnim ustupkom novoj tehnologiji, ne bi trebalo
da se pomiri s lošim dijeljenjima riječi u knjigama.
Djelovanje programa za dijeljenje može se poboljšati primjenom fakultativnog
diviza (0 ). To je posebna komanda kojom se može odrediti da se neka riječ
u slučaju potrebe dijeli drugačije nego što je predviđeno programom za dije­
ljenje riječi. Fakultativni diviz uvrštava se tokom tipkanja teksta ili korekture,
a unutar jedne riječi može se upotrebiti i više puta. Primjena te komande
predviđena je u prvom redu za strana imena i strane riječi, te za složenice
kod kojih se prilikom dijeljenja odstupa od uobičajenih logičkih pravila, kao
na primjer W ASH0ING0TON, SUPER0OKSID.
Ako fakultativni diviz stoji ispred neke riječi u tekstu, tada sistem tu riječ
neće dijeliti ni u kojem slučaju.
Sigurno je da programi za dijeljenje riječi imaju ograničen domet. Znatnu mo­
gućnost da se učinak takvog programa popravi pruža nam rječnik iznimaka;
to je poseban dodatni program (modul) koji omogućava korisniku da načini
popis svih onih riječi koje se ne pokoravaju općim logičkim pravilima, tj. svih
onih riječi koje program pogrešno ili nezgrapno dijeli. Zavisno o potrebama
i mogućnostima, korisnik će izrađivati specifične rječnike iznimaka, prilago­
đene pojedinim izdanjima ili pojedinim kategorijama tekstova i takve rječnike
zatim stalno aktualizirati brisanjem suvišnih i unošenjem novih riječi.
Prim jer: Programom je predviđeno da se u latiničkim tekstovima nikada ne
dijele dvoslovi (digrami) DZ, LJ, NJ, ali u rječniku iznimaka treba predvidjeti:
IN-JEKCIJA, KON-JUNKTURA, TAN-JUG,
NAD ŽIVJETI, PRED-ŽIVOT, POD-ŽUPAN

Razumljivo je da se u rječnik iznimaka za neke riječi mogu unijeti i zabrane

dijeljenja.

Prilikom dijeljenja riječi najviše poteškoća stvarat će nam s l o ž e n i c e , to jest

spojevi od dviju ili više riječi; složenice se prvenstveno dijele na svoje kom­
ponente, a tek u krajnjem slučaju drugačije. Svako dijeljenje riječi predstavlja
za čitaoca svojevrsnu barijeru, pa i zahtijeva od njega dodatni napor u savla­
davanju teksta. Loše dijeljene složenice znatno povećavaju taj napor. Tako će
čitalac lakše izaći na kraj na primjer sa NOVO-GODIŠNJI, AUTO-CESTA, nego
sa NOVOGO-DIŠNJI, AUTOCE-STA. Bit će stoga praktično ako program za
dijeljenje riječi bude sadržavao popis prefiksa (predmetaka) i sufiksa (dome-
taka), koji će znatno popraviti kvalitetu dijeljenja riječi.
Ako unutar neke riječi dolazi diviz, tada će program takvu riječ uvijek dijeliti
na mjestu na kojemu stoji diviz i nikako drugačije. Diviz unutar riječi smatra
se naime prioritetnom pozicijom za dijeljenje. Tu mislimo na polusloženice
( r a d i o - d r a m a , p ilo t - lo v a c , l o v o r - v i j e n a c , s p o m e n - p l o č a ) , odnosno složena imena
( M il i ć - b a r j a k t a r , M e h m e d - p a š a , K u l e n - V a k u f , H e r c e g - N o v i ), složena prezimena
( K u n c - M i l a n o v , M o l n a r - T a l a j i ć ) , te brojne složene pridjeve ( k r e d i t n o - m o n e t a r n i ,
k u l t u r n o - h i s t o r i j s k i , m a k r o - e k o n o m s k i ) i slično.

124
TEHNIKA SLAGANJA DIJELJENJE RIJEČI

Standardni programi dijelit će riječi samo u onom slučaju ako u retku ostaju
najmanje dva slova, odnosno ako se u idući redak mogu prenijeti najmanje dva
slova. To znači da program uopće ne razmatra mogućnost dijeljenja dvoslov-
nih i troslovnih riječi. Programi koji su namijenjeni obradi knjižnih tekstova
pružaju nam mogućnost da minimum slova u naprijed opisanom smislu defi­
niramo u rasponu od 2 /2 do 6 /6 , pri čemu se može odabrati npr. 3 /4 (ostaju
najmanje tri, a prenose se najmanje četiri slova). Logično, minimum koji je
definiran sa 5 /5 ili čak 6 /6 , gotovo je ravan zabrani dijeljenja.

DIJELJENJE RIJEČI_______________________ 2 /2 DIJELJENJE RIJEČI_______________________ 3 /3

Stanje vaših emocija ne daje vam nikakvo pravo na po­
našanje koje može nekoga povrijediti ili oštetiti, pogoto­
vu kad taj netko uopće nije kriv /a vaše raspoloženje.
Zato se morate svladati, a ako am to ne uspijeva - ne
sjedajte za upravljač sve dok se bura u vama ne stiša.
Jer od afekta srdžbe do prometne nezgode često je
samo jedan korak, i to možda onaj prvi koji ste tog dana
napravili. Još više smeta običaj nekih vozača da dugo i
više nego treba, osobito u hladna zimska jutra, ostavlja­
ju motore da se zagrijavaju pod čokom. Za to vrijeme
čiste stakla od leda ili snijega, razgovaraju gla'sno sa su­
sjedima, dozivaju supružnika, svaki -čt!s ulaze \i kola da
nešto uzmu ili ostave, pa treskora zatvaraju vrata, da bi
na kraju zaglušnim dodavanjem gasa okončali zagrija­
vanje motora. Vožnja u gradu bila bi mnogo jednostav­
nija kad zajedno s vama ne bi vozili drugi - u istom, su­
protnom ili poprečnom smjeru. Dok se kreće prena­
trpanim gradskim prometnicama, uz bezbroj prilika za
nesporazume i sudare, čovjek ima mnogo mogućnosti
da pokaže svoje nepoznavanje osnovnih pravila bon­
tona. Defenzivna vožnja sadrži mnoge elemente lijepog
ponašanja za upravljačem. Sadrži sve ono što zahtijeva­
ju prometni propisi, moralne i društvene norme. Jedna
od kvaliteta defenzivnog vozača jest etička strana njego-
Stanje vaših emocija ne daje vam nikakvo pravo na
ponašanje koje može nekoga povrijediti ili oštetiti,
pogotovu kad taj netko uopće nije kriv za vaše raspolo­
ženje. Zato se morate svladati, a ako vam to ne uspijeva
- ne sjedajte za upravljač sve dok se bura u vama ne
stiša. Jer od afekta srdžbe do prometne nezgode često
je samo jedan korak, i to možda onaj prvi koji ste tog
dana napravili. Još više smeta običaj nekih vozača da
dugo i više nego treba, osobito u hladna zimska jutra,
ostavljaju motore da se zagrijavaju pod čokom. Za to
vrijeme čiste stakla od leda ili snijega, razgovaraju gla­
sno sa susjedima, dozivaju supružnika, svaki čas ulaze
u kola da nešto uzmu ili ostave, pa treskom zatvaraju
vrata, da bi na kraju zaglušnim dodavanjem gasa okon­
čali zagrijavanje motora. Vožnja u gradu bila bi mnogo
jednostavnija kad zajedno s vama ne bi vozili drugi - u
istom, suprotnom ili poprečnom smjeru. Dok se kreće
prenatrpanim gradskim prometnicama, uz bezbroj pri­
lika za nesporazume i sudare, čovjek ima mnogo
mogućnosti da pokaže svoje nepoznavanje osnovnih
pravila bontona. Defenzivna vožnja sadrži mnoge ele­
mente lijepog ponašanja za upravljačem. Sadrži sve ono
što zahtijevaju prometni propisi, moralne i društvene
norme. Jedna od kvaliteta defenzivnog vozača jest

DIJELJENJE RIJEČI_______________________ 4 / 4 ZABRANA DIJELJENJA____________________ 0 / 0

Stanje vaših emocija ne daje vam nikakvo pravo na
ponašanje koje može nekoga povrijediti ili oštetiti,
pogotovu kad taj netko uopće nije kriv za vaše raspolo­
ženje. Zato se morate svladati, a ako vam to ne uspijeva
- ne sjedajte za upravljač sve dok se bura u vama ne
stiša. Jer od afekta srdžbe do prometne nezgode često
je samo jedan korak, i to možda onaj prvi koji ste tog
dana napravili. Još više smeta običaj nekih vozača da
dugo i više nego treba, osobito u hladna zimska jutra,
ostavljaju motore da se zagrijavaju pod čokom. Za to
vrijeme čiste stakla od leda ili snijega, razgovaraju
glasno sa susjedima, dozivaju supružnika, svaki čas
ulaze u kola da nešto uzmu ili ostave, pa treskom zatva­
raju vrata, da bi na kraju zaglušnim dodavanjem gasa
okončali zagrijavanje motora. Vožnja u gradu bila bi
mnogo jednostavnija kad zajedno s vama ne bi vozili
drugi - u istom, suprotnom ili poprečnom smjeru. Dok
se kreće prenatrpanim gradskim prometnicama, uz
bezbroj prilika za nesporazume i sudare, čovjek im;
mnogo mogućnosti da pokaže svoje nepoznavanje
osnovnih pravila bontona. Defenzivna vožnja sadrži
mnoge elemente lijepog ponašanja za upravljačem.
Sadrži sve ono što zahtijevaju prometni propisi,
moralne i društvene norme. Jedna od kvaliteta defen-
Stanje vaših emocija ne daje vam nikakvo pravo na
ponašanje koje može nekoga povrijediti ili oštetiti,
pogotovu kad taj netko uopće nije kriv za vaše
raspoloženje. Zato se morate svladati, a ako vam to ne
uspijeva - ne sjedajte za upravljač sve dok se bura u
vama ne stiša. Jer od afekta srdžbe do prometne
nezgode često je samo jedan korak, i to možda onaj prvi
koji ste tog dana napravili. Još više smeta običaj nekih
vozača da dugo i više nego treba, osobito u hladna
zimska jutra, ostavljaju motore da se zagrijavaju pod
čokom. Za to vrijeme čiste stakla od leda ili snijega,
razgovaraju glasno sa susjedima, dozivaju supružnika,
svaki čas ulaze u kola da nešto uzmu ili ostave, pa
treskom zatvaraju vrata, da bi na kraju zaglušnim
uodavanjem gasa okončali zagrijavanje motora. Vožnja
u gradu bila bi mnogo jednostavnija kad zajedno s
vama ne bi vozili drugi - u istom, suprotnom ili
poprečnom smjeru. Dok se kreće prenatrpanim
gradskim prometnicama, uz bezbroj prilika za
nesporazume i sudare, čovjek ima mnogo mogućnosti
da pokaže svoje nepoznavanje osnovnih pravila
bontona. Defenzivna vožnja sadrži mnoge elemente
lijepog ponašanja za upravljačem. Sadrži sve ono što
zahtijevaju prometni propisi, moralne i društvene

125
ESTETSKI PROGRAMI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Komandom za zabranu dijeljenja program za dijeljenje privremeno se stavlja

izvan djelovanja. U tom slučaju tekst će biti isključen bez ijednog dijeljenja
riječi; razmaci između riječi bit će u nekim retcima veći, pa i znatno veći
od definirane maksimalne vrijednosti (emax). Isključivanje bez dijeljenja riječi
upotrebljava se prvenstveno za slog s nejednakim retcima koji su poravnati
u lijevo, u desno ili u sredinu. U praksi se zabrana dijeljenja primjenjuje i
za one tekstove na stranom jeziku za koji ne raspolažemo prikladnim progra­
mom za dijeljenje riječi.

ESTETSKI PROGRAMI
Od programa za automatsko isključivanje mogli bismo očekivati da će prven­
stveno nastojati da svaki redak isključi bez dijeljenja riječi. Na žalost, svi su
programi (čast iznimkama!) napisani tako da nastoje natrpati u redak onoliko
teksta koliko je samo moguće. Stoga će automatski isključeni tekst uvijek za­
uzimati manje prostora nego tekst koji je isključen posredovanjem čovjeka.
Danas još ne postoji program koji bi vodio računa o tome da se izbjegne
suviše često uzastopno dijeljenje riječi ili program koji ne bi napravio izlazni
redak u kojemu dolazi samo jednosložni ostatak dijeljene riječi. Kod novinskih
tekstova to neće biti veća smetnja, a kod knjižnih tekstova ne preostaje
drugo, nego da se takve nezgrapnosti isprave korektumim zahvatom.
S druge strane pohvalno je nastojanje da se prikladnim dodatnim programom
(modulom) omogući automatsko podrezivanje, tj. smanjivanje debljinskih vri­
jednosti sa ciljem da se izjednače bjeline između kritičnih parova slovnih
znakova, kao što su npr. AT, AV, FA, LV, LT, TA, odnosno Ta, Te, To, Va itd.
Kao što je kod olovnog sloga pozicija slovnog znaka fiksirana u odnosu na
bazu olovnog slova ili trup matrice za slagaći stroj, tako je i kod fotosloga
pozicija svakog slovnog znaka strogo definirana u odnosu na (horizontalnu)
t e m e l j n u p i s m o v n u U n iju i u odnosu na (vertikalnu) l i j e v u r e f e r e n t n u l i n i j u ;

MULTIVAT MULTIVAT
Metalurški cement Metalurški cement
Nitroceluloza Nitroceluloza
Oksiceluloza Oksiceluloza
Proteini Proteini
Teorija relativnosti Teorija relativnosti
Transformatori Transformatori
Uzimanje uzoraka Uzimanje uzoraka
Ventilatori Ventilatori
Vodeni putevi Vodeni putevi
Zemni plin Zemni plin

126
TEHNIKA SLAGANJA ESTETSKI PROGRAMI

U knjigama o bontonu pri­ U knjigama o bontonu pri­

lično skromno mjesto zau­ lično skromno mjesto zau­
zimaju pravila o pristojnom zimaju pravila o pristojnom
ponašanju u automobilu i ponašanju u automobilu i
oko njega. Ono što je do oko njega. Ono što je do
sada o toj temi napisano, sada o toj temi napisano,
svodi se uglavnom na pra­ svodi se uglavnom na pra­
vila ponašanja u automo­ vila ponašanja u automo­
bilu — pri ulaženju ili izla- bilu — pri ulaženju ili izla-
ženju iz njega, o odnosima ženju iz njega, o odnosima
putnika i vozača, o razgo­ putnika i vozača, o razgo­
voru za vrijeme vožnje, pu­ voru za vrijeme vožnje, pu­
šenju u kolima ili sličnom. šenju u kolima ili sličnom.
Neizjednačeni (lijevo) i estetskim programom dotjerani tekst (desno): razmaci između slovnih
znakova, a i rubovi teksta automatski su izjednačeni.

nadalje je svakom slovnom znaku pripisana njegova d e b l j i n s k a v r i j e d n o s t , koja

je definirana cijelim brojem r e l a t i v n i h j e d i n i c a . I kod olovnog sloga i kod
fotosloga uračunata je i minimalna b j e l i n a , koja je potrebna da se taj slovni
znak u tekstu ne dodiruje sa susjednim znakovima. Kod fotosloga uvijek po­
stoji mogućnost da se debljinska vrijednost slovnih znakova smanji ili poveća,
ali se taj zahvat uvijek odnosi na desni rub slovnog znaka.
U novije vrijeme uz neke slagaće sisteme dolaze posebni e s t e t s k i p r o g r a m i
koji nastoje otkloniti taj nedostatak i korigirati poziciju pismovne slike kako
u odnosu na lijevi i desni rub teksta, tako i na bjeline između slovnih znakova.
Naši ogledni primjeri najbolje će pokazati u čemu je stvar.

127

Povijest knjižnog slikarstva započinje velikim
minijaturistima - redovnicima irskih i karo­
linških opatija, koji su skupocjenim bojama
i zlatom izrađivali inicijale i slike na perga-
mentnim rukopisima. Beskrajnim strpljenjem
stvarali su, ne mareći za vrijeme. Kasnije,
u eri viteštva, pisali su i ukrašavali dvorski
umjetnici po nalogu bogatih vladara histo­
rijske knjige. U 15. stoljeću, procvatom trgo­
vačkih gradova, javile su se nove potrebe:
skupocjena rukopisna knjiga, kao unikat, nije
više mogla udovoljiti poraslim zahtjevima, pa
je potražen put za umnožavanje knjiga. Od
davnina poznata tehnika ukrašavanja tekstila
uz pomoć drvenih žigova, te ukrašavanje vi­
teške opreme i oružja rezbarenjem, doveli su
do drvoreza, odnosno bakroreza. To je bio put
od rukopisne do štampane knjige (prepisi­
vao knjiga postao je slagarom), put od mini­
jature do koloriranog drvoreza i konačno do
višetonskog drvoreza i bakropisa.
Najstariji datirani drvorez iz 1423. godine
(biblioteka Johna Rylanda u Manchester).
128
KNJIŽNO SLIKARSTVO
Likovnu umjetnost koja se bavi opremanjem knjige nazi­
vamo k n již n im s l ik a r s t v o m ili i l u m i n a c i j o m (engl. i l l u m i n a t i o n ,
franc, e n l u m i n u r e ) . Iako mu neke karakteristike nalazimo već
kod egipatskih papirusnih svitaka, starih blizu 4 0 0 0 godina,
početak knjižnog slikarstva pripisujemo 4. stoljeću naše ere,
tj. onom vremenu kada je knjiga već bila prerasla od svitka
u kodeks. Svi dekorativni elementi (inicijali, ornamenti)
srednjovjekovnih r u k o p i s n i h k n jig a jednako su karakteristični
kao i slikovni prikazi - i l u s t r a c i j e ; u prepisivačkim centrima
djeluju m i n i j a t o r i i r u b r i k a t o r i - umjetnici koji crvenom
(kasnije i modrom i zelenom) bojom ispisuju naslovne retke
i crtaju inicijale, te ilu m in a to jri koji slikaju ilustracije; takva
podjela rada ostaje sve do 13. stoljeća, kada ta razlika nestaje,
pa oba naziva dobivaju isto značenje. Pojava d r v o r e z a u
14. stoljeću donosi bitnu promjenu, jer se proizvodnja knjiga
postepeno mehanizira. Uvodi se običaj da se otisnuti drvorezi
koloriraju, a umjetnici koji to rade nazivaju se i l u m i n i s t i m a .
Najstariji otisci s drvoreza u Evropi potječu iz 1377. godine;
bile su to igraće karte i slike svetaca. Kasnije (1430) je rez-
baren i tekst, pa se javljaju i prve knjige štampane s drvenih
ploča. Prve takve knjige sadržavale su pretežno slike, a tekst
je bio sveden na najnužnija objašnjenja. Razlikujemo k s ilo -
k i r o g r a f s k a iz d a n ja (do 1450), kod kojih su slike otiskivane s
drvoreza, a tekst je naknadno upisivan rukom, te k s i l o g r a f s k a
iz d a n ja (1430 do 1480), kod kojih su i slike i tekst otiskivani
s drvoreza. Takve su knjige sastavljane od araka sa po dva lista
( f o l i o ) ; svaki je arak imao otisnutu drugu i treću stranicu,
dok su prva i četvrta bile prazne, pošto se je s drvenih ploča
mogao dobiti otisak samo s jedne strane (otiskivanje se vršilo
trljanjem na poleđini papira koji je prethodno položen na
bojom premazani drvorez).
Pronalaskom pomičnih slova, sredinom 15. stoljeća, za­
počinje kriza knjižnog slikarstva; umjetnost minijatora nije
doduše odmah uvenula i ona još neko vrijeme živi na margi­
nama štampanih knjiga i na stranicama raskošnih izdanja.
Sredinom 16. stoljeća minijatori prenose svoju djelatnost na
novo područje, izrađujući slike na različitim podlogama, a
ostajući vjerni malom formatu; danas takve umjetnike nazi­
vamo m i n i j a t u r i s t i m a . Pronalaskom fotografije i razvitkom
grafičke reprodukcione tehnike, umjetničkoj opremi knjiga
pružaju se nove mogućnosti, a likovni umjetnici surađuju u
proizvodnji knjiga pretežno kao i l u s t r a t o r i .
KNJIŽNO SLIKARSTVO DRVOREZ

U 16. stoljeću postepeno se izgubio ilustra-

cioni drvorez; degenerirao se u reprodukcioni
drvorez prema djelima slavnih slikara ili je
jednostavno ustuknuo pred tehnikama dubokog
tiska: bakrorezom, čeličnim rezom, bakro-
pisom, akvatintom ili njihovim varijantama,
tako da je u 17. stoljeću bakropis bio vodeća
ilustraciona tehnika.
Godine 1775. uveo je Thomas Bewick izradu
drvoreza na ploči poprečnog (a ne uzdužnog
kako je do tada bilo uobičajeno) presjeka.
Takva gravura u drvetu (njem. Holzstich),
zahvaljujući većoj homogenosti i tvrdoći dr-
veta, najčešće šimširovine, dopušta slobodu Srednjovjekovni drvorez (detalj) s karakterističnim »tvrdim« i »grubim«
reza u svim pravcima, pa i sjenčanje crteža. vođenjem linije.
U 19. stoljeću razvijena je ova vrsta drvo­
reza do savršenstva (ksilografija ili višetonski
drvorez; njem. Tonholzstich ) i bila je domi­
nantna tehnika u ilustriranju knjiga i časopisa
gotovo cijelo jedno stoljeće.

Thomas Bewick, Divlji bik iz Chillinghama (detalj), gravura u drvetu (1789).

Idiličan razvitak ilustracione tehnike narušen

je pronalaskom litografije (Alois Senefelder,
1798). Prednosti nove grafičke tehnike na
genijalan su način iskoristili francuski umjet­
nici; na prvom mjestu Goya kao emigrant u
Francuskoj, a zatim Daumier, Gericault, Dela­
croix, pa impresionisti.
To bi bio kratak opis puta od tvrdog, line­
arnog drvoreza anonimnih kasnogotičkih maj­
stora, preko pokretljivijeg i varijacijama boga­
tijeg bakropisa, do suptilne, mekanom kredom
izvedene crno-bijele litografije i konačno do
višebojne litografije koja s područja grafike
prelazi na područje slikarstva.
Obje nove tehnike - ksilografija i litografija -
omogućavale su brži rad, ali i tisak znatno
većih naklada. Umjetnik je izrađivao crtež
na litografskom kamenu, a taj je nakon ke­
mijske obrade direktno služio kao tiskovna
forma. I za gravuru u drvetu umjetnik je crtao Albrecht Durer, detalj drvoreza iz ciklusa Velika pasija (1496-1511).
direktno na drvenoj ploči, ali je gravuru izra­
đivao ksilograf - školovani i specijalizirani
drvorezbar. Takva podjela rada postojala je
već u 16. stoljeću, a sada je samo razrađena
i to do pravog savršenstva.
Litografija je uglavnom služila za ilustracije
većeg formata, za slike preko cijele knjižne
stranice. Drvorez je ostao umjetnost inici­
jala, vinjete, rubne letvice i slike manjeg for­
mata. Litografirana slika morala se otiskivati
zasebno, u odvojenom tiskovnom postupku.
Drvorezi su međutim ugrađivani u olovni slog
i otiskivani zajedno s tekstom, što je bila
golema prednost u domeni ilustracione teh­
nike, prednost koja je danas na području Ksilografija je u 19. stoljeću razvijena do zanatske perfekcije. Bogatstvo
modernog ofsetnog tiska i bakrotiska ukinuta sivih tonova i izvanredno oštro crtanje detalja nedostižno je za našu
uvođenjem fotosloga. današnju reprodukcionu tehniku.

129
DRVOREZ TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

DESNO: Biblia pauperum (Biblija siromaha),

ksilografsko izdanje iz 15. stoljeća. Tekst je
zajedno sa crtežom rezbaren u drvenoj ploči,
a otisak je izrađen trljanjem.

Ksilografske ili drvorezne knjige (njem. Block-

buch) otiskivane su s rezbarenih drvenih
ploča. U njima dominiraju slike, a tekst je
ograničen na najnužnija objašnjenja, pa bismo
ih mirne savjesti mogli nazvati i »slikovni­
cama za odrasle«. Malo je ovih knjiga saču­
vano, ali su one sigurno bile vrlo raširene
pošto su općenito sadržavale pučku literaturu.
Od knjiga nabožnog sadržaja najčešće se javlja
Biblia pauperum (Biblija siromaha), Speculum
humanae salvationis (Ogledalo ljudskog spa­
senja) i Ars moriendi (Umijeće umiranja).
Knjige svjetovnog sadržaja najčešće su kalen­
dari, astronomske ili gatalačke knjige, te la­
tinske gramatike nazvane donatima, prema
imenu rimskog gramatičara Aeliusa Donatusa.

U ukrašavanju srednjovjekovnih rukopisnih knjiga razabi-

Potražnja ilustriranih knjiga u 19. stoljeću
bila je silno porasla. Ksilograf je postao ravno­
pravnim članom u timu grafičkih radnika koji
su djelovali u proizvodnji knjiga. Takvo je
stanje potrajalo sve do dvadesetih godina na­
šeg stoljeća, kada je razvijena reprodukciona
fotografija, cinkografija i fotolitografija.
rem o različite stilove, koji obično u sebi nose i nacionalna
obilježja. M erovinšku dekorativnu um jetnost, koja se u 8. sto­
ljeću p roširila Evropom, k arakteriziraju inicijali ukrašeni ri­
bam a i pticam a. Rukopisi irskih redovnika iz 8. i 9. stoljeća
nose posebno obilježje zbog keltskog stila u inicijalim a i zbog
okvira s točkastim rubovim a, zmajevim glavama i- drugim
m itskim životinjama. Bizantska knjižna um jetnost koja je do­
segla svoj vrhunac u 11. i 12. stoljeću pod jakim je utjecajem
orijentalne um jetnosti.
U karolinškom razdoblju zapaža se nastojanje da se uza­
jam no usklade različiti nacionalni elem enti koji se očituju u
rukopisim a sakupljenim sa svih strana, ali je u isto vrijem e
zanim anje za klasičnu starini! izazvalo oživljavanje antičkih
motiva. Ovdje nalazimo m otive iz biljnog carstva - cvijeće,
pupoljke, lišće - koji se izvode sve raskošnije i likovno sa­
vršenije, a često im se dodaju i grčki ornam enti.
U gotičkom razdoblju knjižne stranice dobivaju novi izgled:
pism ovna ploha, ilustracije i ornam enti, stapaju se u jedin­
stvenu cjelinu. Uska slova inicijala još se više izdužuju doda­
vanjem tankih spiralnih linija ili pak viticam a i nazubljenim
granam a. Razvitak m inijature, koja postepeno prelazi iz ruku
redovnika u ruke svjetovnih m ajstora, ide uglavnom istim
putem kao i razvitak gotičke plastike.

130
KNJIŽNO SLIKARSTVO
Pojedinačni list kao ukrasni motiv, obično
umjesto uvlake na početku odlomka, javlja se
već u antičkim rukopisima, pa je sa srednjo­
vjekovnih rukopisnih knjiga preuzet i od
prvih štampara. ISO ISO ISO ISO ISO ISO ISO ISO
Sličnu namjenu imali su sitni ukrasni ele­
menti za popunjavanje redaka (njem. Zeilen-
fuller). Kad bi se u naslovu ili u tekstu
pojavio koji nepotpun redak, slagar bi raspo­
loživu prazninu popunjavao, dodajući retku
takve ukrase. Neko vrijeme je to bila prava
pošast: prvi i posljednji redak u svakom ak-
cidenčnom slogu bili su jednostavno natrpani
sićušnim ukrasima; bjeline uvlaka i izlaznih
redaka izbjegavane su u namjeri da se na­
glasi zatvorenost pravokutne pismovne plohe.
Štamparski signet (znak) Fusta i Schdffera
FUST I SCHOFFER
čamauir qutnon
abijtmofiliornipioc;
ttnrnaptaatamium
flftoinratfo&rai
famenon
mtatonurauomtao
eiuonmkgeetimmctabttur atno fm
ertttat®ItgttuquoDplatatutfl
ftrnafcturfuaafe:q Mu fuutiabitin
5
lje(uo©(tfolm nofeflrnt;*otanturp
&
faritftfirmMtlofirraipiinofinfcO
tan$pulmaoue^pmtuntuoafaritttrrt.
lOeononremrgštirnmnniudttionetp
pomeotnrodiom&o&ClmnrnutDmo
ntaiuItooetttertmpmop&tt,Gfia^
Johann Fust i Peter Schoffer, detalj iz Psaltira (Mainz,
1457); dvobojni inicijal otisnut je zajedno s tekstom.
M inijature ren esan sn ih rukopisa prepoznajem o po m oti­
vima koji oponašaju antiku: razigrani am oreti, stupovi, vaze,
pupoljci u okvirim a i inicijalim a. I prve tiskane knjige ostav­
ljaju snažan estetski dojam, je r dosljedno nastavljaju dugu tra ­
diciju srednjovjekovnih rukopisa. N ajstariji štam pari rezali su
slova prem a rukopisnom pism u, pa su i sm ještajem teksta na
knjižnoj stranici oponašali stare rukopisne knjige. Izradu ini­
cijala i ukrasa prepuštali su ilum inatorim a.
P eter Schoffer i Johannes Fust štam pali su 1457. godine u
M ainzu Psaltir koji predstavlja vrhunski dom et ranog štam-
parstva. To je prva štam pana knjiga koja u svojoj završnoj
form uli (kolofonu) bilježi im ena svojih tvoraca i datum kada
je završena; ona je i prva knjiga koja nosi znak (signet) svojih
štam para: dva štita obješena o odrezanu granu. Kasnije je
uveden običaj da štam pari svojim signetom obilježavaju knjige
koje su izašle iz njihovih radionica. Taj Psaltir ujedno je prva
knjiga koja je u potpunosti izrađena tiskom, zajedno s dvo­
bojnim (crvenim i plavim) inicijalim a i ukrasim a.
Posve je prirodno da su drvorezi (ilustracije, inicijali i
ukrasi) ugrađivani u knjižne stranice zajedno s olovnim slo­
vim a; takve su stranice zatim otiskivane u jednoj ili više
boja. Posebno se ističe E rhard Ratdolt iz Augsburga, koji je
od 1476. do 1485. djelovao u Veneciji i u svojim knjigama
označio početak venecijanskog drvoreza. Ratdoltovi inicijali i
u k rasn i okviri u drvorezu prvi su koji nose pečat renesanse.
U to vrijem e bio se ustalio običaj da se početne stranice
131
KOBERGER
PLETER je ornament komponiran od ispre­
pletenih linija. Čuveni su kretski pleteri iz
8. stoljeća prije n. e. U 15. stoljeću javljaju
se pleterni ukrasi u gotskim slovima. Vrlo je
omiljen i u ukrašavanju knjižnih korica od
vremena renesanse u slijepom tisku (reljefu)
ili u zlatotisku.
BORDURA (franc, bordure - obrub, porub) je
ornamentalni rubni ili okvirni element koji
se od drevnih vremena upotrebljava u arhi­
tekturi i u ukrašavanju odjeće. Susrećemo je
kao ukras na antičkim rukopisima, u srednjo­
vjekovnim rukopisnim knjigama i vrlo često
u knjižnom slikarstvu.
l o u to
o S3 ]
n
ROZETA (franc, rosette - ružica) ukrasni
je motiv kružnog oblika, nalik na ružin cvijet
sa stiliziranim laticama.
IBIIBIIBIIBIIU
MEANDAR je antički ornament čiji se
elementi (pravokutno izlomljena linija ili
polukružni zavoji) ponavljaju u neprekid­
nom nizu. Svoj naziv dobio je po krivudavom
toku maloazijske rijeke Meander (danas
rijeka Menderes u Turskoj).
132
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
(tCecundaettsmudi jpoliil xi
'tc u riil'i a a e mudi pnnnpia a 1 loc babuit port Diluuiu:qd fm t vtiiucrfalc p toni £ n n c fence
tefuno vicctloc o bncipto aut mimdi fhit be. JSlIcfmtofcjcingeiitcfinioquinqiiagcfimofcrro.
MM A5 cd Pm.ljcr. imevpree quoe ©eda et vfido.apptobat © te rmll« Duceim 7. jrltj.-r Om at v I cb
adflbtabamProbc.zp:.anm e. 0 edPm .lrr.8 4 1 .anme. f f e n u Oiluuiu<>op.i00. amioe
©om inue appanut tlo c iđ (fguingcntdnuoauno vire Tfloe.
J 1 .......
0 e Oiuim bonotie ct turticic amafot fu
fcl 1ne amccb. ingemo m1ne 1 mfcgcr 1n
0 c figml feđene qd co inter me crvoe 7 at)
JL Io m n e am m a.0 n .ir.
J ^uemtgfflmcotJm Ojic'.£aoogirapobo
mina .pna erat ad malu.0 mi tpeomee in'viam
rectS ćeduccre fatagcbat.Cticfcinrtaret fin is vm'
uerfe carme picctpit a One vt faceret arcam cr li
gme lougane binimmata intue et epra. que fit
rroceroy cubitoy gcortj«roy longuuditois. 0 ;o
fme 7 port ca flugufti .7 teugo. iCubnu geome
fna» fcjcctibitoe vfualee facere oicfit: qua ptica*
noiitK . 0 it 1ta<5 n-ccetoy.pncav 16gitudi8:drv
qgtnta latirudimsp tngima alnmdime.i . a nm /T -R c u e pluuialie fiuejlne licet Ofcatiir brc fcx
co v f a ad tabularo fb ngme. £ t i cubito cofum R J lVcI quatuor colotee.tn Ouoe colotee pncipa
mab illd . jh q mifiuculae ccnocfa fcnertrn7 orti llu r baba. q Ouo mdicia repntanr. aqua Drtutnyj
»im i latere aortom facice.Hoc ig if port cćrm 7 ptentu figurat ne ampli’ nmcaf .igneue fururo m
WMtrwe ad a rd fabricate ._q .p folono vire efetit Muu fignat p a ignem vrcmiruđmalircr apeetef
ncčruj coporramr. £uctorui$aialru ad ftiadu ge ( T jllo o tliiu tjfln n o prima fccuKcrae rermiatae
nue coy mafefoe f it 7 famnae piter introdunir. ab fid a j vfcg ad Oiluuiu incliifiiie.£fae fctfa uicc-
9
3Ppe trmcB 7 filiij a v*o* 7 nroiee filio y primo prt q 7 ad abtabe natiuitate vfqj perdurat.
ote meP apnf mgrdTu8 e . f a c t o Oilumo cus One 0 e vna cn fitije 7 vroze acrfliotu \>ju»ib’ cr
oem come ocleuit. Ilo e cn toie falnat’ e.0 tcnt* lLrarcbaegretTo:pfertim alrarcedtficatotvaial
tvorca fup alnflimoe moteo anneme. 0 ui loc9 peeohb’ volatilibulcB mudte bolocaurta Orio ob/
egrrflby vocaf .£grefli ceo grae egerdt.£t alta n ilit.£ tc f, odotefuamMtloa>tat, fertOne, fb jo -
f t fiKipiCM facnfuabam. pter qd odem One benedipt ac ftlijo fuio otjene.
Anton Koberger, stranica iz bogato ilustrirane knjige Svjetska kronika
(Liber Chronicarum) Hartmanna Schedela (Nurnberg, 1493).
pog'avlja, po uzoru na liturgijske rukopisne knjige, ukrašavaju
rubnim letvicam a - vitičastim cvjetnim ukrasim a koji izrastaju
iz inicijala; nešto kasnije proširen je rubni ukras tako da je
pokrivao lijevi i gornji rub knjižne stranice. R enesansne
knjižne ukrase karakteriziraju motivi sa stupovima, lišćem
akantusa i vinove loze, čudovišnim životinjam a i maskama.
Od oko 1470. do 1513. godine djelovao je u N tirnbergu
štam par A ntun Koberger, koji je radio sa stotinjak pom oćnika
i dvadesetak tiskarskih preša. Štampao je oko dvije stotine
različitih djela, među kojima i čuvenu Svjetsku kroniku H art­
m anna Schedela (1493); sa svojih 1800 drvoreza jedna je od
najbogatije ilu striran ih knjiga koja je ikada izrađena. Štam­
pana je u dva izađnja - na njem ačkom i na latinskom jeziku.
Crteže za ovu knjigu izradio je Diirerov učenik M ichael W ohl­
gem uth i njegov pastorak W ilhelm Pleydenwurff.
Tvorac renesansne knjige s um jetničkim okvirim a naslov­
nih stranica i inicijala jest Johannes Froben (1460-1527) u
KNJIŽNO SLIKARSTVO
AKANTUS (grč. akanthos) je biljka medite­
ranskog pojasa, sa lijepim, pravilno raščla­
njenim listovima. Stilizirani listovi akantusa
primjenjuju se u helenskoj arhitekturi (npr.
u kapitelu korintskog stila) kao ornamentalni
motiv. Od karolinških vremena upotrebljava
se i kao knjižni ukras; posebno je omiljen
kao rubni ukras u knjižnom slikarstvu kasne
gotike.
Ukrasni materijal izrađen prema uzoru na
knjižne ukrase Hansa Holbeina ml. (slovo-
livnica Schelter & Giesecke, Leipzig).
FROBEN
Naslovna stranica s ukrasnim okvirom u drvorezu što ga je izradio Hans
Holbein ml. za štampara Johannesa Frobena u Baselu.
Baselu. Kao ravnopravan suradnik u njegovoj tiskarskoj radi­
onici djelovao je slikar H ans Holbein ml., koji je svojim
knjižnim ukrasim a i ilustracijam a stvorio uzor za um jetnički
oprem ljenu knjigu u 16. stoljeću.
Razdoblje baroka karakterizirano je težnjom za pompoz­
nim utiskom , koja se ogleda u knjigama velikog form ata i
krupnim slovima teksta. Naslovne slike (frontispice) i ilu stra­
cije u knjigama obiluju alegorijam a - likovima koji sim boli­
ziraju M udrost, Ljubav, Pravdu, Državu, Vjeru. To se posebno
odnosi na slike s naslovnih listova za koje je crteže izradio
slikar Peter Paul Rubens. Za štam pariju B althasara M oretusa,
nasljednika čuvenog flamanskog štam para C hristopha Plantina
u A ntw erpenu, Rubens je izrađivao m ajstorske crteže za ok­
virne ukrase naslovnih stranica u knjigama.
Teški barokni stil, koji je vladao u um jetnosti općenito
pa prem a tome i u knjižnoj um jetnosti sve do početka vlada­
vine Luja XIV, nije bio u skladu sa shvaćanjem visokog dru-
133
KILIAN TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

DESNO: Bakrorezbarska radionica iz 17.

stoljeća — ilustracija na naslovnoj stranici
Wolfganga Kiliana (1581-1662). Dura feram patiens, melius fperabofercndo:
Spes, Patienuaeruntfortia fulcra mihi.

*A VGVS?s£ VIN DELTCO RVM >

Impenfis VVolfgangi Kiliam.

štva u 18. stoljeću. Glomaznost baroka nadom ještena je u

epohi rokokoa svjetlošću, elegancijom i lakoćom. Knjige veli­
kih form ata postepeno ustupaju mjesto onim a malog form ata.
Bakrorez zauzima sve važnije m jesto. Knjige nisu ukrašene
samo pravim ilustracijam a, nego su po stranicam a obilno po­
sijane vinjete, ukrasne letvice, fleuroni i završni ukrasi.
Prevladavaju ukrasni elem enti ovijeni linijam a u obliku slova
C i S, koji su toliko karakteristični za rokoko.

Klasicizam se pojavio kao reakcija n a dinam ični barok i

ekstravagantni rokoko. Prom jena je korjenita; od razigranih
linija rokokoa prelazi se n a oponašanje strogih i čistih linija
antike, od nesputane nepravilnosti na skučenost i disciplinu.
Iskopine iz H erkulaneja i Pompeja probudile su zanim anje
za rim sku um jetnost, pa su pom pejski motivi, onakvi kakvi
su upoznati sa fresaka u iskopanim gradovim a ubrzo postali
moda u Italiji i Francuskoj. Okviri a Za grecque, lišće akan-
tusa, lovorovi vijenci, vaze, svjetiljke, sve su to stalni ukrasni
elem enti koji se ponavljaju bez prestanka.

134
KNJIŽNO SLIKARSTVO FOURNIER

FLEURON (franc, fleuron - cvjetić, cvjetni

ukras) je izvorno naziv za stilizirani kameni
cvijet, često u obliku križa sa četiri rastvo­
rene latice, koji je bio uobičajen dekorativni
element gotike. U knjigoveštvu je također
bio uobičajen motiv za ukrašavanje korica,
ali je fleuron ubrzo postao zbirni naziv za
sve stilizirane cvjetne ukrase, odnosno i opće­
nito naziv za svaki ornament sastavljen od
sitnih i nježnih stiliziranih elemenata.
U toku 18. stoljeća bio je to dominantan
način ukrašavanja namještaja, porculana i tek
stila, pa se kao nova vrsta ornamenta, koja je
potpuno odgovarala dubu rokokoa, počeo upo­
trebljavati i u tipografiji. Takav se stil bio
razvio najprije u Francuskoj, a jedan od nje­
govih vodećih pobornika bio je pariški štam­ 1 QQQQQQQQejQQQQCGGGGGOGGGCGG I
= "ta" "" "ffliG =
par i slovorezbar Pierre Simon Fournier. liiia u iJ
I O L _____________________

*
<?><3><S><S><S><3><S><S><^
DESNO: Uzorci ukrasnog materijala slovo-
• ► » > * < « • •
livnice Bauersche GieBerei, Frankfurt/Main,
prema katalogu iz 1913. godine.
DOLJE: Pierre Simen Fournier, frontispis i
naslovna stranica iz Tipografskog priručnika
(Manuel typographique).

V j* .

iu A N U E L E
TYPOGRAPHIQUE,
UTILE

AUX GENS DE LETTRES,

& u c e u x q u i exercen t les dijferentes
p a r tie s de I'A rt de Tim prirncrie.

Par F o u r n i e r , Ie jeune.
T O M E /.

K *
A PARIS,
Imprime par I'Auteur, rue ties Pofles,
& fc vend
Chez Ba r b o u , rueS. Jacques.
•K -

M. DCC. I. XIV.
Mlilill;i;'!:ii!!lji|!ii!i!i:|ii:!!i[;,'|liiiil!;ii

135
INICIJALI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

INICIJAL (od lat. initium - početak) je istak­

nuto, često i ukrašeno slovo na početku po­
glavlja ili odlomka. Inicijali se počinju javljati
na kasnoantičkim rukopisima 5. stoljeća, a
važan su ukrasni element u srednjovjekov­
nim rukopisnim knjigama. U prvim štampanim
knjigama ostavljana je pravokutna praznina u
koju je rubrikator naknadno ucrtavao inicijal
crvenom ili modrom bojom. Kasnije su inici­
jali, rezani u drvetu ili metalu, otiskivani
zajedno s tekstom.

VINJETA (od franc, feuilte de vigne - list vi­

nove loze; prvobitno: crtež grozda i lišća
vinove loze). Samostalan crtež koji dolazi kao
ukras na početku ili na kraju knjige, odnosno
poglavlja; može imati i karakter ilustracije.
Pored umjetnički izrađenih prigodnih vinjeta
za određeno djelo, u tipografiji dolazi cijeli
niz standardnih vinjeta, koje prema motivima
dijelimo na sportske, turističke, kulinarske itd.

Vinjete slovolivnice Schelter & Giesecke,

izrađene prema nacrtima prof. F. H. Ernsta
Schneidlera (iz kataloga za 1925. godinu).

136
KNJIŽNO SLIKARSTVO UKRASNI MATERIJAL

$$$$$$$$$$$$$
^ps, /*{Pn ,*C|N /*£y \ /*jpv /*2JK, ^ps

a f o :& & O i- đ & . m . ,% & & & ,& & đ$>: # & & S . / » - . * * ,
w w w w w w w w w w w ' w w

ORNAMENT (od lat. ornamentum - ukras) je

osnovni element ukrašavanja u likovnim umjet­
nostima, arhitekturi i umjetničkom obrtu. U
svojoj primjeni ornament je podvrgnut prin­
cipima stiliziranja i nizanja. I baš zbog tog
nizanja i ponavljanja osnovnog motiva, tehnika
ručnog sloga, sa svojim pomičnim elemen­
tima, pokazala se. izvanredno prikladnom za
primjenu ornamenta kao osnovnog načina
ukrašavanja.
U svom razvitku ornament je prošao put od
naturalističkog motiva preko stilizacije do
izrazito geometrijskih oblika.

GROTESKA (tal. grottesco) je ornament sa­

stavljen od tankih, savijenih grančica u koje su
upleteni stilizirani ljudski i životinjski likovi,
cvijeće, vaze i slično. Groteska je tvorevina
helenističke i rimske umjetnosti. Ornamenti
ove vrste otkriveni su potkraj 15. stoljeća u
podzemnim prostorijama antičkih objekata; te
su prostorije nazivane grotama (tal. grotta -
spilja, pećina) i odatle ime tim ornamentima.
Iz Italije se ova vrsta dekoracije ubrzo pro­
širila po cijeloj Evropi. U 16. stoljeću po­
staje sve fantastičnija, u doba baroka teška i
shematična, a u rokokou nježna i kapriciozna;
klasicizam je obnavlja u prvobitnim oblicima
po uzoru na antiku. Od vremena renesanse
rado je upotrebljavan rubni ukras u knjižnom
slikarstvu.

ARABESKA je arapski ili, u širem smislu,

islamski stilizirani ornament, sastavljen od
kombinacija isprepletenih linija, geometrij­
skih figura i biljnih motiva (peteljke, vitice,
lišće, pupoljci, cvjetovi i plodovi). Takav ukras,
poznat već u antičkoj dekorativnoj plastici,
naročito se razvio u islamskoj umjetnosti,
koja otklanja prikazivanje ljudskog lika. Ara-
beska se primjenjuje u vrijeme renesanse u
Italiji, odakle se proširila u sve zemlje i odr
žala preko baroka i klasicizma. Kao rubni
ukras arabeska je imala važnu ulogu u knjiž­
nom slikarstvu.

