Kolokvij se sastoji od 15 pitanja (većinom višestrukih odgovora - "multiple choice").

Maksimalno trajanje prvog kolokvija je 15 minuta.

Maksimalno ostvarivi broj bodova na prvom kolokviju je 15 bodova.

Pitanja za kolokvij su odabrana iz obrađenih tematskih cjelina na predavanjima i

auditornim/laboratorijskim vježbama:
Grafička industrija
Oblikovanje publikacija za tisak
Tipografija
Čitljivost i
teme DTP i Scribus s auditornih i laboratorijskih vježbi.

NAPOMENUTO DA TREBA ZNATI ZA KOLOKVIJ ILI SE PUNO PRIČALO O TOME

1. Definiraj pojam grafičke industrije! Grafička industrija je prerađivačka industrija. Osnovna

informacija koju prerađuje jest informacija, a prerađivački proces specifičan je proces
umnožavanja teksta i slike – proces što ga po tradiciji jednostavno nazivamo – tisak. Grafička
industrija preuzima ulogu komunikacijskog kanala, a takva indirektna komuniciranja prisutna
kod telekomunikacijske tehnike.

2. Koje djelatnosti obuhvaća grafička industrija?

a)tiskarsku,
b)izdavačku
c)novinsku -novinska i izdavačka djelatnost su najneposrednije povezane s tiskarskom
djelatnošću i s njom su u potpuno komplementarnom odnosu, što znači da one predstavljaju
jedinstvenu reprodukcionu cjelinu.

3. Definiraj pojam grafičkog proizvoda! GRAFIČKI PROIZVOD je proizvod koji je potpuno ili
djelomično namijenjen informiranju, a proizveden je grafičkim tehnikama, grafičkim bojama i na
grafičkim podlogama.

4. Što su grafičke tehnike? Grafičke tehnike su sve tehnike tiska kategorizirane u visoki, duboki,
plošni i propusni tisak, kao i svi proizvodi i poluproizvodi iz grafičke pripreme (filmovi-fotoliti,
slog, ...)

5. Što su to grafičke boje? Grafičke boje su posebne i specijalizirane u analogiji pojedinačnih

tehnika tiska, - boja za knjigotisak (visoki tisak), boja za bakrotisak (duboki tisak), itd, ali su
specijalizirane i za pojedine tiskovne podloge, - sito boja (propusni tisak) za papir, sito boja za
plastiku, ali su i specijalizirane u okviru zahtjeva ambalaže, - tisak ambalaže za prehrambene
proizvode itd.

6. Što su grafičke podloge? Grafičke podloge su različite vrste papira, celofana, ljepenki,
laminata, itd.

7. Nomenklatura grafičkih proizvoda prema klasifikaciji Državnog zavoda za statistiku?

1.Novine, časopisi, ..
2.Knjige i brošure, ..
3.Jednobojni agitacioni i reklamni tisak
4.Jednobojni obrasci i trgovačke knjige
5.Višebojni agitacioni i reklamni tisak
6.Višebojni obrasci i trgovačke knjige
7.Školske i slične bilježnice
8.Jednobojni tiskani omotni papir
9.Ostali jednobojni tiskani proizvodi
10.Ostali višebojni tiskani proizvodi

8. KOJE SU TRI FAZE GRAFIČKE PROIZVODNJE? Grafička se proizvodnja dijeli na tri glavne
faze: PRIPREMU, TISAK I DORADU
9. Definiraj pripremu kao fazu! Priprema (pre-press) obuhvaća sve radne postupke oko izrade
tiskovne forme.

10. definiraj tisak kao fazu! Tisak je specifičan proces umnožavanja (industrijske reprodukcije) u
kojem nastaje veći broj identičnih proizvoda (otisaka ili primjeraka).

11. definiraj doradu kao fazu! Dorada je završna proizvodnja (finalizacija) u kojoj grafički
proizvod dobiva svoj konačni oblik. Otisnuti arci se savijaju, sabiru i šivanjem spajaju u knjižni
blok; na kraju se obrađeni knjižni blok spaja s knjižnim koricama.