137
UKRASNI MATERIJAL TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

U katalogu ukrasnog materijala Die Zierde

slovolivniee Schelter & Giesecke, Leipzig, iz
1913. godine, autor F. H. Ernest Schneidler
daje slagaru sljedeće upute za primjenu:
PRVO: Najprije treba prikladnom skicom za
izvedbu sloga odrediti kako će se slobodni
i otisnuti dijelovi plohe dovesti u skladan
i aktivan uzajamni odnos. U tu svrhu treba
odrediti širinu slobodnog ruba papira, veli­
činu ukrasnog okvira, ukupnost pismovnih
grupa unutar okvira i veličinu praznih ploha
koje odvajaju tekst od ukrasa. Treba znati da
je svaka od spomenutih veličina podjednako
važna i da ništa ne smije hiti prepušteno
slučajnom ishodu.
DRUGO: Cjelokupnoj strukturi ornamenta
kao osnova treba da posluži suzdržana i jedno­
stavna podjela koja je sama po sebi razum
ljiva. Treba izbjegavati improvizacije jer će
one neminovno dovesti do brzopletih zahvata.
Pukotine između pojedinačnih ukrasnih ele­
menata treba da tvore jasnu rešetku. Nizanje
elemenata mora biti pravilno, a smjer kojim
se nižu mora biti logičan.
TREĆE: Nakon što smo utvrdili kako ćemo
podijeliti raspoloživi prostor, treba samo još
da odredimo uzajaman odnos svijetlih i tam­
nih ploha. Iza toga ćemo odabrati dekora­
tivne elemente, nastojeći tim izborom ostvariti
dovoljno izražen kontrast. Razlike u tonskim
vrijednostima možemo pojačati ostavljanjem
slobodnog prostora između ornamentalnih
elemenata. Pri tome ćemo paziti da ne po­
kvarimo cjelokupan dojam naše kompozicije.
ČETVRTO: Pošto se već i jednostavnim oti-
skivanjem u crnoj boji dobiva razmjerno
živahno djelovanje tonskih vrijednosti, to će
potreba za primjenom druge ili čak treće
boje biti neophodna samo u slučaju kada to
djelovanje želimo pojačati. I ovdje treba po­
štivati osnovno pravilo koje govori da jasno
djelovanje proizlazi samo iz jasnih oprečnosti,
pa primjenu druge boje treba ograničiti na
pojedinačni pismovni redak ili samo na okvir,
odnosno vinjetu. Obilje obojenih mrlja unutar
plohe unosi nemir i kvari uredan dojam.
• iiiiiiiiiM iiiiiiiim iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiM iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiit *
llllllim illlllM I lI I I H M I H I H M I I I M M I I I I I I I im im illli

[gj| | | | P 0| | j| ]

• iiiiiM im M iiiiiiiiin iiiiiiiiim iiiiiiiiim iim iiiiM iM iM m iiiM iiM M iiiii*

138

Tekst s izjednačenim rubovima na početku i
završetku redaka izrazita je osobina tipogra­
fije; to je prednost na kojoj tipografiji mogu
zavidjeti svi drugi postupci za produciranje i
umnožavanje teksta (npr. daktilografija). Naše
oko ima sklonost da se »učita« na retke odre­
đene dužine, pa čitanje izjednačenih redaka
nalazimo ugodnim.
Jedan od važnih atributa štampanog teksta
uopće jest urednost i preglednost koja se do­
biva isključivanjem redaka na jednaku dužinu.
To se posebno odnosi na višestupačni slog,
kakav npr. susrećemo u novinama. Novinska
stranica zapravo je svojevrstan koordinatni
sistem u kojemu se čitalac lako snalazi; ono
što je lijevo dolazi ispred onoga što je desno,
a ono gore ispred onoga što je dolje.
Realizacija redaka jednake dužine danas se
postiže (bez obzira na tehniku slaganja) is­
ključivo povećavanjem ili smanjivanjem raz­
maka između riječi nakon što je redak složen.
Svi slagarski udžbenici zahtijevaju da se prili­
kom isključivanja uzmu u obzir bjeline ispred
ili iza onih slovnih znakova koji samo djelo­
mično popunjavaju površinu svog stošca (.,LT)
i da se smanjivanjem razmaka na takvim mje­
stima ostvari skladan izgled cijelog retka.
Pobornici dobre čitljivosti smatraju međutim
da je važnije da se na kraju svake rečenice, ili
općenito svuda tamo gdje treba suzdržati ili
usporiti tok čitanja, poveća razmak između
riječi bez obzira na ujednačenost razmaka
unutar retka.
Sva ta pravila pokazala su se pukom teorijom
već kod ručnog sloga, koji svakako pruža naj­
više mogućnosti za njihovo poštivanje, i to
u onom trenutku kada je slagareva plaća po­
stala zavisnom o njegovom učinku; poštivanje
pravila o isključivanju redaka oduzimalo mu
je suviše vremena. Slagaći stroj sa svojim
isključnim klinovima i mehaničkim isključiva­
njem skinuo je to pitanje s dnevnog reda, a
pravila o isključivanju ostala su tek nastav­
nim gradivom za slagarske učenike. 0 ignori­
ranju tih pravila može se uvjeriti svatko, ako
samo prolista novine, časopise, knjige. Proiz­
vođači modernih fotoslagaćih sistema izloženi
su sumnji da pravila o isključivanju redaka
nisu uzeli ni u razmatranje.
TIPOGRAFSKI STIL
Zadatak je tipografa da riječi ili m isli sačuva za budućnost.
Cesto puta nism o dovoljno svjesni da taj svoj zadatak možemo
izvršiti samo posredovanjem oblika. Slovne znakove nižemo u
riječi, a riječi u retke, pazimo n a tehnička pravila slaganja,
brinem o se da u tekstu ne zaostane koja slovna pogreška, pa
pored svega toga i ne dospijem o obratiti dovoljno pažnje pro­
blem im a oblikovanja.
Istinska m ajstorska djela tipografije pokazuju savršeno
jedinstvo sadržaja i forme. Venecijanske knjige 16. stoljeća,
unatoč visokom form alnom odgoju svojih stvaralaca, ostavljaju
govorno značenje riječi u punom sjaju. Sva ta djela Jensona
i M anutiusa, ali i kasnija djela Bodonija, pripadaju izvanred­
nim ostvarenjim a u kojima je postignut savršen sklad između
sadržaja i forme.
Već na samom početku tiskarstva isključivanje redaka bilo
je povezano s nastojanjem da se tekst oblikuje u pravokutne
blokove, sastavljene od redaka jednake dužine. Taj problem
nipošto nije bio nov. I srednjovjekovni pisari (skriptori) n a­
stojali su da svoje tekstove odjenu u ruho glatkih form i - koliko
je to uopće bilo moguće, jer oni nisu imali m ogućnost da nak­
nadno m ijenjaju odnose izm eđu riječi, kakve inače ima slagar.
Oni su to činili ne samo zbog toga što su bili uvjereni da se
retci jednakih dužina lakše čitaju, već i zbog svog estetskog
osjećaja. Smijemo pretpostaviti da su to radili i iz nekog poriva
u vezi s ekonom ičnosti, je r su lijepo oblikovani proizvodi na
tržištu oduvijek postizali višu cijenu od onih koji su bili ska-
lupljeni na brzinu.
Kao neposredan predložak za tekst Gutenbergove biblije
poslužila je rukom pisana biblija, koja je slagana redak po
redak, stranica po stranicu. Kao uzor za slova G utenbergu je
poslužila Vaclavova biblija koja je bila nastala u Pragu oko
1390. godine. Da bi dobio potrebnu dužinu redaka i izjedna­
čeni desni rub teksta, G utenbergu nije bilo dovoljno da odlije
samo 24 kuren tn a i 24 verzalna slova latiničkog alfabeta, nego
i veliki broj specijalnih znakova - kratica i ligatura, tako da
u njegovoj bibliji susrećem o re p erto ar od gotovo tri stotine
različitih znakova. Ovdje dakle susrećem o ligature u neuobi­
čajenoj ulozi, kao sredstvo za postizavanje harm onije u n u tar
pismovnog retka.
139
KRATICE I LIGATURE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

jpomta ft friniptp in otnifo finite rop,

jjo fu it pluuiaa rom granninfntpif co=
burmtr in trrra ipop, Q tp m flit uinraa
roprtfmtlnrna roprftrommrlipufmnl
top,t)iir it ft um it lontfta rt brunta: tu
iua non rrar numrrua,©(r commit omr
fam in trrra rop: rt tomrDit omnn fruđu
mrt top 0 t pntflit omr pritnogrnuu in
trrra rop:pmitiaa omia labozia r o p 0 t
fOimr roa nun argmto rt auro:rt no rrat
m tribute rop infirmua, E ftata r rgipt?
mjftthonr rop: quia inmbuit tinto: rop
fupr roa,®jFpanDit nubf in prorrdionf
ropn iprm ut lutrrrt ria p nođt,J)rttr
rum rrumit ronmmijr: rt pmr trli famm=
utr roa43ifrupit prtra rt flujrrrut aqur:
abtrrfit in Tuco flumta, Qjuontn utrino:
futrurrbt fandt fut:quoD tobtut aD abra=
barn putru (hum, © ft rOttjrit popnltmt
140
TIPOGRAFSKI STIL
Pođemo li cu srednjovjekovnih rukopisa na
kojima je i započela praksa s primjenom kra
tica u cilju vremenske uštede prilikom pisanja
na pergamentu, tada možemo reći da su kra­
tice s Gutenbergovim olovnim slovima postale
pomoćnim sredstvom za isključivanje redaka.
Takva se praksa nastavlja sve do u 17. stoljeće.
Radi se uglavnom o poznatim kraticama koje
su preuzete iz inkunabula, tj. o vodoravnoj
crtici iznad nekih slova kojom se označavalo
da je ispušteno jedno ili više slova. Tako npr.
nalazimo dni nri umjesto domini nostri, ili
oro umjesto orado. Slagar je takve kratice
upotrebljavao samo onda kada je želio izbjeći
ružne, prevelike razmake između riječi, od­
nosno nezgrapno ili suviše često dijeljenje
riječi u tekstu.
LIJEVO: Stranica iz Psaltira Johanna Fusta
i Petra Schoffera (Mainz, 1457).
KRATICE I LIGATURE
a a b ta fr to r ffto d itto m fff^ te
tBfrtplfuijlfm inrannnoop& p
p jP O T m W r r n f0 ir F &
ttffnuufcrunr :, -
J l7 U B £ k M e £ f f J f B € ©
aabGMftomAOfiiB&lrtom
ooPi»PP«P4 PB J|PW Pt|® <i
rrn ra fffffttrfm u n n u lw )^
-5 9 *tjc»v =
GORE: U repertoaru slovnih znakova što su ih Fust i Schoffer upotrebili
za svoj Psaltir (1457) jasno se razabire obilje ligatura i kratica.
Kritički prom atrač zapazit će da se G utenberg nije u stru ­
čavao da slovne znakove s mnogo bjeline (npr. diviz na kraju
retka) isključi izvan pism ovne plohe kako bi dobio optički, a
ne stvarno izjednačenu dužinu redaka. Zapazit će nadalje da
je debljina točke na kraju rečenice uvijek u potpunosti u ra ­
čunata u uobičajeni razm ak izm eđu riječi.
Do sličnih rezultata dovest će nas proučavanje Psaltira, što
su ga 1457. godine u M ainzu štam pali Johann Fust i P eter
Schoffer. Pretpostavlja se da je slova za taj P saltir rezao još
Gutenberg. Nove su ovdje varijacije verzalnih slova, koja do­
laze u dvije različite debljine.
Ligature, koje su toliko tipične za G utenberga, nastale po­
vezivanjem tem eljnih poteza dvaju susjednih slova u tekstu,
nalazimo i kod G utenbergovih sljedbenika, ali se relativno brzo
gube. Različite kratice za riječi, u nam a neobičnim oblicima,
susrećem o još dugo nakon G utenberga, i to prvenstveno kod
tekstova slaganih frakturom .
141
KRATICE I LIGATURE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

fC G G t (i w o t n o n r p in ilg n a q u ia (Ha e f t p K t t g n a m r i $ cx m ?a v fo r S h e fn r iid ic tf o n le n t.C d e n t i p . i f i c d t r a i C . f i quacfiqs f - p o l . i d e

r e c f i n a « a n te q u a c u r t u x o r .i fcie tlle c u p te u ig n ’ qui e f e n u n t o n a d m u e e l l p e r co ll tn m o n e p tm c ip ie u t c u e a q u a q e d e f a c r o to n re le
t o a fu it a n te q u a f u u e r f lć t m a ritu a u t f u p ta .r .£ .a f f i n ia t ie i .^ .f o c r n m u a n it n t .C .d e n u p .fi q e alU p.m fi.id e f r t u a tu r d e Ipfa c i'm .itre l> n o
f t d b c c p o d e a fu it n a « t n d ic it tn f.a b llu ie d u ro e b o n e fla tio u t fu b id c lin o iu re c a u n l n o r r p t r a f .u n d e a m u c . e re'e f c o n e f i a n e u t .l e . £ • U
<r.fT>J.li q u a ^ . f t u x o t l d . f i n j o j i J . f e u i p t r i ad boe id a c itd u o a rg o p j c o n . f f e J . f i q u a ^ l l . p t j ’ . r f r o r d i G a n n e p .u t c f l c l t n c l e I fu crio
tn e n ta n a im f.a c .fV > . o id in ib o e c o llir a tie u t i a u te q u o o p .e p .$ - r e q ! a fit i a f i t d r fa n . t p i .
q < O n u r i i c f i e t l a f i t fpofa t i n o e l l m irn e a n tr q u a f ia t n x o t 1 e c o tra £ . f i q u ie e l l e t tr r ti u f d e d i n u e u t i m o n a c b ie e d u trfie .m o n ia b b u e J *
F afit fpofa p a r n o q u u u w u n o e (1 p a r n e a d b u c id n o c ft f i l j n c o c re a n o fm t m fa c rie o td in ib u 6 c o f i i tu t lu t l o u t d e jn o n a .£ .» n p r .c t in a f .
u t t a i c i .f f e l e t i r a n u p . f i t5 n u p .$ .p e r o c c a fio
q u a .$ . 1.1 t n la nulla f i t lie c o l . q .e t e l l .p i q .I
a ffm ita e t i l o b fiin e n d S tn u lie re r a p t a q u r . p
p t io n n b e r r t r a p t o i t
u t fubicit r e c t i u o i f .a ft
trati co n clu d it u t cafu p
quia m atris loco funt * nuptfis fcablH nuerunt. q u o d p to b ib e tu r u t I
p o lito p u m o In b o c . ( < (iltio d 't ipfum dilToluta orjilln dcertn e fcruilea » u t d e r a p .m i i l i r q u e
4p ti.ra p .|.{ .iK o U a >

S cognationes impe
o c c u r.
a d ^ j 'a c w to s .r .f c u m ia demum affmitatc f«occdi t 5 -ae c u r.fio .
a c cu r.
f f l3 llu d f c r m lr e .id f l
alioqtU fi adbuc nouerca. jn uptqsefie fife«/ r < n fW r a » u t.J .
e .p to tU n e t.a d ic d
d u ra n c ftru i.a c . i.fi adbuc p atrituo nup te p a te n filia a u tfr a te r tn u a lp to p f.
t f l I C o g n a t t o n e e .l e o n s flC J ta q jb n Ife rf
f a n g m m ta tre q fu n t ite t ta ell comum iure impeait a fix e« m anumiflifucrint u t d d t u l o a .U i p t i c i /
fc m o e iip e d iiit n u p n / tn rtib i nubere quia ea/ < n S t T a lic p efon c que p t o .a c .
o s ite r to o i ta f f m it a te a
u t b tc i.f f e o .a d o p tin u 9 dem duob 3 nnpta elTcno pjoptcr diu cifas rationca b i ic c a u i p o fu i: d u n .
( J .fre u ik e fsq U o b o c c i
n u lla c o g n a tio f it i n t e r
p o t. Ite m fi adbuc f a r ’ nuptiascor.trabcrc probt p ’ . n .t f p n a p c t a t e .
b d ^ i C u l g o .f q p i T n i
r o e u t .t d c c a p i d t .j f q d eft.i.liadbiicfiliaei 3 ttbi bentur qnae i libzie d ige c e m o f ir a r e fi p c lf u t
f illid tU ut.fT.d l l a .
a f i t fed illud in i u r t lu c /
c rd tn d iiitu ttU a u fb e nuptaeflideo impediun/ llorum lcu pan datarum b o a tu lg o .
r e d i t a t c d f J a f c a f i tl tu f tur tibi n ap tiequiad uas ejeneteri iure collcctaru c ( f C j r c b q .f.u iilg o
o c e p tlf c ic b g r iq b ’
fa n g u is q u o d n tiU o r a r e
d u lIito llip d tu tb K i.fr opcodes babere no potee # enumerari pcrmifiimua l o q f .f .i l l i P t t c d c c p .
d c r c g .iu .l.iu ra fa n g u i/
i u s .ip e r c d f c q u e e < ( t I
oiQ D ariri tam ennlia.e £ <E@ i aduerfue ea q u ed i d iU ^ n te tt’ e cnl
p f e p p f e p a f e l l fibf
p t o b ib in d r m atrim o n y . a lia n x o te 'iu x o r is film jcim ua altqui coierint n u ll’ p o l e c u t p f e
p p r o n o b jt U e p a n e
I r d n o n n t i alia r o n e in
t rr to s m a tT im o n if l ip e e ^ alio m antouel contra rieem rnet uxc« neenup o fm b o c d ic b ije fc i
d i tu r q u ia fu n t fra il u t matrimomum receie con/ tienccm atrim onium nec n u lg q c o c e p r ie u l'd ic
1 0 .f .$ a . r e f p d . i . 1 d ; . t 5 b y e f t n I c e f iu o f i s e t
I c e f f .n u p e u a n c l l l i e r r f trabunt licet babeat frent d os inteH igituraTjltaqs t u c t u d i c m ffic rid c
c o n .d u r a n t e f e r u i tu t r
b i t fu n t d u o i p e d i m m a
foeoiem ueex matrimoio btj qui e x eo coitu nafcult e l l i n c e r tu e .
t i l l X g r e c a fp a n
l e t s m an u im lfie d u r a t . pollea contracto natoa tn rip o te lla te .p a trien o d o n lp a n d d g rrc c c t
c t r u r J a d n e fin e p t ž
b ic u n u m . u t f r q u i t u r .
o c c u r. € t f i qua u?cc# tu a p o ll funt is tales funt quanto filq a c c u t.flo re n .
m J^ iO a n u m ilT i fu erflt dinoKium epealto fiuam ad patriam potcllatcm f f U O u a f i f in e .m te
I 'a m b o i t f i c u n B r f l l p e d u i li in fp e e to .a c .
d im e n ram f a n g u in o ucl pzocreauerit bee non ell pertinet. qualee funt bg g n i 0 e g r b f t tn fe rt
untie r a n t O i tu n c d u o
f u n tq u e i p r d i u n c u ti n d
quidem ptenigna tna.fed qnos mater uu lgo conce a t m entm fine m a t t v
m o n io e f ie n d p o te f t
d i » m u e .a c . tulianns ab tmiulmodi nt nam nec bij patrem ba f o lic a C o e « i i 'i n o n
e l l d o e a c tio d o n s
y Q ^ g u n tia lte m u m e
r a u .p o f f u n t a u t re tim e nuptijs abfKnere debere xrein telligu n tu rcu m 't n o n tllu t. C . ce
r a t l .p i y .m c d i cum bg o attnam conflatnecrpon/ igs pater incertusellude p o n a tl.o m e u u p .U
q u o s -fb o c t ’-babcm ’ p a f i . i b if ic u t. n .
m’ e ll r d e frru itu n e u t. fam filg nuru efle.nec ptia folent filg fpurg appellazt b < n € ) :a c ttd i.f p e r
Tuptara.rtfpd.iCdr I
cdl.nup.lr4anaUi6.fr fponfam nouerca e e . te e u e la greca uoce fpando a c t i o n e e j : (lip u la tn
q u e d a f ex o o te .u t
cUdu6e(lrdnrr«tieue c tin e ta m e m iure facto coceptiuel quafi fine pa I .c e a c tf .^ .f u « a tf *
marre minorre.pui.an. r u q u id p e r c d d itio n i
fritminotrg.pg.uier. » 0 eos qut buiufmodi tr e fu g c S e q tu r e r g o u t f in e a ufa u d o b c a n
t.rcfpon.trmo ronr fan q u a fi o b c i j d a n i f u e
cutmaquodintTia draf n t n e c c i f u it fe c u ta
ditur aferedetre defcm r tf p o n .p q u o d fic fie
d e n t t e i collateral™ u t . d r . ^ r t g o . i . J . I n t e r r a a i . f .fra trfe i . f r * tie ig n o ta n e fin e fefene w d e r f t n t d f . e e c o n d l.fin e c J .l-f t. fre u n d u m
l .^ .o u o w .q u a r t o r o n r a d o p t i d m o u t . 3 r . $ r r g o . i . $ a t e r e a e t n f i n e l o d a t u r c o n d itio i g n o t a n t « n o n f d m t r r d a n t i n t . C .d e c o n d t . o b
□ m u fq a.q u tn to r e n t a flin ita rie p t r f r n n a p t r n t r i f u tu r e u t .e .e .$ .a f f t c a u f a m .I .I .i .f r .a r c d d i . o b c a u f a m l .t .^ .f i .< r d .g . n t c tm m e n to c U
n i ta tia i .$ . f o c e r i . £ . f i u p o t fejeto r o e m a trim o n g n a fi b e t u n i n o 0 5 t u r p i t e r d i r i nu lla f it r r p e r i n o u t - f f d e c o n d lo b tn ra ra u -l.fi o b t u r .
b a l e r e a lte ra ro d e r e p o r t a lia s e in fa m is u t . š r . $ . f o c r t l f . i . $ . a f f m t i f l Z O u t au te m p to b ib ita e p e r a liq u e d e .p t g .m o d i e l ic r t ct>. b a e p e
t a t i o i f i.i.C .a d .l .i u l.d ta d u l .t f l f t p t im o f » r f tt la .c d .q d u tt a tf i e T t m fi n a o im p o f u it ta n t u m e t e q u i i c e lla e n u p tta s f a d u n t u e l n e p b a ria s
tnouium i t e r t u . i c u . i fib o e e o tu m a d q u e d a m p n p illa .i a d u ltS fua ut{ n o n q u i a lia s fn u n lr e u t in a u t e n . c e in c r I H e .n u p .f .i . c o lla .q .a c c .
p o t tl e u t-C d e ite r d ic .m a .i te r m .l .t .O c t a u o p e r .l.p a p ia .i iu l.f.in te tfir l f l l C o n t i n e i i n i r u t e l l a m if fo b c n o t u m i i n f a m c C . c c in a f .r .u p ,
n a t o r e e l e o tiifib e rto e i lib e rta e u f a lia s u iu e c o n d itio n ie f r i a s u t .fT. L q u i c u n n a i . I . f i q u i s i n c e f i i b o d i e u n c n e o n f i f e a t io b o n o t u m
d r i r a n u p d p a p ia 1 - C d e n u p l .f i fib e rta q u o d c a p ira ln b o d ie c o trtc tf l « e p lm m e t c in g u li fine d i g n it a u s c e p o f t t i o « u e r t e r a t i o fi Lulls
e u t l a u t.u t.li.d c c c .^ .fi qe aOt c o l.o i.n o n ’ e u t i t e r pfid e i fibi IB iectas e l l im p o n itu r u t in a u te n . c e i n c e l l . n u p . ^ . I , ac c u rfiu e flo te n .

142
TIPOGRAFSKI STIL
Na početku industrijske ere stoji parni stroj.
Novi izvor energije, koji je izumio James Watt,
označio je početak hektičkog, do tada nepozna­
tog razvitka strojeva i porasta produktivnosti,
koji je otvarao posve nove perspektive. Godine
1802. zaplovio je prvi parobrod, 1803. krenula
je prva lokomotiva, 1809. proradio je prvi
telegraf, 1841. izrađena je prva slika na foto-
papiru, 1861. zazvonio je prvi telefon, 1863.
puštena je u pogon prva podzemna željeznica,
a 1867. predstavljen je javnosti električni
dinamo. Nekoliko godina nakon toga slijedi Edi-
sonov fonograf i žarulja s ugljenom niti.
Grafička industrija je u tom razdoblju dobila
ne samo željeznu prešu, brzotisni stroj i rota­
cioni stroj, nego i brojne druge pronalaske
koji su joj omogućili da poveća svoju proiz­
vodnju i da štampane proizvode učini pristu­
pačnim i onim širokim slojevima koji do tada
kao potrošači i čitaoci nisu dolazili u obzir.
Početkom industrijske ere po prvi puta se
javlja reklama. Tržište je u međuvremenu
naraslo u tolikoj mjeri da izvikivač robe na
sajmovima više nije bio dovoljan. Dotok robe
iz novopodignutih tvornica trebalo je prihva­
titi i usmjeriti novom krugu potrošača. Tada su
štamparije sa svojim novostvorenim mogućno­
stima stavile industriji na raspolaganje svoje
usluge. Novine, koje su počele izlaziti u sve
većem opsegu i nakladi, sve češće i redovitije,
pokazale su se zahvalnim medijem u posredo­
vanju između proizvođača i širokog kruga po­
tencijalnih potrošača.
LIJEVO: Stranica iz knjige Corpus iuris
civilis, koju su Leonhard Pachel i Ulrich
Scinzenzeller štampali 1478. godine u Mi­
lanu. Takav način prezentacije tipičan je za
pravnička izdanja tog vremena; tekst zakona
složen je krupnijim slovima i smješten u
sredinu, okružen komentarom koji je složen
sitnijim slovima. Egzaktnost takve izvedbe
omogućena je upotrebom pomičnih slova.
Sve one brojne poteškoće i zapreke koje su
iskrsavale na putu do ostvarenja zamišljene
forme, slagar je savladavao obilnom pri­
mjenom kratica i ligatura.
HISTORIZAM
HISTORIZAM
Kao sasvim logična posljedica novih odnosa u robnoj pro­
izvodnji i potrošnji koji karakteriziraju 19. stoljeće, m orao se
- pored uobičajene knjižne proizvodnje - razviti i posve novi
oblik tipografije. Do tada je poslovanje štam para s m anufak­
turam a i trgovcima, za koje je izrađivao letke i objave, bilo
sporadično i nuzgredno, što je i sadržano u tradicionalnom
nazivu za takve aktivnosti: akcidencijam a. Sada se tražilo
od tipografa da oblikuje ne samo dobro čitljive i dopadljive
tiskanice, nego da te tiskanice skreću pažnju na sebe i da
pobude zanim anje za poruku koju prenose. Ono što nije uspi­
jevalo sastavljaču teksta, to je sada m orao nadoknaditi tipo­
graf dosjetljivošću i originalnošću svojih rješenja.
Za takve tiskanice nije bilo tipografskih uzora. Sličan se
problem bio pojavio i u arh itek tu ri: željeznički kolodvori,
banke, robne kuće - sve to ranije nije postojalo. Pa i kon­
struktori nisu isprva znali kako da oblikuju prve lokomotive,
autom obile, strojeve i uređaje. Tipografu je bilo najprirodnije
da se posluži već postojećim formama, koje su bile opisane
u knjigama o povijesti um jetnosti i klasificirane prem a stilskim
epohama. V raćanje na prošle stilske form e danas nazivamo
historizmom. Epizoda historizm a započela je oko 1830. godine,
nakon što su ugašene ideje klasicizma, i trajala je približno
do 1890. godine. U tom razdoblju nastajale su osebujne tiska­
nice, pretovarene različitim ukrasnim m aterijalom i otiskivane
u mnogo boja.
U vrijem e kada se iz Pariza širi pokret im presionizm a u
slikarstvu (Monet, Renoir, Degas), kiparstvu (Rodin) i muzici
(Debussy), slagar - začudo - pribjegava historijskim stilovima
prošlih epoha. U tipografiju se uvode okvirni ukrasi grčkog i
gotičkog stila, renesanse, baroka i rokokoa, koji zajedno sa
tekstom daju p retrpane kom paktne cjeline. Čitljivost teksta
redovno je podređena dekorativnosti.
143
SLOBODNI PRAVAC TIPOGRAi SKI PRIRUČNIK

Grafička je djelatnost stajala pred velikim

preokretom. Do tada se, ugrubo rečeno, još
uvijek radilo onako kako je to majstor Guten­
berg bio zamislio. Upravo je bila pronađena
litografija (Alois Senefelder, 1796), koja je u
pomanjkanju tehničke perfekcije (nije još bilo
reprodukcione fotografije) proživljavala svoj
umjetnički procvat. Nije naravno bilo ni ras-
terske reprodukcije, pa će se prve fotografije
u kombinaciji s tipografijom pojaviti tek oko
1920. godine. Postojala je ksilografija koja je
- oslanjajući se na blistavu tradiciju umjet­
ničkog drvoreza - bila razvijena do savršen­
stva. Ali tko bi to platio kad je trebalo na­
javiti neki novi proizvod na tržištu? Ilustra­
cije su bile fantastično skupe. U tom - kako
bismo danas rekli - prelaznom razdoblju naj­
bolje su se snašle slovolivnice, snabdijevajući
slagarnu odgovarajućim vrstama pisma. Ta su
pisma svojim ilustrativnim djelovanjem razbi­
jale strogost reklamne poruke i postala su
glavnim obilježjem »slobodnog pravca« u tipo­
grafiji, dakle onog pravca koji se nadovezuje
na epohu historizma.
SLOBODNI PRAVAC
U najčudnije pojave na području akcidencije ub raja se
epizoda koja leži između historizm a i secesije. Već oko 1890.
godine takav je način oblikovanja nazivan »slobodnom ma­
nirom«, a održao se približno jednu deceniju. Kakvi su razlozi
mogli dovesti do skretanja na taj slobodni p ravac?
Nakon što je godinam a njegovan historijski stil, ljudim a je
vjerojatno dosadilo da se gnjave ukrasnim balastom . Osloba­
đanje od historizm a nije iziskivalo posebnih n apora; akcidenčni
slagari, lišeni svih obaveza i konvencija, mogli su jednostavno
krenuti dalje s m jesta na kojem u su se već nalazili: s područja
slagarsko-tehničkih m ajstorija.
M erkantilna litografija postaje u to vrijem e sve veći takmac
ručnom slogu, pa slagar nastoji da svoj slog što više približi lito­
grafskom crtežu. U tim nastojanjim a obilno ga podupiru slovo­
livnice, snabdijevajući ga svim mogućim zavinutim , ispreple­
tenim i vrpčastim ukrasim a po uzoru na litografirane tiskanice.
Pomoću takvih netipografskih elem enata tipograf oblikuje slo­
bodno razm ještene skupine teksta (slobodne utoliko što se ne

pekovskih moj strov

Vodeću ulogu u industrijalizaciji u među­

vremenu je preuzela Amerika. Razvitak mla­
dog kapitalizma, oslobođenog tradicionalnih
stega, omogućio je Americi da natkrili Evropu.
Novi trgovački putevi tražili su i nove metode
trgovanja, pa se pojavila i nova vrsta reklame.
Novi, »slobodni pravac« u tipografiji našao je
na američkom kontinentu plodno tlo, tim više
što mu tamo baš ništa nije stajalo na putu.
Američke slovolivnice užurbano su izbacivale
brojna ukrasna pisma, koja smo danas skloni
nazvati reklamnim pismima.

144
 TIPOGRAFSKI STIL
Čuvena »sedmica« koju je Otto Eckmann
izradio za časopis Die Woche. Ona je bila
ishodište za Eckmannovo poznato secesio-
nističko pismo.
SECESIJA
pokoravaju nikakvim osim a gibanja), upotpunjavajući svoje
kompozicije nježnim tonskim ploham a. U izboru pisam a i
ukrasa uživa potpunu slobodu, pa tiskanice nalikuju katalozima
pismovnog i ukrasnog m aterijala. Ilustrativni karakter ukrasnih
pisam a pojačava se različitim ukrasnim okvirima, letvicama,
orm arićim a. Izbjegavaju se bilo kakvi jaki kontrasti; oni će tek
kasnije postati neizbježno oblikovno sredstvo tipografije.
Pojavu tipično japanskih stilskih elem enata u pismovnom i
ukrasnom m aterijalu treba dovesti u vezu sa snažnom japan­
skom euforijom , koja je - potaknuta otkrićem japanskih više­
bojnih drvoreza u drugoj polovini 19. stoljeća - zahvatila cijeli
zapadni svijet, da bi utjecala na rađanje impresionizma.'
SECESIJA
Secesija (u Njemačkoj lugendstil, u Parizu najprije M odem
Style zbog njegova engleskog porijekla, a zatim internacio­
nalno A rt Nouveau) nije samo sastavni dio m odernog razvitka
um jetnosti, ona obilježava rađanje m oderne arhitekture i in­
dustrijskog oblikovanja. U tom sm islu secesija je m jerodavna
i za razvitak pisma, tipografiju i grafiku, kao početak novog
izraza. Neki m om enti tog pokreta, koji je na prijelazu u 20. sto­
ljeća prošao kroz cijelu Evropu, a svojim refleksijam a dosegao
A m eriku i Aziju, ostali su na snazi sve do današnjih dana.
Prethodnikom secesije sm atra se W illiam M orris (1834 do
1896), engleski pjesnik, um jetnik i političar; svestran i n eu ­
m oran, ovaj je idealist čini se bio kao stvoren da predvodi
borbu koju je protiv pretjeranog tehniziranja započela skupina
um jetnika - prerafaelita. U obranu od »omasovljenja^ i stan-
145
SECESIJA
Staro nam iskustvo govori da se ornamenti
mijenjaju brže od svojih nosilaca. Tako se i
dogodilo da su prvi vjesnici secesije bili novi
ornamenti koji su upotrebljavani uz tekst, a
zatim je izmijenjeno i pismo u cilju da se
slova i ukrasi stope u jedinstvenu cjelinu.
DESNO: William Morris, stranica iz knjige
The Recuyell of the Histories of Troye
(London, 1892. DOLJE: Otto Ockmann,
naslovna stranica oglednog otiska za nje­
govo dekorativno pismo (Offenbach, 1901).
eeKnrann
Selđmitten nadi den Cntofirfen
des fterrn Professor O.Edtmann
Seieullđi gcfchotfl
RudhardTđie Siefjerei
ln Offenbađi am ITlain
Đekorafiue Schrlff
146
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Cbc begyrmyngoftbyg book sbcwctbtbc Gen
clagycofSatum c.andof tbcpaccion& promys
that be maad to big broderCytan, & bow be tokc
warn mortcl agayn^ubyterbigowen oone^1^
RHC tymeall the children o f
Noe were eprad bi the clim­
ates, regnee, & strange ha­
bitations o f the world by the
general dyuysyon o f tonges
maad at the fondacion o f the
tour o f Babilon in tho dayes
that the world was o f gold,
and that the men in thoo dayes were stedfast
& poysing as montaygnes and rude as stones
and bestes, enhaunsyng their grete eorages, ^
folouyng and shewyng their grete consaytcs
& that the enemyeof man induced maliciously
to practique townee, cytees and castels.tomake
ceptresand diademes, & to forge and make the
cursid sect o f goddis, among the possessours
o f the yle o f Crete, there was a riche man en-
haunsed full o f couetiee, happy o f auentureuse
enterprise and right riche or the grace o f for­
tune. Somemen callid thys man Celion & some
mcnTranus,hewas lawefulsoneof ether, sone
o f Demorgorgon, theold dweller o f the Cauee
o f Hrchade and first begynnerof the fals pay-
I nems goddes. T h is Vranus bad to bys wyf bye
I owne suster called Vesta. Re liuyd gloriously
I wytb her and bad possession o f the m ost parte
I or the yle o f Crete, and babonded prospersly
m
dardizacije čovjekove okoline, M orris i njegovi suradnici izra­
đivali su nam ještaj, zidne tapete, tkanine, slike na staklu i
općenito sve što spada u ukrašavanje dom a; u nam jeri da
provedu reform u na svim područjim a proizvodnje, proučavali
su postupke starih zanata i svoje nadahnuće tražili u srednjo­
vjekovnim oblicim a gotičkog stila. Potkraj svog života (1891)
osnovao je M orris svoju čuvenu štam pariju Kelm scott Press
iz koje je proizašlo preko 150 lijepih knjiga, oprem ljenih na
posve nov način. Kao i u ostalim područjim a um jetničkog
obrta, i u knjižnoj je tipografiji tražio uzore u prošlosti. Slova
koja je dao rezati bila su dijelom antikva (Golden type) u
stilu N icolasa Jensona, a dijelom gotičko pismo (Chaucer type i
Troy type) prem a uzorcim a prvih štam para. Za ukrasni ma­
terijal kojim su obilovale njegove stranice, tražio je također
uzore u prvim štam panim knjigama.
Secesija je dovela do diferencijacije u tadašnjem um jetnič­
kom svijetu. W illiam M orris je bio o rijen tiran prem a prošlosti:
njem u je gotika bila uzorom. On je pokušavao zaustaviti
industrijalizaciju osnivanjem obrtničkih radionica koje su na
kraju krajeva proizvodile luksuzne artikle, a te artikle mogli
TIPOGRAFSKI STIL SECESIJA

William Morris, početna stranica knjige The Works of Geoffrey Chauncer, 1896. (Format 290x424 mm).

147
SECESIJA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Jako naglašeni motivi iz prirode u skladu su

s osnovnom orijentacijom tadašnje mlade ge­
neracije. Poziv »natrag prirodi« doslovno je
bio shvaćan: posvuda su otvarani tečajevi -5)
za crtanje i priroda je na njima studirana
[T
neposredno, a ne akademski. Posljedica tak­
vog razvitka bilo je obilje cvjetnih i lisnatih KNJIŽNICA ZA UČITELJE.
ukrasa, koji su se pojavili na tiskanicama KNJIGA XXXIX.
naturalistički, a zatim stilizirani i apstrahi­
rani. Lišće, vitice i cvjetovi dali su poticaj
za novovrsnu ornametiku; pa čak i na pismu
vrte
koje je nastalo u to vrijeme nalazimo nešto ©
»biljnog«. Stoga se ta početna faza secesije
obično i naziva cvjetnom ili floralnom, za raz­ Z E M L JO P IS N A
liku od kasnije i zrelije - linearne secesije. 6 \
Ocem floralne secesije smatra se Otto Eckmann
(1865-1902), slikar iz Hamburga, koji se bio
O B Ut; K A
potpuno posvetio grafici i tipografiji. Od njega NIŽIM I VIŠIM PUČKIM ŠKOLAMA. @
potječu brojni grafički projekti, a kao bitan
doprinos pismovnoj umjetnosti stvorio je po METODI OKI NAPUTAK ZA UOITEUE.
njemu nazvano tipografsko pismo s popratnim
inicijalima, knjižnim ukrasima i vinjetama.

ADOLF VUKOVIĆ
UČITELJ KK. VJEŽBAONICE U ZAGREBU I PRAVI
CLAN HRV. PEDAG.-NNJIZEVNOOA ZBORA.

ZAGREB.
NAKLADA HRV. PEDAC,.-KNJIŽEVNOGA ZBORA.
\G) 1901.
©__________________

e r

GARTENVERE1N
GRUNE AUE
Sonnfag den 2. August
naduniftags 3 Uhr
SO M M ERFEST
auf dem Spielplafee des
Vereins :: Belusfigung
fiir Kinder, Ballvverfen,
Kranzsfechen u. Vogel-
sđiiej3en :: Weftlaufen
su kupovati samo oni najbogatiji, m eđu njim a i mnogi novo­
pečeni industrijalci protiv kojih se baš i bio pobunio. Takva
tendencija bila je u Evropi brzo prevlada, ali je okretanje
prem a prirodi predstavljalo vraćanje na preživjele form e koje
su već bile iscrpljene u prošlim stilskim epohama. N apredni
um jetnici su to osjećali, pa su otklanjali floralne ukrase za­
jedno s takvom ornam entikom , da bi još jedino liniju prizna­
vali kao oblikovni elem ent. To se lijepo zapaža na tiskanicam a
iz tog vrem ena: linija se sve više afirm irala, potiskujući sve
one plošne i ornam entalne forme. Stoga se može zaključiti: ono
prolazno na secesiji jesu floralni motivi, a ono što je ostalo
bile su linije.

148
TIPOGRAFSKI STIL SECESIJA

N ajprije se eksperim entiralo sa zaigranim, zavojitim i ukra­

snim linijam a, koje su djelom ično povezivane u dekorativne
elem ente. Te su linije bile krepke, naizm jenično su se podeb-
ljavale i stanjivale, i to ne samo na tiskanicam a, nego posvuda
- na nam ještaju, uređajim a, zgradam a i um jetničkim slikama.
U osnovi je to bio proces apstrakcije. Borba se vodila za
čistoću forme - za tipografsku čistoću i ljepotu, koju je trebalo
ostvariti »odbacivanjem svega što je suvišno«. Rezultiralo je
to spoznajom da je tekst nam ijenjen čitanju i da je »kao takav«
ono najvažnije na svakoj tiskanici, te da se iz teksta m ora
razviti forma.

DROGERIE
R IES E
BrtRMEM
/Aittel zur Geschmeidighaltung und
Pflege der liaut :: Vase Iine-Ersatz

/AERKURIA

149
UOKVIRENI SLOG TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

UOKVIRENI SLOG
Weissgerber i drug
: kod slavonskog V u k o v a ra : Kao logičan nastavak težnje za racionalizacijom tipograf­
Oxjoooooooqoooooooooooooo'
skog oblikovanja dolazi do daljnjeg pojednostavljenja izražaj­
nih sredstava; slagar se sve više oslanja isključivo n a tipo­
grafske elem ente - na pismo i linije. Slog se ne može za­

w
m isliti bez okvira od linija, pa se i pojedine skupine teksta
zatvaraju u »ormariće« od linija. Um jesto »organskih« ukrasa
javlja se ornam ent sastavljen od slagarskog m aterijala.

B L u m E n h F fflD L U n e B E IE R
Trgovina vina na veliko i na malo.
r r t u r u n D K u n s T B L u n iE n s flL o n
DEPO T F R fln Z O S IS C H E R U n o IT R L IE -
n iS C H E R B L U m E n . FR IS THE K R fln Z E
u n D B U K E T T S IO F E IIIS T E R R U S F O H -
R U n B .K R R n Z S C H L E lF E n m iT D R U C K
U E R K R U F ER B R O S U11D E fl D E TA IL

Skmbi.™!": GUlEHI.RfD HO F l
D \a j GUR.-HEU5TR[ 3T

T e k s to v i su t v o r i l i z a tv o re n e b lo k o v e , a
l i n ij e s u s lije d ile d o b iv e n u g e o m e trijs k u
fo r m u .

ZATVORENI SLOG (BLOK)

Ako su akcidenčni slagari prije sedam desetak godina po­
segnuli za prvobitnom pravokutnom formom bloka, onda su za
to im ali dovoljno razloga: bila je to logična posljedica razra­
čunavanja sa stihijnošću u raspoređivanju teksta. Razvitak je
sada krenuo u suprotnom sm jeru. P rihvaćena je stroga form a:
trebalo je ostvariti geom etrijsku harm oniju u cjelini, a ona je
m orala biti jednostavna, skrom na i jasna koliko je to samo bilo
moguće. Tako na mnogim tiskanicam a, koje su nastale nakon
1905. godine, nalazim o lijepo oblikovane pravokutnike, trokute
i kružnice. Za volju zam išljenih oblika dolazi do besm islenog
spacioniranja, suvišnog dijeljenja i neobičnog skraćivanja
riječi.

NaJudobnila posluga
Mnogostrana poraba
Tipografski blok ugrađen je u suštinu obli­
kovne discipline. Svaki slagar osjeća potrebu
da stvara stroge forme, jer to jednostavno
Najveća proizvodnja
proizlazi iz suštine postupka koji započinje
nizanjem slova i isključivanjem redaka na za­
danu dužinu.

150
 TIPOGRAFSKI STIL ZATVORENI SLOG (BLOK)

« ,* w . *

dozivamo ćć- C o m p are ftao

i sue prijatelje n a š e graji lie.

SCHALJAPIN
• in g t nur fu r H is M a s te r'« V o ic e P la tte n — d e nn e r k e n n t
d a se pretplate n o G r a f t O ku
(71e v iju . ledini stručni 1is# u
J f u G o s la v iji. k o j i i s f a s i dvo­
d o n W e r t d ie s e r M a rk e : ale ve rb U rg t ihm d ie K la n g re in h e it
i n d e rR e p ro d u k tio n . D e ra rt s te h t S c h a lja p ln , d ie u n u m s tritte n e mjesečno, a d o n a š a poftraj
m u a ik a lis c h e A u to rita t, ala W e g w e la e r d a fUr Jeden, d e r ein
w irk lic h flu te s G ram m op ho n und g u te P la tte n b e s itz e n m dch te
ofeilnife s t r u č n i h č l a n a k a i
E in G ram m op ho n a ls G e sche nk
rasp rav a i priloge iz prali se
b ie te t d a ucrn de Freude. Das #e u m j e t n i č k e r e p r o d u k c i j e .
G ram m op ho n is t e in edles
E rz ie h u n g s m itte l d e r Jug en d JTaj6olji i n a j u s p j e š n i j i l i š i
s a oglašivanje svili v r s t i G r a ­
H lf MASTER’S VOICE f ič k ih s tr o je v a i p o t r e p š t in a .
( P r e tp la t a i s n a š a n a G o d i n u
1 2 0 (D in . te s e š a l j e s a c i j e l u
G o d in u u n a p r e d is r a v n o n a
p o š t . čeA. r a č u n fer. 35000 sa

A d m i n i s t r a c i j u G r a fič k e (R e v ije
Xagrefe. ( P r im o r s k a u l i c a 2.
( T e le fo n 11-39

V s a k d o si m o re z m a jh n im i s tro š k i u r e ­
d iti le p o , v s e b in s k o b o g a to k n již n ic o . D o ­
m a ć a k n již n ic a je v
d a n a š n ji d o b i vse-
s p lo š n e g a n a p re d k a
iz te ž n je za iz o b ra z b o
k u ltu rn a p o tre b a vsa-
k e g a iz o b r a ž e n c a .
P r i l i k o za t o V a m
n u d i Z a lo ž b a M o d ra
p tic a , k i si je n a d e la
n a lo g o , da p rv o v rs t-
na d e l a s v e t o v n e
oo
00 k n již e v n o s ti p o d a slo-
a
ve n s k e m u o b č in s tv u
v k a r n a jle p š i o b lik i.

Z a m e s e č n o 2 0 din
V a m ta z a lo ž b a nu d i
4) le t n o j i t i r i k ra s n o
vezane knjige
s v e to v n ih a v t o r j e v

0
01
ZALOŽBI MODRA PTICA in p o l e g t e g a še
mesečno revijo
_o
c
L J U B L J A N A , C E S T A 29. O K T O B R A (R IM S K A C E S T A ) ŠT.1 .M O D R A P T IC A -
a.

151
EKSPRESIONIZAM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

EKSPRESIONIZAM
Od svih um jetničkih pravaca ekspresionizam je imao
&tne najjači utjecaj na tipografsko stvaranje. Slovolivnice iznose
al&nienfre na tržište nova pism a i ornam ente s motivim a koji odgovaraju

J K c t tl& c tf zupčastim, zvjezdastim i »eksplozivnim« elem entim a ekspre­

sivnog slikarstva i grafike. U tom u prednjači slovolivnica
Schriftguli AG (danas VEB Typoart) u D resdenu.
3 >
U razdoblju nakon 1920. godine susrećem o mnoge tipo­
grafske radove s retcim a koji su svinuti u luk ili su pretjerano
spacionirani, a garnirani prenaglašenom ornam entikom . Uza
sve to, ranije usvojen način oblikovanja u zatvorene blokove
ili sim etričnog oblikovanja nije bio napušten. Na svim ekspre­
B r tn g l
sionističkim tiskanicam a prevladava strogost, uzorna sim etrija,
STO LZEN BERG a sve to popraćeno grafičkom čistoćom do najsitnijeg detalja.
U * 3 u r fjerBTtmelTe C e tiu lg 1921
S fa b ttrc fie iiK a u fB a u «
m e u m a rS I 19/21 5 >Ja

t^C©<ot5enBetg*2X.»ffl. / <5ranSTur< a .o n .

* * * “ !* * * •
K U N S TVO L L E
METALI-ARBEITEN
KI RCHE NGERATE
IN EDLEN UND
NIChTEDLEN
h E TA L L E N
A LL ER

JOHANN EINAUER C
EIGENE G A L V A N I S I E R U N G S - A N L A GE

152
TIPOGRAFSKI STIL ELEMENTARNA TIPOGRAFIJA

FRANKFURT MAIN
STADT. SEMINAR pup
KINDERGARTNERINNEN
H O R TNE R IN NE N UND
JUGENDLEITERINNEN
M IT S T A A T L IC H A N E R K A N N T E N
a b s c h l u s s p r
ELEMENTARNA TIPOGRAFIJA
Ono bezuvjetno novo u tipografiji koja je nazvana elem en­
tarnom jest radikalan raskid sa središnjom osi. A sim etrija je
došla u prvi plan, pothranjena krepkim linijam a. Tek sklonost
prem a bloku ostala je sačuvana kao zakržljali ostatak starog.
Bjelina postaje značajan elem ent kao protuteža ostalim, snažno
naglašenim elem entim a. Tonske podloge u nježnim pastelnim
bojama, nekoć toliko brižno njegovane, gube svaku vrijednost;
upotrebljava se isključivo crna i jarko crvena boja tiska. Svim
O f u n o e n
klasičnim i kaligrafski oblikovanim pism im a otkazano je gosto­
prim stvo - priznat je samo i jedino grotesk. G rupe teksta
često se postavljaju koso u svim pravcim a, kako bi što jače
došle do izražaja u svom optičkom djelovanju. O rnam enti i
slični ukrasi definitivno su napušteni.

•PHECHSTUMDEM MONTAO, DONNERS-

TA« UND »AMSTAS VON 11 «IS 1 UH*
UNTERWEO 4 TELEFON: HANSA N M

153
KONSTRUKTIVIZAM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Jan T s c h ic h o ld : E le m e n t a r e T y p o g r a p h ic
(iz časopisa Typographische Mitteilungen,
KONSTRUKTIVIZAM (BAUHAUS)
Sonderheft, Oktober 1925)

1.
W alter G ropius, učenik i asisten t a rh ite k ta i grafičara
Nova tipografija je svrsishodna. P etera B ehrensa, postao je 1918. godine direktorom Um jet­
2. ničke škole u W eim aru, koju je (1919) pretvorio u Visoku
Svrha je svake tipografije saopćavanje. Saop­ školu za oblikovanje - Bauhaus. U njegovoj se školi tkalo,
ćenje se mora pojaviti u najkraćem, najjedno­ kovalo i obrađivalo, ali ne u cilju da se stvori um jetnički obrt.
stavnijem i najuvjerljivijem obliku. Gropiusov program sastojao se u stvaranju novih form i, u
3. stvaranju novih odnosa izm eđu čovjeka i stroja, u in d u strija­
Da bi tipografija služila socijalnoj svrsi, po­ lizaciji. Ako m u je isprva bilo uzorom srednjovjekovno crkveno
trebna joj je unutrašnja (u skladu sa sadrža­
jem) i vanjska (koja će upotrebljena sredstva građevinarstvo, tada se nakon svog preseljenja u D essau (1925)
tipografije dovesti u uzajamni odnos) orga­ Bauhaus preorijentirao n a suvrem ene problem e, odbacivši i
nizacija materijala. posljednje ostatke historijsko-rom antičnih ideja. G ropiusu je
4. uspjelo da predobije istaknute evropske um jetnike kao što
Unutrašnja organizacija jest ograničavanje na su bili B reuer, Kandinsky, Klee, Moholy-Nagy i drugi da budu
elementarna sredstva tipografije: slova, brojke, nastavnici i suradnici njegove škole.
znakove i linije iz slagaćeg ormara ili slagaćeg
stroja. Među elementarna sredstva tipografije Um jetnici vrhunske individualnosti našli su -se n a okupu
ubrajamo i egzaktnu sliku današnjeg svijeta: da se bave problem im a industrijske proizvodnje u skladu s
fotografiju. društveno-političkim principim a Bauhausa. A rhitektura, obli­
Logično optičko raščlanjivanje tiskanice po­ kovanje potrošnih dobara, a time i tipografsko oblikovanje, to
stiže se primjenom vrlo različitih stupnjeva
i oblika, bez ikakva obzira na dosadašnja su bila područja na kojima je Bauhaus tražio i pronalazio
estetska gledišta. I slobodni dijelovi (praz­ nove puteve.
nine) sloga podjednako su važno oblikovno
sredstvo.
5.
Vanjska organizacija jest postizanje najjačih
oprečnosti primjenom suprotnih oblika, stup­
njeva i rezova (koji moraju biti opravdani
svojim sadržajem), te stvaranje odnosa između
pozitivnih (obojenih) oblikovnih vrijednosti i
negativnih (bijelih) vrijednosti neotisnute po­
vršine papira.
6.
Elementarno tipografsko oblikovanje jest stva­
ranje logičkih i optičkih odnosa između slova,
riječi i dijelova sloga koji su zadani rukopisom
(sadržajem).
7.
Uvjerljivost, senzacionalnost nove tipografije
može se povećati vertikalnim ili kosim po­
stavljanjem redaka, koje će istovremeno poslu­ DOLJE: Herbert Bayer, novinski oglas za izložbu Bauhausa 1923. godine
žiti i kao sredstvo unutrašnje organizacije.
8.
Elementarno oblikovanje isključuje upotrebu
bilo kakvog ornamenta (također i omamen-
talnih linija). Primjena linija, te primjena
elementarnih formi (kvadrati, kružnice, tro­
kuti) moraju neophodno biti opravdane cjelo­
kupnom konstrukcijom sloga. Dekorativno-
spekulativna primjena elementarnih formi »po
sebi« u smislu umjetničkog obrta nije isto­
značna s elementarnim oblikovanjem.
9.
Novoj tipografiji treba u buduće da posluže
kao osnova normirani formati papira.
10.
Elementarno oblikovanje nije ni u tipografiji
apsolutno ili konačno, pošto se pojam elemen­
BAUHAUS 2
tarnog oblikovanja nužno neprestano mijenja,
npr. pronalaskom novih elemenata tipograf­
skog oblikovanja, kao što je fotografija. AUSSTELLUNG $
154
T IP O G R A F S K I ST IL KONSTRUKTIVIZAM

Nova tipografija dobiva svoju funkciju u preglednosti i

čitljivosti teksta: »Čitljivost poruke ne smije trpjeti uslijed
a priori shvaćene estetike.« Traže se ujedno m etode racional­
nijeg i ekonom ičnijeg slaganja, a javljaju se i težnje za unifi­
ciran jem obrazaca i standardizacijom tiskanica. U igri sa slo­
vima, linijam a, ploham a i apstraktnim oblicima često se ide
iz jedne krajnosti u drugu. U tipografiju prodire fotomontaža.
Verzalna slova postepeno gube svoj monopol na naslove;
ku ren tn a slova postaju im ravnopravna, ako ne i vrednija.
Elem entarna je tipografija postala pravim pokretom , koji
je isprva bio više protest i negacija postojećeg, nego shva­
ćanje koje bi počivalo na principim a vjerodostojne teorije.
Sve do 1925. godine dom iniralo je sim etrično oblikovanje, a
upotrebljavana je isključivo antikva i frak tu ra; grotesk je
sm atran reklam nim pismom. U elem entarnoj tipografiji slika
se potpuno prom ijenila. Središnja os definitivno je napuštena;
njezino m jesto je zauzela lijeva os s retcim a nejednakih du­
žina uz potpuno novu distribuciju teksta na plohi. U krasi i
ornam enti proglašeni su starom odnim , a kao ravnopravan
oblikovni elem ent priznata je tek linija. P opularnost gro­
tesknih pisam a (Erbar-G rotesk, F utura, Kabel) n arasla je do
neizm jernog. Uz crnu, kao dopunska boja tiska, prevladavala
je jarko crvena boja.

HEOBbIHA
1?* mE VE ID E E I T J

S<
iE
Ism
|\/|“ M
B/1AAMMMPO

HA AAMC WMWHUCBA. nVUJKMHO. AKVAMA rOAA.

MPOaiASCNAH MLA-

fd n g t M o n ta g m o rg e n a n .

S p a re n mu0 und mochte heut ein je d e r. W as e in e S p a r-D e k a d e ■

bei uns f iir S ie bedeutet, das sagt Ihnen unse r groBes In s e ra t I
am M ontag, das sagen Ihnen am S o nnta g u nse re S d ia u fe n s te r. |

GORE: El Lissitzky (1922), dvije naslovne

stranice za zbirku pjesama Vladimira Maja-
kovskog Dlja golosa (»Za čitanje naglas«),
DESNO: Max Burchartz, oglas.

155
BAUHAUS TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

»Smatramo da kultura nije sadržana samo u Posvuda se m arljivo eksperim entiralo i diskutiralo. U dis­
tzv. visokoj umjetnosti, nego da kultura mora kusijam a su najčešće spom injani pojmovi kao elem entarno,
biti sadržana u životu, u svim onim stvarima konkretno, svrsishodno, funkcionalno, utilitarno, konstruk­
koje imaju neki oblik, jer svaki je oblik izraz
neke svrhe - oblik ima svoju svrhu. Ipak se tivno - pojmovi koji vjerojatno ni do danas nisu u potpunosti
ne bismo htjeli baviti nekom jeftinom vrstom shvaćeni. Prvobitna tipografija Bauhausa profinjena je i po­
umjetničkog obrta - primijenjenom umjetnosti boljšana od strane praktičara. Tu se u igru um iješala i tra ­
- kako se to lijepo kaže, nego bismo htjeli dicija. Tako je npr. zadržan i njegovan blok-slog. Tipografija
izrađivati predmete koji su nam doista po­
trebni. Gradove koji funkcioniraju; kuće koje se ozbiljno tru d ila da ostvari ispravan odnos u rasporedu
su lijepe i praktične; kuhinje u kojima se štam panih i slobodnih ploha, te sm islenom stupnjevanju pis-
domaćica rado zadržava; uporabne predmete movnih veličina.
koje rado uzimamo u ruke; zatim plakate i
knjige koje rado gledamo; ukratko, praktične
stvari koje mijenjaju život i čine ga ljepšim.
Ono što nazivamo svakodnevnom kulturom.«
Prof. MAX BILL, rektor Visoke škole za
oblikovanje u Ulmu, govoreći o zadacima
svoje škole 1956. godine.

w e r b e - b a u , B o c h u m , K r e u z s t r a f ie IO

M
O
IO
«

3
tu

w e rb e -b a u
M a x B u r c h a r t z / J . C a n is
W e r b e -B e r a tu n g _______
W e rb e -E n tw iirfe ________
W e rb e -P ru ck sa ch e n
W e r b e -F ilm e ___________
W erbe-Organisation
B a u -B e r a tu n g __________
B a u -E n tw iir fe
_____ In n e n rS u m e
H a u s g e r a t_________
F o rm g e s ta ltu n g vo n
I n d u s tr ie - E r z e u g n is s e n

GORE: Max Burchartz i Johannes Canis, normirano zaglavlje za poslovne

tiskanice. DOLJE: El Lissitzky (1924), oglas.

EN 1924
EN 1923
EN 1922
EN 1921
EN 1920
EN 1919
EN 1918
EN 1917
EN 1916
EN 1915
EN 1914
H E B A U S G E G E B E N V ON E L L I S S I T Z K Y E N D H A N S A H P
D IE KUNST-ISMEN 1ST EIN BILDERBL’CH (21 27 cm ). OAS D IE PLASTISCHEN G ESTALTUNGEN DES ALLER
..IS T IS C H E N " K U N S T D E Z E N N IU M S 1914-24 D A RST E L L T . K E IN SCH REIBTISCH PRODUKT E INES KUNST-
KRITIKERS. 15 ISMEN, IS LANDER UND 60 K ONSTLER SIND H IE R MIT IHREM CHAR AKTER ISTISCHEN
SCHAFFEN VERTRETEN . E IN E R E IH E W EN IG BEKANNTER W ER K E D ER BEJtANNTEN K O NSTLER . DIE
E1NLE1TUNG (IN DEUTSCHER, FHANZOSISCHER UND EN GLISCH ER 8PRA CH E) 1ST EIN ZW IEGESPRACH
Iščašeni okviri složeni od tipografskih linija VON DEN H ERREN + UND — .

postali su važno izražajno sredstvo elemen­ O E H E F T E T F R . 5 .8o, G E B U N D E N F R . 6 .8 o

tarne tipografije.

156
TIPOGRAFSKI STIL DADAIZAM

ICHEi
40 v„s ^
DADA
G rupu Dada osnovali su 1916. godine u Ziirichu ru m u n j­
ski pjesnik Tristan Tzara i alzaški slikar H ans Arpi, da bi
zajedno sa svojim istom išljenicim a još iste godine objavili svoj
čuveni dadaistički m anifest. Oni koji su imali dovoljno sm isla
za hum or nisu u toj luđački koncipiranoj m anifestaciji vidjeli
ništa drugo do »spelavanja« u stilu Petrice K erem puha. Qni
sasvim ozbiljni bili su ogorčeni i šokirani tim pam fletom
koji je bio iskićen slovima i crtežim a.
Uprkos tom u dadaizam je ubrzo našao brojne pristalice
m eđu um jetnicim a koji su taj pokret sm atrali duhovnim pro­
testom protiv tadašnjeg društva, protiv tadašnjih preživjelih
formi i protiv besm islenosti rata. Iz tog opozicionog držanja
proizašla je p riro d n a odbojnost prem a bilo kakvoj prim jeni
poznatih i konvencionalnih sredstava izražavanja, uz istovre­
m enu sklonost eksperim entiranju, koja je prvenstveno došla
do izražaja n a području tipografije.

Tristan Tzara (1923), pozivnica za jednu

dadaističku soareju.

DESNO: Theo van Dcesburg, omot za časo­

pis Mecano br. 3 rouge (1922).

157
DADAIZAM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

CIRCO EQUESTRE
( V I O L A IN C K H T O F A N T A S T I C O M 1 C O )
O tklaiijanje svih do tada neprikosnovenih tipografskih kon­
vencija rezultiralo je brutalnim razaranjem uobičajene tipo­
FOLLA C ltE T I N K I tlA FO LLA FOLLA FO LLA grafske slike teksta, a to je - razum ljivo - izazivalo opće
< D ltflc tl« M
SB negodovanje. A kada danas, nakon mnogo godina, susrećem o
J PUk difficile
2
O
te prim jere, tada možemo utvrditi da se kod tih divljih tipo­
A n c o r a pi& d iffic ile ^
grafskih formi - zanem arim o li neke od njih - ne radi samo
| D iific ilis s im o *
u.
U
o ispraznim i diletantskim igrarijam a sa slagarskim m ateri­
BA STA BA STA BA STA < jalom, već o traženju novih form i izražavanja.
J
O
ec D
o

•J
•< i
«v volgere
X
o
u
*i Jcnzio OP S K IN O R A I
•
:
u
◄
o 1
INC NT A ]
T R 0P P A |
EM O Z IO N E I
o

% V/.
L>y i
BRAA. .VOOOoooooo
V 0 N V I (I - O M a N v n o j n i O J
l. m u

J a h r I d c s W ettfriedene. Avis dadu

Hirsch Kupfer schwScher. Wird Deutschland verhungern?
D ie neue Z e it b e g in n t
Dann muB es unterzeichnen. Fesche junge Dame, /weiundvicr- m it d e m T o d e s ja h r
/iger Figur fUr Hermann Loeb. Wenn Deutschland nicht unter­
zeichnet, so wird es wahrscheinlich unterzeichnen. Am Mark! des O b e rd a d a
der Einheitswerte Uberwiegen die Kursrlickgangt Wenn aber
Deutschland unterzeichnet, so ist es wahrscheinlich. daB es
unterzeichnet uni nicht zu unterzeichnen Amorsale Achtuhr-
abendblattmitbrausendeshiinmels. Von Viktorhahn. Loyd George
melnt, daB es mOglich ware, daB Clemenceau der Ansicht ist.
daB Wilson glaubt, Deutschland mDsse unterzeichnen. weil es
nicht unterzeichnen nicht wird kbnnen. Infolgedessen erkiart der
d
club dada sich fUr die absolute PreBfreiheit. da die Presse das Mitwirkende: Baader,
Kulturinstrument iit, ohne das man nie erlahren wOrde. daB Hausmann, Huelsenbeck,
Deutschland endgltltig nicht unterzeichnet, bios urn zu unterzeichnen. Tristan Tzara.
GORE: L. Venna (1917), Circo equestre, (Club dada. Abt.fUr PreBfreiheit, soweit die guten Sitten es erlauben )

letak. DESNO GORE: Listovni papir za

Mouvement Dada, Paris 1920. DESNO
DOLJE: Richard .Huelsenbeck, omot za
časopis Der Dada br. 1, Berlin 1919.

158
TIPOGRAFSKI STIL
GORE: Kurt Schwitters i Kathe Steinitz, iz
zbirke Die Scheuche (»Strašilo«), 1925.
DESNO GORE: Program za pjesničku mati­
neju Merz.
DESNO DOL\)E: Omot za časopis Le coeur
a barbe, Paris 1922.
DADAIZAM
A d m in istratio n : A U S A N S P A R E IL
37, A v e n u e K l ć b e r • P A R I S (XVI")
O n t C o lla b o re A cc l ,r n u m e r o :
Paul F.LUARD, Th. FRAENKHL, Vin-
1 cent HUIDOBRQ, Mathew JOSF.PH-
*S O N , Benjamin PI* RET, Georges
RIBEMONT - DESSAIGNES, E rik SA'TIE, SERNER. Rrosc
SĆLAVV, P hilippe SOUPAULT, Tristan TZARA.
159
DADAIZAM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Letak za jedan
krabuljni ples (1921).

verjiingt

K a rtcn fur das k u n s tlc ris c h c K o s tiim fc s t »F a m š lie rib a d «

in d e n R a u m e n des „ S c a la -K a s in o “ . L u th e rs tr. 2 2 -2 4 s in d in fo lg e n d e n S te lle n zu h a b e n :
»Atlanta« Verkehrsbiiro, Joachimsthalerstr. 5 — Cafe Josty, Bayrischer Plat} 1 — Im alten Cafe
des Westens — Odeon-Bar, Joachimsthalerstr. — Cafe Islam. Tauenhienstr. 20 — Theaterbillet -
Verkauf am Zoo. Joachimsthalerstr. 1 — Theaterkasse Kaiserhotel, Kaiser-Keller — Theaterbillet-Ver-
kauf Bayrischer Plah — Reiseverkehrsbiiro »Globus« Aschaffenburgerstr. 19 — Tauent}ienkabinett,
Tauenhienstr. 7 — Musik-Tempe, Nurnbergerstr. 27 und in den Restaurationsbetrieben des »Scala-
Kasino« sowie an der Abendkasse.

160
TIPOGRAFSKI STIL TIPOGRAFSKE SLIKE

TIPOGRAFSKE SLIKE
Seideatiaus Michels & CL' S a s t a v l j a n j e s l i k a o d s l a g a r s k o g m a t e r i j a l a z a p r a v o je
Leipzig s t a r o k o l i k o i s a m k n j i g o t i s a k . O d u v i j e k je b i l o d a r o v i t i h
s l a g a r a , c r t a č k i i o b l i k o v n o o s p o s o b l j e n i h , k o ji s u i m a l i d o ­
voljno im a g in a cije d a se ig raju s lin ijam a, slo v im a i o r n a m e n ­
tim a. M o d e r n a lirik a n a š ih d a n a ta k o đ e r se č e sto p r e z e n tir a
Unscre 6umtlichcn
Frtthjalirs - Neuheiten u tip o g rafsk i r a z ig ra n im fo rm a m a . U m n o g im g rafičk im šk o ­
sind in uberaus vornehmer la m a e k s p e r im e n tir a se s fo to tip og rafijom . T re b a se sam o
und uniibertroffener Auswahl
eingetroffen, u. bilden das Extrait n a d a ti d a će p r a s ta r i n a g o n za ig ro m i u k r a š a v a n je m jo š p o ­
aller in- u. auslandischen Moden.
In alien Abtcilung.sind billige tra ja ti i u o vim n a š im trije z n im i p re o z b iljn im v re m e n im a .
sowie bess. Preis- lagen
ver- treten.sod. w ir
jed. Ansprucb ger.
werden.
W ir em pfehlen
folgende A rtikel:
0 :: Seidenstoffe ::
Sarnmete :: Spitzen
Spitzenstoffe :: Kopf-
Shawla :: Futterstoffe
ferner in erstklass. Wahl
Fertile Seidene Blusen
:: Fertige Batist-Blusen ::
Fertige Som m er-T oiletten
Fertige Gesellschafts-Toiletten
Sowie TĆosttimrooke in Seide u. W0U0
:: :: Elegante Massanfertigung :: ::
:: Muster sofort und franko! ::
- g fr

GORE: Novinski oglas iz 1910. godine.

DESNO: Joachim Albrecht, Forsythia.

Arhitektura je oduvijek
bila zahvalan motiv
za tipografsku reprodukciju.
Naš primjer potječe
iz 1929. godine.

EINE REISE DURCH DEN ORIENT

161
TIPOGRAFSKE SLIKE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

LIJEVO GORE: Michael Wulff, Pferd (1971).

DESNO GORE: Ferdinand Kriwet, tekstovni disk.
DESNO: Vjekoslav Tržan, signet (Grafička revija, 1931)
LIJEVO DOLJE: Saul Bass, plakat za film Exodus.
DESNO DOLJE: Suvremeni novinski oglas.

162
TIPOGRAFSKI STIL FOTOTIPOGRAFIJA

FOTOTIPOGRAFIJA
U v o đ en je fo to slag aćih stro je v a i u r e đ a ja u g rafičk u in d u s ­
trijs k u p ro izv o d n ju p ru ž a n a d u da će tip o g ra f u d o g led n o
v rije m e m oći d a n a p u s ti p o m ič n a o lo v n a slo v a i d a p rih v a ti
s u v r e m e n iju m e to d u sla g an ja. D a n a s n a m sto je n a r a s p o la ­
g an ju b ro jn i različiti m o d e li - od ra z m je rn o je d n o sta v n ih
u r e đ a j a za p r o j i c i r a n j e s l o v a i s p e c i j a l n i h f o t o k a i n e r a s v e d o
iz v a n r e d n o p r o d u k tiv n ih u r e đ a j a za o s v je tlja v a n je p o m o ć u
k a t o d n i h ili l a s e r s k i h z r a k a . R a z v i t a k m o d e r n o g o f s e t n o g
tis k a i b a k ro tis k a iz v a n re d n o je p o g o d o v ao u v o đ e n ju fo to g ra f­
s k i h m e t o d a s l a g a n j a , j e r je p u t o d o l o v n o g s l o g a d o u p o t r e b ­
ljiv o g k o p i r n o g p r e d l o š k a ( d i j a p o z i t i v a ) v r l o z a m r š e n , s k u p
i n esig u ra n .
Z a h v a lju ju ć i n o v im te h n ič k im m o g u ć n o s tim a m ije n ja se
i n a č in tip o g ra fsk o g o b lik o v a n ja . S tim u vezi g o v o rim o o
f o t o ti p o g r a f i j i k ao p o s e b n o j d is c ip lin i tip o g ra fsk o g o b lik o ­
v a n ja . F o to slo g d o n o s i tip o g ra fiji b r o jn e n o v e m o g u ć n o s ti k o je
l e ž e i z v a n d o m e t a k r u t i h o l o v n i h s lo v a . M e đ u t i m , v e ć a s l o b o d a
u o b l i k o v a n j u k r i j e u s e b i i v e ć e o p a s n o s t i , i to u p r v o m r e d u
p o č i t l j i v o s t p o r u k e . U r u k a m a n e u m j e r e n o g t i p o g r a f a , k o ji
la k o m is le n o i b ez p rav o g o sje ć a ja za m je r u p o d lijež e is k u š e n ju
d a d o k r a ja is k o ris ti m o g u ć n o s ti fo to g ra fsk o g o b je k tiv a , o d ­
n o s n o tzv. e l e k t r o n s k e o p t i k e , l a k o d o l a z i d o » f u n k c i o n a l n i h
p o r e m e ć a ja « u o b lik o v a n ju . N e k i od p r i m j e r a što ih d o n o s im o
n a ovoj s tr a n ic i rje č ito p o k a z u ju o p a s n o s ti od d je č jih b o le sti
k o je u g ro ž a v a ju p r e n o š e n je p o r u k e fo to g ra fsk im m e to d a m a
slag an ja.

ZUGKRAFT

163
FOTOTIPOGRAFIJA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

MROUOjrgSSE
If S ir a i,
UMTMKDP^.
•nmm
0 \\ turn urin
M m
n p ii

•j-yfffiucr0
164
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE

U m ije ć e tip o g ra fije m o g li b ism o u s p o r e d iti s a r h ite k tu r o m . T ip o g ra fija u d o ­

v o l j a v a p r a k t i č n i m p o t r e b a m a ( o n a j e u t i l i t a r n a ) b a š k a o š t o j e to i a r h i t e k t u r a ,
a n a s to ja n ja joj n ik a d a n is u liš e n a e s te ts k ih n a m je r a , b a š k a o što je to i s
a r h it e k tu r o m . T ip o g ra fija je v je š tin a k o ja p o d je d n a k o z a d ir e u in te le k tu a ln u ,
koliko i u v iz u e ln u sferu .
Š ta m p a n im p ro iz v o d o m p r e n o s i se in fo rm a c ija , r e p r o d u c ir a j u se m isli. T ip o ­
g ra fija je v je š tin a p o s r e d o v a n ja , ali je i p r o c e s o p tim a liz a c ije : o n o što čini,
n a s to ji u č in iti n a n a jb o lji n a č in . K ao što se g o v o rn ik , iz la ž u ć i s v o je m isli,
p o m a ž e m im ik o m i g e s ta m a , ta k o se i tip o g raf, r e p r o d u c ir a j u ć i te k st, p o m a ž e
g o v o ro m o b lik a . M is a o n i s a d rž a j tis k a n ic e z a d a n je p r e d lo š k o m — r u k o p is o m .
A k tiv n o s t tip o g ra fa sto g a o b ič n o i z a p o č in je s tu d ijo m ( p ro u č a v a n je m ) r u k o p is a .

M je rljiv u , k o n k r e tn o o g r a n ič e n u p lo h u o b ič n o n az iv a m o f o r m a to m . Z ad an i
f o rm a t p a p i r a s k o r o je b e z iz n im n o p r a v o k u ta n , što im a z n a tn ih p r a k tič n ih i
t e h n i č k i h p r e d n o s t i . U z m e m o li u o b z i r d a j e p r a v o k u t n i k u o b i č a j e n k a o
f o r m a t i u s lik a r s tv u , te d a i in a č e p r a v o k u t n u p lo h u s u s r e ć e m o u lik o v n im
i p r im ije n je n im u m je tn o s tim a , a p o s e b n o u a r h ite k tu r i, ta d a m o žem o za k lju ­
čiti d a p r a v o k u tn i f o rm a ti o s im p r a k tič n ih im a ju i n e k e e s te ts k e p r e d n o s ti.

F o r m a ti k o je s u s r e ć e m o u tip o g ra fiji u p r a v ilu s u p ra v o k u tn i i iz d u ž e n i. K v ad ­

r a tn i fo rm a ti d o laze iz n im n o i v rlo s u rijetk i. O d p r a v o k u tn ih f o rm a ta m n o g o
č e š ć e s u s r e ć e m o o n e k o ji s u iz d u ž e n i p o v is in i ( v e rtik a ln o ); za n jih k a ž e m o
d a s u ž iv a h n i i e le g a n tn i, za r a z lik u o d f o r m a ta k o ji s u iz d u ž e n i p o š ir in i
(h o riz o n ta ln o ) i s u g e rira ju m irn o ć u , v e d rin u i sig u rn o st. V ertik a ln e fo rm a te
n a z i v a m o j o š i s t o j e ć i m i l i u z d u ž n i m , a h o r i z o n t a l n e l e ž e ć i m il i p o p r e č n i m .

165
OPTIČKA SREDINA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

K n j i g a je u p r a v i l u i z d u ž e n a p o v i s i n i , a k a d a je o t v o r e n a i z d u ž e n a je po
širin i. Za kn jig e ko je su iz d u ž e n e po š ir in i k a ž e m o d a su a lb u m s k o g f o rm a ta ,
a ta j p o n e k a d n a z i v a m o i t a l i j a n s k i m (a P i t a l i e n n e ); t a k a v je f o r m a t u o b i ­
č a j e n za š k o l s k e c r t a n k e i k a j d a n k e . A k o je n e k a k n j i g a k v a d r a t n o g f o r m a t a ,
o n d a je to v j e r o j a t n o d j e č j a s l i k o v n i c a , z b i r k a p j e s a m a ili i z l o ž b e n i k a t a l o g .

O P T IČ K A S r e d i š t e b ilo k o je p r a v o k u t n e p l o h e l a k o ć e m o o d r e d i t i , a k o p o v u č e m o d v i j e
S R E D IN A d ija g o n ale: n a n jih o v o m sje cištu n alazi se g e o m e t r i js k o s r e d iš te . Takvo eg zaktn o
s r e d i š t e z a l j u d s k o je o k o m e đ u t i m p r e n i s k o . O n o s r e d i š t e k o j e o k o d o ž i v l j a v a
k a o p r a v o , n a l a z i s e n e š t o i z n a d s t v a r n o g , g e o m e t r i j s k o g s r e d i š t a ; t o je
o p t i č k a s r e d i n a . K a k o n e bi b ilo n e s p o r a z u m a , o p t i č k a s r e d i n a s e p o n e k a d
u z i m a i o s j e t n o i z n a d g e o m e t r i j s k o g s r e d i š t a (to je tzv. h i p e r k o r e k c i j a ) .
O p t i č k a s r e d i n a v a ž a n je p o j a m u s v a k o j g r a f i č k o j a k t i v n o s t i .

T E Ž IŠ T E S v a k a t i p o g r a f s k a k o m p o z i c i j a u p r a v i l u i m a s v o j e o p t i č k o t e ž i š t e ili d o m i n a n t u .
IL I D O M IN A N T A To j e ili n a j v a ž n i j i d i o t e k s t a ili n e k i g r a f i č k i e l e m e n t k o ji s l u ž i z a p r i v l a č e n j e
p a ž n j e ( n j e m . B l i c k f a n g ) . A k o s m o o d r e d i l i (ili je v e ć o d r e đ e n o ) š t o ć e b i t i i
g d j e ć e s e n a l a z i t i t e ž i š t e , o n d a je v e ć o b a v l j e n o v i š e o d p o l o v i n e p o s l a . Svi
ostali, m a n je v až n i e le m e n ti p o d r e đ u ju se te žištu .
P r v i je z a d a t a k t i p o g r a f i j e u r a š č l a n j i v a n j u i r a n g i r a n j u . T r e b a ja sn o raz lik o ­
vati o n o što je u većo j m je r i v a ž n o i o n o što je m a n je v a ž n o ili s p o r e d n o .
P rilik o m v a lo riz a c ije ( v re d n o v a n ja ) p o je d in ih d ije lo v a te k sta , b it će d o b ro ako
s e z a d o v o l j i m o s a t r i ili n a j v i š e č e t i r i s t u p n j a . S v a k o g o m i l a n j e efe k ata sam o
u m a n ju je p r e g le d n o s t i o te ž a v a s n a la ž e n je .

S IM E T R IJ A S v a k a o b l i k o v n a s h e m a z a s n i v a s e n a n e k o j k o n s t r u k c i o n o j o s i, tj. z a m i š l j e n o j
IL I A S IM E T R IJ A l i n i j i k o jo j s e p o k o r a v a j u svi e l e m e n t i k o m p o z i c i j e . S i m e t r i č n o o b l i k o v a n j e
p o k o r a v a s e s r e d i š n j o j o s i — v e r t i k a l n o m p r a v c u k o ji p r o l a z i k r o z g e o m e t r i j ­
sko s r e d iš te p lo he. A sim e trič n o o b lik o v a n je p o k o ra v a se n ek o j p o m a k n u to j
( d e c e n t r a l i z i r a n o j ) , n a j č e š ć e l ij e v o j ili d e s n o j o s i, o d n o s n o — u k r a j n j e m s l u ­
č a j u — n e p o k o r a v a s e n i k a k v o j o si.
U l j u d s k o j je p r i r o d i d a u s v e m u p o k u š a v a n a ć i n e k u u n u t r a š n j u l o g i č n u v e z u
ili n e k u d u b l j u z a k o n i t o s t k o j a s e b r i n e z a s t v a r a n j e r e d a i n e d o p u š t a k a o s .
I m a g in a r n a v iz u e ln a o s im a b la g o tv o r n o d je lo v a n je n a p r o m a t r a č a (čitao ca),
je r m u slu ži kao o s lo n a c u s n a la ž e n ju . S r e d iš n ja os d ije li p lo h u n a d v ije
j e d n a k e p o l o v i n e ; s i m e t r i j a s u g e r i r a s t a t i č n o s t , s i g u r n o s t , a li i i z v j e s n u j e d n o ­
lič n o s t (m o n o to n iju ). D e c e n tr a l iz i r a n a os d ije li p lo h u n a n e j e d n a k e d ije lo v e ;
a s im e trija s u g e r ir a d in a m ič n o s t i g ib a n je.

166
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE ZLATNI REZ

Ako smo prihvatili sim etriju kao osnovnu oblikovnu shemu, tada će nam se
težište kompozicije vrlo vjerojatno naći u optičkoj sredini. Ne valja miješati i
simetrično i asimetrično oblikovanje; mnogo je logičnije da se usvojena obli­
kovna shema dosljedno provodi do kraja bez ikakva kompromisa.

Z LA T N I REZ Zlatnim rezom nazivamo ono pravilo koje određuje uzajamni odnos (propor­
ciju) dviju ili više veličina na osnovu jednadžbe:
m : M = M : (m + M)
gdje je m (minor) manja, a M (major) veća veličina. Iz te jednadžbe možemo
po volji izvesti:
M2 M2
m odnosno M = m
m + M m
ili
m —= ------ , odnosno M = (v/lT + 1)
V5 + 1 Z
Tom pravilu pokorava se (zbog zaokruženih vrijednosti samo približno) Lameov
numerički niz:
1 / 2 / 3 / 5 / 8 / 13 / 21 / 34 / 55 / 90 / 145 / 236 / 382 / 618 / 1000 itd.
u kojemu je svaka vrijednost jednaka zbroju dviju prethodnih, odnosno razlici
dviju idućih vrijednosti.
Stručna literatura preporuča pravilo zlatnog reza kao pomoćno sredstvo za
određivanje proporcija u izboru pismovnih veličina, dužine redaka, površine
sloga, rubova, razmaka itd. Za današnji ukus proporcije zlatnog reza nešto su
odviše izdužene. Pored toga standardni formati papira znatno odstupaju od
zlatnog reza (707: 1000 i 618 : 1000).

R IT A M Kontrast je razlika i suprotnost. Ritam je naizmjenično pojavljivanje takvih

I KONTRAST suprotnosti. Elementarni ritam u tipografiji nalazimo u slovima: izvedena iz
osnovnih geometrijskih likova (kvadrat, kružnica, trokut), u njima se kombi­
niraju oprečnosti - pravac i oblina, horizontala i vertikala, luk i spirala, kosina
i protukosina, oblina i protuoblina, uzlazni i silazni potez, početni i završni
potez. U tekstu se neusiljeno izmjenjuju riječi različitih dužina.
U tipografiji su kontrast i ritmičko izmjenjivanje suprotnosti važno sredstvo
za razbijanje zamorne monotonije, sredstvo za stvaranje dinamičke napetosti.
Kontrast se javlja u izboru pismovnih vrsta i veličina, te u dužinama i ras­
poredu redaka. Osnovno pravilo u prim jeni kontrasta mogli bismo formulirati
ovako: Dvije vrijednosti mogu biti potpuno jednake; ako nisu jednake onda
razlika među njima mora biti osjetna; za čitaoca ne smije ostati ni trunka
sumnje da li su dva elementa jednaka ili nisu.

167
KONTRAST TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

SLAB SLAB KO N TR AST

KONTRAST U IZ B O R U P IS M O V N IH V E L IČ IN A

DOBAR D O B A R K O N T R A S T U IZ B O R U
KONTRAST P IS M O V N IH V E LIČ IN A

JEDNOLIČNO
DESIG NED 28
AKTIVNO
For all type users
DIN AM IČ N O needing an italic
C'Colorful Silk /2
n e e •tIi tt l e s a r e on s a lLe

QUESTION BEE 45
For high schoolpupils 45
d d o fd S c r ip t 6 9

Dolje: egyptienne, grotesk i polugrotesk na­
stali su na osnovu vrlo sličnih oblikovnih
shema; kontrast među njima preslab je da
bi zajedno davali ugodan dojam.
O f ' a S u p e rio r d e s ig n
Suviše velika srodnost kurzivne antikve i
rukopisnog pisma ne dopušta nam da ih
uzajamno miješamo na zajedničkoj plohi.

NEWSPAPER DISPLAY 17
Ads are set by this system
SPORTSMEN PRAISE W O R K 49
O f your conservation commission
ADVERTISING CAMPAIGN 84
Is most successful one in years
168
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE KONTRAST

O tpornici Osnovi elektrostatike

Transform atori i ispravljači Mjerni instrumenti
Motori Generatori i motori
Fotoelem enti i fotoćelije Elektrom agnetizam
Akustika Fotografski slojevi
Geom etrijska optika Kamere i objektivi
Izvori svjetla Fotom ikrografija
Fotografski objektivi Fizikalna optika

1 2

M ehanika čvrstih tijela M e h a n ik a č v rs tih tije la

Energija i snaga Energija i snaga
Mehanika tekućina Mehanika tekućina
K olorim etrija Termičke promjene
Termičke prom jene T o p I i n a
Toplina Istosmjerna struja
Zakoni istosm jerne struje Elektromagnetizam
Elektrom agnetizam K o l o r i m e t r i j a

3 4
Izmjenjivanje kraćih i dužih redaka ritmičko je zbivanje. Naglašena razlika u dužinama redaka
(primjer 1) daje snažno gibanje koje može nepovoljno djelovati na čitljivost. Neznatna razlika
u dužinama redaka (primjer 2) oslabljuje ritmičku igru i ostavlja ružan dojam. Umjeren kontrast
što ga pokazuju dužine redaka u našem idućem primjeru (3) primamo kao prirodno odvijanje
teksta. Izjednačenost redaka (primjer 4) besmisleno je nasilje nad tekstom koje razara čitljivost.

Stupnjevanjem pisma pružena nam je najdjelotvornija mogućnost ritmiziranja.

U našem prvom prim jeru upotrebljen je uz uobičajenu osnovnu pismovnu ve­
ličinu za tekući tekst i nešto veći pismovni stupanj za naslov; kontrast pis-
movnih veličina preslab je i nedovoljno izražen. Stupnjevanje pisama u idućem
prim jeru (2) jasno je i uočljivo; u razlici pismovnih veličina nalazimo trijeznu
odmjerenost. Krepki pismovni stupanj u posljednjem prim jeru (3) jasno domi­
nira nad svojom okolinom; naslov u tolikoj mjeri odskače da bismo mogli
bez poteškoća uvesti i neki međustupanj za podnaslove.

m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no
nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom
m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no
nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom

FOTOREPRODUKCIJA KEMIGRAFIJA MATEMATIKA

m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no
nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom
m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no
nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom
m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no
nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom
m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no
nom nom nom nom nom nom nom nom m nom nom nom nom nom nom nom no nom nom nom nom nom nom nom nom
1 2 3

169
KONTRAST TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Od svih geometrijskih likova, kvadrat je najneutralniji: njegovu površinu

zatvaraju četiri jednake stranice (1 : 1 :1 : 1). Kvadratna pismovna ploha, po­
stavljena u središte kvadratnog formata papira (primjer 1) izaziva minimalno
gibanje; jednoličnost sloga postavljena je nasuprot jednoličnosti formata. Ali
svako pomicanje sloga iz središnjeg položaja (primjer 2) oživjet će ritmičko
gibanje rubnih bjelina; jednoličan ritam sloga i formata nadmašen je troritmom
rubnih bjelina. Postavimo li poprečno izduženu (horizontalnu) pismovnu plohu
na kvadratični format (primjer 3), dobit ćemo ritmičku igru jednoličnog (for­
mat papira) i nejednoličnog (tekst). Postavimo li izrazito vitku (vertikalnu)
pismovnu plohu na kvadratični format (primjer 4), izazvat ćemo sličan efekt
kao i u prethodnom prim jeru. Srodan efekt dobit ćemo ako na izduženi format
papira stavimo kvadratičnu pismovnu plohu (primjer 5). Razumljivo je da se

um jetnički paviljon
um jetnički paviljon
u zagrebu
u zagrebu
izložba
suvremene grafike izložba
3. do 25. lipnja suvrem ene grafike
otvorena 3. do 25. lipnja
od 10 do 18 sati otvorena
od 10 do 18 sati
7 8

170
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE RASTER

broj različitih kombinacija varijacija u suprotstavljanju različitih ritmičkih

vrijednosti praktički proteže u beskonačnost.
U našem idućem prim jeru (7) postavljen je vertikalno izdužen slog na hori­
zontalno izduženi format papira: ostvaren je zanimljiv kontrast između verti­
kalnog (tekst) i horizontalnog (format papira). Nakon toga (primjer 8) slog je
još više razvučen po visini, a uz to je i podijeljen u dvije nejednake skupine
redaka; kontrast između horizontalnog formata i vertikalnog sloga povećan
je, a slog je sam po sebi ritmiziran podjelom na manju i veću pismovnu plohu.

A B C D E F G H IK L
EIN
M N O P R S T U V X Y Z A B C D E F G H IK LM N O P Q R MOTIV
XYZABCDEFGH
IN
3VERFAHREN
9 10
Troredni raspored nekoć je bio idealan uzor za svakog slagara. Naš primjer
(9) prikazuje simetrični troredni raspored teksta, oblikovan u skladu s pra­
vilom zlatnog reza. Srednji redak morao je biti najduži, a gornji nešto duži od
donjeg; težište pismovne plohe nalazi se u optičkoj sredini. Napetosti pismovne
plohe svedene su na najmanju mjeru da bi se postigla harmonija i mirnoća
prema zahtjevima klasične tipografije. Asimetrično postavljeni retci u našem
idućem prim jeru (10) pokoravaju se lijevoj osi; težište pismovne plohe nalazi
se u donjem dijelu. Nejednake dužine redaka daju intenzivno ritmičko gibanje;
vertikala pismovne plohe u ugodnom je kontrastu s horizontalno izduženim
formatom papira.

RASTER
Jednostavno i vrlo korisno pomagalo u rješavanju oblikovnih zadataka jest
raster: raspoloživa ploha (format) dijeli se na manji ili veći broj rasterskih
polja, a dobivena shema služi kao osnova za organizaciju vizuelnog sadržaja,
tj. za razmještanje teksta, naslova, ilustracija i drugih elemenata. Najčešće se
primjenjuje podjela na devet, dvanaest, šesnaest itd. rasterskih polja. Naši
prim jeri na idućim stranicama najbolje će pokazati put do upotrebljivog ras-
terskog sistema, te mogućnosti njegove upotrebe. Posebnu ulogu ima raster
kod novinskih i časopisnih stranica.

Stručnjaci primjenjuju raster da bi riješili neke plošne ili plastične

probleme prostora. Mrežastim raščlanjivanjem plohe grafički dizajner
dobiva zahvalno pomagalo za raspoređivanje teksta i ilustracija prema
stvarnim i funkcionalnim kriterijima. Uvrštavati vizuelne elemente u
rasterski sistem, to znači djelovati u skladu s matematički definiranim
oblikovnim principom.

171
RASTER TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

172
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE RASTER

Na stranicama lijevo i desno prikazujemo kom­

binaciju dvostupačnog i trostupačnog rastera;
visina raspoložive plohe podijeljena je na četiri
jednaka dijela. Takav grafički modul pruža nam
vrlo različite mogućnosti za razmještaj teksta i
ilustracija.

173
RASTER TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

R a s t e r s k i m o d u l z a d v i j e p r i p a d n e s t r a n i c e i l u s t r i r a n o g p r o s p e k t a , o d k o j i h je s v a k a p o d i j e l j e n a n a
d v a n a e s t je d n a k ih k v a d ra ta . Sve ilu s tra c ije , te k sto v i i to n s k e p lo h e p o k o r a v a ju s e o s n o v n o j r a s te r s k o j
s h e m i k o j a je v r l o j e d n o s t a v n a , ali ip a k o m o g u ć a v a v e l i k b r o j r a z l i č i t i h r j e š e n j a .

1984 RASTERSKI M ODUL

□
□□□□
□□□□
174
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE RASTER

Raspoloživa ploha podijeljena je na 4 x 3 = 12 kvadratnih polja. Tekstovi i ilustracije mogu imati osam
različitih veličina u rasponu od jednog do devet kvadrata.

175
REDNI SLOG TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

REDNI SLOG
Osim tekućeg kontinuiranog teksta, slagar često ima pred sobom podatke koji
su sistematizirani prema određenim kriterijima. Prim jenjujući raspoloživa
sredstva za isticanje, uz odgovarajuće razvrstavanje i grupiranje, nastojimo
da takvi podaci budu za čitaoca maksimalno pregledni i pristupačni. U redni
slog ubrajamo različite adresare, imenike, kataloge, cjenike, nom enklature,
bibliografije, ali i sve rječnike, leksikone i enciklopedije, dakle dobrim dije­
lom sve ono što se ubraja među različite priručnike. U knjigama smatramo
rednim slogom pregled sadržaja, različita kazala (indekse) i bibliografske po­
datke. U novinama: pregled priredaba, program kinematografa, program radija
i televizije itd.; u širem smislu rednim slogom možemo sm atrati i male oglase.

I. ABCDEFGHIJK A) ABCDEFGHIJK 1. abcdefghijklmnop

abcde
3. abcdefghijk
B) ABCDEFGHIJKLM 1. abcdefghijklmnoprs
m abcdefg

m m m m C) ABCDEFGH
D) ABCDEFG HIJKL 1. abcdefghijklmnop
2. abcdefghijklm
iliiš lll 3. abcdefghijklmn
'■ " 'M i l i P abcdefghijklmnoprstuvz
II. ABCDEFGH
III. ABCDFGH A B C D E F G H U K l-^ 1. abcdefghijklmnoprstu
2. abcdefghijklmnopr
B) ABCDEFGH 1. abcdefghijklmno

Razvrstavanje (grupiranje) sistematiziranih podataka.

111 ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE, osam svezaka,

cijena kompleta (na otplatu) 16.000.-, odnosno Redni Sve- Cijena kompleta
14.400.- u gotovu. Naziv izdanja
broj zaka
112 POMORSKA ENCIKLOPEDIJA, sedam svezaka, na otplatu u gotovu
cijena (na otplatu) 14.000-, odnosno 12.600.-
u gotovu. 111 Enciklopedija Jugoslavije 8 16.000.- 14.400.-
113 OPĆA ENCIKLOPEDIJA, šest svezaka, cijena (na 112 Pomorska enciklopedija 7 14.000.- 12.600.-
otplatu) 12.000.-, odnosno 10.800.- u gotovu. 113 Opća enciklopedija 6 12.000.- 10.800.-
114 ENCIKLOPEDIJA .LIKOVNIH UMJETNOSTI, če- 114 Enciklopedija likovnih
tiri sveska, cijena kompleta (na otplatu) 8.000.-, umjetnosti 4 8.000.- 6.200.-
odnosno 6.200.- u gotovu. 115 Muzička enciklopedija 2 4.000.- 3.600.-
115 MUZIĆKA ENCIKLOPEDIJA, dva sveska, cijena 116 Šumarska enciklopedija 2 4.000.- 3.600.-
kompleta (na otplatu) 4.000.-, odnosno 3.600.- u 117 Bibliografija 25 50.000.- 45.000.-
gotovu.
116 ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, dva sveska, čije
na kompleta (na otplatu) 4.000.-, odnosno 3.600.-
u gotovu.
117 BIBLIOGRAFIJA, dvadeset i pet svezaka, cijena
kompleta (na otplatu) 50.000.-, odnosno 45.000.- Sistematizirani podaci prikazani pomoću rednog sloga (lijevo) i
u gotovu. pomoću tabele (desno).

176
TIPOGRAFSKO OBLIKOVANJE TABELARNI SLOG

TABELARNI SLOG
Tabelarni slog vrlo je sličan rednom slogu. Tabela je pravokutni koordinatni
sistem, raščlanjen na horizontalne i vertikalne nizove polja. Horizontalne
nizove polja nazivamo rubrikama, a vertikalne kolonama. Podaci se unose u
odgovarajuća polja, pa isticanje važnijih podataka - koje je inače kod rednog
sloga neophodno - u tabeli postaje suvišno. Preglednost podataka u tabeli
daleko je veća nego kod rednog sloga.
Kod tabele razlikujemo glavu i trup; razdvaja ih vratna linija. Glava sadrži
kratak opis za svaku pojedinu kolonu; kod uskih kolona tekst u glevi tabele
može se postaviti i vertikalno.

OKVIR TABELE
Rubrika (kolona)
to
Glava V Rubrika (kolona) Rubrika
tabele -Q (kolona)
podrubrika podrubrika
cr
= VRATNA LINIJA

USLOŽENI PODACI:
abcdefg ..................... 1234 567890
abcdefghijk .............. 12345 67890
abcdefg ..................... 123456 7890
abcdefghijklm ......... 1234 567890
Trup
tabele

decimalne
rubrike

LINIJE PRECNJAKA

Tabelarni obrasci jesu tabele u koje se podaci upisuju naknadno - rukom ili
pisaćim strojem. Obrasci koji su namijenjeni ispunjavanju rukom redovito
imaju i poprečne linije, tzv. prečnjak. Ako se u tabelu upisuju brojke, onda
tabela obično ima i decimalne rubrike koje olakšavaju zbrajanje.
Knjižne tabele sadrže usložene podatke, a dolaze obično uz tekst u knjigama
i časopisima. Takve se tabele obično slažu pismom manjeg pismovnog stupnja
nego tekući tekst. Knjižna tabela može biti sastavni dio teksta, ali može imati
i karakter ilustracije, pa eventualno dolazi i kao prilog tekstu. Ako se tabela
prenosi na iduću stranicu, onda se glava tabele obavezno ponavlja na vrhu
iduće stranice.

177
TABELARNI SLOG TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Na području olovnog sloga dolazi tabelarni slog kao posebna disciplina s

brojnim, detaljno razrađenim pravilima o izračunavanju tabela s obzirom na
sistematičnost slagarskog materijala, o upotrebi linija i o isključivanju teksta
u tabelama. Slagarski materijal (naročito linije) dolazi djelomično istrošen i
oštećen, pa nastaju velike poteškoće oko preciznog sastavljanja i podudaranja
linija, te održavanja pravokutnosti. U toku tiska poseban je problem s poste­
penim dizanjem slijepog materijala u tiskovnoj formi i s mrljanjem otisaka
(to su tzv. »špisevi«).
U fotoslogu otpadaju sve poteškoće koje izaziva slagarski materijal. Izvlačenje
horizontalnih i vertikalnih linija vrlo je precizno u svakom pogledu, a sastav­
ljanje i ukrštavanje linija je egzaktno. Fotoslog je nadalje vrlo fleksibilan u
odnosu na primijenjeni mjerni sistem; tako se npr. u horizontalnom smjeru
može upotrebljavati tipografski mjerni sistem, a u vertikalnom smjeru mili­
metarski sistem ili obratno.
Suvremena proizvodnja tabelarnih obrazaca, pa i obrazaca uopće, prenešena
je iz domene knjigotiska u domenu ofsetnog tiska, dobrim dijelom upravo
zbog opisanih slabosti olovnog sloga, te opisanih prednosti fotosloga. Danas
se beskonačni obrasci za birotehničku i kompjutersku obradu izrađuju na
malim ofsetnim rotacijama; osim višebojnog ofsetnog tiska (eventualno s obje
strane), u istom radnom postupku provodi se num eriranje, perforiranje, nare-
zivanje, savijanje, spajanje u garniture (setove) i slično. Takve automatske
ofsetne rotacije rade velikom brzinom, ali ipak vrlo precizno.
Tabelarni obrazac (primjer).

Ukupno:

178
TIPO G RA FIJA TEKUĆEG TEKSTA
(MIKROTIPOGRAFIJA)

Jasnoća, preglednost i lakoća čitanja bilo kojeg štampanog teksta zavisna je

podjednako o razmacima između slova i razmacima između riječi, koliko i o
distribuciji bjeline između i oko redaka.
0 optimalnoj vrijednosti razmaka između riječi već je bilo govora. Nastojimo
da svi razmaci između riječi unutar retka budu optički izjednačeni. Jedino
u engleskoj i američkoj knjižnoj tipografiji zahtijeva se da razmak između
riječi na granici između dviju rečenica bude nešto veći od ostalih razmaka.

O UPO TREBI Uobičajeno je da se dvotočka (:), točka i zarez (;), uskličnik (!) i upitnik (?)
ZNAKOVA odmaknu umjerenim razmakom (osminkoin ili šestinkom) od slova iza kojega
IN T E R P U N K C IJ E dolaze; ako dvotočka označava omjer, tada se odvaja umjerenim razmakom s
obje strane (npr. 4 : 3, visina : dužina).
Navodni znakovi (navodnici): danas upotrebljavamo isključivo »francuske«
navodnike, a „njemački" se navodnici smatraju zastarjelim (oni to doista i
jesu). U francuskim tekstovima navodnici dolaze u obrnutom slijedu « » i odva­
jaju se umjerenim razmakom od slova uz koja dolaze.
Ako je cijela rečenica pod navodnicima, tada točka na kraju rečenice dolazi
ispred navodnika; ako je pod navodnicima samo posljednji dio rečenice, tada
točka stoji iza navodnika. Ako pod navodnike treba staviti jednu ili više riječi
unutar nekog teksta koji je već pod navodnim znakovima, onda se to čini
normalnim zarezom ispred i obrnutim zarezom iza te riječi (»nnn ,nn‘ nnn«).

On uzm e jed an od dva svijećnjaka, pođe do krev eta i od­

m akne zastore. Zatim se o k rene p rem a m eni i p ro šap će: »Pogle­
dajte kako večeras m irno leži. Još nikada nisam vidio da ovako
spava. M ora da joj je doista bolje.«____________________________
Stupih do njega i položih ru k u na njezino srce.
Saskija je bila m rtva.________________________________________

La ponctu atio n se place ap res le guillem et ferm e si la citation

a p p a rtie n t a la p h ra se : «Vous etu d ierez le p re m ie r chapitre»,
precisa-t-il. «L’avez-vous fait?» lui dis-je._______________________

Ako se onaj dio teksta, koji bi normalno dolazio pod navodnim znakovima,
slaže kurzivom, poludebelim rezom ili slovima druge pismovne veličine (sitni­
jim ili krupnijim od tekućeg teksta), tada se navodni znakovi ispuštaju.

179
MIKROTIPOGRAFIJA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Navodnim znakovima obilježava se upravni govor. Da bi se izbjeglo gomilanje

navodnika, dijalog (razgovor) se označava crticom (minusom). Tekst svakog
od sugovornika započinje uvlakom iza koje stoji polučetverac, dakle čvrsti
isključak, a ne varijabilni razmak između riječi!

N etko je ponovo pokucao. Ovaj p u t n a v ratim a koja vode p rek o

salona u K am ilovu k an celariju . N a ta p etira n im v ratim a. D iskretno.
Javilo se ponovo kucanje, glasnije; zatim sve glasnije.
— Izvolite, tko je, pogledao je E m erički izn en ađ en n a vrata, na
kojim a se pojavila Eleonora.
— Sto je, E leonora, šta izvolite?
— O prostite, gospodine d oktore što sm etam , zove vas R o y a l.

Slično navodnim znakovima ponašaju se i zagrade. Ako je cijela rečenica u

zagradi, tada interpunkcija na kraju rečenice dolazi ispred zagrade; ako je u za­
gradi samo posljednji dio rečenice, tada interpunkcija stoji iza zagrade. Ako
u zagrade treba staviti jednu ili više riječi unutar teksta koji je već u zagradama,
onda se kombinira upotreba okruglih i uglatih zagrada, npr. (mmm mmm [mm]
mmm) ili [mmm mmm (mm) mmrti]; podjela na zagrade prvog () i drugog
stupnja [ ] nije obavezna, pa autori upotrebljavaju zagrade po vlastitom naho­
đenju. Upotreba kurzivnih zagrada () nije uobičajena, pa niti u onim odlom­
cima teksta koji su složeni kurzivom; tek ako je neki tekst u cjelini složen
kurzivom (npr. predgovor, uvodnik, podlistak), tada se i zagrade u takvom
tekstu slažu kurzivom.

Kao znak in te rp u n k c ije okrugla zagrada (p a r e n te z a ) se u p o tre b ­

ljava za obuhvaćanje k ratk ih tu m ačen ja (objašnjenja), a tak o đ er i
za altern ativ n o navođenje u tekstu. U m atem atici okrugle zagrade
sm atram o zagradam a prvog stu p n ja (zovu ih i m a lim z a g r a d a m a ).

Tri točkice u nizu (...) obilježavaju nedovršenu misao ili isprekidani govor;
sa tri točkice označavamo da je dio teksta ispušten. Između točkica ostavlja
se um jeren razmak ili se ne ostavlja nikakav razmak. Ako je prekid unutar
riječi (riječ nije završena) onda se točkice nastavljaju odmah uz započeti dio
riječi; ako je prekid unutar rečenice (nedostaje jedna ili više riječi) onda
se tri točkice odvajaju od susjednih riječi normalnim razmakom.

— Kakav s lu h ? G luposti ... Ja sam m u kupio tru b u , nije to

važno ... Ako ne ide, tre b a ga p lju sn u ti preko gubice da vidi sve
zvijezde! A ne ... tu neki ... k o n ... k o n trap u n k t!

ODLO M AK Nizanjem slova nastaju riječi, a nizanjem riječi dobivamo retke. Daljnji tipo­
(ALIN EJA) grafski element na sljedećoj, višoj razini jest odlomak (pasus, alineja). Granice
između odlomaka određuje autor teksta i to je stvar autorova stila. Raščla­
njivanje teksta na odlomke primarno je sredstvo za razbijanje zamorne jedno­
ličnosti koja inače nastaje gomilanjem redaka, a ujedno je i sredstvo koje
stim ulira čitanje i olakšava čitaocu praćenje teksta.
Ne valja kada su odlomci suviše kratki (svaka rečenica jedan odlomak!), niti
kada su suviše dugi. Poželjno je da stranica bude raščlanjena na više odlomaka
i kraćih i dužih. Bjeline uvlaka, u pogotovu bjeline izlaznih redaka ritmički
oživljavaju krutu pismovnu plohu.

18 0
TIPOGRAFIJA TEKUĆEG TEKSTA MIKROTIPOGRAFIJA

Odlomak normalno započinje uvlakom, a završava izlaznim retkom koji je

obično kraći, pa granicu između dva odlomka obilježava završna bjelina izlaz­
nog retka i početna bjelina uvlake. Osim toga se granica između odlomaka može
obilježiti i nešto većim proredom. U nas je običaj da svaki odlomak započinje
uvlakom; u engleskoj i američkoj knjižnoj tipografiji prvi odlomak poglavlja
nikada ne započinje uvlakom (smatra se da je naslov poglavlja sam po sebi
dovoljan da obilježi i početak prvog odlomka).
Uvlaka na početku odlomka nikako ne može biti manja od jednog četverca, ali
nema nikakve potrebe da bude veća od dva četverca. Najbolje će biti ako veli­
činu uvlake prilagodimo dužini redaka: za formate do 16 cicera dovoljan je
jedan četverac, za formate od 16 do 24 cicera neka bude četverac i pol, a za
formate koji prelaze 24 cicera uzeli bismo dva četverca. Ne griješe ni oni koji
uvijek uzimaju jedan četverac, bez obzira na dužinu retka.
U daktilografiranim tekstovima početna uvlaka odlomaka obično je vrlo izdašna
i iznosi osam do deset slovnih mjesta. Ne valja međutim daktilografske navike
presađivati u tipografiju. Quod licet ...
Nekoć se početak svakog odlomka obilježavao posebnim znakom koji je preuzet
iz srednjovjekovnih rukopisnih knjiga. I danas se početak odlomka ponekad
označava kvadratićem, kružićem, zvjezdicom ili sličnim elementom (■ • ★ ). U
modu uvijek ponovno dolazi običaj da se odlomci slažu bez početnog uvlačenja, s
»tupim« početkom. Odsustvo uvlake mora se međutim kompenzirati jačim pro­
redom, pošto izlazna bjelina (ona je promjenljive vrijednosti) sama po sebi neće
biti dovoljna da obilježi za čitaoca toliko važan početak novog odlomka. Na
kraju krajeva, ipak će se uvijek ponovno pokazati da nema jednostavnijeg i
djelotvornijeg sredstva za obilježavanje novog odlomka od uvlake.
Jedno staro i dobro tipografsko pravilo kaže da izlazni redak ne može biti kraći
od vrijednosti uvlake. Izlazni redak može biti pun (nema razloga da se to ne
dopusti), ali ako nije pun, onda izlazna bjelina mora biti veća od vrijednosti
uvlake koja je na snazi. Po prirodi stvari, početni redak može da bude ujedno
i izlazni redak.
Dobra knjižna tipografija izbjegava pretjerano kratke izlazne retke, npr. izlazne
retke koji sadržavaju samo jednu riječ ili, što je još ružnije, samo preostali dio
dijeljene riječi; trebalo bi u korekturi predvidjeti preslagivanje takvog odlomka
i konflikt riješiti bilo sužavanjem, bilo proširivanjem razmaka između riječi.

Ako se ukaže potreba da se tekst poglavlja ili članka razdijeli na pojedine

tematske cjeline, onda se to može učiniti nešto većom bjelinom, kratkom hori­
zontalnom linijom, odnosno s jednom ili s tri zvjezdice.

IN IC IJA L I P o č e t a k t e k s t a u o p ć e , p o č e t a k p o g l a v l j a ili č l a n k a , č e s t o s e o b i l j e ž a v a p o m o ć u
i n i c i j a l a . I n i c i j a l je t i p i č a n u k r a s n i e l e m e n t s r e d n j o v j e k o v n o g k n j i ž n o g s l i k a r ­
s t v a , k o ji s u s p r e m n o p r i h v a t i l i i p r v i š t a m p a r i . I d a n a s s e i n i c i j a l r e l a t i v n o
č e sto s u s r e ć e n e s a m o u k n jižn o j, n eg o i u n o v in sk o j tip o g ra fiji; a a u to m a ts k o j
o b r a d i te k s ta in ic ija li s e n a im e v rlo la k o r e a liz ir a ju p o m o ć u p o tp r o g ra m a .

N A J J E D N O S T A V N I J I j e s t o j e ć i i n i c i j a l ; to je k r u p n i j e p o č e t n o s l o v o k o j e d r ž i
p is m o v n u lin iju s p rv im p is m o v n im r e tk o m te k sta , a p re o s ta lim sv o jim d ije lo m
p re la z i u b je lin u iz n a d te k sta . T ak av je in icijal e v e n tu a ln o i m alo u v u č e n .

N O G O č e š ć e s u s r e ć e m o u s l o ž e n e ili u g r a đ e n e i n i c i j a l e . T a k a v je i n i c i j a l
M u g r a đ e n u te k s t i n e n a r u š a v a p r a v o k u tn o s t p is m o v n e p lo h e . U slo ž en i
in ic ija l p o k riv a b je lin u k o ja n a s ta je u v la č e n je m p rv ih n e k o lik o re d a k a . O če k u je
se iz v je s n a p r o p o r c io n a ln o s t iz m e đ u v e lič in e in ic ija la i v e lič in e p is m o v n e p lo h e
u k o j u ta j i n i c i j a l d o l a z i . U i z b o r u p i s a m a z a i n i c i j a l e n e p o s t o j e p o s e b n a o g r a ­
n ič e n ja ; in ic ija l m o ž e biti iste p is m o v n e v r s te i istog re z a kao i te k u ć i tek st.

18 1
MIKROTIPOGRAFIJA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

ADO upotrebljavamo uokvirene inicijale jer se dobro uklapaju u

pravokutnu pismovnu plohu, od koje ih odvaja um jerena bjelina
od približno pola cicera. Da bi se uspostavila bolja veza između
inicijala i početnog teksta, obično se ostatak prve riječi, pa even­
tualno i još nekoliko daljnjih riječi teksta (pogotovu ako je prva
riječ u odlomku kratka) slaže verzalnim slovima ili kapitalkama.
---------------- Nerješiv problem nastaje ako poglavlje započinje navodnim zna­
kom ili brojkom; nije naime uobičajeno da u poziciji inicijala stoj znak inter­
punkcije ili brojka. Taj problem djelomično zadire u stil pisanja: treba reći da
poglavlje nikada ne može započeti navodnim znakom, odnosno citatom; isto
tako na početku rečenice nikako ne može stajati brojka (cifra).