12. Definiraj pojam grafičkog dizajna-oblikovanja! GRAFIČKI DIZAJN – OBLIKOVANJE-

Objedinjuje autorov sadržaj i izdavačke zahtjeve u novu cjelinu posredovanu tehnikom – u
grafički proizvod.Dizajner osmišljava novu cjelinu kombinacijom strukturalnih elemenata
grafičkog medija (pismo, slika, papir) i izborom grafičke tehnologijeKompetencija u procesu
pripreme i dizajniranja – osjetljivi, moguće nesuglasice na stručnom polju vizualnog oblikovanja
– usklađenost optičkih težina dodavanjem ili oduzimanjem nekog elementa strukture,
MOGUĆE INTERVENCUJE - u procesu grafičke pripreme dizajnira se izvorni sadržaj.

13. Godina postanka tiskarstva? Kao datum postanka tiskarstva neprijeporno vrijedi 1450.
godina u kojoj je Johannes Gutenberg u Mainzu završio tisak svoje Biblije s 42 retka.

14. Prva hrvatska tiskana knjiga(naziv knjige i godina tiska)? Prva hrvatska tiskana knjiga jest
glagoljicom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora. Tiskanje je dovršeno 22. veljače 1483.
godine.

15. Što je to litografija? tiskovni postupak – litografiju (kamenotisak).Tiskovna površina kod ovog
postupka praktički počiva u istoj ravnini sa slobodnom površinom.Razlika između tiskovne i
slobodne površine, koja je inače kod visokog i dubokog tiska postignuta razlikom u razini, tj.
reljefom, ovdje je nadomještena različitim afinitetom prema tiskarskoj boji, odnosno prema
vodi; tiskovni se postupak zasniva na natagonizmu između masnih supstanci i vode.

16. Definicija pisma u širem smislu? Pismo u širem smislu svaki sustav vidljivih oblika (crteža,
simbola, znakova i njihovih kombinacija) svjesno proizvedenih s ciljem memoriranja (čuvanja
zapisa za dulje vrijeme) i informiranja (svako novo čitanje, ima učinak obavještavanja).

17. ŠTO SU PIKTOGRAMI? zapisa priopćenja u obliku pojednostavljenih «stripova», učinjenih od

shematskih sličica ljudi, životinja, biljaka, predmeta, nastamba i slično, koji su nazvani
piktogramima.

18. Što je papirus i kada se koristio? Papirus, papiru sličan materijla za pisanje, upotrebljavan
pretežito u starom vijeku, a u Egiptu poznat od najstarijih vremena, odakle je prenesen u
Europu. S vremenom papirus počinje zamjenjivati pergament, a potpuno nestaje iz upotrebe
početkom 11. stoljeća. Poznati su papirusi pisani različitim pismima (egipatskim, koptskim,
hebrejskim, arapskim i grčkim).

19. Što je pergament i kada se koristio? Pergament pisaći materijla koji se pravi od neštavljenih
očišćenih i krečom životinjskih koža
 (ovčjih, kožjih, telećih). Upotreba pergamenta je započela u Egiptu i Aziji u 2. tisućljeću prije
Krista. U 4. i 5. stoljeću u Rimu i Carigradu pergament se za vrijedne rukopise bojio crvenom
bojom. Nakon pronalaska tiskarskog stroja pergament se i dalje upotrebljavao zbog svoje
trajnosti, i to najčešće za izradu crkvenih i školskih knjiga.

20. PISALICE
- kao pisalice služili drveni štapići, komadi kamena, metalne šipke, kistovi, različite
krede, pera od peradi, a u novije vrijeme to su olovke

21. Opiši princip fotosloga! Fotoslog-Radi na principu fotografije

Koriste se matrice ili pismovni diskovi za kreaciju tiskovnog sloga
Matrice ili stakleni diskovi sadrže snimak svih znakova koji će se koristiti u slogu
dva različita pristupa
- matrični redak sniman odjednom (linotype)
- snimanje pojedinačnih slovnih znakova
(monotype)

22. Definiraj tisak(općenito i u užem smislu)! Općenito:specifičan postupak umnožavanja

(tiskovni postupak) pomoću prikladne tiskovne forme.
Uži smisao: faza grafičke proizvodnje u kojoj se tiskovna forma dovodi u kontakt s papirom ili
drugim nositeljem tiska i djelovanjem sile prenosi boja s tiskovne forme na papir (tisak).