ISTICANJE Često se javlja potreba da se neki dijelovi teksta istaknu. U rukopisnom i u

U TEKSTU daktilografiranom tekstu podvlačenje je najprirodniji način isticanja: ono što
je podvučeno važnije je od onoga što nije podvučeno! U štampanom tekstu
podvlačenje nije uobičajeno, najprije zbog toga što tipografija raspolaže mnogo
efikasnijim sredstvima za isticanje, a zatim i zbog toga što je ugrađivanje
linija za podvlačenje (u olovnom slogu) povezano sa znatnim poteškoćama; u
fotoslogu je podvlačenje pojedinih odlomaka u tekstu mnogo jednostavnije,
ali sada više ne postoji navika da se u štampanom tekstu susreće podvlačenje
kao način isticanja. Podvlače se eventualno naslovi u novinama, ali je to
više potreba za vizuelnim efektom nego potreba za isticanjem.
Da bi nešto bilo istaknuto, potrebno je da postoji i nešto obično, redovno,
regularno ili normalno. Svako isticanje zasniva se na kontrastu. Tamo gdje je
sve istaknuto — ništa nije istaknuto!
0 obilježavanju ranga primjenom VERZALNIH SLOVA već smo govorili; obi­
lježavanje ranga smatramo posebnim načinom isticanja i raščlanjivanja u tipo­
grafiji. Nijedan način direktnog ili indirektnog isticanja ne sužava primjenu
verzalnih slova.
Želimo li istaknuti pojedine dijelove teksta, a da unutrašnji smisao koji pove­
zuje cjelinu ne razorimo besmislenim kontrastom, tada ćemo odabrati isticanje
kurzivnim pismom. U knjižnom slogu, a i inače u oblikovanju teksta, kurziv je
sredstvo za svraćanje pozornosti s umjerenim usporavajućim djelovanjem, koje
proizlazi iz potrebe da se čitalac adaptira novom toku pisma. Promjena smjera
(mislimo na kosa, nagnuta slova) djeluje bez kontrasta u intenzitetu.
Slično usporavajuće djelovanje ima i poludebelo pismo, ali ono djeluje pomoću
izrazitog kontrasta u optičkom intenzitetu: nastaju tamne mrlje u sivoj pismov-
noj plohi. Isticanje s p a c io n ir a n je m (slova su razmaknuta umetanjem tankih
isključaka — spacija) djeluje upravo suprotno, stvaranjem svijetlih mrlja u
pismovnoj plohi. Spacioniranje teksta najgori je način isticanja; spacioniranje
je ušlo u modu za vrijeme upotrebe frakturnih pisama (gotice), jer tada drugog
izbora nije ni bilo (fraktura nema kurzivnog reza, a oskudijeva i poludebelim
rezom). Spacioniranje razara obrisnu sliku riječi i otežava čitanje. Ako se spa-
cioniraju cijeli odlomci teksta, a to je čest slučaj čak i u školskim udžbenicima,
onda čitalac ima dojam da su slova obavijena maglom; od takvog isticanja više
je štete nego koristi. I dalje: spacionirati se ne može jednoslovna riječ. Pa i
spacioniranje pojedinačnih dvoslovnih ili troslovnih riječi dolazi u pitanje, jer
nije sigurno da će čitalac zapaziti namjeru isticanja.
Prilikom spacioniranja treba proporcionalno povećati i razmak između riječi.
Točka, zarez, diviz, apostrof, navodni znakovi i zagrade ne odvajaju se razma­
kom ni u spacioniranom tekstu; brojke se u pravilu nikada ne spacioniraju.
Spacioniranje teksta na slagaćem stroju Linotype umetanjem čvrstih isključaka
(četvrtinki) stvara velike neprilike i oduzima mnogo vremena. U automatskoj
obradi teksta spacioniranje je jednostavno, jer se samo povećava debljinska
vrijednost slovnih znakova; treba samo uvrstiti komandu za početak i komandu
za završetak spacioniranja.

182
TIPOGRAFIJA TEKUĆEG TEKSTA MIKROTIPOGRAFIJA

TEK NASLUĆENE
MATEMATIKA A
ZA V IŠE R A ZR ED E M OGUĆNOSTI
O SM O G O D IŠN JIH ŠKOLA SUVREMENE FILMSKE
U M JE T N O ST I

Lijevo: gornji od dva ili tri naslovna retka, pogotovu ako je kraći, često se slaže krupnijim
slovima; time se dobiva težište u gornjem dijelu pismovne plohe. Desno: tri različita pismovna
reza i tri različita pismovna stupnja — to je doista malo previše!

Spacioniranje p o lu d e b e lo g p ism a nelogično je i besmisleno; poludebelo

pismo stvoreno je da bi bilo tamnije, a spacioniranjem ga posvjetljavamo!
Pogrešno je i spacioniranje k u rziv n o g , a i rukopisnog pisma.
Vrlo ugodan i djelotvoran način isticanja predstavljaju KAPITALKE. To su ver-
zalna slova u veličini kurentnih slova; dolaze kao dopunski rez većinom samo u
antikvi. Zgodno je kada se u nekom tekstu kapitalkama slažu sva imena i pre­
zimena ili kada se u rječnicima i leksikonima kapitalke upotrebe za upućivanje
na ključne pojmove. U nas je upotreba kapitalki nažalost posve zapostavljena.
Upotreba kapitalki zahtijeva doduše nešto više truda, ali je taj trud sigurno
dobro uložen: one oplemenjuju svaki tekst!

STUPNJEVANJE Za isticanje važnijih dijelova teksta kao stvoreno je stupnjevanje pismovnih

PISMOVNIH veličina: ono što je važnije složeno je krupnijim slovima, a ono što je manje
VELIČINA važno složeno je sitnijim slovima. Uzmimo prim jer iz knjižne tipografije: tekući
tekst složen je garmondom (10 pt), naslovi poglavlja složeni su cicerom (12 pt),
a podnožne bilješke petitom (8 pt). Kao svakom isticanju, tako i stupnjevanju
kao osnova služi neka regularna ili normalna veličina koja čitaocu omogućava
orijentaciju. Spiker na radiju ili televiziji može važnije dijelove teksta izgovoriti
sporije (oko 10 glasova u sekundi), a one sporedne brže (oko 20 glasova u
sekundi); pažljivi slušalac lako će zapaziti tu finu razliku, ako je navikao da
brzinu od prosječno 16 glasova u sekundi prima kao normalan izgovor.
Temeljna pismovna veličina tekućeg teksta polazište je cijeloj skali pismovnih
stupnjeva; ona daje stupnjevanju smisao i mjeru. Naslovi su nešto krupniji od
tekućeg teksta. Sav popratni tekst koji ima karakter komentara* slaže se pis-
movnom veličinom koja je manja od tekućeg teksta. Diferenciranje veličina i
raščlanjivanje teksta treba ograničiti na tri vrijednosti. Četvrta i svaka daljnja
vrijednost um anjuju preglednost i otežavaju snalaženje.

UVLAČENJE Pojedini dijelovi teksta mogu se istaknuti uvlačenjem. Najčešće susrećemo

uvlačenje s lijeve strane ili obostrano uvlačenje. Bjelina koja nastaje uvlače­
njem djeluje kao optički signal i upozorava čitaoca na važnost tog dijela teksta.
Uži format narušava uigranost oka i prisiljava čitaoca da se pri­
vremeno adaptira kraćim retcima, što pooštrava njegovu pažnju,
a to i jeste cilj svakom isticanju.

Na prim jer podnožne bilješke, m arginalije, citati, dopune, tum ačenja ili sličan tekst,
koji je sekundaran u odnosu na tekući tekst.

183
MIKROTIPOGRAFIJA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Slično, ali suprotno djelovanje imat će izvlačenje početnih redaka svakog od­
lomka — kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno naglašavanje svakog
pojedinog odlomka.
Slagar to naziva visećom uvlakom, a bez takvog uvlačenja ne može se ni za­
misliti neki rječnik, telefonski imenik, adresar ili slično izdanje.

OKVIR
Okvir je također često sredstvo isticanja: ono što je u okviru važnije
je od onoga izvan okvira. Kao okvir djeluje i prazan rub koji okružuje
stranicu, a također i razmak između redaka koji obrubljuje svaki redak
neophodnom bjelinom. Praznina u tekstu međutim ne mora uvijek imati
ulogu ograničavanja; ona može biti zahvalan oblikovni element koji će
kao protuteža tekstu unaprijediti prezentaciju teksta.

Okvirna linija većinom omeđuje pravokutnu geometrijsku plohu ili bar ozna­
čava njezine granice. Razumljivo je da okvir može biti sastavljen od ukrasnih
linija ili od posebnih dekorativnih elemenata, o čemu je već bilo govora.

BOJA KAO Boja je vrlo djelotvorno sredstvo za obogaćivanje tiskanica. Najčešće susre­
SREDSTVO ćemo crni otisak na bijelom papiru; to je svakako i najekonomičniji postupak.
ZA ISTICANJE Svako odstupanje od tog crno-bijelog obrasca doživljavamo kao nešto manje
ili više izuzetno. U antičkim tekstovima i u srednjovjekovnim rukopisnim
knjigama javlja se crvena boja kao boja za ukrašavanje; osim naslovnih redaka
i inicijala, bilo je uobičajeno* da se crvenom bojom ispisuju i pojedini važniji
dijelovi teksta ili samo pojedine riječi. Taj običaj prenešen je i u prve štam­
pane knjige, pa se crvena boja i danas često upotrebljava kao dopunska boja.
Bezbrojne su mogućnosti za primjenu boja i njihovo kombiniranje. U rasponu
od- vrlo intenzivnog djelovanja crnog i crvenog otiska na bijelom papiru, pa
do suzdržanog kolorističkog efekta npr. otiska u crnoj i zelenoj boji na zelen­
kastom papiru. Ako kažemo da svako pretjerivanje u primjeni sredstava za
isticanje škodi, onda to posebno vrijedi za boje.
Pri izboru boja mjerodavna je vrsta i kategorija tiskanice (obiteljska, poslovna,
reklamna) i njezina namjena. Vodi se računa o psihološkom djelovanju boja,
ali i o njihovoj simbolici. Boje i njihovi tonovi različito djeluju na ljudsku
psihu. Žuta boja djeluje toplo i živahno (crni tekst na žutoj podlozi čitljiv
je i na razmjerno velikoj udaljenosti). Dodavanjem crvene boje (mislimo na
suptraktivno miješanje boja) žuta prelazi u narančastu, zadržava svoju toplinu,
ali sve više gubi vedrinu. Crvena boja djeluje vrlo živo i toplo, a oko je zapaža
i na velikoj udaljenosti. Ljubičasta daje hladan dojam koji je tim jači što je
u njoj više modre. Modra boja hladna je i pasivna. Zelena boja u kojoj ima
pretežno žute djeluje toplo, a što je u njoj zastupljeno više modre, ona postaje
sve hladnija. Slično djelovanje ima i smeđa boja: ako sadrži pretežno naran­
častu tada djeluje toplo; smeđa s jačom primjesom modre boje djeluje hladno
i ozbiljno. U skladu s tim uobičajena je podjela na tople (žuta, narančasta i
crvena) i hladne boje (zelena, modra i ljubičasta).
Suzdržan i otmjen dojam daje siva boja sama za sebe ili u kombinaciji s
drugim bojama. Siva je nešarena (akromatična) boja koja se dobiva, kako piše
u tiskarskim priručnicima, miješanjem crne i bijele; ipak se mnogo ljepši i
čistiji sivi tonovi dobivaju miješanjem dviju komplementarnih boja, npr. žute
i ljubičaste.
Otiskivanje zlatnom bojom i uopće ukrašavanje zlatom prati knjižnu umjetnost
od samog njenog početka. Tu ne mislimo samo na ukrašavanje knjižnog uveza
(zlatotisak) ili knjižnog obreza (zlatorez), nego i na ukrašavanje inicijala zlat­
nim listićima i slične aplikacije zlata na knjižnim stranicama. Odnos prema

184
TIPOGRAFIJA TEKUĆEG TEKSTA MIKROTIPOGRAFIJA

upotrebi zlata i zlatne boje nije se izmijenio ni u modernoj grafičkoj pro­

izvodnji. Neki se štampani proizvodi jednostavno ne mogu zamisliti bez po­
pratne zlatne boje (ambalaža za proizvode duhanske, kozmetičke i konditorske
industrije, etikete za alkoholna pića i slično), a kod mnogih se zlatna boja
(u manjoj mjeri srebrna i bakrenasta boja) može očekivati kao nešto sasvim
normalno (diplome, čestitke, kalendari). Neumjesno bi bilo govoriti o čitlji­
vosti teksta koji je otisnut zlatnom bojom, jer do toga ljudima i nije mnogo
stalo; otiskivanje u zlatnoj boji treba prvenstveno shvatiti kao oplemenjivanje
tiskanica i postizavanje posebnog efekta.
Tisak u zlatnoj ili srebrnoj boji lako se realizira upotrebom brončane, od­
nosno metalizirane boje; to je boja s pigmentima metalnog porijekla, najčešće
legure bakra i aluminija, odnosno aluminija i cinka. Postoji i mogućnost na-
prašivanja svježih otisaka brončanim prahom; takav se postupak (nazivamo
ga bronciranjem) može provoditi ručno ili strojno.
Toplim otiskivanjem zlatnih folija, eventualno i u kombinaciji s reljefnim
tiskom, lako se postiže efekt pretjeranog blještavila; često puta je to jeftin
efekt na rubu neukusa, pa se preporuča stanoviti oprez.

185
 K N JIŽN A TIPOGRAFIJA

OPREMA KNJIGE

Autor određuje rukopisom intelektualni sadržaj knjige, a sve tehničke poje­

dinosti oko izvedbe knjige obuhvaćene su pojmom »opreme«. 0 tim tehničkim
pojedinostima odlučuje izdavač, ukoliko na izričitu autorovu želju ugovorom
o izdavanju nisu predviđena neka odstupanja.
Svaka je knjiga tipografska jedinica koja je sastavljena od više dijelova. Jezgru
ili polaznu točku te jedinice tvori tipografsko pismo: ako smo odabrali pismo
za slaganje teksta, te ako smo odredili veličinu pismovne plohe i njezin smje­
štaj na knjižnoj stranici, onda smo već obavili lavovski dio posla.
Knjiga je sastavljena od tri dijela. Tekući tekst bitni je i glavni dio knjige; to
je dio koji se od Gutenbergova vremena do danas tek neznatno mijenjao, a
pravila njegovog oblikovanja vuku svoj korijen dobrim dijelom još od srednjo­
vjekovnih rukopisnih knjiga. Tekućem tekstu pridružuju se uvodni i zaključni
dio, koji su svojim postankom daleko mlađi od glavnog dijela knjige.
Uvodni i zaključni dio knjige manje su ili više raščlanjeni, što je zavisno o
vrsti knjige. To će raščlanjivanje biti minimalno npr. u literarnim djelima
(romanima), a maksimalno u znanstvenim djelima, priručnicim a i udžbenicima.
Uvodni dio obično je raščlanjen na prednaslov, naslovni list, posvetu, sadržaj,
te predgovor i uvod. Zaključni dio može biti još bogatije raščlanjen i obuhvaća
pogovor, dodatak, popis literature, glosarij, kazalo i eventualno oglase.

FORMAT Format je za knjigu ono što je za kuću temelj. Ima knjiga različitih formata;
KNJIGE ipak je izdavač u svom izboru ograničen na ustaljene navike i prilično određene
odnose između formata i debljine knjige. Tanka knjiga nikako ne odgovara
pojmu »roman«; tanka knjiga većeg formata daje dojam slikovnice; debela
knjiga manjeg formata odgovara pojmu »rječnik«, a tanja knjiga vrlo velikog
formata pojmu »atlas«. Čitalačka publika ne voli iznenađenja na tom području.
Format knjige obično se navodi u centimetrima ili milimetrima (a nikada u
cicerima), i to tako da se nejprije navede širina, a zatim visina knjige. Ako
nije drugačije označeno, tada se pod formatom razumijevaju dimenzije korica;
inače treba izričito označiti kada se radi o dimenzijama knjižnog bloka.
Za grubo određivanje knjižnih formata (npr. u bibliotekarstvu i bibliografiji)
uvedene su ove skupine formata (računajući visinu korica ili dužinu hrpta):

do 15 cm sedec (16°) 20 - 30 cm — leksikonski format

15 - 1 8 cm mali oktav 30 - 35 cm — kvart (4°)
1 8 -2 2 cm oktav (8°) 35 - 40 cm — veliki kvart
22 25 cm veliki oktav 4 0 -4 5 cm — folio (2°)
preko 45 cm — veliki folio

186
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA OPREMA KNJIGE

Sinonim za knjigu jest djelo. Po svom sadržaju, a s tim u vezi i po specifič­

nom načinu izvedbe i opreme, razlikujemo uglavnom literarna i znanstvena
(naučna) djela. Stoga slagar i govori o slogu za knjige ili o slogu za djela.
Tvorca ili pisca knjige nazivamo autorom; ako se radi o prijevodu, autorom
smatramo i prevodioca; slično se smatra autorom i sastavljač neke antologije,
urednik neke zbirke i slično. Moralna i materijalna prava autora u odnosu na
njegovo djelo zaštićena su autorskim pravom (engl. copyright).
Izdavač ili nakladnik (ukoliko autor nije ujedno i izdavač) preuzima brigu
oko umnožavanja i raspačavanja autorskog djela. Sva prava i obaveze autora
i izdavača utvrđuju se ugovorom o izdavanju.
Knjiga može sadržavati više svezaka; ako je svezak zasebna cjelina i u sadržaj­
nom smislu, a ne samo svojim uvezom, tada često govorimo i o tomu ili o
volumenu. Tako jedan tom može biti objavljen u više svezaka, a opet i jedan
svezak (uvezana knjiga) može sadržavati više tomova.
Knjiga može biti objavljena u više izdanja. Pojedina izdanja mogu se djelo­
mično razlikovati svojim sadržajem i opsegom; u vezi s tim govori se npr.
0 dotjeranom, prerađenom, proširenom, skraćenom izdanju. Mogu se razliko­
vati i načinom opreme (bibliofilsko, džepno, ilustrirano, popularno, raskošno,
školsko izdanje).
Ukupan broj primjeraka u kojemu je neko izdanje objavljeno označava se kao
visina naklade ili naklada, odnosno tiraža.
Organski se knjiga sastoji od knjižnog bloka i od knjižnih korica. Knjižni blok
zapravo je trup knjige, a sastavljen je od knjižnih slogova — savijenih araka
ili slijepljenih listova. Knjižne korice sastavljene su od prednje i stražnje
korice, koje povezuje hrbat; Korice obuhvaćaju i štite knjižni blok. Kod ručnog
uveza korice i knjižni blok čine jedinstvenu cjelinu; korice se pojedinačno
učvršćuju na knjižni blok i međusobno spajaju tek na knjižnom bloku, a u
konačnoj fazi korice se presvlače (kaširaju) papirom, platnom ili kožom, te
ukrašavaju. Kod strojnog ili industrijskog uveza korice se izrađuju posebno,
pa se gotove korice spajaju s prethodno obrađenim knjižnim blokom.
Broširani uvez najjednostavnija je i najjeftinija vrsta uveza. Savijeni se arci
lijepe u kartonski omot, tako da je knjižni blok spojen s omotom samo na
hrptu. Broširani uvez uobičajen je za časopise, cjenike, kataloge ili slično;
dolazi i kao privremeni uvez vrijednijih djela, namijenjenih kasnijem preuve-
zivanju. Stoga se pod nazivom brošura razumijeva jednostavno uvezana knjiga
s kartonskim koricama, ali i knjižica skromnijeg opsega bez obzira na uvez.
M ekani uvez jest uvez sa savitljivim (fleksibilnim) koricama od tanje ljepenke
ili nekog plastičnog materijala; korice se mogu savijati bez štetnih posljedica,
a uglovi korica obično su polukružno zaobljeni.
Polovični uvez ima hrbat, a eventualno i uglove korica, presvučene drugačijim
1 otpornijim materijalom nego korice. Razlikujemo uglavnom poluplatneni
(platno + papir) i polukožni uvez (koža + platno).
Cjeloviti uvez ima i hrbat i korice presvučene istim materijalom u jednom
komadu, pa razlikujemo cjelopapirni, cjeloplatneni i cjelokožni uvez. Posebno
je cijenjen francuski uvez — cjelokožni uvez u teleću kožu; hrbat korica po­
dijeljen je izbočenim vezicama u više hrptnih polja, te ukrašen zlatotiskom.
Bešavni uvez zapravo je uvez kod kojega je šivanje koncem ili žicom zamije­
njeno lijepljenjem. Sintetsko (plastično) ljepilo povezuje sve listove na hrptu
koji je ravan i gladak, a listovi se otvaraju u potpunosti. Takav se način
uveza upotrebljava za džepne knjige, adresare, telefonske imenike, školske
knjige i slična izdanja privremenog karaktera.
Kod mehaničkog uveza listovi knjižnog bloka nisu spojeni šivanjem ili lijep­
ljenjem, nego ih neka mehanička naprava veže u cjelinu i drži na okupu. Uvez
sa slobodnim listovima također je mehanički uvez, ali je izveden tako da se
pojedini listovi mogu po volji um etnuti ili izvaditi.

187
OPREMA KNJIGE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Savijanjem tiskovnog arka (gore lijevo) na­

staje knjižni slog (gore desno). Sabiranjem
knjižnih slogova dobivamo knjižni blok.

Brošura šivana u pregibu (lijevo)

Savijeni arci ulažu se jedan u drugi, a zatim
u omot i šivaju žicom kroz pregib - izvana
prema unutra. Takav način uveza uobičajen
je za časopise i sveske, te knjige manjeg
opsega (do 64 stranice).

<f[TiTirr?>

Knjižni blok sa zaobljenim hrptom (gore lijevo) i uvezana knjiga

(desno) kojoj su hrbat i uglovi korica presvučeni otpornijim ma­
terijalom (platnom, kožom) nego knjižne korice.

188
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA OPREMA KNJJIGE

RUB (MARGO) Za bjeline koje obrubljuju otisnutu pismovnu plohu na stranicama knjige, pre­
daja nam je sačuvala nepromjenljivo pravilo o njihovom uzajamnom odnosu:
širina rubova progresivno raste redom od unutrašnjeg, gornjeg, vanjskog i
donjeg ruba. Prve štampane knjige preuzele su odnos rubova onako, kako se
taj odnos bio razvio pod marljivim prstima srednjovjekovnih prepisivača
knjiga. Gornji rub, koji je morao biti u skladu s unutrašnjim rubom, a i s obzi­
rom na mogućnost obrezivanja prilikom ponovljenog uvezivanja, ostavljan je
nešto većim od unutrašnjeg. Vanjski, a naročito donji rub, nešto su izdašnije
odmjeravani, jer je pisar, a kasnije i vlasnik knjige, bio navikao da na njima
zapisuje svoje pribilješke - marginalije.
U skladu s tim uobičajen je i danas uzajamni odnos rubova
2 : 3 : 4 : 6
što ujedno odgovara i temeljnoj proporciji standardnih formata papira
1 : V T : 2 : V8
Širina rubova utvrđuje se za obrezanu knjigu, pa treba uzeti u obzir onaj
dio koji otpada na obrezivanje knjižnog bloka (to je oko 3 mm u glavi, 5 mm
sa strane i 8 mm u nogama). Eventualni priglavni naslovi smatraju se sas­
tavnim dijelom pismovne plohe, dok oznake stranica (paginaciju) smatramo
dijelom ruba.
Rubna bjelina ima višestruku ulogu. Ona u prvom redu služi kao optička
izolacija, jer spriječava da pogled čitaoca prilikom čitanja dođe u opasnu
blizinu granice papira iza koje se nalazi vanjski, realni svijet; ona dakle omo­
gućuje čitaocu da se nesmetano koncentrira na praćenje štiva. Rubna bjelina
ima znatnu ulogu i u tehnologiji tiska: hvataljke pridržavaju rub arka za
vrijeme otiskivanja. Ne smijemo zaboraviti ni estetsku (pismovna ploha smje­
štena je u optičku sredinu), pa ni praktičnu funkciju (držeći knjigu u rukama,
čitalac ne pokriva tekst svojim prstima). Drugim riječima: knjiga koja bi
bila obrezana do samog teksta i koja prema tome ne bi imala rubnih bjelina,
bila bi neizrecivo ružna i vrlo nepraktična.

Rubna bjelina ima pored estetske još i posve

praktičnu funkciju: čitalac drži knjigu u ruci ne
pokrivajući prstima tekst na njezinim stranicama.

Sasvim općenito očekuje se izvjesna proporcionalnost između odabrane pis­

movne veličine tekućeg teksta i vrijednosti rubnih bjelina. Kod džepnih knjiga
i različitih priručnika (npr. rječnika, voznih redova, adresara ili telefonskih
imenika) slova tekućeg teksta neće biti krupnija od petita (8 pt), a rubne
bjeline bit će minimalne; to su izdanja kod kojih nastojimo što ekonomičnije
iskoristiti raspoloživi format. Nasuprot njima, luksuzna i reprezentativna
izdanja imat će tekući tekst složen pismovnom veličinom od 12 do 14 pt, pa
će bjeline u njima biti izdašnije odmjerene.
Rubne bjeline u knjigama često su podložne eksperimentiranju. Tko od nas
nije već pokušao da promijeni odnose rubova različitim inovacijama, a da se
na kraju nije opet vratio starim i prokušanim receptima nauke o proporcijama.
Ovdje bismo samo rekli da se prilikom eksperimentiranja s rubnim bjelinama
postavlja samo jedan uvjet: čitalac ne smije steći dojam da je knjigoveža
pogriješio prilikom obrezivanja knjižnog bloka.

189
OPREMA KNJIGE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Odnos rubova 2 : 3 : 4 : 6 u knjizi

proizašao je iz odnosa 3 : 3 : 3 : 6
na listu papira.

Desno i dolje: primjeri koji poka­

zuju kako se smještaj sloga na
knjižnim stranicama može odrediti
geometrijskom metodom.

190
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA NASLOVNI ARAK

PRIPADNE Kad otvorimo bilo koju knjigu, vidljive su nam dvije stranice, od kojih je
STRANICE jedna (lijeva) označena parnim, a druga (desna) neparnim brojem. Takve
dvije stranice tvore jedinstvenu optičku cjelinu i nazivamo ih pripadnim
stranicama. Prilikom oblikovanja (prijeloma) dvije pripadne stranice uvijek
se obrađuju zajedno. Kod prelistavanja knjige desna (neparna) je stranica
uočljivija od lijeve (parne), pa desnu stranicu nazivamo i udarnom stranicom
(pri tome je njena gornja polovina uočljivija od donje). Zbog toga desna stra­
nica uvijek ima prednost; nastojimo npr. da početak poglavlja uvijek dođe na
desnu stranicu, a završetak poglavlja (izlazna stranica) na lijevu. Isto tako
ćemo svaku uspjeliju ilustraciju u knjizi staviti na desnu stranicu, a manje
uspjelu na lijevu.
Sve što smo rekli o prednosti desne (neparne) stranice vrijedi samo za one
knjige koje su štampane pismom koje se čita s lijeva u desno. Ako je knjiga
štampana pismom koje se čita s desna u lijevo (npr. arapskim ili hebrejskim
pismom), onda je smjer prelistavanja knjige obrnut, a udarna je svaka lijeva
stranica; u tom slučaju lijeve stranice nose neparnu, a desne stranice parnu
numeričku oznaku.

NASLOVNI ARAK
Naslovni arak prvi je arak u knjizi i sadrži sve one dijelove koji u knjizi dolaze
ispred glavnog teksta. Obuhvaća uglavnom zaštitni list s prednaslovom, na­
slovni list s glavnim naslovom, pregled sadržaja i predgovor. Često se prelama
i štampa naposljetku (većinom zbog pregleda sadržaja, a i zbog toga što obično
sadrži nekoliko praznih ili polupraznih stranica) i u takvom slučaju stranice
naslovnog arka označavaju se rimskim brojkama; naslovni arak najčešće ima
osam, dvanaest ili šesnaest stranica.

ZA Š T IT N I LIST U knjizi se ispred naslovnog lista obično ostavlja jedan list koji treba da štiti
naslovnu stranicu od prljanja i oštećenja za vrijeme uvezivanja, a i kasnije
kad je knjiga u upotrebi. Na prednjoj je strani (obično u desnom gornjem
uglu) otisnut prednaslov, tj. ime autora i naslov knjige.

PREDNASLOV ZBIRNI NASLOV NASLOVNI LIST

Stanko Vraz: Pjesnička djela NOVI JI PI SCI HRVATSKI

KSJIGA 10. S TA N K O V R AZ

PJESN IČ K A DJELA

ĐULABIJE

1rednik Priredio
\kademik W IT \ BAR AC SLAV KO JEŽIĆ

Jugoslavruska akademija /nanosii i umjetnosti ZA G R E B 1953

191
NASLOVNI ARAK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Na poleđini naslovnog lista dolazi eventualno zbirni naslov knjige. To je zajed­

nička naslovna stranica svih pojedinačnih izdanja neke serije ili ciklusa, na
prim jer sabranih djela nekog pisca ili grupe pisaca određenog književnog
smjera, znanstvene discipline ili slično. Redovno donosi i ime urednika, popis
članova redakeionog kolegija itd. Zbirni naslov ponekad dolazi i na posebnom
listu ispred glavnog naslova, ali se zbirni naslov isto tako može naći na pred­
njoj strani zaštitnog lista.

NASLOVNI LIST Nakon zaštitnog lista u knjizi dolazi naslovni list koji na svojoj prednjoj strani
nosi glavni naslov. Tako će se glavni naslov knjige najčešće naći na trećoj
stranici naslovnogh arka. Naslovni list sadrži sve važnije podatke o knjizi, u
prvom redu ime autora i naslov knjige, podatke o izdanju i izdavaču, kao
i godinu i mjesto objavljivanja.
Srednjovjekovne rukopisne knjige i prve štampane knjige nisu imale naslovni
list koji bi pružao najnužnije podatke o njihovu sadržaju i porijeklu. Ti su
podaci obično saopćavani prikladnom formulom, pa bi tekst u knjizi zapo­
činjao riječima Incipit liber ... (= započinje knjiga) ili Hic incipit ... (- ovdje
započinje), a rečenica na kraju knjige započinjala bi sa Explicit ... (= završava).
Naslovna stranica najčešće je simetrično oblikovana (svi su retci poravnati
prema središnjoj osi), a sav tekst u pravilu je složen verzalnim slovima. Ako je
naslovna stranica izvedena u dvobojnom tisku, onda je naslov knjige otisnut
u drugoj boji (najčešće crvenoj). Nakon pretrpanih naslovnih stranica baroka,
vrhunac u oblikovanju naslovnih stranica ostvaren je u vrijeme klasicizma
(Giambattista Bodoni u Parmi, na prijelazu u 19. stoljeće). Danas susrećemo
i asimetrično oblikovane naslovne stranice u knjigama. O ukusima se, razum­
ljivo, ne raspravlja ... Ipak, često ostaje otvoreno pitanje da li je ostvareni
rezultat dostojna naknada za uloženi trud.

LibjfM iraM alula SpCchianina VchomJc
Bfdafi I(toru Sfirte udouicr ludu u uctfib
buuicchi dofciujcfucho ona ubi uoi
uodu Otophona PoCndu uoif
cbt gnrgouOi ododobi pu
cb iuaelfchi od ueti
chc pogibiji.
©ftatantonSflitlim
I&erbifi in tat 8§ot> getreue/unti Dabep
bcr bimmlifđ)tn Sfebcnč- Hront
rtrfifmt
Hauhis/
2u«Km©pnu$f'P«iUi Tim.lV,.- 7
(Ud; fabt finen gutrn Sfampf grtAmpfftt/ !t.
©rp SJolcfrtuprm ©cgribml)
JErt
^grenvcftcn unD Hunffrei(gen
roeitbfnijpfm
/
Išdjrijffgirpnrs
ju & rip iig /
Jfm 32. Novcmbr. b« i687(ltn Satcrf
§ n btr &ird»tn ju @. §of«nnis bafritd
•Đer^flcfla
• Den
L T H O M A SttKjrn / Archi-Diacono
an bit ®ic§tn ju S. Nicolai.
Ertpjig'
®<bnjrft bunt ?br<lep* Jln ^ crn / <688.

Lijevo: Naslovna stranica Marulićeve Judite (Venecija, 1523); pomična su slova omogućavala
svrstavanje redaka u geometrijski pravilne plohe; to je bio postao omiljen način oblikovanja
naslovnih i završnih stranica u knjigama 16. stoljeća. Desno: simetrično oblikovana naslovna
stranica (Leipzig, 1688) sa slobodnim rasporedom nagomilanih redaka i obiljem ukrašenih
slova — posve u skladu s nazorima barokne epohe; o preglednosti i čitljivosti teksta tada
još nitko nije vodio računa.

192
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA NASLOVNI ARAK

MANUALE DI ON YSI VS

T I P OG R AF I C O L0 N G I N VS
DEL CAVALIERE
D E

GIAMBATTISTA BODONI SVBLIMITATE

VOLUME P R IM O .

PA RM A E
P AR MA IN AEDIBVS PALATINIS
C1313cc xcm
PRESSO LA VEDOVA T Y PI S BODONIANIS.

N asuprot glavnom naslovu u knjizi nekoć je obavezno dolazila naslovna slika

ili frontispis (lat. frontispicium ; franc, frontispice). Ta je slika otiskivana na
posebnom listu koji je ulijepljivan izm eđu zaštitnog i naslovnog lista; u 18. i
19. stoljeću naslovna je slika otiskivana u tehnici bakrotiska (bakrorez ili
bakropis), a u 19. stoljeću i u višebojnom kam enotisku (kromolitografija).
Na poleđini naslovnog lista u pravilu se nalaze podaci o autorskom pravu
(copyright); ako je riječ o prijevodu, onda ovamo obavezno dolazi naslov ori­
ginala s uobičajenim bibliografskim podacim a i ime prevodioca. Inače se na
poleđini naslovnog lista mogu naći i podaci o uredniku, korektoru, te podaci
o štam pariji i visini naklade.

POSVETA U nekim djelim a dolazi posveta (dedikacija) autora ili izdavača. Posveta uvijek
dolazi na posebnom listu i to neposredno iza naslovnog lista u knjizi; poleđina
tog lista obavezno je prazna.

PREGLED Pregled sadržaja nem a svoje čvrsto fiksirano mjesto u knjizi; najlogičnije mu
SADRŽAJA je mjesto neposredno iza naslovnog lista, odnosno posebnog lista s posvetom.
Ipak, pregled sadržaja često se javlja na samom kraju knjige. Ako sadržaj
knjige nije jače raščlanjen, tj. kad nem a više nego dvije do tri stavke, onda
se pregled sadržaja redovno ispušta.
U različitim udžbenicima, tehničkim priručnicim a, antologijam a, zbirkam a i
zbornicim a, pregled sadržaja dragocjeno je pomagalo čitaocu. Načinom slaganja
(veličina i vrsta pisma, prored) pregled sadržaja prilagođen je tekućem tekstu
u glavnom dijelu knjige. Ako je pregled sadržaja vrlo opsežan, tada se slaže

193
NASLOVNI ARAK TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Naslov originala
TOMAS MAN Thomas Mann
LOTTE IN WEIMAR
© Bermann-Fischer Verlag, Stockholm 1939

LOTA U VAJMARU

S nemačkog preveo
A le k s a n d a r Đ. A r s e n ije v ić

MATICA SRPSKA

Naslovna stranica i poleđina naslovne stranice

nešto sitnijim slovima od tekućeg teksta, pa eventualno i dvostupačno. U po­

gledu raščlanjivanja vrijedi sve ono što smo rekli u poglavlju o rednom slogu.
Ako u knjizi dolazi popis ilustracija, onda se obrađuje n a jednak način kao i
pregled sadržaja.

PR EDG O VO R U sklopu naslovnog arka dolazi i predgovor. To je tekst kojim autor, urednik
ili neka druga, em inentna ličnost predstavlja čitaocu djelo koje slijedi. P red­
govor obavezno započinje na desnoj (neparnoj) stranici. Tekst predgovora

SA DRŽAJ S a d rža j

Predgovor ............................. 3 U vod 5

U v o d ...................................................................... 5 I. š a l i c a lju d s k o s ti 25
Povijest fotografije .......................................... 7
Čaj stječe plem enitost teizma, religije
Svjetlost i b o j e ................................................. 11 esteticizm a, štovanje lijepoga među svako­
1. Svjetlost kao elektromagnetski val .. 11 dnevnim stvarima - Teizam se širi i među
2 . Jačina svjetlosti - fotometri ........... 12 plem enitaše i među seljake - Uzajamno
3 . Pigmenti i m iješanje b o ja ................. 18 nerazumijevanje Novoga i Staroga Svijeta
Odjeljenje reprodukcione fotografije — . 21 - Štovanje čaja na Zapadu - Rani izvje­
.
1. Radne p r o sto r ije .................................... 21 štaji o čaju u evropskim zapisima -
2. Osvjetljenje kod snimanja ............... . 25 Taoistička verzija borbe Duha i Materije
3 . Reprodukcioni fotoaparati................. . 31
4 . Objektivi ................................................... 48 II. Č a jn e š k o le 36
Mokrokolodijski postupak ............. . 63 Tri stupnja u razvoju čaja - Kuhani
1. Uvod u postupak .... ............ 63 čaj, tučeni čaj i namočeni čaj kao pred­
2. Jodiranje kolodijuma ............. 64 stavnici kineskih dinastija T'ang, Sung i
3 . Priprema staklenih ploča ........ . 66 Ming - Lu Wu. prvi apostol čaja - Čajni
4. Senzibiliziranje p lo č a ............. 68 ideali triju dinastija - Do dana današnjega
5. Snimanje ......................... . 72 kineski je čaj ukusan napitak, ali nije
6 . R a zv ija n je ........................ . 74 ideal - U Japanu čaj je religija življenja
7. Fiksiranje ........................ . 76
8.Oslabljivanje negativa ............. 81 III. T a o iz a m i zen 47
Kolodijska emulzija ................... . 93 Povezanost žena i čaja - Taoizam. kao i
1. S e n zib iliza to ri .................... . 94 njegov nasljednik zen. predstavljaju indi-
2 . Senzibiliziranje k o lo d ija .......... . 95 vidualističku težnju južnokineskog duha

Uobičajeni način prezentacije sadržaja u knjigama

194
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA GLAVNI DIO KNJIGE

slaže se pism om jednake veličine kao i glavni tekst, često puta kurzivnim
pismom. Početna stranica predgovora oblikuje se na jednak način kao i sve
ostale početne stranice u toj knjizi. U ponovljenom izdanju knjiga može imati
dva, pa i više predgovora, a u tom slučaju kasniji predgovor može se nastav­
ljati na istoj stranici (lijevoj ili desnoj) na kojoj prethodni predgovor završava.

GLAVNI DIO KNJIGE

PO ČETNA Prva stranica glavnog dijela, baš kao i sve ostale početne stranice (poglavlja,
S T R A N IC A predgovora, uvoda, sadržaja, kazala) oblikuju se na jednak način za cijelu
knjigu. Tekst n a početnim stranicam a započinje niže nego na ostalim stran i­
cam a; u slobodnom dijelu stranice, koja obično zauzima jednu petinu do jedne
trećine njezine visine, rasp o ređ u ju se naslovni retci, u krasna letvica, vinjeta
ili slično. Očekuje se izvjesna dosljednost u oblikovanju početnih stranica i
u oblikovanju glavnog naslova knjige, kako po razm ještaju, tako i po izboru
pisam a i ukrasnog m aterijala. Ako je, na prim jer, glavni naslov oblikovan
asim etrično i složen iz groteska, tada je logično da i sve početne stranice
u knjizi budu oblikovane na jednak način.

N A S LO V I Naslovu, kao važnijem dijelu teksta, pripada viši rang i poseban način obrade.
I P O D N A S LO V I U naslovim a nije dopušteno skraćivanje riječi, a ni dijeljenje riječi, ako se
dio naslova prenosi u idući_ redak. Točka, kao znak interpunkcije na kraju
rečenice, ispušta se; svi ostali znakovi interpunkcije, pogotovu ako o njim a
zavisi sm isao naslova, upotrebljavaju se bez ograničenja.
Ako se naslov proteže kroz više redaka, tada nastojim o da podjela na retke,
koliko god je to moguće, bude logična i da ne narušava u n u trašn ji smisao
naslova. Tako se veznici i prijedlozi u pravilu prenose na početak idućeg
retka. Kratki veznici i prijedlozi (naročito jednoslovni, pa i dvoslovni) ne bi
se sm jeli naći sam i za sebe u posebnom retku.

195
 GLAVNI DIO KNJIGE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

OSMO POGLAVLJE
RETROSPEKTIVNA LINGVISTIKA
VII
PRVI DIO O prirodi lingvističkog znaka
REKONSTRUKCIJE u govornom lancu

XVII LINGVISTIČKA TEORIJA

G eografska lingvistika GLAVA PRVA
RA ZNOV RSNOST JEZIKA
Generativna gramatika

f o n o l o g i j a GLAVA DRUGA

GLAVA PRVA Sticanje jezičnog znanja

FONOLOŠKI SUSTAVI

GLAVA 8 OPĆA LINGVISTIKA

SEMIOLOGIJA
I. Sintagmatični odnosi
Domena semiologija
Alternacija

L I N G V I S T I Č K E D I S C I P L I N E TEORIJA GRAMATIKE
F O N O L O G I J A
I. G enerativna gram atika
Priroda problem a

196
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA PRIJELOM

PROUČAVANJE
KNJIŽEVNOG DJELA

LA PR IM CE55E
DE
BABVLONE,
Par Mom. de Voltaire.

PREMIER CHAPITRE.

E vicux Belus, roi dc Baby-

lone, sc croyait le premier
Homme de la terre: car tous
ses courtisans le lui disaient
et ses historiographes le lui
AZLIKA između književnih i neknjižev-
prouvaient. Ce qui pouvait excuser cn
nih tekstova nije sadržana u tome što
lui ce ridicule, e'est qu’en eflet ses prc-
književni tekstovi posjeduju neku do­
decesscur* avaient b iti Babylonc plus de
datnu jezičnu obavijest ili neki jezični
(rente mille ans avant lui, et qu'il avail znak kojeg u neknjiževnom tekstu nema. Baš
einbcllic. On sait que son palais et son u tome i jest razlika što nas neknjiževni tekst
pare, situes i quelques parasanges de Ba- obavještava o stvarnom svijetu. Naše predodžbe
bylone, s'čtcndaicnt entre l'Euplirate et o tome kako jezik književnog djela gradi ili
dočarava svoj specifični svijet zavisit će nužno
od lingvističke teorije kojom se služim o. Kakav

Lijevo: Početna stranica poglavlja oblikovana po uzoru na knjižnu tipografiju 18. stoljeća
(Editions Emile-Paul). Desno: Početna stranica s neuobičajeno izdašnom bjelinom.

R angiranje naslova, tj. vizuelno raščlanjivanje na naslove, podnaslove i među-

naslove, provodi se na jednak način za cijelu knjigu. Tu nam pomaže opreč­
nost verzal-kurent, stupnjevanje pism ovnih veličina, te izbor odgovarajućih
pism ovnih v rsta i rezova. U skladu s vrstom i prirodom knjige odabrat ćemo
m anje ili više naglašeni kontrast, te m anju ili veću živahnost u rangiranju
naslova. U putno je izbjegavati prevelike razlike u pism ovnim veličinam a, a
i preveliko šarenilo u izboru pism ovnih v rsta i rezova.
Po razm ještaju redaka postoje zapravo samo dvije m ogućnosti: ili su svi na­
slovi isključeni u sredinu (centrirani) ili su isključeni u lijevo (poravnati
s lijevim rubom ). Sve ostale m ogućnosti raspoređivanja prilično su riskantne.
Naslov je od tekućeg teksta uvijek odvojen prim jerenom bjelinom. Bjelina
koja odvaja naslov m orala bi iznositi najm anje koliko i jedan prazan redak.
Podijeljena su m išljenja o odnosu bjelina iznad i ispod naslova u tekstu. Neki
tvrde da bjelina iznad i ispod naslova treb a da je optički izjednačena (1 :1),
a drugi opet kažu da bjelina iznad naslova m ora biti dva puta veća ( 2 :1 ) ili
b ar osjetno veća od bjeline ispod naslova. Treba reći da ovo drugo m išljenje
zvuči logičnije, je r naslov zapravo pripada tekstu koji se nalazi ispod njega,
pa je prirodno očekivati da m u je i bliža.

PRIJELOM Na slagaćim strojevim a liju se olovni retci tekućeg teksta u dugim stupcim a
(»špaltama«, »šifovim« ili »fanama«), obično sa 100 do 110 redaka. Nakon pro­
vedene prve korekture, oblikuju se pojedinačne knjižne stranice, koje se tu
ujedno kom pletiraju naslovim a, klišejim a, tabelam a i sličnim. Tu radnu ope­
raciju nazivamo prijelomom ili impaginacijom. Slagar koji se bavi tim poslom
jest meter (prem a franc, metteur).
U fotoslogu je postupak vrlo sličan, jedino što se tu svi zahvati provode n e­
m aterijalno — u kom pjuterskoj m em oriji, a stranice se osvjetljavaju na film
ili fotopapir tek nakon što su oblikovnim zahvatim a ostvareni zadovoljavajući
rezultati. Nakon provedene korekture stranice se oblikuju u posebnom protoku

197
PRIJELOM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

teksta ha video-term inalu; visinu obrađene stranice op erato r k ontrolira na

video-ekranu uz pomoć posebnog brojača; razliku do predviđene pune visine
stranice kom penzira djelovanjem tzv. vertikalnog klina. A utom atski prijelom
u knjižne stranice moguć je uz pomoć odgovarajućih kom pjuterskih program a
i grafičkih terminala na kojima se obrađena stranica javlja u obliku koji je
gotovo "vjeran stvarnom izgledu buduće stranice. Za predviđene ilustracije
ostavlja se prazan p rostor ili se u procesu integrirane obrade osvjetljavaju
kom pletne stranice s tekstom i ilustracijam a.

P R A V IL A Prijelom nipošto nije m ehanički proces kojim se u kontinuiranom tekstu

P R IJE LO M A određuju granice izm eđu pojedinih stranica. Ni srednjovjekovni prepisivači
rukopisnih knjiga nikada nisu radili nasum ce, nego su brižno p lanirali izgled
svake prepisane stranice: broj redaka na stranici uvijek je bio strogo u tv r­
đen, a obris stranice i pozicija svakog retka, inicijala ili ukrasnog elem enta
unaprijed su precizno ucrtavani tankim linijam a — tragom što ga je olovni
šiljak (praeductal) ostavljao n a površini pergam enta ili papira.
Tokom vrem ena stvorena su određena pravila, koja jednim dijelom logički
proizlaze iz sam e prirode knjige, a dijelom su stvar dobrog ukusa. Već smo
govorili o tome da je desna stranica uočljivija od lijeve, pa svaku desnu
stranicu nazivamo udarnom stranicom (franc, la belle page). Kod svih boljih
izdanja svako poglavlje započinje uvijek n a desnoj stran ici; ako se dogodi
da prethodno poglavlje završi n a desnoj stranici, onda iduća lijeva stranica
ostaje prazna (vakat), kako bi novo poglavlje opet započelo n a desnoj stranici.
Ako su poglavlja kratka i brojna (nije isključeno da neko poglavlje započne
i završi na istoj stranici), tada bi broj praznih lijevih stran ica mogao biti
prevelik. Radi veće ekonom ičnosti tada se postavlja pravilo da svako poglavlje
započinje na novoj stranici — bez obzira da li je ta stranica lijeva ili desna.
Razumljivo je da ima i takvih izdanja kod kojih nastojim o do kraja racionalno

Izlazna stranica morala bi sadržavati bar toliko teksta koliko je potrebno da se »pokrije«
bjelina početne stranice.

198
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA PRIJELOM

Ako novo poglavlje započinje na istoj stra­

nici na kojoj prethodno poglavlje završava,
onda bi tekst novog poglavlja morao ispunja­
vati najmanje trećinu stranice. Bjelina iznad
naslova obično je dva puta veća od bjeline
ispod naslova.

iskoristiti raspoloživi broj stranica, pa dopuštam o da novo poglavlje započne

na istoj (lijevoj ili desnoj) stranici n a kojoj prethodno poglavlje završava; u
tom slučaju poglavlja razdvaja samo p rim jerena bjelina. Ipak se postavlja
uvjet da novo poglavlje m ora popunjavati najm anje jednu trećinu stranice,
tj. naslov novog poglavlja ne smije doći na stranici suviše nisko.
Slično se očekuje da će završetak poglavlja (izlazna stranica) pokrivati naj­
m anje gornju trećin u stranice, odnosno da će izlaznog teksta biti barem toliko
koliko iznosi bjelina n a vrhu početne stranice. Bjelina izlazne stranice često
se optički neu tralizira završnom linijom , završnim ukrasom ili vinjetom.
Staro i dobro tipografsko pravilo kaže da na vrhu stranice ne može stajati
izlazni redak, a na dnu stranice opet ne smije se nalaziti početni redak od­
lomka. U slagarskom žargonu izlazni redak n a vrhu stranice je »siroče«. Prem a
tom istom pravilu, izlazni redak na vrhu stranice m orao bi ispred sebe imati
najm anje još dva retka teksta. Slično se i na dnu stranice nakon početnog
retka m oraju nalaziti još najm anje dva retka teksta. Iznim ku čini onaj početni
redak koji je ujedno i izlazni, kakav se inače često javlja u dijalozim a: takav
se redak može naći i na vrhu i na dnu stranice.
Prilikom prijelom a nastojim o izbjeći da posljednji redak na stranici završava
dijeljenjem riječi; to se eventualno dopušta za lijevu stranicu (preostali dio
riječi čitalac će naći na vrhu iduće, pripadne stranice), ali ne i za desnu stra­
nicu (ostatak riječi dolazi na poleđinu tog lista). Nelogično je, nadalje, da iza
posljednje riječi na desnoj stranici stoji dvotočka (kao znak interpunkcije),
jer iza nje slijedi n ab rajanje ili citat. O upravo spom enutim pravilim a danas
rijetko koji m eter vodi računa, a treba reći i da su današnji čitaoci u tom
pogledu vrlo tolerantni.
Konfliktne situacije koje n astaju u toku prijelom a m eter otklanja povećava­
njem ili sm anjivanjem bjelina između pojedinih odlom aka teksta, odnosno
bjelina iznad i ispod m eđunaslova. U krajnjem slučaju tekst se m ora djelo­
mično presložiti da bi se dobio koji redak m anje ili više.

R EG ISTAR Pod pojmom registar u tehnologiji tiska razum ijeva se podudaranje (pokla­
REDAKA panje) otisaka s jedne i druge strane arka ili lista. Kod višebojnog tiska misli
se na uzajam no podudaranje elem enata koji su otisnuti u različitim bojama,
a posebno na usklađenost rastersk ih točkica kod višebojnih reprodukcija.

199
PRIJELOM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

162 Osnove digitalnih računala Kodiranje program a 161

26 BROJNI SUSTAVI DECIMALNI BROJNI SUSTAV 27

230 O snove program iranja XIV §3 S im bolično ad re sira n je 231

64 Osnovni logički sklopovi za zapisivanje i obradu podataka 65

..... — =

34 Poezija X X stoljeća Rene-Louis Piachaud 35

- - - -

114 C y r an o de B ergerac D rugi čin 115

- —---------------------- ■—------

KOLO 264 KONE p o d a ta k 338 pom ak

200
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA PRIJELOM

Pojam registar redaka također se odnosi n a uzajam no podudaranje otiska s

prethodnim otiskom n a poleđini, pri čemu se točno pokrivaju ne samo rubovi
pojedinih stranica, nego se poklapaju i pismovni retci jedne s pismovnim
retcim a druge strane (poleđine) arka.
Ako se knjiga štam pa na papiru koji je djelom ično proziran, onda se kroz
papir nazire i tekst koji je otisnut n a poleđini lista, što opet može nepovoljno
utjecati na čitljivost teksta. Pokrivaju li se, m eđutim , otisnuti retci s jedne i
druge strane, onda se isto tako podudaraju i bjeline između redaka, pa se
tim e znatno ublažava nepovoljan efekt što ga izaziva djelom ično proziran
papir. O državanje tako preciznog registra zahtijeva i poseban obzir prilikom
prijelom a teksta, pogotovu ako uz tekst dolaze naslovi, ilustracije ili tabele.

P A G IN A C IJA Tekući broj stranice nazivamo paginacijom ili paginom (lat. pagina = stranica);
stranice se označavaju arapskim brojkam a, a samo naslovni arak može imati
tekuće oznake rim skim brojkam a. Paginacija olakšava čitaocu snalaženje; bez
num eričke oznake ni pregled sadržaja, a ni kazalo ne bi imali nikakvog smisla.
Veličina i sm ještaj num eričke oznake u zavisnosti su o vrsti i prirodi izdanja,
ali i o nekim praktičnim i estetskim pobudam a.
N um eričku oznaku najčešće ćemo naći n a dnu stranice, odvojenu od teksta
bjelinom koja približno odgovara jednom praznom retku; oznaka se može
isključivati naizm jenično (na parnim stranicam a lijevo, a na neparnim desno)
uz vanjski rub pism ovne plohe ili se može cen trirati u odnosu na pism ovnu
plohu. N orm alno su brojke za označavanje stranica iste pismovne veličine i
vrste kao i tekući tekst. Ako knjiga im a opširnije razrađeno kazalo i bogato
raščlanjen sadržaj, kao što je to npr. u antologijam a, zbornicima, udžbeni­
cima, te znanstvenoj i tehničkoj literaturi, onda čitalac može očekivati da će
num eričke oznake biti i nešto krupnije od tekućeg teksta u knjizi.
N um erička oznaka stranice može biti sm ještena i na vrhu stranice, a može
se naći i u njezinom vanjskom rubu. N um erička oznaka može imati i dekora­
tivno djelovanje, ako se brojkam a dodaju linije ili kakav ukrasni elem enti.

P R IG LA V N I U nekim izdanjim a uobičajeno je da stranice im aju svoj priglavni naslov, koji

N A S LO V sadrži ime autora, naziv djela, naslov poglavlja, pa eventualno i tekući broj
stranice. Priglavni naslov stoji na vrhu stranice, sadrži uvijek samo jedan
redak, proteže se kroz cijelu širinu stranice i obično je podvučen finom lini­
jom, koja ima zadatak da naglasi pravokutnost pism ovne plohe. Od teksta je
priglavni naslov odvojen bjelinom koja približno odgovara jednom praznom
retk u tekućeg teksta.
Priglavni naslov ima svoje opravdanje samo u onom slučaju ako stvarno
olakšava čitaocu snalaženje. Ako je riječ o opsežnom literarnom djelu (npr.
rom anu), koje bi na svim stranicam a imalo priglavni naslov jednakog sadržaja,
onda je bolje da se odreknem o priglavnih naslova. Inače je običaj da priglavni
naslov na lijevim (parnim ) stranicam a donosi ime autora i naziv djela, a na
desnim (neparnim ) stranicam a naslov poglavlja ili naslov članka. S obzirom
na uobičajenu današnju praksu da čitalac za sebe fotokopira one stranice za
koje je posebno zainteresiran, priglavni naslovi dobivaju dodatnu ulogu: na
svakoj fotokopiranoj stranici naći će se i najnužniji bibliografski podaci o
izvorniku. Zbog toga bi priglavnim naslovim a u znanstvenim i stručnim publi­
kacijam a trebalo posvetiti posebnu pažnju.
U rječnicim a, leksikonima, telefonskim im enicim a i sličnim izdanjima, p ri­
glavni naslov redovito sadrži prvu i zadnju natuknicu (odrednicu) s dotične
stranice ili sadrži na lijevim stranicam a prvu, a na desnim stranicam a zadnju
natuknicu; natuknica može biti i skraćena, tako da se svaki puta uzim aju
samo prva tri ili samo prva četiri slova.
Priglavni naslovi ne dolaze na stranicam a naslovnog arka, niti na početnim
stranicam a poglavlja, a niti na praznim stranicam a (vakat) u knjizi.

201
BILJEŠKE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

PODNOŽNE Pisac, urednik ili prevodilac može sm atrati potrebnim da tekući tekst poprati
B IL JE Š K E bilješkam a (notama). One pobliže tum ače tekst, daju neka dodatna objašnjenja
ili upućuju na izvornu literatu ru . Bilješke se donose na dnu stranice kao
podnožne bilješke ili na kraju svakog poglavlja, odnosno na kraju knjige.
Bilješku povezuje s tekstom brojka ili zvjezdica. Ako se bilješke donose na
dnu stranice, onda njihove brojčane oznake obično na svakoj stranici zapo­
činju od jedan. Ako bilješke dolaze na kraju poglavlja ili čak na kraju knjige,
onda teku kontinuirano — od jedan dalje; u tom slučaju mogu se kao oznake
bilješki javiti troznam enkasti237 brojevi, što donekle kvari dojam 238 i otežava
čitanje. Znak bilješke koji se javlja u tekstu u svakom slučaju predstavlja
b arije ru koja om eta čitaoca i zbog toga bilješka nikada ne bi sm jela biti sam a
sebi svrhom . Poneki autori očito strah u ju da neće biti ozbiljno shvaćeni ako
im tekstovi nisu obilno protkani podnožnim bilješkam a.
Ako se bilješke javljaju tek tu i tamo, i ako se n a jednoj stranici javljaju
najviše po dvije bilješke, onda je uputno da se kao znak bilješke upotrebi
zvjezdica,* pa ako u streb a i dvije** zvjezdice. Nelogično je, naim e, da neko­
liko usam ljenih bilješki, razasutih po stranicam a neke knjige, bude obilježeno
brojkom jedan, kao što je to ovdje1 učinjeno. Naići ćemo danas na oznake
bilješki iza kojih sasvim nepotrebno*) stoji zatvorena2391 zagrada; taj ružni
običaj očito je nekritički preuzet iz daktilografiranih tekstova.
Ako se bilješka odnosi na jednu riječ u tekstu, onda znak bilješke dolazi neposredno
uz tu riječ. Ako se bilješka odnosi na cijelu rečenicu ili na cijeli odlomak teksta, onda
znak bilješke dolazi na kraju te rečenice, odnosno na kraju tog odlomka. Bilješka
međutim može imati i opće značenje, pa se donosi kao popratni tekst ili komentar
onako kako po redu dolazi i to bez znaka bilješke, jedino se slaže nešto sitnijim pismom.
Bilješke se slažu istom vrstom pism a kao i tekući tekst, ali nešto sitnijim
pismom, obično i s m anjim proredom , odnosno bez proreda (kom presno). U
posljednje vrijem e sve češće se mogu zateći bilješke koje su složene iz non-
parela (6 pt) uz tekući tekst iz borgisa (9 pt) ili petita (8 pt), a to se nipošto
ne bi smjelo događati; razlom ačna brojka (superior) koja označava bilješku
u veličini od 6 pt m ikroskopski je sitna, ali to i nije jedina zam jerka. U
knjizi se jednostavno ne bi smio pojaviti tekst sitniji od petita (8 pt)! Ako
već iz razloga ekstrem ne štedljivosti tekući tekst m ora biti složen petitom ,
onda se još uvijek može za tekući tekst uzeti petit na borgis (8/9 pt), a za
bilješke kom presni petit (8/8 pt).
Bilješke se slažu na jednaku širin u (format), a i s jednakom uvlakom kao
i tekući tekst. Ako su tekstovi bilješki općenito kratki, tada se mogu složiti i
prelom iti dvostupačno. Od tekućeg teksta podnožne se bilješke odvajaju finom
linijom (kratkom linijom uz lijevi ru b ili linijom koja se proteže cijelom
širinom stranice ili, najčešće, bjelinom u vrijednosti jednog praznog retka
tekućeg teksta. Ako je tekst neke bilješke dugačak, on se može prenijeti na
iduću, pa i na daljnjih nekoliko stranica; na takvoj stranici m ora biti najm anje
tri retka tekućeg teksta, a ostatak može biti ispunjen tekstom bilješki.

RU BN E U srednjem vijeku vladao je običaj da se na rubovim a stranica u rukopisnim

B IL JE Š K E knjigam a naknadno upisuju bilješke koje su tum ačile nerazum ljiva m jesta u
(M A R G IN A L IJ E ) tekstu, zastarjele riječi, kratice ili slično. Kasnije je taj običaj prenešen i
u štam pane knjige, ali su m arginalije ubrzo izgubile k arakter bilješke (tu su
ulogu preuzele podnožne bilješke), pa danas kao rubni naslovi im aju funk­
ciju podsjetnika ili vodiča. M arginalije se slažu sitnijim pismom od tekućeg
teksta uz koji dolaze, ali se često slažu poludebelim pism om ; dolaze u p ra­
vilu na vanjski rub stranice. U svakom slučaju prvi redak m arginalije m ora
doći u istoj visini na kojoj i redak u kojem započinje tekst na koji se odnosi.
M arginalije danas vrlo rijetko susrećem o i to u prvom redu zbog toga što
znatno poskupljuju slaganje i prijelom , a pored toga narušavaju ljepotu stra ­
nice, razbijajući ru b n u bjelinu koja inače tvori skladan okvir pismovnoj plohi.

202
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA ILUSTRACIJE

Posebnu vrstu m arginalija tvore rubni brojevi u izdanjim a klasičnih djela. To

su redni brojevi redaka u originalu (rukopisa ili prvog štam panog izdanja).
Obično se označava svaki peti redak, a brojevi mogu teći od jedan kroz cijelo
djelo ili od jedan za svako poglavlje. Rubni brojevi stavljaju se ponekad i
kod pjesam a.

UGRAĐENI NASLOVI Vrlo su srodni rubnim naslovim a, je­

dino sto dolaze ugrađeni na početku
teksta, slično kao i inicijali. O buhvaćaju prva dva ili tri retka teksta. Takvi
su naslovi uobičajeni u udžbenicim a, priručnicim a, katalozim a i sličnim izda­
njim a, a dolaze ponekad i u novinskim malim oglasima. U kom pjuteriziranoj
obradi teksta (fotoslog) slaganje ugrađenih naslova lako je autom atizirati
prim jenom prikladnih potprogram a.

V IŠ E S T U P A Č N E U knjigam a većeg form ata, pogotovu ako je pism ovna veličina relativno mala,
S T R A N IC E tekst se donosi dvostupačno ili čak trostupačno. Na taj način izbjegavaju se
p retjeran o dugi i zam orni retci (redak u tekućem tekstu ne bi smio sadrža­
vati u prosjeku više od 60 slovnih znakova), te pretjerano gomilanje bjelina
kod čestih izlaznih redaka. V išestupačni slog uobičajen je kod rječnika, leksi­
kona, telefonskih im enika i sličnih izdanja, a i inače za kazala (indekse),
preglede sadržaja i slično.
Stupce razdvaja prim jerena bjelina ili vertikalna fina linija. U knjigam a ćemo
češće zateći samo bjelinu (djeluje ljepše), a fina linija češća je u časopisima.
Bjelina izm eđu stupaca m ora biti osjetno veća od prosječnog razm aka između
riječi, pa praktički nikada nije uža od jednog cicera.
Naslov poglavlja uvijek se slaže n a cijelu širinu, a podnaslovi i m eđunaslovi
na širin u stupca. Za prijelom inače vrijede sva pravila kao i za norm alne,
jednostupačne stranice.

P R IJE LO M Pod ilustracijom razum ijevam o sliku ili crtež uz neki tekst; ona ima zadatak
IL U S T R IR A N IH da tekst učini razum ljivijim i pristupačnijim , ali i da ukrasi knjigu u kojoj
P U B L IK A C IJ A dolazi. Ilu striran a izdanja uzim aju sve više m aha. Ilu striraju se didaktička
izdanja, slikam a se ukrašava zabavna literatura, luksuzno oprem ljene knjige
donose obilje višebojnih ilustracija. Enciklopedije i leksikoni po svojoj p ri­
rodi donose inform acije »u riječi i slici«.
Prilikom prijelom a knjige razlikujem o ilustracije koje su štam pane kao prilog
(obično na boljem papiru) od ilustracija koje su ugrađene u tekst i štam paju
se zajedno s tekstom . Izrada ilustracionih formi za potrebe knjigotiska zah­
tijeva savjesnu p riprem u: sve klišeje treba učvrstiti na prikladnu pravokutnu
podlogu i izjednačiti ih (justirati) s pismovnom visinom. Nakon toga ugra­
đuju se klišeji u stranicu zajedno s olovnim retcim a tekućeg teksta, naslova
i legendi. Mnogo je jednostavnija obrada ilustracionih form i koje su nam ije­
njene ofsetnom tisku i bakrotisku, jer i tekst i slike dolaze u obliku fotograf­
skih pozitiva ili negativa, a njihova je m ontaža daleko jednostavnija nego
što je ugrađivanje klišeja u knjigotiskarske forme. Zbog toga ne treb a da nas
čudi okolnost što je tisak ilu striran ih knjiga prešao u dom enu ofsetnog tiska
i bakrotiska.
U idealnom slučaju završili bismo prijelom teksta, ostavljajući praznine za
ilustracije, a ilu strato r bi zatim izradio crteže, uzim ajući u obzir raspoloživu
plohu i njezinu poziciju u odnosu na tekst. U skladu s odabranim pismom i
s optičkim djelovanjem pismovne plohe, pazio bi da crtež ne bude ni previše

203
ILUSTRACIJE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

204
KNJIŽNA TIPOGRAFIJA ILUSTRACIJE

DIE T R A G IS C H E G E S C H IC H T E V O N H A M LET PR IN ZEN V O N D vtN E M A R K

ZIMMER DER KCTNIGIN. D R IT T E R A K T
VIERTE SZEME-
-r -. i ---- -- - _ ------ y- . Di« konigin “"d Potoni*# trattn nnf. nadi Sdiwadland. Horwaptn
Konigin Wa* wilLt Ju tuni Du will»t miif) Jo3) ni^t
Polo. Er kommt *ogl«A: Ktjt ibm mit n a A J ru i xu, Oder Enf land nandtet. atatt ibn
mordml aurem rtrruditcn bublcn zum
Sagt ibm, n zu wild« m n đ x n u Jn Ha b.lfcl bilfcl opfer zu lanatnl Said md)t gc-
imiiwn obeim anarhcnnen. und
and) m i nid)t >1« mcine licba Um »i« zu dulden, und da§ cur* bobcit knnkt. idv b utt tud), boba frau.
Polo. (Hintar dar tapata) Hilfc! bcl brrbail wenn id) ron ad)marz und traucr
nnittar, wail ibr kaina ruAaid)« AlIon biibfr ibn vor d « konig* zoni
r m h m i i bob« «uf da* bint, Ham. Wial wa»1 tint rattcl (er ziabt)
do# ima ao an* bJtti varbinden Bettbirmt. Id) will indo mid) b in vnbngtn. rada und aud) weniger adilurvg
Tot! id) watt ain golJitiidt, tot! zolle. ala ta pRid)t gcbiatati
aotlcn.undwader untar wabnmg Id) bin cud), id)ont ibn nid)t. dann da ibr mid) vargaantn und
•urar abra nod) obrva dan *er- Er tut tintn ato^ durd) dia tapata .
dadvt zu araaadkan, da$ ibr dam Ham. (bintar dar azene) M urtn, muttrr, muttrr! vollig die trmiKrung an den
Polo. (Hintar dar tapata) O , id) bin tling«brjd)t! varatorbanan konig. mainan ra­
coda auraa rattan zugaatimmt Konigin V olant *ud) drauf, ter. in cud) auxgclo*d)t babr. ao
battat, »ablttat cinwilligen hon- Falit und atirbt.
nan. aainan grauoamen feind zu Sorgt mrinetwrgm md)t. Zicbt md) zurfldt, durft ibr cud) nid)t n-undam,
wann aud) id) die grenzan und
O konigin Genitbe. ainar bun- Id> bor ibn kommcn. aduanken gabotanar ad)tung
j i . — •— „ j , to Ian aid) zu ubarndvraita Sabt. in weld>c not
Poloniua varbirgt aid) id) tatzt garalan bin. und eraId)
unbeil main udndiaal und auar
it luatarnbait allain. dia Hamlat kommt grower laid)l«inn und mangal an
nlugbeit uber mid) gabradit ba­
■aiata dia arinna an mut ^Un, mutltT, Ugt, t i l gibt’t] ban. da^ id) gazwungtn bin,
und OMandan dao guran konTga Konigin Hamlet, dtin vam itt von dir brlridigt. leben zu rattan, start mid) in
main Mtar wV'banmNMiloac ^ anl Mutter, mt'" vartr i»t von Old) beleidigt! waRen zu ubtn. abantauam nad)-
ftiibait war ta dia R^3and!l Konigin Kommt,kommt!ibriprtdxmit»innloienzungr. zugeban und |adas mural zu
rcraudien. urn mid) ala dan wab-
b it- <k" Ham. Gebt, gebt! ibr fragt mit ainar boztn zungal ran und unbeatnttenen erben
dar hubnan und guten kanigs
Honrandil bakarnu zu madxn.
n~.Nm,.».e*.<•u>i Midvt obna grund und gtrcdxcn
anlalj arsdvainan alia mama g a-
und zu uarraatan. dal janar aai­ Konigin Habt ibr mid) ganz verge**en1 harden, mianan und worta wie
nan brudar Iximtudiiam arad)la- Ham. Nain, bairn krauzl die tinea irren. und wunedK id),
batta. und dal aia vtrral
a an ibrtm aobn ala f*mab- Ibr said dia konigin, waib aura* manna* brudar*, da^ alia mid) fur rsllig da* rtr-
atandaa und |<J‘ r ramunftigtil
lin aainaa vatara, da ditatr ait Und - w it a* dod) nidjt *ol - »aid maina muttrr. ubcrlcgung beraubt bal ran, dann
dod) ao abata und liabta. <■ id) bln dcaacn ganz aidur. da^
............
anibrrtwillan Horwcgan ............. Korngin Gut, andra lollan zur vamunft aud) bringan. derjeniga, waller aid) kein ge-
SiftsiS.'sr™se : Hj" Hunt gebn, bi*
Rodaridm zu nwbrtn und Ga
r*“ ir; "**^ pU|)-
id) aud) onan tpiagal zaiga,
wiaacn daraua gcmadit bat,
aainan cigtncn brudar zu IsCcn.
(an daa morden gtwsbnt und
i S t , ‘” 4 E S , T J S r g Worin ibr cikt itmcnm nbli&t. verfubrt durd) den wunad). zu
barrad)cn. obna dal seine tuk-
ziamt aid) nidit fur tin waib. hen durdvidvaut warden) nid)t
"K /“ratin.dia uberRuaa bzban aollta an jadar art anatand. milda, wi.», —.7
z«gam wird aid) zi . . ....an durd) daa glcidM grausama wiifan gagtn Raiad) und blut aainaa
mitlod und liana. *o ibr liebea kind ocmem odiiAoal zu iibartaaaan in dan mit blut und mord nm ibm arad)lagtnan brudar* Dabar iat ca baaaar fur mid), wabnainn zu baudvcln. ala den
Mftaatcn bindcn tinea adnirktn und rtrritcr* Vermin frlooc tiara tun nid>t ao, dann Iowan. iundcn raratand. wie ibn natur mir b<advert bat. zu gtbraudvan. daaaan belles klaraa lid>t
IjC l kimpfan fiir aidxrbait und advutz ibrar lunftni und Total, dia S gazwungtn bin. unter dieacm advattan dcr rt ratellung zu retbargan wie die aonne ibra
•Anlbat. klauan und Rural baban. widarataban danan. dia ibnan ibra brut rauban wollan, atrablcn bintcr ainar grolcn wolke. wann da* wetter im aommar aid) rerduatert Die mianan
ib* abar. im r«t*ntail. ibr bnnget mid) in gtfabe und UbcrUaaet mid) dam toda. obwobl ibr cine* irren dicncn mir dazu. mein hubnaa «atvd)t zu rcrbergtn, und die gabarJan ama* narrtn
und) uartaidiran munatct Oder iat daa nidit daa glcidw ala ob ibr mid) ramarat. da ibr dia aind mir bti wavaar fubrung garade radit fur dan z weA mam leben ui^ daa gadaduma meinea
DoatMit daa ffroimen kcnnet und aainan r*<at roll todlidvar plina fa (an daa blut und abbild ao kurz reratorbtntn raters dan Dinan zu arbaltan Dann dar wunad), aainan rod zu radian,
DC’ ,bT I’ O’A ™ «*» «>" «■ *»•*• ■ "»' »araud)t odar aud) nur pmnad,! iat mir ao ins berz gagraban. dal. wann id) nidit bald sterbe. id) boRa, ama aoldia und ao groU
kmbt. m.tt.1 und waft zu budan, urn auar hind (turan «in„rtn aobn) zu rattan, indain ibr ibn radx zu nabmen. da^ dicac lander twig daron redan warden )edod> mu^ id) zeit, mittal und

William Shakespeare, Hamlet, u izdanju Cranach-Presse (Weimar, 1928). Ilustracije: Edward

Gordon Craig; pismo: Edward Johnston.

nježan, a ni previše težak. Na taj način može se ostvariti savršen odnos iz­
m eđu teksta i slike, ali su takvi slučajevi vrlo rijetki. U praksi m eter obično
dobiva ilustracioni m aterijal gotov, a u tekstu je označeno kamo pojedina
ilustracija dolazi, sa zahtjevom da svaka slika bude u tekstu što bliže onom
dijelu u kojem u se o toj slici govori.

U S LO Ž E N E Ako su ilustracije osjetno manjeg form ata od širine teksta, tada ćemo ne­
IL U S T R A C IJE ugodnu bjelinu uz ilustraciju izbjeći na taj način, što ćemo odgovarajući dio
teksta presložiti n a uži form at; tekst će uredno ispuniti nestalu prazninu, a
dobro odm jereni bijeli ru b uredno će odvajati ilustraciju od teksta. Takav je
postupak povezan sa znatnim poteškoćam a i poskupljuje troškove izrade.
Točan sm ještaj slike može se odrediti tek nakon što je tekst složen i korigiran.
Prilikom preslagivanja treba uvijek računati s kom plikacijam a koje izazivaju
nezgodni izlazni retci, suviše često dijeljenje riječi itd. Treba se čuvati p re­
slagivanja na suviše uske form ate, koji bi zahtijevali da u retku bude svega
tridesetak slovnih znakova pa i manje.
I tu je u golemoj prednosti kom pjuterizirana obrada teksta sa svojim video-
term inalim a. Preslagivanje teksta provodi se prem a zadanim param etrim a
autom atski i to nem aterijalno (u magnetskoj m em oriji term inala), a dobiveni
rezultat operator kontrolira na video-ekranu. Ako prva verzija obrade nije
uspjela, tada se nakon prom jene param etara izrađuje druga, treća verzija i
na kraju odabire ona koja najviše odgovara.

LE G E N D A Uz ilustraciju redovito dolazi tekst koji tu ilustraciju pobliže tum ači. U sla­
garskom žargonu to je »potpis ispod slike«, što je s jedne strane tautologija,
a s druge strane taj tekst ne m ora biti baš is p o d ilustracije. Zato je bolje
da govorimo o legendi.
Legenda se u pravilu slaže pismom nešto m anje veličine, a eventualno i pis­
mom druge vrste ili reza nego tekući tekst. Lako je moguće da legenda bude
složena groteskom, ako je tekući tekst složen antikvom.

205
NOVINE I ČASOPISI

Ovo poglavlje posvetili bism o novinskoj tipografiji, a o časopisim a bit će govora

iz posve praktičnih razloga, je r se oblikovanje časopisa može sm jestiti nekako
točno na pola p uta — izm eđu knjiga i novina. Im a književnih časopisa koji se
izgledom svojih stranica jedva razlikuju od knjiga; izdvajaju se po periodič­
nosti objavljivanja i po tom e što eventualno donose oglase.
Novine su sredstvo (medij) m asovnog kom uniciranja; one su sasvim izuzetan
grafički proizvod. Dnevne novine n astaju svakih 24 sata, praktički iz ničega
— ponekad i u neshvatljivo visokoj nakladi od nekoliko m ilijuna prim jeraka.
Izdavanje knjiga priprem a se godinam a i m jesecim a; kod časopisa to se m jeri
tjednim a i danim a; novine nastaju za nekoliko sati, a neke faze u proizvodnji
m jere se m inutam a. Uzmemo li to u obzir, m oram o reći da novine dobro, ili
čak vrlo dobro izgledaju.
Pojavu prvih novina nije moguće posve točno odrediti; objavljivanje dnevnih
vijesti bilo je uvedeno već u antičkom Rimu nekom vrstom zidnih novina (Acta
diurna); u 16. stoljeću pojavile su se u Italiji rukom pisane novine (gazetta),

R E L A T 1 0 N IS H IS T O R IC I
C O N T I N V A TlO. Avifo Jp
RtUttcn o t a Jrtm n j.
gurotflctt/roae nountw
bdrlid^c/ bmcf^tOKrbtgc/ fclMinc fac6rs
oDfr lUgdrajm/niiC (Dit n<gflni ficjiiJ
6cge6ett tmttb
monat {pro)b\$auffctnip.fag0rptmt6. • j'iatlragcn b<>( / in ©oitfcfj: tmnb ®rlfd>
©o mol/ lane i g p a n m m / fflofcrlan i/ SngtUartt i S ta n d o u t/
3n3raiirf«l<&»ii»<£ng<llantit/altfim7?lt'rrlati&!/(rri Dnjtrn/ Cfltm Ut/ gcttwOm / polm / onnt
f t iffi £611«/ X B fflp fra kn / ftl allm provUiftUn / In O fi: tmc HtjU
(ptmfr: iiud}<an&rrf}tiK>/ g lfic ^ in 3 ra lifn /> 3ifpanirii/ttn* jn M o i m .
turdj gjmj Ćuropa/iiotf} »fUUr UrUujrtn.
C e atl&fe t m i« . 57Jal/ angđnngt.
*Dur(£/
£ p j(n $ fr/a iifi O jlrn tK ^ /a u ff# tlrtfTtyP
frun6tlld)tj? tajnim a niogUd} jtirtjl/a lfe b tfđ jrlrttn .

6 ! c t r u ii I« r < o j. 3 a jr .
©c&rurft jtu tvr ^ u rg m a iv rc n /to
t£ofrfrift(»on jlfinpfn/anno |f3y.

LIJEVO: Preteča današnjih novina: Relationis historicae continuatio (Koln, 1589). DESNO: Aviso,
naslovna stranica najstarijih tjednih novina (Bremen, 1609)
NOVINE I ČASOPISI RASTER STRANICE

pa i štam pani letci (fogli d ’avvisi) s novostima. Novine u približno današnjem

obliku javljaju se tek u 17. stoljeću (Relation). Razvitak grafičke tehnologije
pretežnim je dijelom diktiran potrebam a novinske proizvodnje. Kada su novine
početkom 19. stoljeća, počele izlaziti sve redovitije, sa sve većim brojem stra­
nica i u sve većoj nakladi — onda se nešto m oralo m ijenjati: Gutenbergova
tehnika, koja je gotovo 400 godina besprijekorno funkcionirala u proizvodnji
knjiga, nije više mogla zadovoljiti potrebe novinske proizvodnje. Prvi brzotisni
stroj, onaj F riedricha Koniga, proradio je 1814. godine u štam pariji london­
skog Times a; prvi slagaći stroj, onaj O ttm ara M ergenthalera, proradio je u
štam pariji lista Tribune 1886. godine u New Yorku; m oderna tehnologija
ofsetnog tiska doživjela je svoj uspon kad je prilagođena potrebam a novinske
proizvodnje; autom atska obrada teksta i tehnologija fotosloga, s brzinom osvjet­
ljavanja od preko dvadeset m ilijuna slovnih znakova na sat, dom inira u obradi
novinskih tekstova; prim jena laserske tehnike u fotoslogu i faksim ilnom p re­
nošenju novinskih stranica (telefotografija) udovoljava isključivo potrebam a
novinske proizvodnje.

Brzotisni stroj Friedricha Koniga, konstru­

iran 1812. godine; po prvi puta je Uvršten
u redovnu proizvodnju 1814. godine u štam­
pariji londonskog lista Times. Stroj je davao
oko 1100 otisaka na sat.

R AS TE R Na novinskoj stranici kom biniraju se tekst, naslovi i ilustracije na većoj povr­

S T R A N IC E šini nego n a bilo kojem drugom štam panom proizvodu. Knjige se obrađuju u
kontinuiranom procesu — od početka do kraja; najprije se prem a prim ljenom
rukopisu slaže tekst, a nakon provedene korekture planira se i provodi prije­
lom. Novine se obrađuju svojevrsnom tehnikom mozaika; najprije se planira
sadržaj i izgled svake novinske stranice, zatim se priređ u ju rukopisi, slažu
tekstovi, priprem aju ilustracije, i to bez naročitog reda, da bi na kraju svaki
kam enčić m ozaika pravovrem eno došao n a svoje mjesto. Pored toga, jedan dio
novinskog prostora iznajm ljuje se zainteresiranim korisnicim a: to je oglasni
prostor. U knjigam a ćemo naći obilje bjelina na početnim i izlaznim stran i­
cama, pa i cijele prazne stranice, što je u novinam a nezamislivo.
Svaka je stranica pravokutni koordinatni sistem i ta okolnost u mnogo jačoj
m jeri dolazi do izražaja na novinskim, nego n a knjižnim stranicam a. Više-
stupačnost novinske stranice, pa onda horizontalne i vertikalne osi gibanja,
ne samo što olakšavaju snalaženje čitaocu, nego omogućavaju da redakcija
uopće planira postupno nastajanje takve novinske stranice.

P laniranje i koordinaciju rada na stvaranju i oblikovanju novinske i časo-

pisne stranice zasniva se na nekoj vrsti m režaste konstrukcije koja funkcio­
n ira kao skelet ili kostur, a koju ćemo jednostavno nazvati rasterom stranice.

Novinska je stranica raščlanjena u vertikalne stupce standardne širine. Po­

stoji trajn a tendencija da se broj stupaca na stranici poveća, a širina stupca
(form at) sm anji. Širina stupca danas je većinom m anja od 12 cicera, a u
prosjeku se kreće oko 11 cicera; abnorm alno uske stupce od svega 9 cicera
možemo naći kod nekih tabloida.

207
RASTER STRANICE TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Prilikom određivanja osnovnih p aram etara novinske stranice p resu d an je sva­

kako odnos izm eđu pism ovne veličine za tekući tekst i širin e stupca. Rezultat
tog odnosa jest prosječan broj slovnih znakova u retku, a o njem u (broju
slovnih znakova) prvenstveno zavisi čitljivost teksta. Po tradiciji, pism ovna
veličina za tekući tekst iznosi 7 pt (kolonel) ili 8 pt (petit). O graničenja u
potrošnji rotopapira ne dopuštaju da se ta osnovna pism ovna veličina poveća.
U nekim listovim a eventualno se tekući tekst cijele naslovne stranice, ili bar
tekst ud arn ih članaka slaže borgisom (9 pt); isto tako se na nekim u n u tra š­
njim stranicam a (npr. lokalne vijesti) tekst slaže nonparelom (6 pt).
Am erički proizvođači fotoslagaće oprem e navode brzinu svojih uređaja za
osvjetljavanje brojem standardnih novinskih redaka u m inuti (Ipm = lines per
minute). S tandardni novinski redak definiran je ovako: pism ovna veličina
borgis (9 pt), stožac garm ond (10 pt), dužina retka 11 cicera (to je prosječno
35 slovnih znakova u retku); redak je složen norm alnim pism om za slaganje
teksta (npr. Times New Roman) s najviše dva verzalna slova u retku, a bez
ikakve prom jene pism a (isticanja).
Na slagaćim strojevim a Linotype (za olovni slog) slaganje teksta tim je spo­
rije i skuplje, što je m an ji'b ro j slovnih znakova u retku (optim alan je raspon
izm eđu 52 i 56 slovnih znakova). Ta okolnost mogla je biti prirodnom bari­
jerom protiv ekstrem nog sužavanja stupaca. U kom pjuterskoj obradi teksta
(fotoslog) broj slovnih znakova u retku nem a praktički nikakvog utjecaja na
brzinu obrade, pa su širin a stupaca i broj stupaca na novinskoj stranici ogra­
ničeni konvencijom (navikam a čitalaca), odnosno prirodom samog medija.
Slučajno i besciljno udaljavanje od usvojenih konvencija pogađa čitaoca kao
kršenje pravila pristojnog ponašanja. Briga o konvencijam a novinske tipo­
grafije ne znači zadržavanje zastarjelih m etoda grafičke prezentacije. Stanley
M orison u svojoj knjizi The English Newspaper (1932) o tom kaže: »Fizikalni
akt čitanja postaje snošljiv samo onda, ako se dešifriranje alfabetskih sim ­
bola provodi bez napora, te ako postane nerazdvojiv dio m entalne konstitu­
cije čitaoca, ako postane — jednom riječi — navika. Navika čitanja u ljudi
tem elji se na fizikalnim, vizuelnim zakonima, a u n u ta r tih zakona na iskustvu
sa štam panim tekstovima. Izvjesna uniform iranost u novinskoj tipografiji
nastaje u priličnoj m jeri uz suglasnost čitalaca. Nova ideja u oblikovanju
novina, ako naiđe na odobravanje čitalaca, te poveća nakladu i ugled novina,
bit će ubrzo prihvaćena i od strane konkurentskih novinskih kuća.«

208
NOVINE I ČASOPISI POČETNI ODLOMAK

Vodi se akadem ska rasprava o pitanju da li je bolje da novinska stranica

im a p arni (četiri, šest, osam) ili nep arn i broj stupaca (pet, sedam, devet). P re­
vladava m išljenje da n ep arn i broj stupaca pruža više m ogućnosti za živo i
dinam ično raspoređivanje elem enata nego parni broj stupaca.
Novinski se stupci razdvajaju prim jerenom bjelinom ili vertikalnom finom
linijom ; u novinam a je uobičajeno razdvajanje linijom uz m inim alnu bjelinu
s obje strane. P ored toga dolaze neki tekstovi u okvirim a koji su sastavljeni
od tanjih i debljih, pa i dekorativnih linija. Postoji ponekad opasnost i od
neu m jeren e upotrebe linija, tj. da se u spletu brojnih horizontalnih i verti­
kalnih linija izgubi njihov pravi sm isao: um jesto da održavaju red — one
izazivaju konfuziju!

OČETNI odlomak novinskog teksta uvodi čitaoca u suš­

P tinu obrađene teme, pa se u nekim listovima taj uvodni
dio i prezentira na odgovarajući način, uz upotrebu raspo­
loživih sredstava za rangiranje i isticanje. Najčešće se takav
odlomak slaže slovima većeg stupnja, eventualno i s inicija­
lom, a u pravilu i dvostupačno.
Ponekad se uvodni odlomci slažu redom sve manjom pismov-
nom veličinom, sve do osnovne veličine tekućeg teksta (cicero,
garmond, borgis i petit), kao što je to ovdje učinjeno.
Obično se spom inju dva glavna raz­
loga koji treb a da opravdaju takav
postupak. Kao prvo, n a taj se način
privlači i veže pažnja čitaoca; drugo,
žurnalistička je praksa da se u počet­
nom odlom ku izloži ono što je n ajhit­
nije, a kru p n ija slova signaliziraju
važnost tog odlom ka za čitaoca.
U en g lesk o j je stru č n o j te rm in o lo g iji
u v o d n i o d lo m ak te k s ta p o z n a t i kao lead
ili introduction (m ožda u sk ra ć e n o m o b lik u
kao intro). U vodni o d lo m ak n ip o što ne
sm ije b iti p re d u g a č a k , je r tim e gubi svoj
sm isa o ; o b ič n o je p re d v iđ e n m in im a ln i i
m a k sim a ln i b ro j rije č i za taj odlom ak.
U p o g led u inicijala koji se u p o tre b lja ­
v aju u n o v in a m a m ogli b ism o re ć i slje ­
d e ć e : U g ra đ en i in ic ija li n e k a n a za h v ać aju
v iše od dva, ili u k ra jn je m slu č a ju tri
re tk a . D ek o ra tiv n i in ic ija li koji se p ro ­
te žu k ro z veći b ro j re d a k a i koji su toliko
p o p u la rn i u knjižnoj tip o g ra fiji, n e m a ju u
n o v in a m a nikakvog o p ra v d a n ja . N ajb o lje
je d a in ic ija l b u d e iste p ism o v n e v rste
kao i te k u ć i te k st, e v e n tu a ln o iz polu-
d eb e lo g re z a . N e b ism o sm jeli u zim ati
in ic ija l iz g ro te sk a uz te k st iz a n tik v e i
o b rn u to . O sta ta k p rv e rije č i (iza in ic ija ­
la) tr e b a slo ž iti v e rz a ln im slovim a.
Uvlaka n a p o če tk u svakog o d lom ka
(osim onog koji za p o čin je in icijalo m ) n e ­
o p h o d n a je i n e m ože se n ič im n a d o m je ­
stiti. Za je d n o stu p a č n i te k s t u svakom je
slu č a ju d o v o ljan je d a n č e tv e ra c (u v lak a
n e m ože b iti m a n ja od č e tv e rc a). Za dvo-
s tu p a č n e te k sto v e n ek i listo v i u zim aju
u v la k u od d v a č e tv e rc a , a za tro s tu p a č n e
tri č e tv e rc a . To p rav ilo m ogli bism o m o d i­
fic ira ti ovako: je d n o stu p a č n i te k sto v i im a ­
ju u v la k u od jed n o g č e tv e rc a , a svi oni
te k sto v i koji p re la z e o sn o v n u š irin u s tu p ­
ca d o b iv a ju u v la k u od č e tv e rc a i pol. Ili
još je d n o sta v n ije : svi tek sto v i, b ez o b ­
z ira n a n jih o v u širin u , im a ju s ta n d a rd n u
u v la k u od je d n o g č e tv e rc a.

R aščlanjivanje teksta na pojedine odlom ke (alineje, pasuse) stvar je žurna-

lističkog stila. P retjerano dugi ili pretjerano kratki odlomci (svaka rečenica
poseban odlomak) bitno utječu na fizionom iju novinske stranice. Još u pro­
šlom stoljeću podjela teksta na odlom ke nije bila uobičajena u novinam a.
K ontinuiranost teksta prekidali su jedino m eđunaslovi. Podsjetit ćem o: rašča-
njivanje teksta prim arno je sredstvo kojim se olakšava i stim ulira čitanje.
Početak novog odlom ka dobrodošao je pred ah ; djeluje poput odm orišta na
strm om stubištu.

209
NOVINSKI NASLOVI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

NOVINSKI NASLOVI
M eđu najvažnije prednosti .štam panog m edija1 u braja se njegova pristupač­
nost: čitalac odlučuje kada i kako će se njim e poslužiti. Poruka m u ne može
biti nam etnuta kao kod telefona, razglasa, rad ija ili televizije.
Količina štam panog m aterijala koja suvrem enom čovjeku dnevno dolazi pred
oči p rerasla je njegovu moć apsorbiranja. U čitaoca se m eđutim instinktivno
razvio obram beni i selekcioni m ehanizam , koji m u omogućuje da od raspolo­
živog štiva izdvoji ono što je za njega (po njegovoj ocjeni) bitno. Takvo
odabiranje većinom prethodi aktu čitanja. To sve naravno vrijedi i za novin­
skog čitaoca. Sigurno je da nitko (u norm alnim prilikam a) ne pročita c ije le
novine, a pogotovu ih nitko ne čita redom — od prvog do posljednjeg slova.
Kad dobije u ruke sv o je novine, čitalac najprije sondira njihov sadržaj; to
je ono uzbudljivo prvo ,prelistavanje‘ novina, a važan oslonac u toj p resu d ­
noj fazi .čitanja1 pružaju čitaocu novinski naslovi. Naslov treb a istovrem eno
da funkcionira i kao vizuelni signal i kao sažetak (resumć).
Tipografija novinskih naslova uvjetovana je najprije funkcijom naslova, a zatim
tehničkim m ogućnostim a slagam e. Pri čisto m ehaničkom razvrstavanju, naslove
bismo najprije razlikovali prem a pism ovnim veličinam a (pretpostavit ćemo
skalu pism ovnih veličina od 60, 48, 42, 36, 28, 24, 18, 14 i 12 pt) i prem a
pism ovnim rezovim a (norm alni, poludebeli, debeli i krepki), a zatim prem a
upotrebi verzalnih i k u ren tn ih slova; n a k raju razlikujem o naslove još i po
broju stupaca što ih obuhvaćaju (preko cijele stranice, četverostupačno, tro-
stupačno, dvostupačno i jednostupačno). U našem p rim jeru im adem o devet
pism ovnih veličina, četiri pism ovna reza, dva alfabeta (verzal i kurent) i ukupno
pet širina. Kad ne bi bilo nikakvih ograničenja, a ona su inače neophodna, im ali
bismo ukupno 9 x 4 x 2 x 5 = 360 različitih m ogućnosti za slaganje naslova ili,
drugim riječim a, mogli bismo složiti ukupno 360 naslova od kojih bi se svaki
razlikovao najm anje jednom svojom tipografskom karakteristikom .
Otvoreno je pitanje da li naslovi u nekim novinam a treb a da baziraju n a jednoj
jedinoj pismovnoj porodici (sa svim njenim dopunskim rezovima) ili se u na­
slovima mogu m iješati različite pism ovne vrste. Treba odm ah reći da je jedna
pism ovna porodica (npr. Bodoni) u svega dva pism ovna reza (npr. norm alni i
kurzivni, ili norm alni i krepki, ili norm alni i uski) sasvim dovoljna da se
na zadovoljavajući način rašččlane svi glavni naslovi, nadnaslovi, podnaslovi
i m eđunaslovi. Upotrebim o li za slaganje naslova veći broj rezova iste pis­
movne porodice, ili čak dvije pism ovne porodice, onda to nipošto nije odraz
stvarne i nasušne potrebe. Ako je u nekim novinam a npr. tekst uvodnika
uvijek složen kurzivom, ako su svi naslovi složeni običnom antikvom, osim
u kulturnoj rubrici gdje su složeni kurzivnom antikvom , i u sportskoj rubrici
gdje su složeni uskim groteskom, onda se čitalac vrlo brzo adaptira takvoj
praksi i ona onda ima svoje opravdanje. Ako, m eđutim , bilo koji tekst i bilo
koji naslov na bilo kojoj stranici može biti složen bez ikakve u n u trašn je logike
bilo običnim ili kurzivnim groteskom, onda je takvu praksu teško opravdati.

P O D N A S LO V I I Podnaslov sadržajno dopunjuje glavni naslov i funkcionira kao spojni član

M EĐUNASLO VI između naslova i teksta. Podnaslovu je vrlo srodan m eđunaslov. Njegova uloga
nije toliko u tome da čitaocu pruži dodatnu inform aciju o sadržaju teksta ili
da signalizira prom jenu tem e, koliko da razbije m onotoniju tekućeg teksta.
Posebnu varijantu m eđunaslova predstavlja tekući naslov (run-on heading): to
su prve dvije ili tri riječi teksta, koje su složene nešto krupnijim i debljim
slovima, eventualno verzalom ili kapitalkam a. Tekući naslov funkcionira kao
m eđunaslov samo vizuelno, a ne i sadržajno. P rim jenjuje se kod kraćih teks­
tova (npr. za kratke vijesti, zanim ljivosti, crtice, bilješke ili slično).

210
novine i Ča s o p i s i NOVINSKI NASLOVI

Podnaslovi i m eđunaslovi uvijek se slažu većim pismovnim stupnjem i krep-

kijim pism ovnim rezom. M eđunaslovi se mogu isključiti u lijevo (sidehead)
ili u sredinu (crosshead).

IS K L J U Č IV A N J E Naslovni retci najčešće se poravnavaju uz lijevi rub ili se isključuju u sre­

N A S LO V N IH dinu (centriraju). Poravnavanje redaka u lijevo sm atra se m odernijim jer je
REDAKA asim etrično, ali ćemo ipak najčešće naići na naslove koji su centrirani.
Kod centriranih redaka preostala bjelina ravnom jerno je podijeljena s lijeve
i desne strane, pa će distribucija bjelina na novinskoj stranici u cjelini biti
bolja. Za oblikovanje tipičnog trorednog naslova raspolažem o sa sljedeće tri
m ogućnosti: (a) dugo-kratko-dugo, pri čem u prvi redak treba da popuni ras­
položivu dužinu koliko je samo moguće, drugi je osjetno kraći, a treći duži
od drugog i (obavezno) nešto kraći od prvog; (b) kratko-dugo-kratko, pri čemu
drugi redak treb a da popuni raspoloživu dužinu koliko je samo moguće, prvi
je kraći, a treći najkraći; (c) dugo-kraće-najkraće, pri čem u nastaje nakupina
redaka u obliku grozda ili obrnute piram ide.
Kod dvorednih cen triran ih naslova (ili m eđunaslova) nastojim o da prvi redak
popuni raspoloživu dužinu koliko je samo moguće; drugi redak treba da je
osjetno kraći, ali ne prekratak. Izrazito ružno djeluju dva relativno kratka
retka jednake ili podjednake dužine.

Mijenjati sve Kako do

što ometa vanjskog
naš razvitak tržišta?
a) Kombinacija dugo-kratko-dugo d) Stepeničasti raspored redaka

D v o je m rtv ih BOMBA
u h e lik o p te rs k o j ZA CARA
Tokio - Jedna ručno napravljena bomba
n e s re ć i oštetila je jučer ujutro ograditi zid ljetne
rezidencije japanskog cara Hirohita u Ha

b) Kombinacija kratko-dugo-kratko e) Vrlo ružno djeluju dva kratka retka

N o v im p ra v iln ik o m Isprekidano
d o p ra v e d n ije
ra s p o d je le
podvlačenje
c) Kombinacija dugo-kraće-najkraće f) Isprekidano podvlačenje naslova

211
NOVINSKI NASLOVI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Podvlačenje unutar naslova

rijetko se upotrebljava

Nadnaslov u lijevom gornjem uglu

DOMINIRA GLAVNI NASLOV

Podnaslov je obično opsežniji od nadnaslova i glavnog naslova

NASLOV DOLAZI U OKVIRU

Podnaslov nadom ješta nedostajući dio okvira

Stepeničasti raspored redaka neka je vrsta kom prom isa: prvi je redak isklju­
čen u lijevo, drugi je centriran, a treći isključen u sredinu. Sva tri retka
treba da su jednake ili približno jednake dužine; ako su retci prekratki, onda
stepeničasti raspored daje vrlo ružnu sliku.
N adnaslov je obično isključen u lijevo; nadnaslov ne bi smio popuniti cijelu
dužinu retka. Podnaslov obuhvaća jedan ili dva retka; ako je glavni naslov
složen verzalom, onda je podnaslov složen kurentnim slovima i obrnuto. Bje­
lina između glavnog naslova i nadnaslova, odnosno podnaslova, iznosi oko
6 pt kod jednostupačnih i oko 8 pt kod višestupačnih naslova. Pism ovna veli­
čina nadnaslova orijentaciono se kreće od jedne trećine do jedne polovine
pism ovne veličine glavnog naslova; podnaslov je svojom veličinom izm eđu
nadnaslova i glavnog naslova.

P O D V LA Č E N JE Često susrećem o naslove ili dijelove naslova koji su podvučeni tanjom ili
N A S LO V A debljom linijom . Podvlačenje je sredstvo, isticanja (podvučeno je važnije od
nepodvučenog). Kod dvobojnog tiska vrijednosna skala je proširena, npr. (a)
podvučeno crveno, (b) podvučeno crno, (c) nepodvučeno. S podvlačenjem ver-
zalnog teksta nem a poteškoća, ali se javljaju problem i kod k u ren tn ih slova
sa silaznim potezim a (descenderim a); u kom pjuteriziranom fotoslogu može se
isprekidano podvlačenje kurentnog teksta autom atizirati.
Podvlačenje kao sredstvo isticanja unutar naslova rijetko se upotrebljava, ali
se isticanje u n u tar naslova sasvim općenito izbjegava i onda kada bi to bilo
sasvim um jesno.
U potreba okvira u svrhu isticanja srodno je podvlačenju. Okvir je ponekad
»otvoren« s donje strane ili je dio okvira nadom ješten tekstom nadnaslova ili
podnaslova. I m eđunaslovi se mogu naći u okviru.

NADNASLOV KAO SASTAVNI DIO OKVIRA

| NASLOV DOLAZI U OKVIRU

212
novine i Ča s o p i s i
D E K O R A T IV N I
N A S LO V I
N O V IN S K E
IL U S T R A C IJE
Horizontalno izdužene
ilustracije naglašavaju
prirodnu horizontalnost
novinske stranice.
NOVINSKI NASLOVI
Naslovi se mogu elaborirati pomoću različitih ra strira n ih ili stru k tu riran ih
tonskih ploha, sve do naslova u negativu, tj. naslova sa svijetlim slovima na
tam noj podlozi, kako to naši prim jeri prikazuju.
Nakon teksta i bjelina, treći najvažniji sastojak novina jesu ilustracije. Prem a
općoj definiciji, ilustracija je slika ili crtež uz neki tekst; ona treb a da tekst
učini razum ljivijim i pristupačnijim . Poseban je m eđutim slučaj s novinskom
ilustracijom. Tu u prvom red u mislimo na rasterske reprodukcije (autotipije)
izrađene prem a fotografiji. Iako ukrašavaju novine, novinske ilustracije nisu
dekoracija. Slika u novinam a ili daje dodatnu inform aciju uz neku vijest ili je
i sam a vijest; najbolje su one fotografije uz koje nikakav tekst nije potreban.
Svaku ilustraciju treba priprem iti za uvrštavanje. To znači da ćemo napraviti
odgovarajući izrez, tj. ukloniti suvišnu pozadinu i sve statične dijelove slike
u kojima nem a nikakve inform acije. Nakon toga treb a odrediti veličinu ilu­
stracije; širinu slike prilagodit ćemo broju stupaca (jednostupačno, dvostu-
pačno itd.), a bastardne širine (npr. stupac i pol) odabirat ćemo samo iznimno.
Visinu ilustracije odabirem o u skladu sa sadržajem (motivom) slike.
213
NOVINSKI PRIJELOM TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Vertikalno izdužene
ilustracije neutraliziraju
prirodnu horizontalnost
novinske stranice.

U odnosu na proporcije ilustracija možemo reći da n a vizuelni dojam stra ­

nice mnogo bolje djeluju horizontalno ili vertikalno izdužene, nego one koje
su kvadratične. Pošto uz tekst dolaze naslovi koji po svojoj priro d i teku
horizontalno, to će novinska stranica im ati naglašeniji horizontalni karakter.
H orizontalno izdužene slike mogu takvu horizontalnost još pojačati, a sm iš­
ljenim uvrštavanjem vertikalno izduženih slika može se horizontalnost novin­
ske stranice neutralizirati.
Poseban obzir pripada p ortretnim fotografijam a; u pravilu se ne donose
p o rtreti koji prikazuju ljude iz profila (najviše odgovara tzv. »tričetvrt lica«).
Razumljivo je da rez nikada ne ide preko čela, a isto tako je neophodno da
se na slici razabire b ar m inim alni dio odjeće, tj. ovratnika.
U odnosu n a legendu (tekst koji pobliže opisuje sliku) vrijedi dobrim dije­
lom sve ono što je rečeno o legendam a uz ilustraciju u knjigama. Dvostu-
pačna ilustracija može im ati dvostupačno (na cijelu širinu) složenu legendu,
ali se legenda može složiti i n a širin u jednog stupca. Ponekad je legenda
složena u pro sto ru koji je »urezan« u sliku.

N O V IN S K I Prelam ati novine — to znači m ontirati novinske naslove, tekst, ilustracije i

P R IJE LO M oglase u zajedničku cjelinu koju nazivamo novinskom stranicom . Prilikom
prijelom a pokoravam o se fizičkim granicam a koje su određene formatom no­
vina, a zatim unaprijed utvrđenim rasterom stranice. Novinska tipografija
izražajno je sredstvo žurnalizm a; lošom prezentacijom žum alizam gubi svoju
snagu, m a kako inače bio dobar. Središnje pitanje novinske tipografije jest
ispravan odnos izm eđu oblika i sadržaja.
Vizuelan dojam novinske stranice dobrim je dijelom zavisan o ispravnom po­
stupanju s bjelinom. Kada je riječ o bjelinam a, onda se podjednako m isli na
horizontalne i vertikalne bjeline: to su bjeline oko naslovnih redaka, bjeline
izlaznih redaka, te bjeline izm eđu stupaca. Vizuelan dojam zavisi nadalje o
kontrastu, tj. o uravnoteženom odnosu naglašenih (naslovi, ilustracije) i ne-
naglašenih elem enata (tekst, bjeline) n a novinskoj stranici.

214
NOVINE I ČASOPISI NASLOVNA STRANICA

Prijelom se egzaktno planira pomoću unaprijed p riređenih obrazaca za prije­

lom s ucrtanom podjelom stranica na stupce, te vertikalnom podjelom na
retke tekućeg teksta. Za prethodno, grubo planiranje prijelom a obično uzi­
mamo obrazac u sm anjenom m jerilu; za definitivno planiranje obrazac ima
aktuelnu veličinu (1 :1). Prostor, što će ga zauzeti pojedini tekstovi, izraču­
nava se prem a broju slovnih znakova ili prem a broju riječi.

NASLOVNA STRANICA
Kada se govori o naslovnoj stranici novina, onda se obično spom inje m etafora
prem a kojoj je naslovna stranica za novine ono isto što i izlog za neku trgo­
vinu. I to je sasvim u redu, jedino se ne smije dogoditi da svu pažnju
usm jerim o na naslovnu stranicu, zapostavljajući u n u trašn je dijelove lista.
Kao što prodaja robe u trgovini zavisi o načinu izlaganja robe općenito i o
specifičnom načinu pakovanja, dakle o ambalaži svakog proizvoda posebno,
tako je uspjeh žurnalističkog napora zavisan o načinu grafičke prezentacije,
tj. o načinu prijelom a u cjelini; »ambalaža« cijelih novina m ora biti usm je­
re n a m aksim alnom anim iranju čitaoca i m aksim alnom kom foru za čitaoca.
T ipografiji je alat kojim ćemo ostvariti taj zadatak.

§Hjje JJxrrk Simeč. Išijlr

TITANIC SINKS FOUR HOURS AFTER HITTING ICEBERG;
866 RESCUED BY CARPATHIA, PROBABLY 1250 PERISH;
ISMA Y SAFE, MRS. ASTOR MA YBE, NOTED NAMES MISSING

Naslovna stranica lista

New York Times
od 16. travnja 1912.
s dramatičnim izvještajem
o katastrofi broda Titanic.

Naslovna stranica svojim »tipografskim ruhom« m ora čitaocu omogućiti da

prepozna s v o je novine i da ih identificira onog trenutka kada ih ugleda.
Važnu ulogu prilikom takve identifikacije ima zaglavlje novina. Ono se nalazi
n a vrhu naslovne stranice i osim glave, tj. naziva lista, sadrži podatke o
izdavači i uredništvu, načinu izlaženja, zatim broj, godište, datum , oznaku

215
NASLOVNA STRANICA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

DIE® WELT
Hwnfcuft irrlin Fm« i Frinkfun i Mm )

franffurterAllgemeine

SuddcuischcZeiiung
MUNCHEN

Die Presse
HET LAATSTE NIEUWS
BRUSSEL

LE SOIR
______________ BRUXELLES_____________

LE FIGARO
PARIS

S t f f ltmDe
________________ PARIS
Naslovna stranica ilustriranog izdanja lista Daily
M irror iz 1904. godine. Osim slike na naslovnoj
0 b r Bailg (Eflrgrapb stranici, ilustracije su ispunjavale »duplericu« na
LONDON - MANCHESTER
8. i 9. stranici; bile su to fototipije (crteži) izra­
đene prema originalnim fotografskim snimkama.
NRC H l HANDELSBLAD
ROTTERDAM
Tek 1936. godine Daily M irror će kao prvi evrop­
ski list definitivno prihvatiti formulu tabloida.
COMBI E B E D E L I A s s a A
MILANO

izdanja i prodajnu cijenu, te neizbježnu napom enu da se rukopisi ne vraćaju.