23. Definiraj otisak! Otisak - slika koju tiskovna forma ostavlja na papiru (ili drugoj tiskovnoj formi)
u uzajamnom dodiru a pod djelovanjem pritiska. Radi se o prenošenju boje, koja je prethodno u
jednoličnom sloju nanesena na tiskovnu površinu forme - direktan tisak daje uvijek obrnutu
(lateralno inverznu) sliku tiskovne forme, a indirektan tisak daje otisak identičan tiskovnoj formi.

24. KOJE SU OSNOVNE TEHNIKE TISKA?

VISOKI TISAK-Knjigotisak, fleksotisak, leterset, drvorez, linorez, karton – tisak
PLOŠNI TISAK-Offsetni, litografski, svjetlotisak, dilitotisak, monotipija DUBOKI TISAK-
Bakrotisak, čelični tisak, termografski tisak, tiflografski tisak, bakrorez, bakropis, aquatinta,
mezzotinta, suha igla
PROPUSNI TISAK-Sitotisak

25. Što je to visoki tisak i koji su oblici visokog tiska? VISOKI TISAK-Postupak koji se sastoji
u izradi i otiskivanju tiskovne forme s povišenom (reljefnom,izbočenom) tiskovnom
površinom.Glavni su mu predstavnici knjigotisak,novinski rotacioni tisak i fleksografski
tisak.Knjigotisak se služi tiskovnim formama koje mogu biti ručni ili strojni slogovi, te klišeji
izrađeni rezbarenjem (gravurom). Knjigotisak, fleksotisak, leterset, drvorez, linorez, karton –
tisak

26. Što je to duboki tisak? DUBOKI TISAK-Tiskovni postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju
tiskovnih formi sa udubljenom tiskovnom površinom.Tiskovna je forma najčešće od bakra ili
čelika,pa su bakrotisak i čelični tisak glavni predstavnici dubokog tiska.Tiskovna se površina
izdubljuje bilo ručno – graviranjem (bakrorez), bilo mehanički – jetkanjem (bakropis,
heliogravura). Prije otiskivanja forma se obilno natopi bojom, koja se zatim prikladnim načinom
odstranjuje s izbočenih tj. Slobodnih dijelova forme; boja, koja se zadržala u udubljenjima
prenosi se otiskivanjem na papir.

27. Oblici dubokog tiska. DUBOKI TISAK-Bakrotisak, čelični tisak, termografski tisak, tiflografski
tisak, bakrorez, bakropis, aquatinta, mezzotinta, suha igla
 28. Što je to plošni tisak i koji su oblici plošnog tiska? PLOŠNI TISAK-Tiskovna površina
forme kod ovog postupka praktički počiva u istoj ravnini sa slobodnom površinom. Razlika
između tiskovne i slobodne površine, koja je inače kod visokog i dubokog tiska postignuta
razlikom u razini, tj. Reljefom, ovdje je nadomještena različitim afinitetom prema tiskarskoj boji,
odnosno prema vodi; drugim riječima cijeli se tiskovni postupak zasniva na antagonizmu
između masnih supstanci i vode. Predstavnik plošnog tiska je kamenotisak (litografija) Offsetni,
litografski, svjetlotisak, dilitotisak, monotipija
29. Što je to propusni tisak i koji su oblici propusnog tiska? tisak pomoću propusne mrežice
slične rasterskoj koja na određenim mjestima propusti boju. PROPUSNI TISAK-Sitotisak i ink-
jet tisak

30. Osnovna podjela tiskarskih strojeva je prema načelu djelovanja pritiska:

•tiskarske strojeve na načelu ploča o ploču
•tiskarske strojeve na načelu valjak o ploču
•tiskarske strojeve na načelu valjak o valjak

31. podjela tiskarskih strojeva uzima u obzir oblik papira na kojemu se tiska:
•tiskarski strojevi za tisak na arcima
•tiskarski strojevi za tisak na rolama

32. Podjelom prema načinu rada, tiskarski se strojevi djele na:

•ručne preše
•poluautomatizirane strojeve
•automatizirane strojeve

33. Kada je riječ o mogućnostima otiskivanja u boji:

•jednobojnim tiskarskim strojevima
•višebojnim tiskarskim strojevima

34. ŠTO JE CIP4?