3l3fcs«agflifro Glava novina funkcionira u potpunosti kao zaštitni znak koji potrošaču ga­
ROMA___________
ra n tira kvalitetu proizvoda.

T A B L O ID I Pojam tabloid (od lat. tabula = ploča + grč. eidos - izgled, svojstvo) odnosi
se na novine manjeg form ata, najčešće u polovini norm alnog ili cijelog for­
mata. Tabloid se savija samo jednim — hrptnim pregibom , tako da je vidljiva
cijela njegova naslovna stranica; novine cijelog form ata savijaju se sa dva
pregiba (hrptni pregib i onda još jednom n a pola), tako da im je (na p rim jer
u kiosku, kada ih kupujem o) vidljiva samo gornja polovina naslovne stranice.
Tabloid nipošto nije sinonim za večernje novine, iako gotovo svi naši tabloidi
u svom nazivu im aju oznaku koja baš n a to upućuje. Od oblikovnih karak­
teristika tabloida najprije treba spom enuti da naslovi zauzim aju osjetno više
prostora nego je to slučaj kod novina cijelog form ata. Pored toga, svi naslovi
beziznimno su složeni groteskom , a kod nekih se tabloida riječi u naslovu
sm iju dijeliti; do pojave tabloida i jedno (grotesk) i drugo (dijeljenje riječi
u naslovu) bilo je u novinam a nezamislivo. Naslovna stran ica u pravilu ne
donosi tekst uopće, nego samo naslove (neki su od njih ,u negativu*) koji n a ­
javljuju sadržaj lista, i ilustracije. Posljednja stranica im a ulogu pom oćne
naslovne stranice. Uz posebnu stranicu sa sudskom (,crnom*) kronikom , tabloid
često donosi i posebnu stranicu sa stripovim a.
Kod novina norm alnog form ata jedna tiskovna ploča (stereotipijska ili ofsetna
ploča) sadrži jednu novinsku stranicu. Kod tabloida jedna tiskovna ploča
sadrži d v ije novinske stranice. Ta okolnost iskorišćena je na taj način, što
dvije nasuprotne stranice u sredini lista tvore jednu cjelinu (i h rp tn a bjelina
prekrivena je tekstom ili slikom). To je čuvena ,duplerica* (engl. centre-spread),
koja je pretežno ili u cjelini popunjena slikama, od kojih b ar jedna im a blagi
erotski akcent.
Form ula tabloida .izumljena* je 1929. godine u SAD (New York), a u Evropi
je tabloidsku eru započeo londonski Daily M irror (1936). O pisane inovacije
učinile su tabloide vrlo popularnim . Čitaoci uz prvom red u ističu praktič­
nost manjeg form ata; m nogima odgovara sažeta form a tekstova u tabloidu.

216
NOVINE I ČASOPISI NOVINSKI OGLASI

NOVINSKI OGLASI
Oglasi su prirodan sastojak novina. Razlikujemo m ale oglase, zatim oglase u
redakcijskom , tj. tekstualnom dijelu novina, te oglase u posebnom , oglasnom
prilogu, tj. na stranicam a koje sadrže samo oglase. Mali oglasi i oglasi u
redakcijskom dijelu prilagođeni su osnovnom ra ste ru stranice, što za oglasni
prilog nije obavezno. Pored toga razlikujem o gotove, oblikovane oglase koje
uvrštavam o na predviđeni prostor. Novinski se oglasi inače slažu vrlo shem a­
tizirano, kako izborom pism ovnih vrsta i veličina, tako i oblikovanjem.

S v a k i o g la s z a p o č in je n e k im u v o d ­ Svaki oglas započinje uvodnim

n im te k s to m k o ji se sla že s it n ijim tekstom koji se u pravilu slaže
p is m o m . Iza n je g a o p e t d o la z i sitnijim slovima. Zatim dolazi

NASLOVNI D O n aslo vn i
REDAK b u d re d a k
k o ji p r e d s ta v lja te ž iš te og la sa i s lo ­ koji predstavlja težište oglasa
žen je k r u p n ijim s lo v im a . N a k r a ju i složen je krupnijim slovima.
og la sa (a k o v e ć n ije b io s p o m e n u t Na kraju oglasa (ako već nije
n a p o č e tk u ) d o la z i n e š to k r u p n ijim bio spomenut na početku) dolazi
s lo v im a s lo ž e n nešto krupnijim slovima složen
NAZIV OGLAŠIVAČA NAZIV OGLAŠIVAČA
n je g o v a p u n a a d re s a i b r o j te le fo n a njegova potpuna adresa i broj telefona

Slaganje i prelam anje m alog oglasnika danas je u velikoj m jeri automatizi-

rano. Tekstovi m alih oglasa »slažu« se, pa i redigiraju i korigiraju, odmah
prilikom preuzim anja, i to pomoću video-term inala. Svaki oglas dobiva na kraju
svoj redni broj i šifru; šifra sadrži kodiranu instrukciju o rubrici malog
oglasnika, izdanju, učestalosti i datum im a objavljivanja. Prim ljeni oglasi po­
h ra n ju ju se u m em oriji kom pjuterskog sistem a onim redom kako su prispjeli.
Posredovanjem program a-za prijelom oglasi se razvrstavaju (klasificiraju) u
skladu s pripisanom šifrom (kodiranom instrukcijom ), isključuju prem a pred­
viđenim param etrim a i prelam aju u stupce predviđene dužine. Naslovi poje­
dinih ru b rik a malog oglasnika također se uvrštavaju autom atski.

217
MONTAŽA

U kom plicirane poslove slagara ubrajam o prijelom , tj. pretvaranje sirovog

sloga (u stupcim a ili »špaltama«) u oblikovane jednostupačne ili višestupačne
stranice. Prijelom postaje posebno kom pliciran ako u tekst treb a ugraditi
ilustracije ili oglase, kao što je slučaj s novinskim i časopisnim stranicam a.
U prvi m ah kao da nem a velike razlike u okolnosti što slagar u jednom slu­
čaju stoji za regalom za prijelom olovnog sloga, a u drugom slučaju radi
nagnut nad stolom za m ontažu fotosloga. Ipak, u olovnom slogu radi se o
tisućam a pojedinačnih i uzajam no nezavisnih elem enata: strojnih redaka,
slova, linija, klišeja, isključaka, kvadrata, proložaka, regleta i štegova. Svaki
od tih elem enata može se po slobodnoj volji prem ještati, a razm aci izm eđu
njih mogu se sm anjivati ili povećavati. Sasvim je to drugačije kod fotosloga:
tu su pojedinačni elem enti osvijetljeni n a zajedničkoj podlozi — film u ili
fotopapiru. Prilikom m ontaže treb a izrezati pojedine elem ente i lijepljenjem
ih fiksirati u željenoj, novoj poziciji. Dakako, poželjno je da se pojedinačni
elem enti već prilikom osvjetljavanja nađu u takvom relativnom položaju koji
će om ogućiti m ontažu sa što m anje razrezivanja.

Grafička industrija nipošto nije sistem sastavljen od tehnoloških disciplina

n a jednakovrijednim razinam a. Gutenbergov knjigotisak uravnotežen je sistem
koji je zasnovan na m a n u e ln im postupcim a; ni uvođenjem slagaćeg stroja
taj odnos nije bitno izm ijenjen. Dok u olovnom slogu »slagati« znači i obliko­
vati i izrađivati tiskovnu form u, kod fotosloga je proces slaganja odvojen od
izrade tiskovne forme. Izm eđu procesa slaganja i procesa izrade tiskovne
form e (»kopije«) uvršten je proces »montaže«. Rad m ontažera objedinjuje u
sebi aktivnost metera u olovnom slogu (»prijelom«) i onu aktivnost knjigo-
tiskara koju nazivamo »raspoređivanjem stranica« i »zatvaranjem forme«.
Suvrem eni fotoslog, zahvaljujući uređajim a za osvjetljavanje treće (katodne
zrake) i četvrte generacije (laser), predstavlja visokoautom atiziranu teh n o ­
logiju najvišeg stupnja. Izlazni produkt fotosloga jest dijapozitiv n a filmu
ili fotopapiru. Montaža, kao proces izrade kopirnog predloška, tj. proces koji
prethodi izradi tiskovne forme, u svojoj je suštini opet m anuelni postupak.
Veću razliku u tehnološkoj razini u n u ta r nekog proizvodnog lanca teško je
i zamisliti.
Idealno rješenje opisanog problem a leži u direktnom osvjetljavanju tiskovnih
formi (ofsetnih ploča za plošni tisak i fotopolim ernih ploča za visoki tisak),
odnosno direktnom graviranju bakrenih cilindara za potrebe dubokog tiska
(bakrotiska). Time bismo izbjegli zaobilazni pu t koji se sastoji u osvjetljavanju
filma ili fotopapira, te m anuelnoj m ontaži i kopirnom procesu.
D irektnom osvjetljavanju tiskovnih formi prethodi in teg rira n a obrada teksta
i slike. Binarno kodirane inform acije o tekstu i o slici pohranjene su u eks­
ternoj (vanjskoj) m em oriji velikog kapaciteta: prijelom (m ontaža) se obavlja
nem aterijalno i interaktivno uz vizuelnu kontrolu na ekranu grafičkog term i­
nala. Na kraju tog procesa, rezultat integrirane obrade prenosi se direktnim
MONTAŽA RADIONIČKI PROSTOR

osvjetljavanjem (uz pomoć laserskih zraka) n a tiskovnu form u. Iako su svi

tehnički problem i u principu riješeni, direktno osvjetljavanje tiskovnih formi
za sada (do kraja našeg m ilenija?) ostaje na popisu želja. Tehnološka rješenja
koja nam n a tom području danas stoje n a raspolaganju još uvijek ne zado­
voljavaju u pogledu svoje pouzdanosti i ekonom ičnosti.

R A D IO N IČ K I Po prirodi poslova koji se obavljaju u radionici za m ontažu, ona treba da je

PR O STO R sm ještena izm eđu fotoslagam e s jedne strane, te odjeljenja za kopiranje tis­
kovnih ploča i izradu tiskovnih form i s druge strane. Zbog toga se radionica
za m ontažu najčešće i naziva m ontažnim traktom . Komunikacioni putevi
izm eđu fotoslagarne, montažnog trakta i kopirnice treb a da su kratki koliko
je to samo moguće. Ne zaboravimo da se prikladnim otvorom (šalterom ) u
zidu izm eđu dviju pro storija mogu uštedjeti mnoga ulaženja i izlaženja, te
zaobilazne šetnje.
M ontažni trak t oprem ljen je m ontažnim stolovim a s ravnom ili kosom radnom
plohom , rezačim a za film i papir, aparatom za nanošenje ljepila (parafina),
fotokopirnim uređajem , uređajem za diazo-kopije (ozalid), te orm arim a za
arhiviranje filmova i odlaganje folija. Praktično je ako m ontažer im a pri ruci
tam nu kom oru s aparatom za kontaktno kopiranje i aparatom za povećavanje.
Podna obloga m ora biti zaštićena od prašenja, bez pukotina i svijetle boje.
T em peratura radionice treba da se kreće izm eđu 21 i 24° C, relativna vlaž­
nost izm eđu 50 i 60%. Zidovi i stropovi treb a da su oličeni uljenom ili
disperzionom bojom kako bi se spriječilo stvaranje i zadržavanje prašine.
Filmovi i folije ne sm iju se držati u blizini radijatora ili drugih izvora topline.
Izbjegavati pušenje u radioničkim prostorijam a.

IZ R A D A Na osvijetljenu radnu plohu montažnog stola najprije treba položiti m ilim e­

R A Z D JE L N E ta rsk u foliju. Njen položaj uvijek ostaje neizm ijenjen (lijevi rub, uložni rub).
F O L IJE Na m ilim etarsku foliju dolazi razd jeln a folija (m utna folija), s m utnom stranom
prem a gore; uskladiti njenu poziciju i učvrstiti.

219
OSNOVNI POJMOVI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Na razdjelnu foliju ucrtavaju se obrisi tiskovnog arka; pri tome se uzim a

u obzir propisani razm ak izm eđu ru b a tiskovnog arka i ru b a tiskovne ploče.
Zatim se ucrtavaju sve pojedinosti koje treba uzeti u obzir prilikom m ontaže;
za ucrtavanje uzimamo Rapidograph (0,20 mm); prilikom odm jeravanja i iz­
vlačenja linija orijentiram o se prem a m ilim etarskoj foliji (ne valja se služiti
registarskim ravnalim a koja su eventualno ugrađena na m ontažnom stolu).

NEKI OSNOVNI Na specifičnom području izrade tiskovnih formi razlikujem o detaljnu m ontažu,
PO JM O V I m ontažu stranice i m ontažu ark a. Detaljna m ontaža bavi se obradom poje­
dinačnih dijelova stranice (npr. neke tabele ili oglasa). M ontaža stranice (neki
je nazivaju i originalnom montažom) sjedinjuje različite tipografske elem ente
(slova, linije, ukrase) — zajedno sa slikam a — u stranicu, a prem a prethodno
izrađenom osnutku; tom prilikom provodi se i m anuelna korektura. M ontaža
arka sjedinjuje pojedinačne, prethodno m ontirane stranice u tiskovnu formu.
Tok montaže mogli bismo objasniti na p rim jeru izrade telefonskog imenika.
N ajprije se slažu i detaljnom m ontažom oblikuju pojedinačni oglasi; zatim
se tekst i oglasi obrađuju u m ontaži stranica, da bi se na kraju u m ontaži
arka po osam ili šesnaest stranica objedinilo u jedinstvenoj tiskovnoj formi.
Ako takvo odvijanje m ontaže usporedim o s olovnim slogom, tada možemo reći
da detaljna m ontaža spada u područje slaganja, m ontaža stranice odgovara
prijelom u, a m ontaža arka odgovara raspoređivanju stranica.
Zavisno o tome da li se obrađuju filmovi ili fotopapiri, razlikujem o film sku
i papirnu m ontažu. Konačno još razlikujem o i pozitivsku i negativsku m on­
tažu, zavisno o tom e da li se obrađuju filmski ili papirni pozitivi, odnosno
filmski ili papirni negativi.

KOREKTURE Olovni se slog odlikuje velikom pokretljivošću svojih elem enata, tako da ko-
re k tu rn i zahvati — izmjenom pojedinačnih slova ili redaka, odnosno sm anji­
vanjem ili povećavanjem razm aka — ne predstavljaju nikakvu poteškoću. Takva
pokretljivost nije svojstvena fotoslogu, pa je korektura općenito bila glavna
dječja bolest fotosloga u njegovoj razvojnoj fazi.
Zam jena pogrešnih redaka isp rav n im ,, koja se inače u olovnom strojnom
slogu provodi bez problem a, u fotoslogu je povezana s velikim poteškoćam a.
Potrebno je mnogo pažnje i obzira, a i vrem ena, da bi se izrezao pogrešni
dio, a zatim točno obrezao i pozicionirao ispravni dio filma ili fotopapira.
U suvrem enoj tehnologiji fotosloga napuštena je m etoda m anuelne korekture,
a uvedena je nem aterijalna korektura (pogrešni dijelovi teksta ispravljaju se
u magnetskoj memoriji) uz vizuelnu kontrolu na ekranu term inala. Pored toga
razvijene su i vrlo kom forne m etode poluautom atske i autom atske korekture.
Kod jednostavnih, glatkih tekstova uobičajeno je da se za korekturu u prvom
prolazu upotrebljava prepis obrađenog teksta na brzopisaču. Ako se za kom ­
pliciranije poslove već u prvom prolazu tekst osvjetljava na filmu, onda se
korektura čita na osnovu izrađene fotokopije ili heliografske kopije (ozalid).
Radi uštede na m aterijalu i vrem enu, obično se i domaća i autorska korek­
tu ra čita na istoj kopiji; najprije se unose ispravci domaće korekture u
jednoj boji, a zatim autor unosi svoje ispravke olovkom u drugoj boji.

F IL M IL I U usporedbi s fotopapirom , film pruža optim alnu kvalitetu u pogledu oštrine

F O T O P A P IR ? kontura, zacrnjenja, kontrasta, m ogućnosti povećavanja i dim enzionalne sta­
bilnosti. Fotopapir ima prednosti u nižoj cijeni i jednostavnijoj obradi (raz­
vijanje, fiksiranje, ispiranje).
Zbog svoje slabije prozirnosti (kroz fotopapir mnogo se teže nazire m ilim etar­
ska shema) fotopapir se prilikom montaže daleko teže pozicionira. Film je pot­
puno proziran pa se podložena m ilim etarska i razdjelna folija dobro vide.

2 2 0
MONTAŽA FILM ILI FOTOPAPIR

K orektura se mnogo lakše provodi na fotopapiru. Kod filma se pogrešni dije­

lovi m oraju precizno izrezati; kod fotopapira se ispravak može jednostavno
nalijepiti preko pogrešnog dijela.
Prilikom osvjetljavanja na fotoslagaćem uređaju dobivamo na fotopapiru uvijek
lateralno ispravan pozitiv (onako kako se čita). Na film u se norm alno dobiva
lateralno ispravan dijapozitiv, ali se film može uložiti u kasetu obrnuto, tako
da se osvjetljava kroz antihalo-sloj i kroz nosač svjetloosjetljivog sloja (ekspo­
ziciju treb a proporcionalno povećati) i dobiva lateralno obrnut dijapozitiv;
ne treb a strahovati od gubitka oštrine, jer objektiv posjeduje dovoljnu oštrinu
dubine. Neki uređaji za osvjetljavanje im aju ugrađenu prizm u ili zrcalo za
obraćanje. M odem i uređaji za osvjetljavanje treće (CRT) i četvrte generacije
(laser) omogućavaju da se po izboru — prim jenom odgovarajuće kom ande —
realizira lateralno ispravni ili lateralno obrnuti tekst, bilo u pozitivu, bilo
u negativu, pa se opisani problem kod njih uopće ne postavlja.
L ateralna ispravnost filma procjenjuje se u položaju kada je film svojim
slojem (emulzijom) okrenut prom atraču: lateralno ispravan film čita se n o r­
m alno — s lijeva u desno, a lateralno obrnut (inverzan) film m ora se čitati
s desna u lijevo. Strana na kojoj je sloj u pravilu nije toliko sjajna koliko
poleđina filma, pa se stran a sa slojem optički lako definira.
Put od kopirnog predloška do tiskovne form e definitivno je utvrđen za svaki
tiskovni postupak, kako to prikazuje naša shem a.
Za potrebe knjigotiska (visoki tisak) izrađuju se tiskovne forme na cinkovim
pločam a (jednofaznim jetkanjem ) ili na fotopolim ernim pločama. U oba slu­
čaja kopirni je predložak lateralno ispravan negativ.

221
FILMSKA I PAPIRNA MONTAŽA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Za potrebe bak ro tjsk a (duboki tisak) kopirni je predložak lateralno obrnut

dijapozitiv, poffioću kojega dobivamo lateralno ispravnu kopiju (pozitiv) n a pig-
m entnom papiru.
Za potrebe ofseta (plošni tisak) stoje nam na raspolaganju dva kopirna
postupka i to pozitivski (kopirni predložak je lateralno o b rn u t dijapoziv) i
negativski (kopirni predložak je lateralno obrnut negativ).
P ut do kopirnog predloška nije uvijek jedinstven, pa se m odificira u zavisnosti
o specifičnostim a grafičkog pogona, odnosno o specifičnostim a radnog naloga.

F IL M S K A Gotovu m ontažu od lateralno obrnutih dijapozitiva možemo upotrebiti kao

M O NTAŽA predložak za pozitivsku kopiju u ofsetnom tisku, te kao predložak za pigm entnu
kopiju u bakrotisku. Takav je put jednostavan i jeftin, a prim jenjuje se za
one knjige i časopise koji ne zahtijevaju kom pliciranu m ontažu. Neugodne
rubove obrezanih filmova nastojim o elim inirati upotrebom difuzne folije p ri­
likom kopiranja.
K ontaktnim kopiranjem lateralno obrnutog dijapozitiva dobivamo lateralno
ispravan negativ, koji nam može poslužiti kao predložak za kopiranje n a cin­
kove ili fotopolim erne ploče za potrebe knjigotiska. Kopiramo li kontaktno
taj lateralno ispravan negativ, dobit ćemo opet lateralno ob rn u ti dijapozitiv.
Takav je put skuplji, ali daje kvalitetniji kopirni predložak.
Znatnu uštedu u vrem enu i m aterijalu možemo ostvariti ako pođemo od late­
ralno ispravnog dijapozitiva, kojeg ćemo kontaktno kopirati n a pozitivski film
(diazo ili duplicating) i tako dobiti lateralno obrnuti dijapozitiv.
K ontaktnim kopiranjem lateralno ispravnog dijapozitiva dobit ćemo lateralno
obrnut negativ, koji će nam poslužiti kao predložak za negativsku kopiju u
ofsetnom tisku.

P A P IR N A Na fotopapiru dobivamo lateralno ispravan pozitiv. N ajkraći pu t od papirne

M O NTAŽA m ontaže do tiskovne forme, koji se prim jenjuje u nekim novinskim kućama,
jest sljedeći: papirnu m ontažu (tekst, crteže i slike s grubljom rasterskcm
mrežicom) snim am o kom paktnom kam erom (1 :1 ) direktno na negativsku
ofsetnu ploču. Ipak, u većini novinskih kuća snim a se papirna m ontaža repro-
dukcionom kam erom (1 :1 ) na film i tako se dobiva lateralno o b rn u t negativ,
koji se kopira n a negativsku ofsetnu ploču. Um jesto slika u papirnoj se
m ontaži pozicioniraju precizno skrojeni kom adići crnog papira; na tim m je­
stim a nastaju u filmskom negativu prozirni otvori (»prozori«) u koje se m on­
tiraju rasterski negativi.

222
MONTAŽA RADNO MJESTO

Da bismo dobili upotrebljivi kopirni predložak, završenu papirnu montažu

m oram o snim iti pom oću reprodukcione kam ere. Kako bi se um anjila potreba
za pokrivanjem pogrešnih m jesta na dobivenom negativu, papirna se montaža
obično snim a s nešto povećanom ekspozicijom ; time se dobrim dijelom mogu
elim inirati tragovi rubova od fotopapira koji nastaju n a negativu. S druge pak
strane, povećavanjem ekspozicije negativ postaje neprozirniji i postoji opas­
nost da se uslijed toga potpuno izgube tanki šerifi i fine linije. Prilikom
snim anja papirne m ontaže treb a raču n ati s tim da će slovni potezi općenito
postati tanji, a konture slova (uglovi) zaobljenije.
Zaključno treba reći da je snim anje papirne m ontaže reprodukcionom kame­
rom skuplje od kontaktnog kopiranja filmske montaže.

R A D N O M JE S T O Ako je riječ o m ontaži arka velikog form ata, tada m ontažer m ora raditi stojeći,
M O NTAŽERA dočim na m ontaži stranice može raditi u relativno ugodnom, sjedećem položaju.
M ontažni stolovi dolaze s ravnom ili kosom radnom plohom kojoj se nagib
može m ijenjati od horizontalnog do gotovo vertikalnog položaja; pored toga
može se kod većine m ontažnih stolova m ijenjati i visina radne plohe. Radnu
plohu tvori staklena ploča u debljini od 5 ili 6 mm, a odozdo je jednolično
rasvijetljena fluorescentnim cijevima. Ploča je izrađena od opalnog ili mli­
ječnog stakla, a ako je prozirna, onda je pokrivena m utnom plastičnom folijom
koja treb a da spriječi bliještanje. Poželjno je da se jakost rasvjete može regu­
lirati i tako prilagoditi vrsti m ontaže i individualnim potrebam a m ontažera.
Mnogi m ontažni stolovi im aju ugrađena pravokutna ravnala koja se mogu
pom icati horizontalno i vertikalno, a nam ijenjena su izvlačenju linija ili kon­
troli sm ještaja. Ravnala obično im aju podjelu u m etričkim (m ilim etri) i tipo­
grafskim jedinicam a (cicero).
Ako m ontažer radi u sjedećem položaju, onda je neophodno da m ontažni stol
im a radnu plohu kojoj se nagib može m ijenjati; i stolica bi m orala im ati kota­
čiće, te podesivo sjedalo i naslon za leđa. Ako m ontažer radi na koso nagnutoj
radnoj plohi stola, onda je znatno m anja opasnost od pogrešaka u pomaku
(paralakse) prilikom usklađivanja m ontaže s m ilim etarskom folijom, a i držanje
tijela u tom je slučaju prirodnije; horizontalna rad n a ploha zahtijeva zgrb-
ljeno držanje koje će izazvati jače zam aranje. Ako se radi na kosom montažnom
stolu, onda m ora postojati pom oćna horizontalna ploha za odlaganje filmova
i različitog p rib o ra za m ontažu.
Za razrezivanje filmova, kako je to potrebno p ri m ontaži stranice, m ontažer
upotrebljava škare (makaze, nožice). Ne upotrebljava duge škare za papir, a
ni teške krojačke škare, nego lake i oštre škare, duge oko 15 cm, sa šiljastim
vrhovim a. Za obrezivanje dobro će poslužiti ravna rezalica kakvu upotreblja­
vaju fotografi. U p rib o r m ontažera ubrajam o i čelično ravnalo, te pravokutni
trokut, a i m etalni ili plastični tipom etar. Za radove na korekturi dobro će
doći kem igrafsko povećalo; za usklađivanje registra kod višebojne m ontaže
upotrebljava se povećalo s podesivim okularom . Za dopunu, pokrivanje i retu-
širanje m ontažeru služe kistovi različitih veličina, oštra strugala (šaberi),
skalpel s izm jenljivim šiljastim i sabljastim nožićima, ubodni šestar te pera
za izvlačenje linija tušem . Ručni gum eni valjak služi za učvršćivanje dijelova
montaže uz m ontažnu foliju. Tu je i široki, meki kist za uklanjanje prašine, te
antistatična krpa za brisanje.
Od potrošnog m aterijala m ontažer upotrebljava tekućinu za čišćenje filmova
i prozirno tekuće ljepilo za filmove; bijela pokrivna boja topiva u vodi; pro­
zirne ljepive trake u nekoliko širina, te litografska crvena ili sm eđa ljepljiva
traka za pokrivanje. Za skidanje m asnoće s m ontažnih folija upotrebljava se
pam uk (vata) natopljen alkoholom.
Od pom oćnih uređaja treb a spom enuti aparat s rotirajućim nožem za razre­
zivanje i obrezivanje filmova, te aparat za nanošenje voska (Optesomat).

223
MONTAŽA TISKOVNOG ARKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

M O NTAŽA Prilikom m ontaže tiskovnog arka spajaju se prethodno m ontirane ili auto­
T IS K O V N O G A R K A m atski prelom ljene stranice u zajedničku tiskovnu form u, koja najčešće sadrži
osam ili šesnaest stranica. Pri tome se eventualno stranice još i kom pleti­
ra ju s ilustracijam a. M aksim alna pažnja poklanja se usklađenosti pojedinih
kom ponenata, naročito kod višebojnih montaža, je r se kasnije - u tiskarskom
stroju - relativna pozicija pojedinih kom ponenata (stranica ili njihovih dije­
lova) ne može više m ijenjati.
Na m ontaži arka, koja je po svojoj p rirodi velikog form ata, m ontažer radi
stojeći. M ontažni stolovi im aju horizontalnu ra d n u plohu (ona m ora biti
precizno nivelirana); m oderni m ontažni stolovi im aju pom ično poprečno rav­
nalo s digitalnim objavljivanjem (svijetleće brojke) koordinatnih vrijednosti.
Dim enzionalna stabilnost m ontažne folije, koja kod m ontaže stranica im a spo­
red n u ulogu, kod m ontaže arka važna je pretpostavka za kvalitetnu m ontažu.
A psolutne dim enzionalne stabilnosti nem a; svaki je m aterijal podložan ma­
njem ili većem dim enzionalnom kolebanju pod utjecajem okoline. Dimenzio-
nalno kolebanje m aterijala izazivaju uglavnom prom jene tem p eratu re i vlaž­
nosti zraka. Za m ontažu arka uzim aju se u pravilu p o liesterske folije koje
dobrim dijelom zadržavaju konstantne dim enzije u rasponu izm eđu 45 i 85%
relativne vlažnosti. U odnosu na ostale plastične m aterijale (PVC kopolim eri,
triacetat i polistiren) poliester im a vrlo povoljan faktor istezanja i po njem u
se idealno poklapa sa svojstvim a ofsetnih ploča od alum inija i cinka. Pored
toga poliester posjeduje i izvrsna m ehanička svojstva, pa se za m ontažu arka
i najvećeg form ata upotrebljavaju poliesterske folije u debljini od 0,18 mm.
O bostrano glatke poliesterske folije im aju izvanrednu prozirnost (propuštaju
90 do 92% upadnog svijetla), a otporne su i prem a svim kem ikalijam a koje
upotrebljavam o u grafičkoj industriji, teško su zapaljive, dobre su savitljivosti
i jedva podložne procesu starenja. Posebnom površinskom obradom poliester­
ske folije se mogu učiniti antistatičnim , prijem ljivim za bojila, prikladnim za
štam panje itd.

R A S P O R E Đ IV A N JE Prilikom raspoređivanja svrstavaju se prelom ljene stranice prem a utvrđenoj

S T R A N IC A shem i u zajedničku tiskovnu form u i to tako da otisnuti arak nakon savijanja
sadrži te stranice u ispravnom slijedu. Način raspoređivanja zavisan je o
proporcijam a form ata (stranice mogu biti uzdužnog ili poprečnog form ata, a
pored toga stranice još mogu hiti kvadratične ili ekstrem no uske), o dim enzi­
jam a form ata i visini naklade, o debljini papira (o njoj je zavisan broj pregiba
prilikom savijanja), o konstrukciji stroja za savijanje i o odabranom načinu
savijanja, te o načinu šivanja i vrsti uveza. Kao korisno pomagalo poslužit
će nam pokusno savijen arak (obično manjeg form ata od originalnog arka) u
kojem u ćemo sve stranice redom označiti brojevim a; raprostrem o li taj arak
dobit ćemo vjeran model za raspoređivanje stranica.

224
MONTAŽA MONTAŽA STRANICE

Montaža stranice (lijevo).

Čistoća je osnovni pred­
uvjet za uspješan rad;
filmove treba precizno
obrezati da se na
montaži ne prekrivaju
(crtež desno).

Filmove treba obrezivati

vrlo pažljivo, pogotovu
ako se radi o višebojnoj
montaži (lijevo);
brzopletost u pravilu
donosi nepopravljivu štetu
(na crtežu desno).

Između ruba ljepljive

trake i ruba slike ili teksta
treba ostaviti razmak
od najmanje tri milimetra.

225
OKRETANJE ARKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Svaki arak papira ima dvije strane — prvu (prednju) i drugu stranu (poleđinu).
U skladu s tim, tiskar govori o tisku s prve strane (njem. Schdndruck) i o
tisku s druge strane (njem. Widerdruck). Arak se ulaže u tiskarski stroj svojom
dužom stranicom: on se svojim (dužim) glavnim uložnim rubom oslanja o
prednje marke. Prije nego što ga prime hvataljke tiskovnog cilindra, arak se
još svojim (kraćim) bočnim uložnim rubom fiksira o bočnu uložnu marku.
Nakon što je arak otisnut s prve strane, postoje tri različite mogućnosti da
se arak uloži u tiskarski stroj za tisak s druge strane (okretanje i preokretanje),
odnosno za ponovljeni tisak s prve strane (zaokretanje).

TISA K S PRVE S TR A N E TISA K S DRUGE STR AN E

l 91 Cl t i i
t M SI Z
1 1
8 9 12 5 8 11 19 7
Okretanje araka
Nakon tiska s prve strane arak se okreće oko svoje kraće osi, tako da glavni
uložni rub ostaje isti, a bočni uložni rub prem ješta se na suprotnu stranu
tiskarskog stroja. Kod ručnog ulaganja araka kažemo da se arci prilikom tiska
s prve strane ulažu »od sebe«, a prilikom tiska s druge strane »k sebi«. Točnost
registra zajamčena je i onda ako papir prethodno nije bio točno obrezan; do­
voljno je da su glavni i bočni uložni rub obrezani pod pravim kutem.

Preokretanje arka
Nakon tiska s prve strane arak
se okreće oko svoje duže osi,
tako da bočni uložni rub ostaje
isti, a glavni uložni rub pre­
mješta se na suprotnu stranu
arka. Preokretanje arka primje­
njuje se prvenstveno kod knjiga
poprečnog (ležećeg) formata.

226
MONTAŽA SAVIJANJE ARKA

PRVI TISAK + PONOVLJENI TISAK

Zaokretanje araka
Nakon tiska s prve strane arak se okreće i oko svoje kraće i oko svoje duže
osi, tako da se pri ponovljenom tisku s te iste strane i bočni i uložni rub
prem ještaju na suprotnu stranu arka. Takav način ulaganja uobičajen je u
knjigotisku, kada se štampa tabela (vertikalne linije) s posebnim prečnjakom
(horizontalne linije).

SAVIJANJE ARAKA Previjanjem arka na polovinu nastaje prvi pregib (on u pravilu teče paralelno
s kraćom stranicom arka) i time dobivamo savijeni arak sa četiri stranice. Po­
novnim previjanjem, okomito na prvi pregib, dobivamo drugi pregib, a broj
stranica se udvostručava i ukupno ih je osam. Na jednak način, nakon trećeg
pregiba, imat ćemo ukupno šesnaest stranica, a nakon četvrtog pregiba ukupno
trideset i dvije stranice. Takav način savijanja, kod kojega svaki pregib teče
okomito na prethodni pregib, nazivamo unakrsnim savijanjem i takav je način

227
SAVIJANJE ARKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Unakrsno savijanje s dva pregiba (gore) daje nam četiri lista i ukupno osam stranica; treći
pregib (dolje) udvostručit će broj listova na osam i ukupno šesnaest stranica.

savijanja najčešći jer se primjenjuje kod svih knjižnih izdanja i kod časopisa.
Broj pregiba u pravilu je ograničen na tri, a samo kod tankih papira moguć
je i četvrti pregib.
Pored unakrsnog savijanja razlikujemo još i usporedno savijanje, kod kojega
svi pregibi teku paralelno jedan za drugim. Osim običnog usporednog savi­
janja, kod kojega se arak uvijek savija u sredini (na polovinu), razlikujemo
još izmjenično (u cik-caku ili »kao harmonika«) i namotno savijanje (pregibi
teku uvijek u istom smjeru). Usporedno savijanje primjenjuje se najčešće kod
prospekata i sličnih tiskanica, te kod priloga koji se ulijepljuju u knjigu (tabe­
larni pregledi, nacrti, geografske karte).

228
MONTAŽA SAVIJANJE ARKA

Gore: obično usporedno savija­

nje (dva puta na polovinu). Dolje
lijevo: izmjenično savijanje ili cik-
cak. Dolje desno: namotno savi­
janje (svi pregibi teku uvijek u
istom smjeru).

MONTAŽNA SHEMA Kao osnova za montažu tiskovnog arka služi montažna shema koja sadrži sve
pomoćne linije za određivanje smještaja pojedinih stranica, linije reza i linije
pregiba, te uložne oznake, središnje oznake i križići za usklađivanje. Uložne
oznake i križići olakšavaju rad tiskarskom strojaru, a oznake pregiba i hrptne
oznake olakšavaju rad knjigoveži. Montažna shema ucrtava se na razdjelnu
foliju koja se učvršćuje preko milimetarske folije, kako smo to već opisali
u uvodnom dijelu ovog poglavlja.
Naša montažna shema, koju donosimo kao ilustraciju, prikazuje uobičajeni
raspored stranica unutar tiskovnog arka koji će se savijati unakrsno sa tri
pregiba. Stranice 5 i 6 smještene su uz glavni uložni rub (to je rub kojim će
arak biti uložen u tiskarski stroj), a prva stranica dolazi na završetku arka.
U toku prolaza kroz tiskarski stroj, uglavnom djelovanjem tiskarske boje i
vode za vlaženje, arak se djelomično rasteže u smjeru prema završetku otiska.
Kod višebojnog tiska usklađivanje otisaka za vanjske stranice (na završetku
arka) uvijek je problematično. Zbog toga nastojimo da sve kritične stranice
smjestimo na početak ili barem na sredinu arka. U dogovoru s tiskarom i
knjigovežom lako ćemo - u slučaju potrebe - odstupiti od uobičajene sheme
raspoređivanja.

229
MONTAŽNA SHEMA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

..........................................: ............................................ 1
h-^ 00 -d u cm
i o: _l
..................................................... 3
VEZNI ULOŽAK
£ Ž

L........................—
GLAV
o_i

91

91
ot
3

2
»N

J
O
2
◄ KRIŽNI ULOŽAK C KRIŽNI ULOŽAK
C

*
13

14
12

11
<
* —3

|O
Z
o
LU
£E
co
VEZNI ULO ŽAK
ž

o3
4^ LO . I
:
:
00

7 TJEMENI (KAPITALNI) ULOŽAK TJEM ENI (KAPITALNI) ULO ŽAK I

Montažan shema forme za obostrani tisak. Forma sadrži sve stranice jednog tiskovnog arka.
Arak se štampa s obje strane na istu formu, a pri tisku s druge strane arak se okreće. Odštam­
pani se arci prije savijanja moraju razrezati i svaki arak daje dvije potpuno jednake polovine.

230
 PAPIR

PROIZVODNJA Historijski razvitak proizvodnje papira dijelimo na ove epohe: istočnoazijsku

PAPIRA proizvodnju od krpa i bambusovih vlakanaca (Kina, Ts’ai Lun, 105), arapsko-
maursku proizvodnju, uglavnom neposredno od sirovih biljnih vlakanaca (Sa­
markand, 751), srednjovjekovnu ručnu proizvodnju od krpa (od 13. stoljeća),
noviju — strojnu proizvodnju papira od krpa (početkom 19. stoljeća), te
suvremenu proizvodnju papira u kojoj je drvo glavna sirovina (od 1874).
Proces proizvodnje papira sastoji se od niza mehaničkih (otkoravanje, sjec-
kanje, brušenje, mljevenje, razvrstavanje, pročišćavanje, pranje) i kemijskih
operacija (kuhanje, bijeljenje) oko priređivanja vlaknate mase koja dolazi na
stroj za izradu papira: na dugom situ vlaknata se masa oblikuje u traku, ona
dolazi do preša i konačno do zagrijanih valjaka na kojima se suši i glača.
Prema potrebi papir se naknadno još jednom glača (satinira).

Ručna proizvodnja papira; prema drvorezu

Josta Ammana iz knjige Beschreybung alter
Stande sa stihovima Hansa Sachsa (1568).

FORMATI Pod formatom papira razumijevamo veličinu i međusobni odnos (proporciju)

PAPIRA stranica kod papira u arcima; za papir u koturima »format« je određen širi­
nom kotura. U ručnoj proizvodnji papira format je bio zavisan o veličini
ručnog sita; u modernoj proizvodnji strojnog papira mogu se arci rezati iz
kotura u bilo kojoj širini i dužini.

231
FORMATI PAPIRA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Nekoć su formate papira određivali samo tvorničari papira, pa su se formati

znatno razlikovali po svojim dimenzijama i svojim proporcijama. U većini
evropskih zemalja danas se upotrebljavaju standardni formati papira, kojima
se služi i naša industrija.
Stranice standardnih formata papira odnose se kao
1 : VT
tj. kao stranica bilo kojeg kvadrata prema dijagonali tog istog kvadrata. Pošto je
1 : V~2 = y[2 : 2
to se manja stranica (m) uvijek odnosi prema većoj (M) kao veća prema dvo­
strukoj m anjoj:
m : M - M : 2m
prema tome, ako raspolovimo jedan ili sastavimo dva arka standardnog for­
mata, dobit ćemo opet jednake proporcije.

Standardni formati obuhvaćaju glavni red A i dopunske redove B, C i D.

Svaki je red podijeljen na razrede od 0 do 12, od kojih je svaki dobiven
poprečnim dijeljenjem prethodnog formata na polovinu, pa se površine dvaju
susjednih razreda odnose kao 2 :1 . Za oznaku bilo kojeg standardnog formata
dovoljno je navesti njegov red i razred (npr. A4, B5).
Uski formati (trake), dobiveni uzdužnim dijeljenjem standardnih formata, ozna­
čavaju se razlomkom ispred reda i razreda (npr. V2A4 - 105 x 297 mm).
Glavni red je prioritetni, ishodni red standardnih formata papira; označava
se slovom A. Kao prototip poslužio mu je format s površinom od jednog kvad­
ratnog metra, kojemu su stranice tako odabrane da ispunjavaju uvjet 1: \[2 , tj.
0,841 m x 1,189 m - 1 m2
Red A treba primijeniti prvenstveno, tj. svuda gdje je to moguće bez većih
otpadaka.
Dopunski red B namijenjen je da u slučaju potrebe zamijeni glavni red A.
leđna stranica ishodnog formata iznosi mu točno 1 m (B0 - 1000 x 1414 mm).
Dopunski redovi C i D predstavljaju kompromis između dva prethodna reda,
tako da je red C veći od A, a manji od B, dočim je red D još manji od reda A;
dopunski redovi C i D upotrebljavaju se uglavnom u preradi papira i u pro­
izvodnji ambalaže.

232
PAPIR SMJER VLAKANACA

Tzv. svjetski formati (njem. Weltformat) bili su uvedeni 1911. godine na

prijedlog njemačkog fizičara Wilhelma Ostwalda kao osnova za normirane
formate papira. Zasnivaju se na udvostručavanju osnovnih proporcija 1 : V 2,
tako da se dobiva niz (u centimetrima):
1 x 1,414 4 x 5,656 16 x 22,624 64 x 90,5
1,414 x 2 5 ,6 5 6 x 8 2 2 ,6 2 4 x 32 90,5 x 128
2 x 2,828 8 x 11,312 32 x 45,248
2,828 x 4 11,312 x 16 4 5 ,2 4 8 x 64

Danas se od svjetskih formata ponekad upotrebljava format 90,5 x 128 cm

za plakate.

Novinski formati zavisni su o konstrukcionim parametrima novinske notacije

(opseg temeljnog cilindra) i širini papirne trake. Uobičajeni su ovi formati:

berlinski 315 X 470 mm Politika, N ovi list, S alzburger N a chrichten

švicarski 330 X 490 mm G azette de Lausanne, N eu e Z iircher Z eitung
sj evem on j emački 400 X 570 mm F ra n kfu rter A llgem eine, N eu e Presse
skandinavski 410 X 560 mm Dagens N yheter, Svenska D agbladed
standardni A2 420 X 595 mm Vjesnik, Pravda
talijanski 450 X 600 mm La Štam pa, Corriera della Sera, L’Unita

SMJER U toku oblikovanja papirne trake, na stroju za izradu papira, vlakanca se

VLAKANACA pretežno orijentiraju u smjeru koji je paralelan sa smjerom kretanja trake.
U smjeru vlakanaca papir ima veću čvrstoću i bolju dimenzionalnu stabilnost
nego u poprečnom smjeru; papir se lakše i urednije savija paralelno sa
smjerom vlakanaca. Zbog toga smjer vlakanaca igra važnu ulogu u toku dorade.
Kod knjiga, časopisa, bilježnica (teka) i kartonskih fascikala, smjer vlakanaca
treba da teče paralelno s hrptom ; kod kartica za kartoteke on treba da teče
paralelno s njihovim bočnim stranicama; kod tiska s vrlo preciznim regishorn
otisaka, smjer vlakanaca treba da teče paralelno s osi tiskovnog cilindra.
Tvornice papira označavaju smjer vlakanaca strelicom na omotu; inače se
smjer vlakanaca označa potcrtavanjem broja koji se odnosi na dimenziju one
stranice koja je prolazila kroz stroj poprečno na smjer proizvodnje: smjer
vlakanaca teče dakle paralelno sa smjerom nepotcrtane dimenzije arka.

Izrezivanje sirovih araka iz papirne trake (strelice prikazuju smjer vlakanaca): (a) arak uzdužnog
i (b) arak poprečnog smjera.

233
SMJER VLAKANACA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Lijevo: Smjer vlakanaca može se odrediti sa dvije uske trake

papira: traka koja se ovjesila teče u poprečnom smjeru, jer
je traka uzdužnog smjera kruća. Desno: knjiga s pogrešno
odabranim (a) i knjiga s ispravnim smjerom vlakanaca.

Smjer vlakanaca lako ćemo odrediti ako zaderemo arak papira paralelno s
njegovim rubovima: u uzdužnom smjeru lakše se dere, a u poprečnom smjeru
vlakanca manje strše iz poderotine. Ili: navlažimo li iz papira izrezanu kruž­
nicu, ona će se uvi ti paralelno sa smjerom vlakanaca. Ili: ako iz arka izrežemo
dvije uske trake papira, jednu uzdužno, a drugu poprečno, sastavimo ih među
prstima i nagnemo na jednu i drugu stranu, traka koja se bude odvojila i
ovjesila teče u poprečnom smjeru, pošto je traka uzdužnog smjera kruća.

Tvornica papira označava smjer vlakanaca pomoću dvostruke strelice na omotu papira: poprečni
(lijevo) i uzdužni smjer (desno).

GRAMATURA Pod gramaturom papira razumijevamo površinsku težinu papira, izraženu u

PAPIRA gramima po četvornom m etru (g/m2). Ona je u proizvodnji tipizirana i kreće
se kod papira od 20 do 120 g/m2, a kod kartona od 160 do 300 g/m 2; deblji
papir između 120 i 160 g/m 2 obično nazivamo polukartonom. Među najtanje
tiskovne papire ubraja se biblijski papir (20 do 36 g/m2); normalno se za
tisak knjiga upotrebljava srednjefini i bezdrvni papir od 70 ili 80 g/m 2; za
bolja izdanja, pogotovu ako su ilustrirana, uzima se papir od 100 do 120 g/m2.
Za novine dolazi papir u koturima (roto-papir) između 50 i 60 g/m2.
Omjer između debljine papira i njegove površinske težine nazivamo volumenom
papira, a izražavamo ga neimenovanim brojem:
, debljina papira (mm) x 100
površinska težina g/m2

234
PAPIR ISKORIŠĆAVANJE ARKA

Tako npr. papir kojemu je površinska težina 100 g/m2, a debljina 0,1 mm,
ima volumen 1 (jednostruki volumen); papir kojemu je površinska težina
70 g/m 2, a debljina 0,14 mm, ima volumen = 2 (dvostruki volumen). Za
papir kojemu je volumen veći od jedan, kažemo da je voluminozan; naj­
poznatiji takav papir jest perolaki papir.

ISKORIŠĆAVANJE Arak papira ili kartona u obliku u kojemu ga isporučuje tvornica nazivat
ARKA ćemo sirovim arkom. Prije nego što dođu u tiskarski stroj, arci papira se
obrezuju i, prema potrebi, razrezuju da bi se dobila željena veličina. Odštam­
pani i savijeni arci obrezuju se na definitivnu veličinu gotovog proizvoda.
Raspoloživu veličinu arka nastojimo, razumljivo, iskoristiti sa što manje otpa­
daka. Sirovi arak najčešće dijelimo na dva, četiri, osam ili šesnaest dijelova.
Kad planiramo savijanje araka, moramo uzeti u obzir i debljinu papira, od­
nosno njegovu gramaturu. Što je broj pregiba veći, tim tanji mora biti papir.
Za jednostruki pregib (4 stranice) papir može imati do približno 150 g/m2, za
dvostruki pregib (8 stranica) do 120 g/m2, za trostruki pregib (16 stranica) do
100 g/m 2, za četverostruki pregib (32 stranice) do 80 g/m2, a za peterostruki
pregib (64 stranice) do 70 g/m2.

FOLIC (2°) uzdužni format, dva lista, četiri stranice; stre­

lica pokazuje smjer vlakanaca.

KVART (4°) uzdužni format, četiri lista, osam stranica. KVART (4°) poprečni format, četiri lista, osam stranica.

235
ISKORIŠĆAVANJE ARKA TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

O KTAV (8°) poprečni format, osam listova, šesnaest stranica. O K TA V (8°) uzdužni format, osam listova, šesnaest stranica.

____

t
S ED EC (16°) uzdužni format, šesnaest listova, trideset i D UO O EC (12°) dvanaest listova kvadratičnog formata, dva­
dvije stranice. deset i četiri stranice.