- organizacija za razvitak standarda

35. PRINT ON DEMAND (POD): tiskarska tehnologija koja omogućuje da se cijela knjiga tiska u
roku od svega nekoliko minuta

36. Što je to Post-script? -opisni jezik razvijen od Johna Warnocka -omogućava opisivanje
stranica,podržava interpretaciju rasterske grafike i beizirevih fontova.

37. ŠTO je to Raster i vrste rastera? -prozirna staklena ploča s tamnim vodoravnim i okomitim
linijama koje se međusobno sijeku pod 90°, tvoreći rastersku mrežicu s malim prozirnim
kvadratićima(bakrotiskarski, fini, gravirani, grubi, kontaktni, kružni, linijski, pravokutni, zrnčasti)

38. Rasterska reprodukcija-raščlanjivanje višetonskih slika u sićušne rasterske točkice

--------------------------------------------------------TEMA 2--------------------------------------------------------------------

39. DEFINICIJA TIPOGRAFIJE. Tipografija je vještina u ponovljenom korištenju tipografskog

materijala, svaki puta u skladu s postavljenim ciljem, u raspoređivanju tipografskih slova na
plohi na takav način da tekst postaje čitatelju što pristupačniji.
40. DIJELOVI KNJIGE
- uvodni dio – prednaslov, naslovni list, posveta, sadržaj,predgovor i uvod
- zaključni dio – pogovor, dodatak, popis literature, glosarij,kazalo i eventualne oglase
 41. TIPOGRAFIJA NA RAZINI KNJIGE
- Format i uvez, rub, priparne stranice, naslovni arak (zaštitni/naslovni list, posveta itd.),
glavni dio knjige.
42. TIPOGRAFIJA NA RAZINI TEKSTA
- Znakovi interpunkcije, odlomak, inicijali, isticanje u tekstu, pismovne veličine,
uvlačenje, okvir, boja
43. KNJIGA – PROCES KREIRANJA/OBLIKOVANJA
- postavljanje rasporeda (stila) stranice – dizajn, tipografija
- priprema teksta
- priprema slika za reprodukciju – skeniranje i korekcija
- kreiranje digitalnog dokumenta – postavke
- ispis
- uvez
44. FORMATI KNJIGA
- tanka knjiga većeg formata
a) dojam slikovnice
- debela knjiga manjeg formata
a) odgovara pojmu “rječnik”
- tanja knjiga vrlo velikog formata
a) odgovara pojmu “atlas”

45. DTP (DESKTOP PUBLISHING) - STOLNO IZDAVAŠTVO

- Oblikovanje publikacija uz pomoć računala i odgovarajućih programskih alata (za
oblikovanje teksta, grafičkih alata – za vektorsku i rastersku grafiku, za prijelom i web
izdavaštvo)
- POGLEDAJ PREZ ZA VIŠE INFORMACIJA!!
46. KNJIGA PRINCIP DIZAJNA
- kontrast – izbjegavanje elemenata koji su slični – ako nisu isti onda ih treba napraviti
potpuno različitima
- ponavljanje – vizualnih elemenata (boja,oblika, tekstura, veličina,...) – organiziranost i
jedinstvo
- poravnanje – svaki element na stranici smješten je tako da se stvori vizualna veza s
drugim elementom – čisti, svježi izgled
- blizina – dijelovi koji su povezani trebali bi biti grupirani – organizacija informacija,
izbjegavanje prenatrpanosti, jasna struktura
- Znati iz prez o RGB i CMYK +monotonost, analogno, komplementarno itd.
- POGLEDAJ PREZ ZA VIŠE INFORMACIJA!!

---------------------------------------------------------------------TEMA 3--------------------------------------------------------

47. VARIJABILNE RITMIČKE VRIJEDNOSTI

a) razmak između riječi

b) razmještaj bjelina
c) prored
d) raspored redaka
a) RAZMAK IZMEĐU RIJEČI

b) RAZMJEŠTAJ BJELINA

 Spontani razmještaj bjelina u pismovnoj plohi može ponekad izazvati neugodne „rijeke“ i
„potoke“, svijetle krivudave pruge, koje teku okomito na smjer čitanja i ometajufont.
 Slično djeluju i jednake ili slične rječi, ako u tekstu dolaze jedna ispod druge.

c) PRORED
d) RASPORED REDAKA

 Naglašena razlika u dužinama redaka - daje snažno gibanje koje može nepovoljno utjecati na
čitljivost
 Neznatna razlika u dužinama redaka - oslabljuje ritmičku igru i ostavlja ružan dojam
 Umjeren kontrast što ga pokazuju dužine redaka – djeluje kao prirodno odvijanje teksta
 Izjednačenost redaka - besmisleno nasilje nad tekstom koje razara čitljivost

48. SLOBODNO RITMIČKO OBLIKOVANJE

a) Pismovna veličina
b) Format sloga
c) Format papira
d) Bijele plohe

49. PISMOVNA VELIČINA

 Za idealnu čitljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku.