236
PREDMETNO KAZALO
U m jesto uobičajenog kazala d onosim o m ali višejezičn i
rječnik (glosarij) u kojem u se abecednim redom jav­
ljaju svi važniji pojm ovi iz tekstualnog dijela ovih
skripata. Uz njih dolaze ekvivalentni pojm ovi na n je­
mačkom , engleskom i francuskom jeziku, što treba
učen icim a (a i drugim zainteresiranim čitaocim a) da
olakša praćenje odgovarajuće stručne literature na tim
jezicim a.
Uz svaku im en icu označen je i njezin gramatički rod:
m. (m asculinum ) za m uški, f. (fe m in in u m ) za ženski i
n. (n eu tru m ) za srednji rod (engleski jezik ne razlikuje
roda, a francuski razlikuje sam o m uški i ženski); m no­
žina je označena sa pl. (pluralis).
Brojevi koje sm o dodali na kraju uz svaki pojam
obilježavaju redne brojeve stranica na kojima se taj
pojam javlja.
akantus m. II Akanthus m. I acanthus I acanthe f. 133, 134
akcent m. UAkzent m. Iaccent Iaccent m. 89
akcent, leteći II fliegender Akzent I floating accent I accent
m. floatant 80, 89
akcidencija f. II Akzidenz f., Akzidenzarbeit f. I job work,
com mmercial work, casual w ork I travail m . de ville, bilbo-
q u e tm. 143
akolada f . — v i t i ć a s t a z a g r a d a .
akrofonija f. II Akrophonie f. I acrophony I acrophonie f. 15
akronim m. (riječ-kratica) II Akronym n., Initialwort n., Kurz-
wort n. | acronym | acronyme m. 105
akut m. (') II Akut n. I acute accent I accent m. aigu 89
alfabet m. 1 Alphabet n. I alphabet I alphabet m. 15 ff, 30, 43
alfabet, fenički II phdnizisches Alphabet I Phoenician alphabet I
alphabet m. phćnicien 15
alfabet, grčki II griechisches Alphabet I Greek alphabet I alpha­
bet m. grec, lettres f. pl. grecques 15-17, 26, 43, 66
alineja f . -» o d l o m a k .
antikva f. II Antiqua f., Antiquaschrift f. I Roman letters, Roman
type family I caractćres m. pl. romains 30 ff, 109-110, 155
antikva, klasicistička II klassizistische Antiqua I Modern I
Didones f.pl. 35-36, 40, 64
antikva, novinska II Zeitungsantiqua f. I newspaper text face I
caraetćres m. pl. de joum aux 51-52
antikva, prelazna II Ubergangsantiqua f., Barock-Antiqua f. I
Transitional I Reales f.pl. 33-34, 36, 64
antikva, renesansna II Renaissance-Antiqua f, Mediaval f. I
Venetian, Oldstyle I Humanes f. pl., Garaildes f. pl. 30-32, 64
antikva, umjetnička II handschriftliche Antiqua, Kunstler-
Antiqua f. I Contemporary, calligraphic types I Manuires f. pl.
37-38, 64
aparat m. za kontaktno kopiranje II Kontaktkopiergerat n.
Icontact printing device Iappareil m. au tirage par contact 219
aparat m. za nanošenje ljepila (voska) II Haftklebeautomat
m. | paste-up adhesive machine, adhesive applicator I en-
cireuse f. 219, 223
aparat m. za povećavanje || VergroBerungsgerat n. I enlarger
Iagrandisseur m. 219
apostrof m. (’) 1 Apostroph m. | apostrophe I apostrophe m.
89-90,182
arabeska f. II Arabeske f. \ arabesque I arabesque f. 137
arak, naslovni || Titelbogen m. I title sheet, pre-pages, prelimi­
naries I feuille f. de titres, pages f. pl. liminaires 191 ff, 201
arak m. papira II Bogen m., Papierbogen m. I sheet of paper I
feuille f. de papier 235
arak, sirovi || Rohbogen m. I raw sheet I feuille f. brute 235
arak, tiskovni I Druckbogen m. I printing sheet I feuille f.
imprimee 188, 224, 229-230
ascender m. II Oberlange f. I ascender I longue f. du haut, jam-
bage m. supćrieur 19, 21, 52
asimetrija f. || Asymmetrie f. I asymmetry I asymetrie f. 153,
166-167
atlas m. IIAtlas m. I atlas I atlas m. 186
autor m. II Verfasser m., Urheber m., Autor m. | author I
auteur m. 186-187,191,194
autotipija m. (rasterski klišej) II Autotypie f., Rasteratzung f.
I halftone block I cliche m. simili, similigravure f., autotypie
f. 102, 213
bakropis m. II Radierung f. I copper-plate etching I eau-forte f.,
gravure f. a I’eau-forte 128,193
bakrorez m. I Kupferstich m. Icopper engraving Itaille-douce f.,
gravure f. en taille-douce 129,134,193
bakrotisak m. I Tiefdruck m. I gravure printing, intaglio print­
ing I heliogravure f., impression f. en creux 163, 193, 221
barok m. || Barock m. I baroque I baroque m. 62, 133, 192
BAUHAUS 43, 47, 109, 154 ff
beneventana f. (beneventanska minuskula) II beneventanische
Schrift, Monte-Cassino-Schrift f. I Beneventan script, Bene-
ventine I Beneventaine f., ćcriture f. dite de Bšnćvent 20, 30
bez uvlake (puni ili »tupi« početak) II ohne Einzug, stumpfer
Anfang I without indention, flush paragraph I sans renfonce-
ment, pas de renfoncement 181
bibliografija f. II Bibliographie f. I bibliography I bibliographie f.,
science f. du bibliographe 186
bibliotekarstvo n. II Bibliothekwesen n„ Biichereiwesen n. I
librarianship, library science I science f. des bibliotheques 186
bilješka, podnožna II FuBnote f. I footnote I note f. de pied 88,
183, 202
bilješka, rubna (marginalija) II Marginalie f, Marginalnote f.,
Randbemerkung f. I marginal note, side note, shoulder note I
note f. marginale, marginale f. 183, 189, 202-203
bjelina f. I Zwischenraum m., WeiBraum m. I blank, space,
white space I blanc m., espace m. 86, 127, 179, 198, 214
blok, knjižni II Buchblock m. I book I corps m. d ’ouvrage, corps
m. d'un Uvre 186-188
237
BOJA
boja f. (osjet boje) I Farbe f. I colour, color (am) | couleur f.
184-185
boja, hladna II kalte Farbe I cold colour I couleur f. froide 184
boja, komplementarna II Komplementarfarbe f. | com ­
plem entary colour | couleur f. complementaire 184
boja, nešarena (akromatična boja) II unbunte Farbe, Unbunt n.
Iachromatic colour Icouleur f. achromatique 184
boja, topla 1 warme Farbe Iwarm colour I couleur f. chaude 184
bordura f. II Bordtire f. I border I bordure f. 132
borgis m. (9 pt) II Borgis f. I bourgeois I petit romain m.
80, 84, 88, 92, 104, 202, 208
brazdanje n. || Rillen n. I creasing, scoring I rainage m. 100
broj, rubni II Randziffer f., Zeilenzahler m. I runner, line number­
ing I chiffre m. en manchette 203
brojka, razlomačna II Bruchziffer f. I fractional figure I chiffre
m. de fraction 78, 202
brojke f. pi. II Ziffem f. p i, Zahlzeichen f. pi. I numerals I
chiffres m. pl. 65-67, 82, 89,182
brojke, arapske II arabische Ziffem f. pl. I arabic numerals I
chiffres m. pl. arabes 66-67, 89
brojke, renesansne (medievalne brojke) II Media val ziffern
f.pl. | Old Style figures, non-ranging figures I chiffres m.pl.
elzeviriens 89
brojke, rimske II romische Ziffem f. pl. I roman numerals
chiffres m.pl. romains 67, 191, 201
bronciranje m. I Bronzieren n. I bronzing I bronzage m. 185
brošura f. II Broschur f., broschiertes Buch I brochure, pamphlet
| brochure f. 187
brošura, šivana u pregibu II im Falz geheftete Broschur I
saddle stitched booklet I brochure f. encartee, brochure f.
piquee dans le pli 188
brzina f. osvjetljavanja | Belichtunsgeschwindigkeit f. I speed
of output I vitesse f. d ’exposition 96, 207
brzopisač m. I Schnelldrucker m. I printer I imprimante f.
rapide 80, 220
bustrofedon m. (zavojito pisanje) II Bustrophedon n., Furchen-
schrift f. I boustrophedon I boustrophedon m. 18
časopis m. || Zeitschrift f. I periodical, review I periodique m.,
revue f. 187-188, 203, 206
četverac m. || Geviert n. I em quad I cadratin m. 79, 82, 121, 181
četvorina f . kvadrat.
četvrtinka f. II Viertelgeviert n., Viertelspatium n. I four-to-em
space (4-to-em space) I espace f. moyenne 182
čitalac m. || Leser m. I reader I lecteur m. 109-113, 123-124,
189, 210
čitanje, magnetsko II magnetisches Lesen I magnetic reading I
lecture f. magnetique 29
čitljivost f. I Lesbarkeit f., Leserlichkeit f. I legibility, readability I
lisibilite f. 52, 54, 59, 80, 92, 104, 109, 111-113, 139, 143,
155, 185
cicero m. (= 4,513 mm) || Cicero f. I em, pica I cicero m., douze
m. 76-77, 85, 88
cicero, engleski II englische Cicero I pica I douze m. anglais
77, 79, 88
cilindar, gumeni I Gummizylinder m. I rubber blanket cylinder,
blanket cylinder I cylindre m. de blanchet, cylindre m. porte-
blanchet 221
cilindar, bakreni II Kupferzylinder m., Tiefdruckzylinder m.
gravure cylinder I cylindre m. de cuivre 221
cirkumfleks m. (') || circumflex m., Zirkumflex m. I circumflex
accent I accent m. circonflexe 89
citat m. || Anfiihrung f., Zitat n. I quotation, quoted passage,
citation I citation f. 183
crta, završna -> s e r i f .
crtež, spiljski I Felszeichnung f. I prehistoric drawing I dessin
m. rupestre 7
238
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Ćirilica f. (ćirilsko pismo, ćiriličko pismo) II Kyrilliza f., kyril-
lische Schrift I Cyrillic writing I ecriture f. cyrillique 16, 25-27,
43, 44, 66
dada f. (dadaizam) || Dada m., Dadaismus m. I Dada, Dadaismus
I dada m. 157 ff
debljina f. papira II Papierdickte f., Papierstarke f. I thickness
of paper Iepaisseur f. du papier 234, 235
debljina f. slova II Buchstabendickte f. I thickness of letter,
width of letter Ichasse f. du caractere 78-83
descender m. || Unterlange f. Idescender Ijambage m. inferieur
19,21,52
determinativ m. || Determinativum n. I determinative I determi-
natifm . 10-11
DEVANAGARI (indijsko pismo) 1 2-13,66
diazo-kopija f. h e l io g r a f s k a k o p ij a .
digitalizacija f. II Digitalisierung f. I digitizing I digitalisation f.
37 ,9 3 -9 4
dijeljenje n. riječi (rastavljanje riječi) II Silbentrennung f.,
Worttrennung f. \ hyphenation I coupure f. des mots, division
f. des mots 14, 21,104,121, 123 ff, 199
diviz m. (crtica) II Bindestrich m., Divis n., Trennungsstrich m.
I hyphen I trait m. d'union, tiret m. 21, 90, 123-124, 141, 182
diviz, fakultativni || Trennfuge f. I discretionnary hyphen I cou­
pure f. a discretion 124
dizajn, grafički || graphische Gestaltung I graphic design I cre­
ation f. graphique, graphisme m. 68
djelo n. II Werk n. I work I ouvrage m., oeuvre f„ labeur m. 187
djelo, znanstveno (naučno djelo) II wissenschaftliches Werk
Iscientific book Ioutrage m. scientifique 187
dodatak m. II Anhang m., Nachtrag m., Zusatz m. I addendum I
annexe f., appendice m., supplement m. 186
drvorez m. (ksilografija) II Holzschnitt m. \ woodcut Igravure f.
sur bois 128-129, 131-132
drvorez, višebojni || Farbenholzschnitt m., Mehrfarbenxylo-
graphie f. I chrome woodcut, colour wood-engraving I bois m.
en couleurs 145
drvorez, višetonski II Tonholzstich m. I wood engraving I bois
m. grave 128-129
drvorezbar m. (ksilograf) II Holzschneider m., Holzstecher m.
wood engraver I graveur m. sur bois 129-130
duodec m. I Duodez n. I duodecimo, twelvemo I in-douze m. 236
»duplerica« f. (dvostruka stranica) II Doppelseite f. I double
page, centre-spread, centre facing pages] double page f. 216
dužina f. retka II Zeilenlange f. I measure, line length I justifica­
tion f., longueur f. de la ligne 104, 111, 113, 117, 119,
123, 139, 169
dvoslov m. (digram) || Digraph m. I digraph I digramme m. 124
egyptienne m. II serifenbetonte Linear-Antiqua I Square Serifs,
Slab Serifs I Mecanes f.pl., Eggyptienne f. 40, 41, 4950, 64
ekspresionizam m. II Expressionismus m. I expressionism
expressionisme m. 152
element, slikovni II Bildelement n. I picture element (pixel) I
element m. de I’image 93-94
elevator, sabirni II Sammlerelevator m. | assembling elevator |
composteur m. assembleur 120
et-znak m. (&) II Et-Zeichen n., Und-Zeichen n. I ampersand,
short .and' I«et» commercial, «et» abrege 90
faseta f. || Facette f, Facettenrand m. I bevel I facette f. 102
film m. II Film m. | film I film m. 220-221
fleuron m. (cvjetni ukras) II Blumenzierstiick n., Bliitenstempel
m., Fleuron m. I fleuron, printer's flower | fleuron m. 135
folija, milimetarska II Millimeterfolie f. \ millimetre transfer
sheet I feuille f. millimetrique 219, 229
folija, montažna l i Montagefolie f. I mounting foil, make-up base
feuille f. de montage, support m. de montage 219, 224
folija, poliesterska II Polyesterfolie f. I polyester foil I feuille f.
de polyester 224
PREDMETNO KAZALO
folija, razdjelna || Einteilungsfolie f. I working layout I feuille f.
d ’emplacement, feuille f. d ’imposition 219-220, 229
folio m. (2°) I Folio n., Foliobogen m. Ifolio, folio size Iin-folio m.
fonem m. || Phonem n., Sprechlaut m. I phoneme I phoneme m.
15, 111, 123
forma, ilustraciona II Illustrationsform f., Bilderform f. I pic­
ture printing forme Iforme f. d ’illustrations 203
forma, tiskovna I Druckform f. I forme, printing forme I forme
f. d ’impression 103, 221
format m. || Format n. I size, format I format m. 165
format, albumski -► p o p r e č n i f o r m a t .
format m. knjige II Buchformat n., BuchgroRe f. Ibook size, size
of book | format m. du Uvre 186
format, leksikonski II Lexikonformat n. I large octavo I grand
in-octavo m. 186
format m. novina II Zeitungsformat n. I newspaper size, news­
paper format Iformat m. de journal 214, 233
format m. papira II Papierformat n. I paper size I format m.
du papier 77, 154, 171
format papira, standardni I DIN-Format n., Normalformat n.
I standard paper size, normal size I format m. normalise 232
format, poprečni (albumski format) || Querformat n., breites
Format I oblong size, broad size, landscape format I format m.
en travers, format m. oblongue, format m. a I’italienne
165-166, 235-236
format, sirovi (sirovi arak) || Rohformat n. I overall size, raw
size I format m. brut 235
format, uzdužni II Hochformat n. I upright size, long size I format
m. en hauteur, format m. long 165, 235-236
formular m. -» o b r a z a c .
fotomatrica f. 1 Photomatrize f. I photomatrix I photomatrice f.
84
fotopapir m. (fotografski papir) || Photopapier n. I photopaper
Ipapier m. photographique 84, 220-222
fotoslog m. I Photosatz m. I phototypesetting I photocompo­
sition f. 29, 38, 45, 48, 58, 80, 84, 92, 126, 163, 178,
197, 207
fototipija f. (crtež) | Strichklischee n., Strichatzung f. I line
block, line etching, line-process block I cliche m. au trait,
cliche m. de trait 102
fototipografija f. II Phototypographie f. I phototypography I
phototypographie f. 161, 163
fraktura f. II Fraktur f. I Fraktur I caractere m.pl. allemand
»Frakturi 23, 141, 155
frontispis m. (naslovna slika) I Titelbild n., Frontispiz n. I
frontispiece I frontispice m., titre-planche m. 133-134, 193
galvanotipija f. I Galvanotypie f., Galvano n. I electrotype,
electro I galvanotype m., galvano m. 102
garmond m. (10 pt) II Korpus f, Garmond f. Ilong primer Iphilo­
sophic f. 80, 85, 88, 92, 104, 183
generiranje n. slovnih znakova II Generiemng f. der Schrift-
zeichen I character generation Igeneration des caracteres 95
glagoljica f. || Glagoliza f., glagolitische Schrift I Glagolitsa, Old
Croatian alphabet I ecriture f. glagolitique, glagolite f. 24-25
glava f. tabele II Tabellenkopf m. I table heading I tete f. de
tableau, en-tete f. du tableau 88, 110, 177
glava f. novina (naziv lista) II Kopfzeile f. I title-line, nameplate,
flag | ligne f. de tete 215-216
glosarij m. || Glossarium n., Worterverzeichnis n. I glossary,
vocabulary I glossaire m., vocabulaire m. 186
gotiko-antikva f. (bastardno pismo) I Bastardschrift f. I bastard
type | ecriture f. batarde, batarde f. 30
grafem m. I Graphem n., Lautzeichen n. | grapheme Igrapheme
m. 15, 111
gramatura f. (površinska težina papira) I! Gramm-Quadrat-
metergewicht n., Grammatur f. I grammes per square meter
grammage m., grammes m.pl. au metre carre 234-235
gravis m. (') || Gfavis m. \ grave accent I accent m. grave 8C
IZDANJE
gravura f . u drvetu II Holzstich m. I wood engraving I bois m.
grave 129
grotesk m. (groteskno pismo) II serifenlose Linear-Antiqua,
Groteskschrift f. I Sans Serif, Monotone, Gothic I Simplices
f.pi., Grotesques f.pl. 40-47, 54, 64, 73, 109-110, 153, 155,
195, 205, 216
groteska f. II Groteske f. I grotesque I grotesque m. 137
gustoća f. raščlanjivanja II Aufldsungsdichte f. I resolution
density I densite f. de definition 96
gustoća f. zacrnjenja (zacrnjenje) || Schwarzungsdichte f.,
Idensity, density value Idensite f. photographique 220
hijeroglifi m.pl. I Hieroglyphenschrift f, Hieroglyphen f.pl.
I hieroglyphic writing I ecriture f. hieroglyphique 7, 10-11, 15
HIRAGANA 12
historizam m. I Historismus m. I historism I historisme m. 143
ideografija f. || Ideographic f. I ideography I ideographic f. 7, 9
ideogram m. I Ideogram m., Ideenzeichen n. | ideogram I ideo-
gramme m. 9
iluminacija f . -» k n j i ž n o s l i k a r s t v o .
iluminator m. II Illuminator m. I illuminator I enlumineur m. 128
iluminist m. I Illuminist m. I illuminist I enluministe m., colo­
n'ste m. 128
ilustracija f . II Illustration f, Abbildung f. I illustration, picture
| illustration f., image f. 128, 133, 203-204, 207
ilustracija, novinska II Zeitungs illustration f. I newspaper
picture | illustration f . de journaux 213-214
imenik, telefonski || Telephonbuch n. I telephone directory I
annuaire m. telephonique 88, 107-108, 184, 201, 203
impaginacija f . -> p r i j e l o m
impresum m. (kolofon) I Impressum n., Druckvermerk m. I
imprint, printer's mark I acheve m. d ’imprimer, marque f.
d ’impression 88
indeks m. -> k a z a l o .
informacija f. I Information f. I information I information f. 165
inicijal m. I Initial n., Initiale f. I initial I initiate f., lettrine f.
27, 55, 128, 131, 136, 181, 209
inicijal, ilustrirani || Bildinitial n., figuriertes Initial I initial
decorated with figures I lettre f. toumeure 136
inicijal, stojeći I Initial n. iiber eine Zeile I one-line initial I
lettrine f. a une ligne 181
inicijal, ukrašeni II Schmuckinitial n., Zierinitial n. I decora­
tive initial, ornamented initial I initiale f. omee 56
inicijal, uokvireni || Kassetteninitial n., eingefaRtes Initial I
enclosed initial I initiale f. encadree 182
inicijal, usloženi || eingebautes Initial, mehrzeiliges Initial I
drop letter, cut-in letter I initiale f. habilee 181
INSERTIO 88
isključak m. 1 AusschluR m., AusschluRstiick n. I spaces I
blancs m.pl. de la casse 101, 116
isključivanje n. I AusschlieRen n. I justifying I justification f.
101, 112, 116
isključivanje n. retka || ZeilenausschluR m., AusschlieRen n.
der Zeile I justification of line Ijustification f. de la ligne 116
ITALIENNE 53
isticanje n. || Auszeichnung f. I display, emphasis I distinction f.
182-183
izbor m. pisma II Schriftauswahl f., Schriftwahl f. I choice of
type Ichoix m. du caractere 61, 145, 195
izdanje n. II Ausgabe f. I edition I edition f. 187, 192
izdanje, džepno II Taschenausgabe f. I pocket edition I edition f.
de poche 33, 187
izdanje, ilustrirano I illustrierte Ausgabe i illustrated edition I
edition f. illustree 187, 203
izdanje, ksilografsko II Blockbuchausgabe f. | block book
edition | impression f. tabellaire 128, 130
izdanje, luksuzno II Luxusausgabe f. I fine edition, edition de
luxe | edition f. de luxe 187, 189
239
IZDAVAČ
izdavač m. (nakladnik) || Verleger m. I publisher I e d i t e u r m.
103, 186-187, 192
izrezivanje n. (štancanje) II Stanzen n., Ausstanzen n. I die-
cutting, punching I d e c o u p a g e m., c o u p e f. a la f o r m e 100
izvlačenje n. linija II Ziehen n. von Linien I continuous ruling I
tr a p a g e m. d e s f i l e t s 178
jedinica, relativna II relative Einheit I relative unit I u n i t e f.
r e l a t i v e 79-80, 121, 127
jedinica, temeljna (.0007716") II Grundeinheit f. I basic unit I
u n i t e f. d e b a s e 79
jetkanje, jednofazno II Einstufenatzung f., stufenlose Atzung
I powderless etching, stepless etching I precede m. s a n s
p o u d ra g e 21
kalamus m. (cjevasto pero) II Rohrfeder f., Kalamus m . \ reed-
pen, calamus Icalame m. 18
kaligrafija f. II Kalligraphie f., Schonschreibekunst f. | c a lli­
graphy | calligraphie f. 31
kalup, lijevni || GieRform f., GuRform f. I mould, casting mould
I m o u l e m., m o u l e m. a f o n d r e 29
kapitala f. (kapitalno pismo) II Kapitalschrift f , Kapitalis f. \
capitalis I c a p i t a l e f. 16-20, 28, 30
kapitala, kvadratična II Quadratschrift f , Quadrata f. \ square
capitals I c a p i t a l e f. c a r e e 18-19
kapitala, lapidarna (lapidarno pismo) II Lapidarschrift f. I
lapidary capitals I c a p i t a l e f. la p i d a i r e 17-18, 46
kapitala, monumentalna II Monumentalschriftf. I monumental
capitals I c a p i t a l e f. m o n u m e n t a l e 17-18, 44, 107
kapitala, rustična II Rustika f. I rustic capitals I c a p i t a l e f.
r u s t i q u e 18-19
kapitalke f.pl. II Kapitalchen n. I small capitals, small caps I
p e t i t e c a p i t a l e f., p e t i t e s c a p i t a l e s f.pl. 182, 183, 210
kartografija f. I Kartographie f. I cartography I c a r t o g r a p h i e f.
109
karton m. II Karton m. I board, cardboard I c a r t o n m. 100, 234
KATAKANA 12
katalog m. pisama II Schriftenkatalog m., Schriftenbuch n. I
catalogue of typefaces I c a ta lo g u e m . d e s c a r a c t š r e s 22
kazalo n. (indeks, registar) || Stichworterverzeichnis n., Re­
gister n. I index, register I i n d e x m., l i s t e m. a I p h a b e t i q u e
d e s m o t s 88, 176, 201
kist m. (četkica) || Pinsel m. I brush I p i n c e a u m. 54-55
klasicizam m. II Klassizismus m. I classicism I c l a s s i c i s m e m.
62, 134, 193
klasifikacija f. pisama II Klassifikation f. von Druckschriften
I classification of typefaces I c l a s s i f i c a t i o n f. d e c a r a c te r e s
61-64
klavijatura f. (tastatura) I Klaviatur f., Tastatur f. I keyboard I
c l a v i e r m . 113-115,120
klavijatura, standardna (qwert) II Standard klaviatur f. I stan­
dard keyboard I c l a v i e r m. n o r m a l i s e 114-115
klin, isključni || AusschlieBkeil m., Spatienkeil m. I spaceband
I e s p a c e - b a n d e f. 78, 115, 117, 119
klin, vertikalni II vertikaler Keil I vertical justification I j u s t i f i ­
c a t i o n f. v e r t i c a l e 198
klinopis m. (klinovo pismo) I Keilschrift f I cuneiform writing I
e c r i t u r e f. c u n e i f o m e 9-10, 15
klišej m. 1 Klischee n., Druckstock m. I block, printing block I
c l i c h e m., c l i c h e m. ty p o g r a p h i q u e , c l i c h e m. d e p h o t o g r a ­
v u r e ty p o 1 0 2
klišej, rasterski -> a u t o t i p i j a .
knjiga, drvorezna II Blockbuch n. I block-printed book, block-
book | U v r e m. x y l o g r a p h i q u e 130
knjiga, rukopisna II Handschrift f., von Hand geschriebenes
Buch | manuscript I m a n u s c r i t m. 30, 128, 130-131, 192, 198
knjigotisak m. (tipoštampa) II Buchdruck m. I letterpress, letter-
press printing I i m p r e s s i o n f. t y p o g r a p h i q u e 102, 161, 178
knjigotiskar m. II Buchdrucker m. I letterpress printer I im p r i-
m e u r m. ty p o g r a p h e 218
240
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
knjigoveža m. II Buchbinder m. I bookbinder I r e l i e u r m. 229
kčd m. II Code m . I code I c o d e m. 7
kodeks m. (srednjovjekovna rukopisna knjiga) || Kodex m . \
codex (pi. codices) Ic o d e x m. (pi. c o d i c e s ) 128
kolofon m. (impresum) || Druckvermerk m., Kolophon m . I
colophon, printer's mark I a c h e v e m. d 'i m p r i m e r , c o l o p h o n m.
88, 131
kolon m . (:) || Doppelpunkt m., Kolophon n. | colon | d e u x -
p o i n t s rn.pl. 90
kolona f. (stupac) II Kolonne f. I column I c o l o n n e f. 177
kolonel m. (7 pt) II Kolonel f. \ minion I m ig n o n e f. 85, 88, 208
komentar m . || Kommentar m . I commentary, comment | c o m ­
m e n t a t e m. 143, 183, 202
kompres m. kom presni slo g .
konsonant m. (suglasnik) || Konsonant m . \ consonant I c o n -
s o n n e f. 10, 12, 123
konstruktivizam m. II Konstruktivismus m. I constructivism I
c o n s t r u c t i v i s m e m. 154 ff
kontrast m. || Kontrast m . I contrast I c o n t r a s t e m. 110, 167,
168, 171, 182, 214
kopija, heliografska (diazo-kopija, ozalid) 1 Lichtpause f. I
heliographic print Ic o p i e f. h e l i o g r a p h i q u e 219-220
kopija, negativska II Negativkopie f. I negative process I c o p ie
f. s o u s n e g a t i f 221
kopija, pigmentna II Pigmentkopie f. I carbon tissue I c o p i e f.
s u r p a p ie r c h a rb o n 2 2 1
kopija, pozitivska II Positivkopie f. I positive process I c o p i e f.
so u s p o s itif 221
kopiranje n. II Kopieren n. I printing-down I t i r a g e m., c o p i e f.,
o p e r a t i o n f. d e c o p i e 222
kopiranje, kontaktno II Kontakt kopieren n. I contact printing |
tir a g e m. p a r c o n ta c t, c o p i e f. par c o n t a c t 222
kopirnica f. I Kopierraum m . I copying room, plate making room
l a b o r a t o i r e m. d e c o p i e 219
korektura f. I Korrektur f. \ correcting | c o r r e c t i o n f. 220
korektura, autorska II Autorkorrektur f. I author’s proof I c o r ­
r e c t i o n f. d ’a u t e u r 220
korektura, kućna II Hauskorrektur f I first proof I c o r r e c t i o n
f. en p r e m i e r e 220
korektura, prethodna (korektura rukopisa) II Vorauskorrek-
tur f. | preliminary correction I l e c t u r e f. p r e a l a b l e 103
korice, knjižne II Buchdecke f , Einbanddecke f. I case, book
case, book cover I p l a t s m. pi., c o u v e r t u r e f. d e U v re 132,
187-188
kratica f. || Abkiirzung f., Abbreviatur f. I abbreviation I a b r e v ia -
t i o n f. 141, 143
križić m. (t) || Kreuzzeichen n. I dagger, obelisk I c r o ix f. 90
ksilografija f. (d r v o r e z ) I Xylographie f., Holzschneidekunst f.
I xylography I x y l o g r a p h i e f. 129, 144
kurent m . kurentna slo va.
kurziv m. I. (kurzivno pismo) II Kursivschrift f , Schragschrift
f. | italic I c a r a c t e r e s m.pl. i t a l i q u e s , e c r i t u r e f. c u r s i v e 28
II II. (kurzivni rez) I Kursive f. ] italic I i t a l i q u e m. 90, 92,
113, 179, 182
kurziv, rimski II romische Kursive I Roman italics I c u r s i v e f.
r o m a i n e 19-20
kvadrat m. (četvorina) II Quadrat n. I quad I c a d r a t m. 101
kvart m. (4°) || Quart n., Quartformat n . I quarto, quarto size I
in - q u a r t o m. 186, 235
lateralno ispravan adj. (onako kako se čita) I seitenrichtig I
right-reading I d e s e n s n o r m a l 221-222
lateralno obrnut (inverzan) I seitenverkehrt I reverse-reading |
r e t o u m e d e g a u c h e a d r o i t e 221-222
latinica f. (latiničko pismo) I Lateinschrift f. I Roman alphabet
I e c r i t u r e f. l a tin e , a l p h a b e t m. la t i n 17 ff
legenda f. (potpis ispod slike, opis slike) I Legende f. I caption,
legendi l e g e n d e f. 88, 110, 205, 214
PREDMETNO KAZALO
legura, olovna I Bleilegierung f. I lead alloy I alliage m. de
plomb 82
leksikon m. I Lexikon n. I lexicon I lexique m. 88, 176, 201, 203
letvica f. I Randleiste f. I ornamental band t bandeuau m. 132,
145, 195
ligatura f. I Ligatur f„ Buchstabenverbindung f. I ligature I liga­
ture f., lettre f. combinee 11, 30, 47, 90, 139, 141, 143
linija f. I Linie f. ! rule I filet m. 47, 97 ff
linija, debela I fette Linie I bold-faced rule I filet m. gras, filet
m. mat 97
linija, dvostrukofina I doppelfeine Linie I double-fine rule I filet
m. double-maigre, filet m. gouttiere 97
linija, engleska I englische Linie I plain swelled rule I filet m.
anglais 99
linija, fina Ifeine Linie Ifine-faced rule i filet m. maigre 97, 202
linija, jednostavna I einfache Linie, glatte Linie I plain rule I
filet m. simple 97
linija, kombinirana I Kombinationslinie f I combination rule I
filet m. combine 98
linija, međustupačna I Spaltenlinie f. \ column rule I filet m.
de colonnes de joumaux 97
linija, mjedena I Messinglinie f. I brass rule I filet ra. en laiton,
filet m. en cuivre jaune 47-48, 97
linija, okvirna I EinfaRlinie f, EinfaRungslinie f. I border rule,
shaded rule I filet m. de cadre, filet m. gras-maigre 97, 184
linija, olovna I Bleilinie f. I lead rule I filet m. en plomb,
filet m. en matiere 97
linija, perforirna 1 Perforierlinie f. \ perforating rule I filet m.
perforant, filet m. a perforer 100
linija, pismovna I Schriftlinie f. I alignement I alignement m.
21, 71, 82, 84, 110, 126
linija, poludebela I halbfette Linie I medium-faced rule I filet
m. mi-gras 97
linija, sigurnosna | Sicherheitslinie f. I safety rule I filet m.
azure 100
linija, sistematska I systematisch geschnittene Linie I case
rule Ifilet m. systematique 97
linija, točkasta (punktirana linija) I punktierte Linie I dotted
rule Ifilet m. pointille, filet m. grise 97
linija, tupa I mittelfeine Linie, stumpffeine Linie I blunt rule I
filet m. quart-gras 97
linija, ukrasna (dekorativna linija) I Schmucklinie f, Zier-
linie f. \ ornamental rule, decorative rule I filet m. ome, filet
m. de fantaisie 98, 184
linija, valovita I Wellenlinie f. I wavy rule I filet m. ondule,
filet m. tremble 100
linija, vratna I Halslinie f, KopfabschluRlinie f. | cross rule
under heading | filet m. de separation 177
linija f. za brazdanje I Biegelinie f, Rillinie f. \ creasing rule I
filet m. raineur 100
linija f. za izrezivanje I Schneidelinie f., Stanzlinie f. I cutting
rule, punching rule I filet m. de decoupe 100
linija f. za narezivanje I Ritzlinie f. I scoring rule I filet m.
traceur 100
linija, završna I SchluRlinie f. I dash rule I filet m. de separation,
couillard m., colombelle f. 99
list, naslovni | Titelblatt n. I title leaf I feuille f. de titre 22,
186, 192-193
list, zaštitni I Schmutzblatt n., Schutzblatt n. | flap, cover leaf I
pages f. pi. de garde 191-192
litografija f. (kamenotisak) I Lithographie f., Steindruck m. |
lithography | lithographie f. 53, 129, 144
litografija, merkantilna I Merkantillithographie f I commer­
cial lithography I lithographie f. commerciale 54, 144
logogram m. I Logogramm n., Wortzeichen n. | logogram I
logogramme m. 9, 12
ljepilo, sintetsko I Kunststoffkleber m. I synthetic adhesive,
resin adhesive I colle f. synthetique 187
NASLOV
majuskula f. I Majuskel f. I majuscule I majuscule f. 19, 30, 104
marginalija f. - r u b n a b i l j e š k a
margo m. -> r u b .
marka, uložna I Anlegemarke f., Bogenanlage f. I guide mark,
feeding mark, feed guide I taquet m., taquet m. de marge 25
materijal, bezlični -» s l i j e p i m a t e r ij a l
materijal, pismovni | Schriftmaterial n., Typenmaterial n. I
type material I caracteres nt.pl. d ’imprimerie 37, 82-84
materijal, slagarski -> t i p o g r a f s k i m a t e r i j a l .
materijal, slijepi (bezlični materijal) I Blindmaterial n., Fiill-
material n. I blank material, spacing material I blancs tn.pl.
de composition 82, 84, 101
materijal, tipografski (slagarski materijal) I Satzmaterial n.,
Setzereimaterial n. I composing material j materiel m. de
composition, materiel m. typographique 47, 82 ff, 161, 178
materijal, ukrasni | Schmuckmaterial n., Ziermaterial n. I de­
corative material I omements tn.pl. typographiques 82, 133,
134, 138, 143, 195
matrica f. I Matrize f. I matrix (p/. matrices) I matrice f. 29, 32,
51, 78-79, 114
matrica, dvoslovna I Zweibuchstabenmatrize f. I double-letter
matrix, two-letter matrix i matrice f. duplexee, matrice f. a
deux lettres 78, 88
meander m. ! Maander m. I meander I meandre m. 132
međunaslov m. I Zwischentitel m. \ section title, subheading
in text I entre-titre m. 112, 199, 210-211
meter m. I Metteur m. I make-up man, make-up hand I metteur
m. en pages 197, 205
mikrotipografija f. (tipografija tekućeg teksta) I Mikrotypo-
graphie f. I microtypography I microtypographie f. 112, 179
minijator m. (minijaturist) I Miniaturmaler m., miniaturist m.
I miniaturist, miniature painter Iminiaturiste m. 128
minijatura f. I Miniatur f. \ miniature I miniature f. 130-131
minus m. ( — ) j Minuszeichen n. I minus mark, minus sign I
moins m., signe m. negatif 90
minuskula f. I Minuskel f. I minuscule I minuscule f. 20-21, 30
minuskula, beneventanska -» b e n e v e n t a n a .
minuskula, gotička I gotische Minuskel I Gothic minuscule I
minuscule f. gothique 21-22, 30
minuskula, humanistička I humanistische Minuskel I Huma­
nistic minuscule Iminuscule f. humanistique 23, 31
minuskula, karolinška I karolingische Minuskel I Caroline
minuscule I minuscule f. carolingienne 20-21, 31
modifikacija f. pisma I Schriftmodifikation f. I modification
of typefaces Imodification f. des caracteres 92
montaža f. I Montage f. I assembly, assembly work, make-up I
montage m., operation f. d ’assemblage 218 ff
montaža, filmska I Filmmontage f. I assembly of films, film
make-up Imontage m. du film 220, 222
montaža, negativska I Negativmontage f. I negative assembly
I montage m. des negatifs 220
montaža, papirna I Papiermontage f. \ paper make-up, paste-up
I montage m. du papier 220, 222
montaža, pozitivska 1 Positivmontage f. I positive assembly I
montage m. des positifs 220
montaža f. stranice I Seitenmontage f. ! page make-up I mon­
tage m. de la page 220, 224, 225
montažer m. I Montierer m. | make-up man I monteur m. 223
nadnaslov m. I Dachzeile f. I strap, strap-line I titre m. superieur
212
naklada f . - » v is in a n a k l a d e .
nakladnik m . -> i z d a v a č .
naslov m. | Titel m., Uberschrift f. I heading, title I titre m. 88,
104, 105, 112, 169, 195-196, 207
naslov, dekorativni || verzierter Titel I decorative heading |
titre m. om e 213
241
NASLOV
naslov, glavni I. (u knjizi) I Haupttitel m. I main title, full title I
grand titre m., titre m. principal 191-192, 195 II II. (u
novinama) I Schlagzeile f., Kopfzeile f. I headline I ligne f.
de tete 210, 212
naslov, novinski II Zeitungstitel m. I newspaper heading I titre
m. de joumaux 36, 113, 210
naslov, priglavni (»živa glava«) II lebender Kolumnentitel,
laufender Titel I page headline, running head I titre m. cou-
rant 201
naslov, rubni II Randtitel m., Marginaltitel m. I m arginal head­
ing, side heading I titre m. marginal 202
naslov, tekući II laufender Titel I run-on heading I titre m.
courant 210
naslov, ugrađeni II eingebauter Titel I cut-in heading, built-in
heading I titre m. encastre 203
naslov, uokvireni II eingefaRter Titel I boxed headline I titre
m. encadre 212
naslov, zbirni II Sammeltitel m. I collective title, series title I
titre m. collectif, titre m. de collection 191-192
natuknica f. (odrednica) II Stichwort n. I catchword, key word I
mot m. typique 51, 201
navodnici m.pl. (navodni znakovi) || Anfuhrungszeichen n.pl.
I quotation marks Iguillemets m.pl. 90, 179-180
navodnici, francuski («») II GansefuRchen n.pl, franzosische
Anfuhrungszeichen I duck-foot quotes I guillemets m.pl. 179
navodnici, njemački („“) II deutsche Anfuhrungszeichen I
German quotation marks I guillemets m.pl. a demands 179
nizanje n. slova II Aneinanderreihen n. von Buchstaben I
assembling of types I assemblage m. des lettres 104, 113 ff
nonparel m. (6 pt) II Nonpareille f. I nonpareil I nonpareille f.
83, 85, 88, 104
nosilac m. podataka II Datentrager m. I storage medium I sup­
port m. de donnćes 94, 103, 120
novine f.pi. 1 Zeitung f. I newspaper I journal m. 88, 206 ff
novine, večernje II Abendblatt a , Abendzeitung f. I evening
paper I feuille f. du soir 216
oblikovanje n. novina II Gestaltung f. von Zeitungen I news­
paper design I creation f. d ’un journal 207-208
oblikovanje, tipografsko II Satzgestaltung f., typographische
Gestaltung I typographical design I creation f. typographique
111, 163, 165 ff
obrada, integrirana II integrierte Verarbeitung I integrated
processing I traitement m. integral 218
obrada teksta, automatska II Text verarbeitung f. I word pro­
cessing, text processing I traitement m. du texte 103-104,
115,121, 124, 182, 207
obrazac m. (formular) || Formular n., Vordruck m. I printed
formi formulaire m. 110, 177-178
obrazac, beskonačni II Endlosformular n. I continuous statio­
nery, continuous forms I formulaire m. en continu 77, 178
obrazac, tabelarni II Tabellenformular n. I ruled form I tableau
m. avec colonnes blanches 177-178
odlomak m. (pasus, alineja) || Absatz m., Alinea n. I paragraph
Ialinea m. 112, 121, 180-181, 209
odlomak, uvodni || Vorspann m. I introduction, intro, lead I intro­
duction f. d’un article 209
odrednica f. (natuknica) II Stichwort a I catchword, key word
I mot m. typique 51, 201
ofset m. (ofsetni/tisak) || Offset m. I litho-offset I offset m. 129,
207, 221-222
oglas m. (anonsa, inserat) II Anzeige f., Annonce f., Inserat
a | advertisement, ad, annoncement I annonce f. 110, 113,
121, 153, 217
oglas, mali I Kleinanzeige f, rubrizierte Anzeige I small ad­
vertisement, classified advertisement I petite annonce f. 176,
203, 217
oglas, oblikovani 1 gestaltete Anzeige I display advertising I
annonce f. cree 217
242
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
oglasnik, mali II kleine Anzeigen f.pl. I small advertisements,
smalls', classified advertisements I petites annonces f.pl.,
annonces f.pl. clasees 88, 217
okretanje n. arka I Umschlagen a I work-and-turn I retiration
f. a basculer, retiration f. de gauche a droite 226
oktav m. (8°) II Oktav a , Oktavformat n. I octavo, octavo size I
in-octavo m. 186, 236
okvir m. I Rahmen m., Umrahmung f. I box, border I cadre m.
131, 134, 177, 184, 212
omot m. (kartonske korice) II Umschlag m. I cover I couverture
f. 197-188
operator m. II Bediener m. I operator I operateur m. 121
oprema, knjižna II Buchgestaltung f, Buctiausstattung f. I book
design Ipresentation f. du Uvre 186
ormar, pismovni (sanduk) II Schriftkasten m., Setzkasten m. I
case, type case, composing case I casse f., casse f. typo­
graphique 113-114
ornament m. || Ornament a I ornament i om ement m. 137,
146, 153-154
ortografija f. (pravopis) II Rechtschreibung f., Orthographie f.
orthography] orthographe f. 31
6s, središnja II Mittelachse f. I central axis I axe m. central
123, 153, 155, 166
osminka f. II Achtelpetitspatium a , Haarspatium a | one-
point space, hair space I espace f. fine, espace f. d'un point
179
osvjetljavanje n. II Belichtung f. I exposure I exposition f. 80
93, 207
osvjetljavanje, direktno II direkte Belichtung I direct exposure
Iexposition f. directe 218
oznaka f. bilješke (znak bilješke) II FuRnotenzeichen n. |
reference mark Iappel m. de note 202
oznaka f. stranice (paginacija) II Seitenzahl f, Kolumnen-
ziffer f. | folio, page number I folio m., numero m. de la page
189, 201
paginacija f . -* o z n a k a s t r a n i c e .
papir m. II Papier n. I paper I papier m. 231 ff
papir, bezdrvni II holzfreies Papier I free sheet, wood-free
paper I papier m. sans bois 234
papir, biblijski I Bibeldruckpapier n., Dunndruckpapier n. I
Bible paper, India paper Ipapier m. bible 234
papir, perolaki II Federleichtpapier n. I featherweight paper
papier m. plume, papier m. bouffant 235
papir, srednjefini II mittelfeines Papie I average stock I papier
m. mi-fin 234
papir m. u koturima (roto-papir) II Rollenpapier n. I paper in
reels, web paper Ipapier m. en bobines 234
papirus m. || Papyrus m. I papyrus I papyrus m. 11, 14
paragraf m. (§) II Paragraph m. I section mark I paragraphe m.
90
parametar m. II Parameter m. I parameter I paramćfre m. 104,
121, 205
parenteza f. — o k r u g l a z a g r a d a .
patrica f. (slovni žig) I Schriftstempel m. I punch, type punch I
poinpon m. 29,44
pasus rn. — ODLOMAK
pergament m. II Pergament n. I parchment, vellum I parchemin
m., velin m. 18
perl m. (5 pt) || Perl f. I pearl I parisienne f. 104
pero, široko || Bandzugfeder f. I broad-nibbed pen I plume f.
large 54-55
pero, zašiljeno II Spitzfeder f. I point pen I plume f. fine 53-54
petit m. (8 pt) II Petit f. I brevier I gaillarde f. 85, 86, 88, 92,
104, 183, 202, 208
piktografija f. II Piktographie f. I pictography I pictographie f.
7 -9
piktogram m. II Piktogramm n. I pictogram I pictogramme m.
9, 15
PREDMETNO KAZALO
pismo n. I Schrift f. I writing I ćcriture f. 7 ff
pismo, akcidenčno II Akzidenzschrift f., Feinsatzschrift f. I
jobbing face, display face I caractćres m.pl. đe travaux de
ville 62
pismo, alfabetsko II alphabetische Schrift I alphabetic writing
I ćcriture f. alphabetique 104
pismo, arapsko II arabische Schrift I Arabic alphabet I ecriture
f. arabe 14
pismo, bastardno II Bastard schrift f. I bastard type I ecriture
f. batarde, batarde f. 30
pismo, ćirilsko (ćiriličko pismo) -> ć ir il ic a .
pismo, debelo (krepko pismo) II fette Schrift I black face, extra
bold face I caractćres m.pl. gras 90
pismo, demotsko I demotische Schrift I demotic writing I ecri­
ture f. demotique 11
pismo, digitalizirano II digitale Schrift I digital typeface I carac-
tćres m.pl. digitalises 93
pismo, etruščansko (etrursko pismo) II etruskische Schrift I
Etruscan alphabet I alphabet m. etrusque 17
pismo, feničko II phonikische Schrift I Phoenician alphabet I
alphabet m. phćnicien 15-16
pismo, filetirano II filetierte Schrift I Multilines I caracteres m.
filetes 57
pismo, gotičko II gebrochene Schrift I Blackletter, Old English
I Medieves f.pl., formes f.pl. brisees 21-22, 64
pismo, grčko ^(grčki alfabet) I griechische Schrift I Greek
alphabet I alphabet m. grec 16-17
pismo, groteskno -> g r o t e s k .
pismo, hebrejsko II hebraische Schrift I Hebrew alphabet I
alphabet m. hebraique 12-13
pismo, kaligrafsko II kalligraphische Schrift I Calligraphic I
caracteres m.pl. calligraphiques 37
pismo, kapitalno — k a p i t a l a
pismo, kasetirano II kassetierte Schrift I box letters I caracteres
m. encadres 58
pismo, kinesko I chinesische Schrift I C h in e s e w r itin g I ćcriture
f. c/iinese 7, 11-12, 15
pismo, klinovo -> k l in o p is
pismo, knjižno II Buchschrift f. I book face I caracteres m.pl.
d ’ćdition 21, 28
pismo, konsonantsko II Konsonantenschrift f. I consonantal
writing I ecriture f. consonantique 12
pismo, konturno (obrisno pismo) 1 Konturschrift f. I Outline,
Contour | caracteres m.pl. ćclairćs 56, 75
pismo, krasopisno II englische Schreibschrift, Schonschrift f.
I English script I ecriture f. anglaise, ecriture f. calligraphique
54
pismo, krepko II kraftige Schrift I heavy face I caracteres m.pl.
extra-gras 90
pismo, kurzivno -> k u r z i v .
pismo, kvadratično -> k v a d r a t ić n a k a p i t a l a
pismo, lapidarno -» l a p i d a r n a k a p i t a l a
pismo, latiničko -* l a t i n i c a .
pismo, monumentalno II Monumental schrift f., Inschriften-
schrift I Monumental I ecriture f. monumentale 17, 28, 104
pismo, nacionalno II Nationalschrift f., Regional schrift f. I
national style of writing I lettres f.pl. nationales 20
pismo, naslovno II Titelschrift f. I display type, title face I carac­
teres m.pl. de titres 62
pismo, negativno II negative Schrift, Negativ schrift f. I Cameo
I caractšres m.pl. negatifs, caracteres m.pl. blanc au noir 58
pismo, novinsko -< n o v in s k a a n t ik v a
pismo, nježno II zarte Schrift, magere Schrift I light face I ca­
racteres m.pl. maigres 90
pismo, obrisno -> k o n t u r n o p i s m o .
pismo, osjenčano II schattierte Schrift I Shaded I caracteres
m.pl. ombres 59-60
PODNASLOV
pismo, plakatno II Plakatschrift f. I poster type I caracteres
m.pl. d ’affiches 62
pismo, pojmovno I Begriffsschrift f. I morpheme writing I ecri­
ture f. morphematique 9
pismo, poludebelo II halbfette Schrift I bold face I caracteres
m.pl. mi-gras 182, 183
pismo, poluuncijalno -> p o l u u n c i j a l a .
pismo, reklamno II Reklame schrift f. I advertising type I carac­
teres m.pl. de publicitć 41, 109, 144, 155
pismo, rukopisno II Schreibschrift f. I Script I Scriptes f.pl.,
caracteres in.pl. d'ćcriture, ecriture f. manuscrite 53-55,
64, 73, 88, 182
pismo, silabičko (slogovno pismo) II Silbenschrift f. I syllabic
writing I ecriture f. syllabique 9, 12-13, 15
pismo, slikovno II Bilderschrift f. I picture writing I ćcriture f.
figurative, ecriture f. iconique 7, 8, 28
pismo, slogovno — s il a b i ć k o p is m o .
pismo, strojopisno II Schreibmaschinenschrift f. I typewriter
type, typewritten letters I caracteres m.pl. machine a ecrire
49-50, 82
pismo, sumersko I sumerische Schrift I Sumerian writing I ćcri­
ture f. sumćrienne 10, 15
pismo, šablonirano II Schablonenschrift f, schablonierte
Schrift I Stencil I caractćres m.pl. pochoir 58
pismo, široko II breite Schrift, breitlaufende Schrift I expanded
type face, extended type face I caractćres m.pl. larges, carac-
tćres m.pl. amples 90. 116
pismo, temeljno II Grundschrift f, Brotschrift f., Textschrift
f. I body type, text type I caractćres m.pl. de labeur, carac-
tćres m.pl. d ’edition 62
pismo, tipografsko II Druckschrift f, Drucktypen f.pl. I type,
printing types I caractćres m.pl. d ’imprimerie 22, 28 ff, 89,
111, 112, 186
pismo, trodimenzionalno II plastische Schrift I three-dimensio­
nal letter I caractćres m.pl. plastiques 59-60
pismo, ukrasno II Zierschrift f. I Ornamented I Decoratives
f.pl., Ornes m.pl., lettres f.pl. de fantaisie 56 ff, 64, 88
pismo, uncijalno - u n c ij a l a .
pismo, usko II enge Schrift, schmale Schrift I condensed type
face Icaractćres m.pl. ćtroits 90, 116
pismo n. za isticanje II Auszeichnungsschrift f. I distinctive
letters Icaractćres m.pl. A distinguer 41, 88
P IX E L -» SUKOVNI ELEMENT.
pleter m. (pleterni ukras) || Flechtwerk n., Bandverschlin-
gungen f.pl. I interlaced ornament I entrelacs m. 132
ploča, fotopolimerna II photopolymere Druckplatte I photo­
polymer plate Iplaque f. photopolymćre 218, 221
ploča, ofsetna II Offsetplatte f., Offsetdruckplatte f. I litho
plate, offset printig plate I plaque f. offset, planche f. offset
221
pločica, glinena II Tontafel f. I clay tablet I tablette f. d ’argile
10, 65
ploha f. II Flache f. I surface I surface f. 165, 171-175
ploha, pismovna II Schriftflache f. I area of composition I
surface f. du texte, surface f. de composition 87, 130, 202
početak m. poglavlja || Kapitelanfang m. I chapter beginning I
debut m. de chapitre 181, 191
podloga, drvena II Klischeeholz n., Holzunterlage f. I wood
base, wooden mount I bloc m. en bois 102
podloga, tonska (tonska ploha) || Tonflache f. I ground tint I
jeu m. de fond, teinte f. de fond 100, 145, 153
podloga f. za klišeje II Druckstockunterlage f., KlischeefuG m.
-* block base, block mount I bloc m. de montage 102
podložak m. (podložni šteg) II Unterlagsteg m. I metal mount I
support m. en metal 102
podnaslov m. II Untertitel m., Nebentitel m. I subheading, sub­
title Isous-titre m. 169, 195, 210
243
PODREZAK
podrezak in. I FuRrille f. I groove I entaille f„ gouttiere f.
82-83
podrezivanje n. || Unterschneiden n. I kerning I crenage m. 88
podrezivanje, automatsko II automatisches Ausgleichen n. I
automatic kerning ! crenage m. automatique 126
podvlačenje n. || Unterstreichung f. I underlining, underscoring I
soulignement m. 182,212
poglavlje n. II Kapitel n. Ichapterl chapitre m. 191, 199
pogovor m. (zaključna riječ) II Nachwort n., SchluRwort n. \
afterword I postface f. 186
polukarton m. II Halbkarton m„ Kartonpapier n. I thin board
I mi-carton m., carton m. mince 234
polučetverac m. I Halbgeviert n. I en quad I demi-cadratin m.
82, 89, 116, 180
poluuncijala f. (poluuncijaino pismo) || Halbunzialschrift f. I
half uncials I ecriture f. demi-onciale, demi-onciale f. 19
polje, hrptno II Ruckenfeld n. I panel I entre-nerfs m. 187
polje, rastersko ii Rasterfeld n., Rastereinheit f. \ grid unit I
Iunite f. de trame 171
popis m. ilustracija II Abbildungsverzeichnis n. I list of illus­
trations I table f. des illustrations 194
popis m. literature II LiteraturnachweiR m., Literaturangabe f.
I bibliographical data I bibliographic f. sommaire 186
porodica, pismovna I Schriftfamilie f. I typeface family I famille
f. de caracteres 210
postupak m. umnožavanja I! Vervielfaltigungsverfahren n. I
duplicating process I procede m. de multiplication 103
posveta f. (dedikacija) || Widmung f., Zueignung f., Dedika-
tion f. | dedication Idedicace f. 186, 193
potez, silazni -> d e s c e n d e r .
potez, spojni II Binđestrich m„ Haarstrich m. I hair line, thin
stroke, up-stroke I delie m. 17, 32, 40, 70, 109
potez, temeljni I Grundstrich m. I stem, main stroke, down-
stroke I plein m., jambage m. 17, 32, 40, 109
potez, uzlazni - a s c e n d e r .
potpis m. ispod slike (legenda) II Bildunterschrift f., Biider-
text m. | caption, legend I legende m. 205
povijest f. pisma II Schriftgeschichte f. I history of writing I
histoire f. de I'ecriture 7
prah, brončani II Bronzepulver m., Druckerbronze f. I bronze
powder I poudre f. de bronze, bronze m. d ’imprimerie 185
praoblik m. (prototip, arhetip) II Urform f. I prototype, original
form Iarchetype m. 29
prapismo n. || Urschrift f. I primitive writing I ecriture f. primi­
tive 7
pravila n.pl. isključivanja II AusschlieRregeln f.pl. I justifi­
cation rules I regies m.pl. de justification 116
pravila, logička i logische Regeln f.pl. I logic rules I regies
m.pl. logiques 124
pravila n. pi. o dijeljenju riječi I Silbentrennregeln f. pi. \
hyphenation rules I regies m.pl. de la coupure des mots 104,
123-124
pravila n.pl. prijeloma i| Umbruchregeln f.pl. I make-up rules
I regies m.pl. de la mise en pages 198
pravo, autorsko li Urheberrecht n., Autorenrecht n. I author's
right, copyright Idroit m. d ’a uteur 187, 193
pravopis m. (ortografija) || Rechtschreibung f. I correct spelling
| orthographe f. 26, 31, 105, 123
prečka, isključna II AusschlieRquerstuckm. I justification bar I
marteau m. justifieur 117-119
prečnjak m. II Quersatz m. Icross rules I reglure f. 177, 227
predgovor m. II Vorwort n., Vorrede f. I preface, foreword I
preface f., avant-propos m., avis m. au lecteur 186, 191, 194
predložak, kopirni I Kopiervorlage f. I flat, stripper's flat I
typon m. 218, 221-222
prednaslov m. II Schmutztitel m. I half title, fly title I faux titre
m. 186, 191
244
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
prefiks m. (predmetak) || Vorsilbe f., Prafix n. I prefix I pre-
fixe m. 124
pregib m. I Bruch m., Falz m. | fold I pli m. 188, 227-229,
235-236
pregled m. sadržaja I Inhaltsverzeichnis n., Inhalt m. | table
of contents I table f. des matieres 176, 191, 193-194, 201
preokretanje n. arka II Umstiilpen n. I work-and-tumble, 'twelwe
ways' back-up I retiration f. a culbuter, retiration f. in-douze
226
preslagivanje n. II Umsetzen n. I resetting I remaniement m.,
recomposition f. 205
pretinac m. pismovnog ormara II Kastenfach m., Satzkasten-
fach m. I type-case box I cassetin m„ compartiment m. d ’u ne
casse 113
prevjesak m. || Uberhang m. I kern I crenage m. 54
prijelom m. (impaginacija) II Umbruch m., Seitenumbruch m.
I make-up, making-up, paging I mise f. en page 191, 197, 218
prijelom, novinski II Zeitungsumbruch m. | newspaper make-up
I mise f. en page des journaux 214
priljevak m. II AnguR m., GuRzapfen m. I jet, tang | jet m de
la fonte 29
priprema f. rukopisa I Manuskriptvorbereitung f. I copy pre­
paration Ipreparation f. de la copie 103-104
proces m. isključivanja II AusschlieRvorgang m. I justification
process Iprocede m. de justification 116
proces, komunikacioni || Kommunikationsvorgang m. I com­
munication process I procede m. de communication 111-112
program, dodatni (modul) II Zusatzprogramm n. I additional
program I programme m. additionnel 126
program, estetski il Asthetikprogramm n. I aesthetic program I
programme m. esthetique 126-127
program m. za dijeljenje riječi II Silbentrennprogramm n. I
hyphenation program I programme m. de coupures 124
program m. za isključivanje II AusschlieRprogramm n. I justi­
fication routine I programme m. de justification 121
program m. za slaganje II Satzprogrammn. I typesetting pro­
gram I programme m. de composition 121
proizvodnja, novinska 1 Zeitungsproduktion f. I newspaper
production I fabrication f. de journaux 115, 207
prozvodnja f. papira II Papierfabrikation f., Papierherstellung
f. I paper mak ng, paper manufacture I fabrication f. du
papier 231
proložak m. prored.
prored m. (proložak) || DurchschuR m. I lead I interligne f.
81, 86-87, 101, 103, 110, 112
prospekt m. II Prospekt m. \ prospectus I prospectus m., de-
pliant m. 121
prostor, oglasni II Anzeigenraum m. I advertisement space
surface f. publicitaire, surface-publicite f. 207
proširivanje n. razmaka između riječi II Erweitern n. \ in­
creasing, spacing-out Iaugmentation f. 116, 119, 181
punca f. (udubina) || Punze f. I counter I contre-poinpon m. 52
punktuacija f. II Punktuation f. I punctuation I ponctuation f._13
qwert-klavijatura f. -» s t a n d a r d n a kLA vijA T U R A .
raspon m. pismovnih veličina 1 SchriftgrdRenbereich m. |
point size range Igamme f. de corps 84, 94-95
raspored m. slova u ormaru II Kasteneinteilung f., Kasten-
schema n. I lay of case I repartition f. des lettres, empla­
cement m. de lettres 113-114
raspored m. tipki I! Tastaturanordnung f. I keyboard layout I
disposition f. des touches 114-115
raspoređivanje n. stranica II AusschieRen n. I imposition I
imposition f. 218, 224
rastavljanje n. riječi -> d ij e l j e n j e r ij e č i .
raster m. (rasterska shema) II Raster m. I grid, grid pattern,
basic grid I trame f., grille f. 171-175, 207, 214
raščlanjivanje n. || Gliederung f. I arrangement, segmentation
I arrangement m., segmentation f. 166, 183, 186, 209
 PREDMETNO KAZALO
ravnalo, registarsko (na montažnom stolu) II Registerlineal
n. | transversal rule I regie f. graduee 220, 223
razmak m. između redaka || Zeilenabstand m., Zeilen-
zwischenraum m. | line space, interlinear space I blanc m.
entre les lignes 81, 86, 110, 117
razmak m. između riječi li Wortzwischenraum m. I space
between words, Interword space I espacement m., espace-mot
m., blanc m. entre les mots 89, 104, 112, 116 ff, 141, 179
razmak, maksimalni I maximaler AusschluR I maximum value
of space, maximum word space I valeur f. maximale de
I’espace 121
razmak, minimalni II minimaler AusschluR I minimum value of
space I valeur f. minimale de I'espace 121
razmak, optimalni I optimaler AusschluR I optimum value of
space I valeur f. optimale de I’espace 121
razmak, varijabilni II variabler AusschluR I variable space I
espace f. variable 120-121, 180
red, dopunski (formati papira) II Zusatzreihe f. I supplementary
order Iserie f. supplementaire 232
red, glavni (formati papira) II Urreihe f, Vorzugsreihe f. I
principal order, preferable order I serie f. de base 232
redak, izlazni || Ausgangszeile f. I break line I ligne f. courte
121, 126, 181
redak, matrični II Matrizenzeile f. I matrix line I ligne f. de
matrices 117
redak, novinski II Zeitungszeile f. I newspaper line I ligne f.
journal 208
redak, olovni — s t r o j n i r e d a k .
redak, prazni (slijepi redak) II Blindzeile f., leere Zeile I blank
slug, white line I ligne f. de blanc 81, 201
redak, puni I voile Zeile I even line, flush line I ligne f. pleine
181
redak, slijepi -* p r a z n i r e d a k
redak, strojni (olovni redak) II Setzmaschinenzeile f., GuR-
zeile f., gegossene Zeile i slug, cast slug, type slug I ligne-
bloc f., ligne f. fondue, ligne f. de plomb 82
redakcija f. (uredništvo) II Redaktion f. I redaction I redac­
tion f. 103
redis-pero n. II Redisfeder f. I speedball pen I plume f. Redis
54-55
regal m. za prijelom (stol za prelamanje) II Umbruchtisch
m. I making-up table I marbre m. de mise en pages, table f.
de mise en pages 218
registar m. -> k a z a l o .
registar m. redaka II Zeilenregister m. I line register I repe-
rage m. des lignes, registre m. 199, 201
regleta f. II Reglette f. I slug I lingot m. 101
' repertoar, pismovni II Schriftenvorrat m., Schriftenfundus m.
range of typefaces Igamme f. de caracteres 61
repertoar m. slovnih znakova 1 Zeichenvorrat m. I type font
I assortiment m. de caracteres, jeu m. de caracteres 89
rez, dopunski || Erganzungsschnitt m. I companion face I sous-
famille f. 90, 210
rez, pismovni || Schriftschnitt m. I type design I dessin m. des
caracteres 42, 90-92, 112, 210
rez, obični (normalni rez) I Normalschnitt m., gewohnlicher
Schnitt I common face, medium face I dessin m. normal,
dessin m. de base 42, 90, 112, 116
rez, poludebeli I! Halbfettschnitt m. I bold face I caracteres
m.pl. mi-gras 42, 90, 112, 179
rez, zlatni II Goldener Schnitt I Golden Section I regie f. d ’or,
section f. d ’o r 167
riječ m. || Wort n. I word I mot m. 11, 109-111, 116
riječ, kritična || kritisches Wort I critical word, last word I mot
m. critique 123
ritam m. II Rhytmus m. I rhytm I rythme m. 47, 167
rječnik m. II Worterburh n. I dictionary I dictionnaire m.,
lexique m. 51, 88, 176, 184, 186, 201, 203
SIMETRIJA
rječnik m. iznimaka II Ausnahmelexikon n. I exception dictio­
nary | dictionnaire m. d ecep tio n s 124
rokoko m. I Rokoko n. I rococo I rococo m., style m. rocaille
135-136
roto-papir m. (papir u koturima) I Rollenpapier n. I paper in
reels, web paper i papier m. en bobines 208, 234
rotunda f. II Rundgotisch (, Rotunda f. I rotunda I gothique f.
ronde 21-22
rozeta f. II Rosette f. I rosette I rosette f. 132
rub m. (margo) II Rand m., Seitenrand m. \ margin I marge f.,
marge f. de la page 189
rub, donji II unterer Rand I bottom margin, tail margin, foot margin
I marge f. inferieure, marge f. de pied 189
rub, gornji II oberer Rand I head margin, top margin I marge f.
de tete 189
rub, uložni I Anlegekante /'. I laying-on edge, feed edge I cote m.
marge f. 189, 226
rub, unutrašnji || Innenrand m., innerer Rand I inside margin,
back margin, fold margin I marge f. interieure, marge f. de
petit fond 189
rub, vanjski II AuRenrand m., auRerer Seitenrand I outside
margin, side margin I marge f. exterieure, marge f. de grand
fond 189
rubrika f. II Rubrik f. I column, rubric I rubrique f. 177
rubrika, decimalna II Dezimalkolonne f. I decimal column I
colonne f. decimale 177
rukopis m. (manuskript) II Manuskript m., Satzvorlage f. I copy,
manuscript I copie f., manuscrit m. 103, 113, 165, 203
sadržaj m. -> p r e g l e d s a d r ž a j a .
savijanje n. II Falzen n., Falzung f. I folding I pliage m., pliure f.
178, 188, 227 ff, 235
savijanje, izmjenično I Akkordionfalzung f., Leporellofalzung
f., Zickzackfalzung f., Harmonikafalzung f. I accordion fold­
ing, concertina folding I pliage m. accordeon, pliage m. para-
vent, pliage m. zigzag 228-229
savijanje, namotno II Wickel falzung f. I over-and-over folding I
pliage m. roule 228-229
savijanje, unakrsno II Kreuzbruchfalzung f. I right-angle fold­
ing I pliage m. crise 227-228
savijanje, usporedno II Parallelfalzung f. I parallel folding
pliage m. parallele 228-229
sažetak m. II Zusammenfassung f. I summary I resume m. 210
Schwabacher m. II Schwabacher m. I Schwabacher I caractere
m. dit de Schwabacher 22
secesija f. II fugendstil m., Sezessionsstil m. I Modern Style,
Liberty IArt m. nouveau 62-63, 145-149
sedec m. (16°) II Sedez n., Sedez-Format n. I sextodecimo, six­
teenmo I in-seize m. 186
sedij m. II FuRhitkchen n., Cedille f. I cedilla I cedille f. 89
semikolon m. (;) II Strichpunkt m., Semikolon n. I semicolon I
point-virgule m. 90
serif m. (završna crta) I Serif m., Endstrich m. I serif, terminal
stroke I empattement m. 17, 32, 33, 35, 40, 49, 109-110
set m. (.01389") II Set m. I set I set m. 79, 88
set-jedinica f. II Seteinheit f. I set unit, unit of set I unite f. du
set 79, 121
shema f. klavijature II Klaviaturschema n. I keyboard layout I
layout m. de clavier 115
shema, montažna I Montageschema n. I make-up scheme,
assembly scheme Ischema m. du montage 229-230
signatura f. II Signatur f„ Buchstabensignatur f. I nick of type
I cran m. 82-83
signet m. II Signet n. I emblem I embleme m. 131
silabogram m. || Syllabogramm n., Silbenzeichen n. I syllabo-
gram Isyllabogramme m. 9, 12, 15
simetrija f. II Symmetric f. I symmetry I symetrie f. 166-167
»siroče« n. || Hurenkind n. I widow I ligne f. boiteuse 199
245
SISTEM
sistem, angloamerički tipografski II Punktsystem n. I Point
system | systeme m. du point 76-77
sistem, Didotov II Didotsches System I Continental system |
systime m. Didot 77, 88
sistem, fotoslagaći I Photosatzsystem n. I phototypesetting
system I systeme m. de photocomposition 77, 80, 139
sistem, jedinični obračunski II Einheitensystem a I unit
system | systeme m. d ’unites 79-80, 120
sistem, komunikacioni I Kommunikationssystem a I com­
munication system I systeme m. de communication 7
sistem, metarski (metrički sistem) IImetrisches System Imetric
system Isysteme m. metrique 76-77, 178
sistem, mjerni II MaRsystem a I system of measurement I sy­
steme m. des mesures 76-77, 178
sistem, tipografski mjerni II typographisches MaRsystem I
typographic system Isysteme m. typographique 33, 76-77, 84
skalpel m. II Skalpeli a I scalpel I couteau m. scalpel 223
skriptor m. (pisar, prepisivat) II Scriptor m., Schreiber m. \
scribe I scribe m. 139
slagaljka f. I Winkelhaken m. I composing stick I composteur
m. 116
slaganje n. || Setzen a, Satzherstellung f. I composing, type­
setting I composition {., travail m. de composition 113 ff
slaganje, kompjuterizirano II Computersatz m. | computer
typesetting I composition f. par ordinateur 120
slaganje n. naslova II Titelsatz m. I setting of headlines I com­
position f. de titres 210
slagar m . II Setzer m., Schriftsetzer m. I com positor, typesetter I
compositeur m. 105,123, 128, 138, 139, 187
slagar, novinski II Zeitungssetzer m. I news com positor, news
hand I compositeur m . de joumaux 123
slagar, ručni II Handsetzer m. I hand com positor I compositeur
m. A la main 113,11 5 ,1 1 6 ,1 2 3
slagarna, ručna II Handsetzerei f. I com posing room I atelier m.
de composition 37
slika, naslovna -> f r o n t i s p is .
slika, pismovna II Schriftbild a , Buchstabenbild a I face,
type face Iceil m. du caractere 82-83, 88, 127
slikarstvo, knjižno (iluminacija) II Buchmalerei f., Buchkunst
f., Illumination f. I illumination, book art I enluminure f., art
m. du Uvre 128 ff
slikovnica f. II Bilderbuch n. I picture book I Uvre m. d ’images
186
slog, gramatički II Silbe f. I sylable I syllabe f. 9, 123
slog, knjižni I. (slog za djela) II Werksatz m. I book w ork I com­
position f. de labeur 187 || II. (savijeni arak) I Heftlage f.,
Lage f. I signature, book section, folded sheet I cahier m.,
cahier m. plić 187-188
slog, kompresni (kompres) II KompreBsatz ra, kompresser
Satz I solid matter, close matter I composition f. compacte,
composition f. serree 86, 87, 104
slog, matematički I mathematischer Satz I mathematical work
Icomposition f. de mathematiques 93
slog, novinski I Zeitungssatz m. I news matter I composition
f. des jomaux 119, 124
slog, olovni I Bleisatz m. I hot-metal composition I composi­
tion f. en plomb 113, 129, 178, 218
slog, redni II Reihensatz m. I repetitive setting I composition f.
en sommaire 176
Slog, ručni II Handsatz m. I hand composition, hand-set matter I
composition f. A la main 51, 86, 88, 116, 139
slog m. s retcima nejednake dužine I Flattersatz m. I ragged
composition, ragged setting I composition f. en drapeau 121
slog, strojni || Maschinensatz m. I machine composition I com­
position f. mecanique, composition f. a la machine 86
slog, tabelarni || Tabellensatz m. 1 rule work, tabular matter I
composition f. des tableaux, tableautage m. 89, 101, 177
246
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
slog, višestupačni II mehrspaltiger Satz I column matter I com­
position f. en colonnes 203
slog m. za djela II Werksatz m. I bookwork I composition f.
de labeur 187
slova, kurentna (kurent) II Gemeine m.pl., Kleinbuchstaben
m.pl. I lower-case letters I bas m. de casse, lettres f.pl. mi­
nuscules 30, 41, 89, 104-105, 155
slova m.pl. olovna -> s l o v a z a r u č n i s l o g
slova, pomična I bewegliche Buchstaben m.pl. I movable type
I caractšres m.pl. mobiles 21, 29, 82, 128
slova, verzalna (verzal) II GroRbuchstaben rn.pl., Versalien
f.pl. I capital letters, caps I capitales f.pl. 14, 30, 41, 48, 54,
89, 104-108, 155, 182, 192
slova n.pl. za ručni slog (olovna slova) II Handsatztype f. I
foundry type, hand-set type I caracteres m.pl. de composition
a la main, caracteres m.pl. de fonderie 29, 78, 82-84
slovo n. I. (slovni znak) || Buchstabe m., Letter f. I letter I
I lettre f. 89 ff, 106 II II. (olovno slovo) I Type f., Hand­
satztype f., Druckbuchstabe m. I type, foundry type I carac-
tkre m. de fondeur 82-84, 126
slovo, akcentirano (naglašeno slovo) II Akzentbuchstabe m.
I accented letter I lettre f. accentuee 89
slovo, početno || Anfangsbuchstabe m. I initial letter I lettre f.
initiate 105
slovolivnica f. II SchriftgieBerei f. I type foundry, letter foundry I
fonderie f. de caracteres, fonderie f. typographique 34, 36,
90, 144
slovoljevač m. I SchriftgieRer m. I typefounder I foundeur m.
de caractdres 40, 76
slovorezbar m. II Schriftschneider m., Stempelschneider m. I
type cutter, punch cutter I graveur m. de caracteres, graveur
m. de pinfons 34, 36
složenica f. II zusammengesetztes Wort I compound word I mot
m. compose 124
smjer m. Čitanja || Leserichtung f. I direction of reading I direc­
tion f. de la lecture 104
smjer, poprečni |l Querrichtungf. I cross direction, crossway I
sens m. travers 233-234
smjer, uzdužni II Langsrichtung f. I long direction, machine
direction I sens m. de fabrication, sens m. machine 233
smjer m. vlakanaca II Faserlaufrichtung f, Laufrichtung f I
grain direction, paper grain I sens m. de fibres, sens m. du
papier 233-234
spacija f. II Spatium n., Spatie f. I space I espace f. 101
spacioniranje n. II Sperrung f., Spationierung f. I spacing, letter
spacing I interlettrage m. 182
S-prostor m. II Restwert m. I remaining line length, remaining
space! blanc m. restant 117-120
sredina, geometrijska (središte) II geometrische Mitte, geo-
metrisches Zentrum I geometrical centre I centre m. geo-
metrique, milieu m. geometrique 166
sredina, optička I! optische Mitte, optisches Zentrum I optical
centre I centre m. optique, milieu m. optiqud 70, 166
srednjak m. I. (14 pt) II Mittel f. I English I gros-texte m. 88 II
II. (podnožni uložak) I Mittelsteg m. I tail margin, middle
stick f blanc m. de pied, blanc m. de la barre 230
stabilnost, dimenzionalna II MaRhaltigkeit f. I dimesional sta­
bility I stabilite f. dimensionelle 220, 224
stereotipija f. (duplikat) II Stereotypie f., Stereo n, I stereo,
stereotype Istereo m. 102
stil, tipografski I typographischer Stil I typographic style I
style m. typographique 47, 112, 139 ff
stilus m. (pisaljka) || Stilus m., Griffel m. I stylus, style I style m.
19
stol, montažni II Montagetisch m., Leuchttisch m. I illuminated
light table, make-up table I table f. lumineuse de montage 223
stožac m. (pismovni stožac) II Kegel m., Schriftkegel m. I body,
type body I corps m. [d’un caractere] 83-84, 86, 116
PREDMETNO KAZALO
stranica, izlazna I! SchluRkolumne f., Ausgangskolumne f. I
ending column, short page ! queue f., page f. courte, page f.
creuse 191, 198-199
stranica, knjižna II Buchseite f. I page I page f. d'un Uvre 190
stranica, naslovna I. (u knjizi) I Titelseite f. I title page I page
f. de titre 132, 146, 155, 192-194 | II. (u novinama) I
Titelseite f, erste Seite I front page, first page I premiere
page f., une f. 215-216
Stranica, novinska II Zeitungsseite f. I newspaper page I page
f. de journal 207-208, 214
stranica, početna II Anfangsseite f., Anfangskolumne f. \
opening page, head page I page f. de depart 131, 147, 195
stranica, prazna (vakat) II lsere Seite, Vakat n. I blank page,
white page I page f. blanche 198, 201, 207
stranica, udarna II rechte Seite I recto, right-hand page I belle
page f., recto m. 191, 198
stranice f. pi., pripadne II Aufschlagseiten f. pi., gegentiber-
liegende Seiten I facing pages I pages f.pl. en regard 190,199
stroj, brzoslagaći (TTS) 1 Schnellsetzmaschine f. I tape-
operated linecasting machine I composeuse f. rapide 37
Stroj, brzotisni II Schnellpresse f., Zylinderpresse f. I flat-bed
cylinder press I machine f. a cylindre, presse f. a cylindre
207
Stroj, fotoslagaći II Photosetzmaschine f. I photosetting
machine I photocomposeuse f. 37
Stroj, pisaći II Schreibmaschine f. I typewriter I machine f. a
ćcrire 14, 80-81, 103, 113-115
stroj, slagaći II Setzmaschine f. Itypesetting machine, composing
machine I composeuse f., machine f. d composer 14, 78, 82,
113-115, 117, 139, 207
strojoslagar m. I Maschinensetzer m. I machine compositor,
composing machine operator I compositeur m. mecanique,
compositeur m. a la machine 113, 115, 120, 123
stupac, novinski || Zeitungsspalte f. I newspaper column I co-
lonne f. de journal 209
stupanj m. (”) II Grad m. I degree I degre m. 90
stupanj, pismovni (pismovna veličina) II Schriftgrad m. I type
size I gradation f. des corps 83, 211
stupnjavanje n. pismovnih veličina II SchriftgroBengradation
f. I gradation of type sizes I gradation f. des corps 169, 183
sufiks m. (dometak) || Nachsilbe f., Suffix n. I suffix I suffixe m.
124
sužavanje n. razmaka između riječi II Verringem n. I reduc­
ing, spacing-in I diminution f. 116, 119, 181
svezak m. (tom, volumen) II Band m. I tom, tome I tome m. 187
svitak, papirusni I Papyrusrolle f. I papyrus roll, scroll of pa­
pyrus I rouleau m. de papyrus 128
svitak, pergamentni I Pergamentrolle f. I parchment roll I
rouleau m. de parchemin 128
Šablona f. (patrona) II Schablone f. I stencil I pochoir m., cha-
blon m. 58
Širina f. stupca I Spaltenbreite f. I column measure, column
width | largeur f. de colonne, justification f. d ’une colonne
207
škare f.pl. (makaze) II Schere f. I scissors I ciseaux m.pl. 223
štamparija f. (tiskara) I Druckerei f. I printing office, printing
house | imprimerie f. 103, 193
štancanje n.. -* iz r e z i v a n j e
šteg m. I Steg m. I furniture I lingot m. 101
šteg, podložni — p o d l o ž a k .
tabela f. II Tabelle f. I table I tableau m. 176-179, 227
tabela, knjižna II Werktabelle f. I book table I tableau m. a
Uvre 177
tabloid m. || Tabloid n., kleinformatige Zeitung I tabloid news­
paper, tabloid I journal m. en petit format 216
tastatura f . - k l a v ij a t u r a .
TOČKA
tehnika f. slaganja II Satztechnik f. I typesetting technique I
technique f. de composition 103 ff
tehnologija, laserska II Lasertechnologie f. I laser technology
I technologie f. du rayon laser 96
tekst m. I Text m. | text | texte m. 103, 112, 116, 171, 207
tekst, beskonačni | Endlostext m. 1 u" jstified text I texte m.
non justifie 115
tekst, daktilografirani II maschinengeschriebenr Text I type­
written text I texte m. dactylographie 80, 112, 116, 123,
181, 202
tekst, glatki II glatter Text I plain text I texte m. simple 115, 220
tekst, knjižni II Buchtext m. I text of a book ‘exte m. d ’un
Uvre 109, 113, 121, 125, 126
tekst, novinski II Zeitungstext m. I newspaper text, news text
I texte m. de journal 52, 109, 113, 121, 126, 207
tekst, tekući || laufender Text I body matter, running-on matter I
texte m. courant 169, 181, 183, 186, 193, 202
tekst, verzalni || Versaltext m. \ capital letters I capitales f.pl.
86, 107
tekstura f. II Textur f. I black-letter, text gothique I caract&res
m. pl. de forme gothique 21-22, 30
telefotografija f. II Femphotographie f., Telephotographie f.
I telephotography I telephotographie f. 207
težina, površinska II Flachengewicht n., Quadratmetergewicht
n. | surface weight, weight per square meter I poids m. par
unite de surface, poids m. au metre carre 234
težište n. (dominanta) || Schwerpunkt m. I dominant I domi-
nante f. 166
tilda f. ( ~ ) II Tilde f. I tilde I tilde m. 89
tipka f. II Taste f. I key I touche f. 113-115
tipka, funkcionalna II Funktionstaste f. I function key I touche
f. de fonction 115
tipka, komandna I! Befehlstaste f. I command key I touche f.
de commande 115
tipkanje n. teksta II Texterfassung f. I text keying I saisie f. du
texte 121
tipograf m. || Typograph m. I typographer I typographe m. I l l
139, 163
tipografija f. I Typographic f. I typography I typographic f. 43,
48, 68, 104, 112, 139, 143, 145, 154, 165
tipografija, knjižna II Buchtypographic f. I book typography I
typographic f. du Uvre 109, 146, 179, 183, 186 ff
tipografija, novinska II Zeitungstypographie f. I newspaper
typography I typographic f. des joumaux 206, 208, 214
tipometar m. || Typometer n. I typometer, type gauge, type scale
I typomćtre m. 77
tipoštampa f. — k n j i g o t i s a k .
tiraža f. -* v is in a n a k l a d e .
tisak, duboki (bakrotisak) II Tiefdruck m., Tiefdruckverfahren
n. I gravure process, gravure printing I precede m. en creux,
impression f. en creux 221-222
tisak, obostrani II Schon- und Widerdruck m. I perfect print­
ing, work-and-back, double sided work I impression f. recto-
verso 230
tisak, ofsetni (ofset) II Offsetdruck m. I offset printing I im­
pression f. offset 129, 163, 178, 207, 221-222
tisak, reljefni II Reliefdruck m, I relief printing, relief stamping I
gaufrage m., impression f. en relief 132, 185
tisak m. s druge strane II Widerdruck m. I backing-up, verso
printing, back printing I retiration f., impression f. verso, cote
m. de seconde, tirage m. en retiration 226
tisak m. s druge strane II Schondruck m., Vorderseitendruck
m. | first printing, recto printing, face printing I impression f.
recto, cdte m. de premiere 226
tiskanica f. I Drucksache f. I printed matter I imprime m. I l l ,
112, 143
točka, tipografska (0,376 mm) || typographischer Punkt IDidot
point I point m. typographique 76-77
247
TOM
tom m . -* s v e z a k .
traka, ljepljiva II Klebeband m. I adhesive tape I ruban m. ati­
liesif 223, 225
traka, perforirana II Lochband n., Lochstreifen m. I perforated
tape, punched paper tape I bande f. perforee 94, 120
trakt, montažni (radionica za montažu) II Montageraum m. I
make-up room I laboratoire m. de montage 219
trećinka f. I Drittel n., Drittelspatium n„ Drittelgeviert n. |
three-to-em space (3-to-em space) I espace f. d ’un tiers 116
trema m. (") II Trema n. I dieresis, diaeresis I trema m. 89
tri točkice (...) (znak ispuštanja) II Auslassungspunkte m.pl.,
Weglassungspunkte rn.pl. | omission marks, three dots, elision
marks I points m.pl. de suspension 180
trup m. slova I Buchstabenkorper m., Typenkorper m. I type
body Isocle m. du caractere 82
trup m. tabele II TabellenfuB m. I body of table | pied m. de
tableau, corps m. de tableau 177
tumač m. kratica II Erklarung f. der Abkiirzungen I list of
abbreviations I explication f. des abreviations 88
udžbenik m. I Lehrbuch n. | textbook | Uvre m. d ’etude 182,
186, 193
ugao m. I Eckstiick n. I corner piece I anglet m., onglet m. 98
ugao, sastavljeni I Gehrung f., Gehrungsstiicke n.pl. I mitered
rule I pieces f.pl. taillees en biseaux 98
ugovor m. o izdavanju II Verlagsvertrag m. I publisher's agree­
ment Icontrat m. d’edition 187
ukras m. || Zierat m., Zierde f., Verzierung f., Schmuck m. I
ornament, decoration I omement m., decoration f. 131 ff,
138, 153
ukras, cvjetni (fleuron) II Blumenzierstiick n., Blumenzierat
m. | floral ornament, flourish I omement m. en forme de
fleur 135, 148
ukras, knjižni II Buchschmuck m. I book decoration I decora­
tion f. du Uvre 132-133, 148
ukras, okvirni II Reiheneinfassung f. I border ornement I vignette
f. d’encadrement 134-135
ukras, završni II SchluRstiick m., SchluBvignette f. I tail piece,
tail ornament I cul-de-lampe m., omement m. de terminaison
134, 199
ulančavanje n. II Verkettung f. I concatenation I enchainement
m. 15
uložak, glavni || Kopfsteg m. I head margin I blanc m. de tete
230
uložak, kapitalni -» t j e m e n i u l o ž a k .
uložak, križni II Kreuzsteg m., Beschnittsteg m. I fore-edge
margin, outside margin I grand blanc m., grand fond m. 230
uložak,.podnožni (srednjak) || Mittelsteg m. I tail margin, middle
stick | blanc m. de pied, blanc m. de la barre 230
uložak, tjemeni (kapitalni uložak) || Kapitalsteg m., Anlege-
steg m. | gripper margin I blanc m. de pince, blanc m. de
prise 230
uložak, vezni (veznik) II Bundsteg m. I gutter, back margin
blanc m. de couture, petit fond m. 230
uncijala f. (uncijalno pismo) II Unzialschrift f., Unziale f. I
uncials I ecriture f. onciale, onciale f. 16, 19-20, 24, 26
uputa f. za slaganje I Satzanweisung I f. I typographical in­
struction | instruction f. pour la composition 103
uređaj, fotoslagaći II Photosatzgerat n. I photosetter I photo-
composeuse f. 11, 221
uređaj m. za osvjetljavanje II Belichtungseinheit f. II photo-
setter I photocomposeuse f. 94
usta, lijevna II GieBmund m. I mouthpiece I bouche f. de coulee
29
uvez, bešavni II fadenlose Bindung, Klebebindung f. I adhesive
binding, perfect binding I reliure f. sans couture, reliure f.
par collage 187
uvez, broširani II Broschureinband m. I brochure binding I
reliure f. brochee 187
248
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
uvez, cjeloviti || Ganzeinband m. I full binding, whole binding |
reliure f. pleine 187
uvez, francuski || Franzband m., Franzeinband m., Kalbleder-
einband m. I French binding I reliure f. en veau 187
uvez, industrijski || industriell gefertigter Einband I machine
binding I reliure f. industrielle 187
uvez, mehanički II mechanischer Einband, mechanische
Heftung I mechanical binding I reliure f. mecanique 187
uvez, mekani I biegsamer Einband, flexibler Einband I flexible
binding, softbound book I reliure f. Souple, emboitage m.
souple 187
uvez, polovični || Halbeinband m. | half binding | demi-reliure
f. 187
uvez, polukožni || Halbledereinband m. I half leather I reliure
f. demi-peau, reliure f. demi-cuir, demi-reliure f. peau 187
uvez, polu platneni || Halbleineneinband m. | half cloth, half
linen I reliure f. demi-toile, demi-reliure f. toile 187
uvez, ručni I Flandeinband m. I hand-made binding I reliure f.
manuelle, reliure f. a la main 187
uvez m. sa slobodnim listovima II Loseblattbindung f., loser
Einband I loose-leaf binding I reliure f. a feuillets mobiles,
reliure f. mobile 187
uvez, strojni (industrijski uvez) || Maschineneinband m. |
machine binding I reliure f. industrielle 187
uvlaka f. (uvlačenje) || Einzug m., Einriickung f. | indention I
renfoncement m. 131, 180-181, 183, 202, 209
uvlaka, viseća II hangender Einzug I hanging indent I renfonce­
ment m. en sommaire 184
uvod m. I Einfuhrung f., Einleitung f. | introduction I introduc­
tion f. 186
vakat m . p r a z n a s t r a n ic a .
•varke, optičke II optische Scheinvvirkungen, optische Tau-
schung f. I optical illusions I illusions f.pl. optiques 68 ff
vektor m. I Vektor m. I vector I vecteur m. 95
veličina, pismovna (pismovni stupanj) II SchriftgroBe f. I point
size | grandeur f. des caracteres 78-79, 83-85, 88, 104, 169
veličina f. stošca II KegelgroBe f. I body size I force f. du corps
82-83
veličina, temeljna II GrundgroRe f. I master size I grandeur
m. de base 94
verzal m . -* v e r z a l n a s l o v a .
video-ekran m. II Bildschirm m. I CRT display I ecran m.
vidio 205
video-terminal m. II Datensichtstation f, Videoterminal n.
I video display unit I terminal m. a ecran video 198, 205, 217
vinjeta f. II Vignette f., Zierbildchen n. I vignette I vignette f.
129, 136, 195, 199
visina f. naklade (tiraža, naklada) II Auflagenhohe f., Auf-
lagenziffer f. I circulation, run, length of run, number of copies
I tirage m., chiffre m. du tirage 187, 193, 224
visina, normalna (23, 567 mm) II Normal hohe f. I standard
height I hauteur f. normale 83
visina, pismovna II Schrifthohe f. I height to paper | hauteur
f. en papier, hauteur f. typographique 82-83
visina f. stranice II KolumnenmaB m., Kolumnenhohe f. I depth
of a page I hauteur f. de la page 198
visina f. trupa II Schulterhdhe f., Achselhohe f. I shoulder
height I hauteur f. de moule 82-83
vokal m. (samoglasnik) || Vokal m. I vowel I voyelle f. 10, 123
volumen m. (svezak) || Volumen n. I volume I volume m. 187
volumen m. papira II Volumen n., Griffigkeitszahl f. I volume,
bulk | main f., indice m. de bouffant 234-235
vrijednost, debljinska II Dicktenwert m. I width value I valeur
f. de chasse 78, 80, 127
vrijednost, tonska II Helligkeitwert m., Tonwert m. | tonal
value I valeur f. de luminosite 74
vrsta f. pisma II Schriftart f., Schriftsorte f. I type face, font I
genre m. du caractire 86, 112, 167, 197
PREDMETNO KAZALO
zabrana f. dijeljenja HVerhinderung f. der Trennung I hyphen
disallowed I interdiction f. de coupure 124-126
zacrnjenje f. (gustoća zacmjenja) I Schwarzung f. I density I
noircissement m. 220
zaglavlje n. novina II Zeitungskopf m. I newspaper’s title-piece
1en-tćte m. de journal 215
zagrada, uglata [] I eckige Klammer I bracket, square bracket
Tcrochet m. 90, 180
zagrada, okrugla (parenteza) || runde Klammer I parenthesis
1 parentMse f. 90, 180
zagrada, vitičasta (akolada) {} II geschwungene Klammer,
Nasenklammer f. I brace, accolade I accolade f. 99
zaokretanje n. arka II Umdrehen n. I w ork-and-tw ist, w ork-and-
whirl | impression f. en ailes de moulin 226-227
zatvaranje n. forme II FormenschlieRen n. I locking-up, quoin-
ing | serrage m. de forme 218
završetak m. poglavlja || KapitelschluB m. I chapter ending I
fin f. du chapitre 191, 199
zlatorez m. I Goldschnitt m. I gilt edge I dore m. sur tranches
184
zlatotisak m. || Golddruck m. I gold stamping, gold blocking |
dorure f., dorure f. a chaud 132, 184
znak m. I Zeichen n. I sign I signe m. 7
znak m . bilješke -> o z n a k a b il j e š k e .
ZIG
znak, dijakritički II diakritisches Zeichen I diacritical mark,
diacritical point I signe m. diacritique 89
znak m. interpunkcije (punktura) II Interpunktionszeichen n,
Satzzeichen n. I punctuation mark I signe m. de ponctuation
89-90, 179-180, 195
znak, matematički 1 mathematisches Zeichen I mathematical
sign | signe m. mathematique 78
znak, slovni || Schriftzeichen n. I character I caractere m. 29,
78, 89-94, 113, 115, 120, 126
znak, tiskarski (signet) II Druckerzeichen n., Druckermarke f.
I printer’s mark \ marque f. typographique, marque f. d ’im-
primeur 31, 131
znak, zaštitni II Warenzeichen n., Schutzmarke f. I trade mark
I marque f. deposće 48, 216
zona, isključna II AusschlieBzone f. | justification area I zone
f. de justification 120
zrake, katodne II Kathodenstrahlen rn.pl. I cathode rays I rayon
m. cathodique 96, 163
zrake, laserske II Laserstrahlen rn.pl. I laser beam I rayon m.
laser 96, 163, 219
zvjezdica f. (*) I Stemchen n. I asterisk I asterisque m. 90,
181, 292
Žig, slovni I Schriftstempel m. I punch, type punch I poinfon m.
29
249
KAZALO IMENA
Albers, Joseph 43
Amphireo, Vespasiano 33
Baskerville, John 34
Bauer, Konrad F. 44, 52
Bauemfeind, Michael 56
Baum, Walter 44, 52
Bayer, Herbert 43, 154
Behrens, Peter 37
Benton, Morris F. 51, 61
Berthold, Hermann 77
Bewick, Thomas 129
Bodoni, Giambattista 35, 36, 40, 56
192-193
Boton, Albert 46
Bruce, Georg 42
Burchartz, Max 155, 156
Butti, Alessandro 55, 60
Calvert, Margaret 50
Campbell, Jerry 38
Camase, Tom 47
Caslon, William (I) 34, 67
Caslon, William (IV) 40, 43
Cassandre, A. M. 37
Chante, Andre 58
Chappel, Waren 37
Crnoj ević, Đurađ 26
Ćiril (Konstantin-Ćiril) 25
Didot, Frangois-Ambrois 36, 77, 84
Didot, Pierre 36
Diethelm, Walter 37
Doesburg, Theo van 157
Diirer, Albrecht 33, 129, 132
Dwiggins, William Addison 37
Dyck, Christoph van 34
Eckmann, Otto 37, 145, 146, 148
Ehmcke, Fritz Helmuth 37
Eidenbenz, Hermann 51
Erbar, Jakob 43
Excoffon, Roger 54, 55
Eyck, Jan van 67
Feliciano, Felice 33
Figgins, Vincent 40, 41, 49
Fournier, Pierre Simon 33, 35, 76, 84
Froben, Johannes 132, 133
Frutiger, Adrian 37, 38, 45, 46, 49
Fust, Jo'hannes 21, 131, 141
250
Garamond, Claude 32
Gardiner, Alan 15
GUI, Eric 43, 44, 58, 60
Grandjean, Philipp 33, 34
Granjon, Robert 32
Griffith, Chauncey H. 37, 52
Griffo, Francesco (da Bologna) 32
Gropius, Walter 43, 154
Gschwind, Gurtler, Mengelt 45
Harling, Robert 53, 57
Gutenberg, Johannes 21, 22, 29, 30
82, 84, 139, 141, 144, 186
Herodot 15
Holbein, Hans (ml.) 133
Isbell, Richard 38
Jannon, Jean 32
Jaugeon, Nicolas 33
Jenson, Nicolas 30, 31, 32, 139, 146
Johann da Spira (iz Speyera) 31
Johnston, Edward 42, 43, 205
Jost, Heinrich 49
Kadan, Joel 50
Karadžić, Vuk Stefanović 26
Karlo, Veliki 20
Kilian, Wolfgang 134
Kleukens, Christian Heinrich 37
Kliment, episkop 25
Koberger, Anton 132
Koch Rudolf 37
Konig, Friedrich 207
Konstantin, prezbiter 25
Kožičić, Šimun Begna 26
Krijger, Henk 55
Lanston, Tolbert 79, 80, 82, 120
Leonardo da Vinci 33
Lenz, Eugen i Max 60
Lissitzky, El 155, 156
Lubalin, Herb 47
Makarije, jeromonah 26
Manutius, Aldus 31, 32, 139
Menio, Rinaldo 23
Mergenthaler, Ottmar 82
Metodije 25
Middleton, R. H. 58
Miedinger, Max A. 44
Miroslav, zahumski knez 25
Moholy-Nagy, Lasszlo 43, 154
Moyllus, Damianus 33
Moretus, Balthasar 133
Morris, William 62-63, 145-147
Neudorffer, Johann 33
Novarese, Aldo 37, 38, 60
Pacioli, Luca 33
Pannartz, Arnold 30, 31
Petar, Veliki 26
Plantin, Christoph 133
Pleydenwurff, Wilhelm 132
Post, Herbert 37
Powell, Gerry 36, 58
Ratdolt, Erhard 22, 131
Reiner, Imre 37
Renner, Paul 43, 58
Rubens, Peter Paul 133
Schedel, Hartmann 132
Schneidler, F. H. Ernst 37, 54,136,138
Schoffer, Peter 21, 30, 131, 141
Schonsperger, Johann 23
Schwitters, Kurt 159
Senefelder, Alois 53, 129, 144
Simeon, Veliki 25
Stan, Tony 50
Sweinheym, Konrad 30, 31
Thibaudeau, Francis 63
Thom, Robert 40
Thorowgood, William 41
Tiemann, Walter 37
Torresani, Andrija 25
Trajan (Marcus Ulpius Traianus) 18
Trump, Georg 37
Tržan, Vjekoslav 153, 162
Tschilchold, Jan 154
Tzara, Tristan 157
Velde, Jan van den 28
Veljović, Jovica 38, 39
Vuković, Božidar 26
Wege, Walter 55
WeiR, Emil Rudolf 37
Wendelin da Spira (iz Speyera) 31
Winkow, C. 55
Wohlgemuth, Michael 132
Wolf, Rudolf 49
Zapf, Hermann 37, 59
Čitanje korekture zahtijeva veliku kon­
centraciju pažnje, a nesmanjena koncen­
tracija pažnje moguća je samo u ograni­
čenom vremenskom rasponu.
Korektor mora imati vlastitu metodu
čitanja; suprotno svojim navikama u pri­
vatnom životu, korektor pažljivo raščla­
njuje riječi na gramatičke slogove ili na
slovne znakove. Bitno je međutim da
korektor podjednakom pažnjom prati i
tekst korektumog otiska i tekst rukopisa.
Osim ispravnosti (doslovnog podudara-
nja) teksta, korektor je dužan da kontro­
lira i interpunkciju, ispravnost slovnih
znakova (veličinu i rez), ispravnost raz­
maka između riječi, te razmake između
redaka (proložak) i jednoličnost uvlaka.
Slagar se opravdano ponosi svojim slo­
gom ako u njemu nema ili ima vrlo malo
pogrešaka. Takav slog smanjuje odgovor­
nost korektora i metera, stvara ugodnu
radnu klimu, a donosi i znatne uštede u
radnom vremenu i materijalu.
KOREKTURNI ZNAKOVI
Pod korekturom (lat. corrigere - ispravljati) razumijevamo
pronalaženje i ispravljanje štamparskih pogrešaka u slogu. Ono
se odvija u dvije faz^:
a) Čitanje korekture i označavanje pogrešaka korekturnim
znakovima.
b) Korigiranje - ispravljanje označenih pogrešaka u slogu
(tzv. korektura u olovu).
Razlikujemo kućnu korekturu, korekturu neprelomljenog
sloga, autorsku korekturu, reviziju, superreviziju i strojnu
reviziju. Ispravljene korektume otiske, koji treba da nose
datum i potpis korektora, treba pažljivo čuvati kao i rukopis.
Sve pogreške u slogu, prema njihovom porijeklu, možemo
podijeliti u ove četiri skupine:
a) Pogreška je počinjena u rukopisu (nije štamparska
pogreška u užem smislu, već objektivna pogreška).
b) Slagar je pogrešno pročitao rukopis, preskočio dio teksta
ili dva puta složio isti dio teksta.
c) Slagar je ispravno pročitao rukopis, ali je pogrešnim
zahvatom složio krivo slovo, pobrkao redoslijed slova, ispustio
koje slovo ili ga okrenuo naglavce.
d) Tekst je ispravno složen, ali su pojedini dijelovi sloga
tehnički neispravni (oštećena ili istrošena slova, porozni strojni
retci, svinut slijepi materijal).
Početnici ili nedovoljno iskusni korektori često griješe:
nađu li u retku jednu pogrešku, skloni su da previde daljnje
pogreške u tom istom retku. Zadovoljstvo zbog uspjeha kojim
je krunisana njihova napregnuta pažnja kao da za trenutak
uspava njihovo nepovjerenje prema ispravnosti teksta, pa u
takvim trenutcima slabosti često im izmaknu i vrlo grube
pogreške. Početnici naime imaju predodžbu da slagar općenito
pravi pogreške u manje ili više pravilnim intervalima: nađu
li pogrešku u jednoj riječi tada ne očekuju da bi već i iduća
riječ mogla biti pogrešna.
Pronađene pogreške obilježavaju se jednim od posebnih
znakova, koji su u općoj upotrebi za ispravljanje korekturnih
otisaka. Sve te znakove nazivamo korekturnim znakovima, a
dijelimo ih na tekstualne i na rubne znakove.
Liirni tj j
Tekstualni znakovi služe za označavanje u tekstu; oni nisu
točno određeni, niti imaju sami po sebi neko značenje. Njima se
označavaju pogreške u tekstu, a zatim se ti isti znakovi po­
navljaju u istoj visini na rubu otiska, te služe za povezivanje s
ispravkom na rubu. Svaki korektor raspolaže individualnim
repertoarom takvih znakova.
251
KOREKTURNI ZNAKOVI TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK

Rubni znakovi imaju svoje točno određeno značenje i ne

mogu se upotrebljavati proizvoljno kao tekstualni znakovi. To
su dogovoreni simboli, koji upućuju slagara kako da izvrši
t i f potreban ispravak u slogu.

D ELEATUR V ER TATUR
(izbaciti) (okrenuti) A

A
Ukloniti Ostaviti Smanjiti Povećati
razmak razmak razmak razmak

____ 1
--------------- 1
1 t i j #
Ukloniti Povećati Izmijeniti Ukloniti uzrok
uvlaku uvlaku redoslijed mrljanju

Unutar otiska načelno se ništa ne ispravlja, nego se pogreške

samo obilježavaju (markiraju). Upotrebljeni znak mora se na
rubu otiska ponoviti i uz njega se dodaje željena promjena.
Znakovi i promjene pišu se s desne strane otiska, a ako nema
dovoljno prostora, mogu se pisati i s lijeve strane.

Pogrešno ispravljeni tekst opozivamo na taj način što po­

grešan ispravak u tekstu podvlačimo nizom točkica, a pogrešan
ispravak na rubu otiska precrtamo kosom crtom. Brisanje is­
pravka u tekstu ili na rubu nije dopušteno.

Slovne pogreške Slovne pogreške laki} je korigirati. Svako 1 *

(supstitucija) pogrešno slovo trebji označiti jednim od tek­ JčL
stualnih znakova, a zatim ponoviti taj znak u
istoj vi^ni na r}bu otiska i pored njega napisati ks lu.
ispravno slovo. Kod uzastopnih pogrešaka
dobro je upotrebiti različite tekstualne fnajiove, U ife
kako slagara ne bismo dovodili u nedoumicu.

Pogrešno složene riječi Ako je cijela riječ pogrešno|nealžo$, tada ćemo |---- 1sloiCUćl
tu riječ precrtati i na rubu napisati ispravnu
riječ.

Izostavljena slova i riječi
(omisija)
Ako je izostavljeni koje slovo, tada treba oz^čiti Ino Lna
slovo ispred ili iza ispušteni slova, a na rubu inog
treba ponoviti označeno slovo i dopisati ispu­
šteno slovo. Ako je izostavljenafriječ, tada se f cijela
upotrebljava uobičajeni znak umetanja, kako je
tofučinjeno. Slično se postupa i u slučaju kada f
je ispušteno više riječi. Ako je ispušten veći
dio teksta, tada se slagar upućuje na rukopis.

252
DODATAK KOREKTURNI ZNAKOVI

Pogrešan razmak
između riječi
Ako je izostavljenjrazmak između riječi, tada
se to ispravlja ovim rubnim znakom. Suvišan
X
razjmak između riječi korigira se rubnim zna­
kom koji ima suprotno zna čenje. Razmak na
pogrešnom mjestu ispravlja se logičnom upo­
trebom til^Jnakova.

Suvišna slova i riječi Suvišna slova i riječi obilježavaju se na već

opisani ^način, a uz ponovljeni znak znak na
rubu stavlja se znak deleatur Ponekad
treba jasno označiti da li umjesto ponište­
nog slova dolazi razmak između riječi ilijne.

Pogrešna interpunkcija Suvišan ili pogrešan znak interpunkcije”!’ ko­ 1

rigira se na već poznati način izostavljeni U
znak interpunkcije ispravlja se stavljanjem uo­
bičajenog tekstualnog znaka uz riječ iza koje
znak interpunkcije treba da stoj^a na rubu se U,
napiše ispušteni znatf ft.
Pogrešan redoslijed Ako slova u riječi d o lal^ pogrešnim redo­
(inverzija) slijedom tada ^ is p r a v a k može izvršiti znakom in
koji je sličan položenom slovu S, ali se može
postupiti jed^iko kao i s običnim slovnim Llna
pogreškama. Slično (postupajte/ i s pogrešnim r ^ j
redoslijedom riječi. Znatno poremećen redosli­
jed riječi m^že se^korigirati brojkama, ponoviti
koje treba rubu na otiska. 41345

Pogrešno rastavljanje riječi Pogrešno ili neprikladno rastavljanje riječi is^-

^avlja se na već opisani način, tj. onako kalco
se ispravljaju pogrešna, odnosno suvišna slova V
u riječi.
Naglavce postavljena slova Naglavce postavljena slova, a također i položena If
slova, ispravljaju se znako vertatur (V5).a LV*
jednako se postupa i u slučaju je cijela 1-1 f '
riječ postavljena naglavce. Naglavce postavljena
slova mogu se korigirati i kao obilne slovne
pogreške.
1 «
Nejednolični razmaci Nejednolični razmaci izmeđufriječi ispravljaju T
se odgovarajućimT znakovima u tekstu i na
rubu otiska. Slično se postupa i s nejednoličnim
?
c- razmacima između redaka. c-
Mrlje na otisku Mrlje, koje nastaju dizanjem^isključnog ili ~|
drugog slijepog materijala, označavaju se jed­
nim od tekstualnih znakova, a na rubu se doda
poseban znak koji će uputiti slagara da
ukloni uzrok mrljanju.

Pogrešno uvlačenje redaka |------ Pogrešno uvučen početak retka označava

se u tekstu i na rubu odgovarajućim znakom.
___ i Ako je slagar zaboravio uvući redak, onda se i
I to obilježava odgovarajućim znakom u tekstu i na
rubu otiska.

253
KOREKTURNI ZNAKOVI
Oštećena slova
i nejasno otisnute riječi
Pogrešno isticanje
Slova pogrešnog reza
Poremećena pismovna linija
Opoziv pogrešnog ispravka
Dođe li netko u priliku da po prvi puta
čita i ispravlja korektumi otisak, bit će
razočaran brojem pogrešaka koje su
mu unatoč napregnutoj pažnji promakle.
Pogrešno je uvjerenje da je za uspješno
čitanje korekture dovoljno posjedovati
solidno opće obrazovanje i prirođeni
smisao za uredan i savjestan rad. Pa i
mnogi slagari skloni su potcjenjivati
zadatak i ulogu korektura.
254
TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK
Oštećena, odnosno nečisto ili p^ejakg) otisnuta
slova možemo u tekstu zaokružiti i takav kružić
o
ponoviti na rubu otiska; jednako ćemo postupiti
s nejasno otisnutim riječima. Ponekad će biti
korisno (fU z) oštećena pojedinačna slova ili o
riječi korigiramo kao da pogrešno složeni. LI su
Dio teksta koji treba istaknuti kurzivnim slo­
vima podvući ćemo valovitom linijom i tu liniju
ponoviti na rubu otiska; ako je to trebalo
učiniti poludebelim slovima, onda ćemo odgova­
rajući dio teksta podvući ravnom linijom i na ________
rubu dodati prikladnu uputu slagaru. Riječ koju
je trebalo spacionirati podvući ćemo u tekstu
isprekidanom ili iscrtkanom linijom, kako je to
ovdje učinjeno. Pogrešno spacioniranje teksta
opoziva se nizom lež e ć ih zag rad a; pogrešno
isticanje kurzivom ili poludebelim slovima is- ________ (
pravlja se podvlačenjem i odgovarajućom upu­
tom na rubu otiska.
Pojedinačna slova J^oja su zabunorjn složena iz
drugog reza ili čak pismom dru^fe vrste,
odnosno veličine, ispravit ćemo kao da su
pogrešna, a ponovljeno slovo
dvostruko ćemo podvući.
rubu otiska ka
Slova koja su pQremećena i ne pridržavaju se
pismovne linije podvući ćemo i nadvući, a te
dvije paralelne linije p o n o r i na rubu otiska.
Pogrešno ispravljeni tekst opozivamo na taj
način što pogrešan j ispravak i u tekstu podvu-
čemo nizom točkica, a pogrešan ispravak na
rubu otiska precrtamo kosom linijom. Ponekad
se na rubu dodaje i upozorenje »Ostaje!«. Bri­
sanje ispravka u tekstu ili na | rubuj otiska \-f-\ Ostaje!
nije dopušteno.
Svojim potpisom i označenim datumom na
otisku korektor jamči za uredno obavljenu
korekturu.
Sasvim je sigurno da ne postoji savršeni korektor. I nitko,
ako je neki tekst jednom pročitao, ma i s najvećom pažnjom,
ne može sa sigurnošću tvrditi da je zapazio sve pogreške. Nije
isključivi cilj korektora da postigne besprijekorno podudara-
nje rukopisa i otiska. Uspješniji je svakako onaj korektor, koji
rukopisu prilazi kritički, kako s pravopisnog, tako i sa stvarnog
(sadržajnog) gledišta.
SADRŽAJ

Predgovor 5

Bibliografija 6

Povijest pisma 7

Tipografsko pismo 28

Brojke 65

Optičke varke 68

M jerni sistemi 76

Tipografski materijal 82

Tehnika slaganja 103

Knjižno slikarstvo 128

Tipografski stil 139

Tipografsko oblikovanje 165

Tipografija tekućeg teksta (mikrotipografija) 179

Knjižna tipografija 186

Novine i časopisi 206

Montaža 218

Papir 231

Predmetno kazalo 237

Kazalo imena 250

Dodatak: Korekturni znakovi 251

255