 Razmak između riječi je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova.

50. FORMAT PAPIRA

 Raspolavljanjem ili sastavljanjem dvaju standardnih formata dobivamo uvijek iste proporcije
kod svih razreda osnovnog reda A i dopunskih redova B, C, D.
 Svaki red je podijeljen na razrede od 0 do 12.
 Glavni red A je proritetnii treba ga primijeniti prvenstveno, tj. svuda gdje je moguće bez
otpadaka.
 Dopunski red B je namijenjen da u slučaju potrebe zamijeni glavni red A.
 Jedna stranica ishodnog formata iznosi mu točno 1000mm (B0 = 1000 × 1414 mm).
 Označavanje bilo kojeg standardnog formata obavlja se naznakom reda i razreda, npr. A4,
B1, C3 i sl.

51. TIPOGRAFSKI MJERNI SUSTAVI

 Didotov cicero (12 pt)

 Angloamerički cicero (pica) – u točama
 Milimetar
 Inch

52. KOREKTURNI ZNAKOVI

Pronađene pogreške obilježavamo korekturnim znakovima:

a) tekstualni
b) rubni
a) TEKSTUALNI

b) RUBNI
---------------------------------------------------------------------TEMA 4--------------------------------------------------------
53. PISMO - sačinjavaju ga svi slovni i ostali znakovi kojima je zajedničko da su jednoobrazni i da
svojim oblikom odgovaraju jedan drugom. U engleskom jeziku za taj pojam se koristi termin
"typeface".
54. POJAM SLOVA ne obuhvaća samo slova u klasiĉnom smislu (alfabet), već i brojke, znakove
interpunkcije, specijalne znakove i sl., pa ĉak i praznine

Osnovna pismovna linija (engl. baseline) jedna je od najvažnijih kategorija za estetski i harmonizirani,
ljudskom oku privlaĉni izgled pisma

• Zamišljena linija na kojoj leže sva slova nekog pisma složena u redak teksta

• Na njoj leže slova L, a, b, m, h, H, N, itd., a ispod nje prolaze silazne linije slova, g, j, p, itd.

• Najvažnija uloga pismovne linije je ta da slova razliĉitih pisama i razliĉitih veliĉina složena jedna
kraj drugog ne "plešu", već da izgledaju ujednaĉeno i harmonizirano

55. FONT - ovaj pojam se danas obavezno koristi kao sinonim za pismo, pa cak i za porodicu
pisama, potječe iz doba olovnih slova i ima ponešto drukčije značenje
56. PISMOVNI REZ predstavlja način izvedbe pismovne slike tipografskog pisma - pismovni rez je
odrečena stilizacija nekog pisma.

57. PORODICA PISAMA - porodica nekog pisma sastoji se od svih rezova nekog određenog pisma
(npr. pismo Futura u svim svojim rezovima čini pismovnu porodicu Futura)
58. PODJELA PISAMA -Dvije ideje oko podjele pisma:
- 1. pisma se razlikuju po povijesnom kriteriju
- 2. pisma se dijele prema optičkim i geometrijskim karakteristikama
- Pogledaj prez 4 od sl 21-27 za više info, jer je ovo bila jedna prez na auditornima
59. ŠTO JE PISMO
- Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U širem smislu to je svaki
sistem vidljivih oblika namjerno proizvedenih u svrhu memoriranja i obavještavanja
- Razlikujemo povijesno nekoliko vrsta pisama:
 a) slikovno
b) pojmovno (logografsko)
c) slogovno (pojmovno-silabiĉko)
d) slovno (alfabet)
e) tipografsko
60. SLIKOVNO PISMO-Preteča pisma je komunikacija pomoću predmeta - složeno kamenje,
prelomljene grančice, strelice i sl. UKLJUČUJE PIKTOGRAME
61. POJMOVNO PISMO-uključuje ideograme-slj pitanje objašnjava.
62. ŠTO SU PIGTOGRAMI I RAZLIKA IZMEĐU IDEOGRAMA
- Piktogrami su zapisi - priopćenja načinjeni nizanjem shematskih sličica ljudi, životinja,
predmeta, nastamba i sl – SLIKOVNO PISMO

-Ideogrami su shematiziraniji oblici slikovnog predočavanja koji postaju nositelji

pojedinih riječi i pojmova koji se mogu dovoditi u odnose i stvarati asocijacije na
apstraktne, afektivne i relacijske pojmove.

63. SLOGOVNO ILI SILABIČKO PISMO

- Kod slogovnog pisma svaki se znak odnosi na jedan gramatički slog, npr kretsko
linearno pismo, hebrejsko i arapsko pismo.
- Slogovno pismo razvilo se tako da se znak za pojam (ideogram) ili riječ (logogram)
počeo odnositi samo na prvi slog te riječi, ili se više ideograma kratkih riječi slagalo
zajedno da bi se dobilo približni fonetski sastav neke duže riječi.
64. SLOVNO PISMO ILITI ALFABET
- Alfabet se nalazi na kraju razvojnog lanca pisma
- 26 do 36 znakova su grafemi, koji su znakovi za pojedine glasove foneme
- Smatra se da su prvi tvorci alfabeta Feniĉani, iako ima i drugih teorija.
65. Glagoljica
- Glagoljica je slavensko pismo, nastalo u 9. st. na balkanskom poluotoku
- Koristi karakteristične kružiće
- Kao autor glagoljice često se uzima Konstantin –Ćiril
- Oko 1100. g. na Krku, pored Baške, nađena je Bašćanska ploča s našim najznačajnijim
glagoljskim natpisom.
66. TIPOGRAFSKO PISMO
- U 15. st. (1450. g.) Johann Gutenberg pronalazi pomična slova i tiskarski stroj, što
stvara potrebu za jasno izoliranim svakim znakom, definiranjem njegovog oblika i
smještajem unutar raspoloživog pravokutnika
67. GEOMETRIJA SLOVA
- U svim slovnim znakovima možemo pronaći neke oblike koji su više - manje
zajednički – to su zapravo elementi koji tvore jedno slovo, mada to ne znači da ćemo
u svakom slovu naići na sve te dijelove
- PROĐI SL 69 -77
68. VELIČINA PISMA mjeri se u tipografskim točkama (pt) i jednaka je plohi koja je dostupna za
kreiranje pojedinog znaka
69. Oblikovna jedinica
- Slovo – riječ: neposredno isticanje
- Odlomak: posredno isticanje - način poravnanja teksta – uvlake
70. Neposredno isticanje
- Djeluje izravno – pomoću slova, jasnim kontrastom njihovih oblika (pismovni rez ili
pismovna veličina)
- Svako je isticanje nešto neuobičajeno, a što nužno uvjetuje postojanje i nečeg
običnog i redovnog (normalan izgled slova). Treba izbjegavati suvišno isticanje. Tamo
gdje je sve istaknuto, nije ništa istaknuto.
- Prođi prez za ovo, previše za sažeti..
- Kontrast pozadine i slova (crna pozadina, bijela slova) koristi se da se nešto jako
istakne jer oko nije naviknuto na takva slova
71. Posredno isticanje
- poravnanje (horizontalno vertikalno)
- uvlake
- okviri
72. BJELINA IZMEĐU SLOVNIH ZNAKOVA
- Prođi prez sl 128 do 135
- Znati razliku između trackinga i kerninga jer je bilo na auditornima

Kerning

-u velikoj mjeri utjeĉe na ĉitljivost teksta

-obavezan je u naslovima koji imaju povećana slova

-potpuno podrezivanje se naziva “priljubljuvanje” gdje se slika susjednih slova

dodiruje

.
Tracking uključuje podešavanje razmaka kroz cijelu riječ. Kada se odredi pravilan
razmak, koristi se tracking, za isti razmak između svakog slova odjednom. Koristi se za
izmjenu razmaka između slova za neke posebne fontove.