Tisak – umnožavanje informacija prenošenjem tiskarskog bojila na tiskovnu podlogu u nekoj tiskarskoj tehnici

Tiskarska tehnika – vrsta, postupak otiskivanja

Tiskovna forma – matrica koja služi za umnožavanje informacija; površina se sastoji od tiskovnih i slobodnih
površina
Tiskarsko bojilo – sredstvo za prijenos informacija u procesu tiska (pasta, ink, toner)
Tiskovna podloga (medij) – materijal na koji se prenose informacije u procesu tiska

KLASIFIKACIJA TISKARSKIH TEHNIKA

A) Prema načinu otiskivanja
Direktne tiskarske tehnike
- vrste tiskarskih tehnika kod kojih se tiskarsko bojilo prenosi s tiskovne forme na tiskovnu podlogu u direktnom
kontaktu
primjer: duboki tisak, flekso tisak, sito tisak
Indirektne tiskarske tehnike
- vrste tiskarskih tehnika kod kojih se tiskarsko bojilo prenosi s tiskovne forme na tiskovnu podlogu na
indirektan način, putem prijenosnog elementa (gumeni valjak, tampon, …)
primjer: offset tisak, suhi offset tisak, tampon tisak
Bezkontaktne tiskarske tehnike
- vrste tiskarskih tehnika kod kojih se tiskarsko bojilo prenosi na tiskovnu podlogu bez posredovanja tiskovne
forme (eventualno virtualna tiskovna forma) i bez kontakta (mogu biti direktne i indirektne)
primjer: digitalne tiskarske tehnike poput elektrografije, ink jet tehnike, …
B) Prema građi (konstrukciji) tiskovne forme
Tehnika visokog tiska, dubokog tiska, sitotiska i plošnog tiska

C) Prema obliku tiskovne podloge

Tisak na arke (iz arka)
- ekonomičan kod manjih i srednjih naklada
- kvalitetan paser
- mogudnost otiskivanja na vedim gramaturama papira

Tisak iz koluta (kotura, role) – rotacije

- vede brzine rada
- za velike naklade
- izlaganje papira u arcima ili u kolutu
- mogudnost otiskivanja na manjim gramaturama
D) Prema namjeni (vrsti grafičkih proizvoda)
-Novine, revije, časopisi, …
- različite naklade (prevladavaju velike) – novinske rotacije, revijalne rotacije (veliki formati)
- Knjige, katalozi, prospekti, …
Manje do velike naklade – tisak iz arka, revijalne rotacije (Etikete, ovici, vredice) …
Velike naklade – rotacije manjih formata (Ambalaža od kartona, valovite ljepenke, papira, laminata…)
Različite naklade – tisak iz arka, rotacije

Klasične tiskarske tehnike – tehnike otiskivanja kod kojih se otisak prenosi na tiskovnu podlogu pomodu
tiskovne forme.
Podjela tiskarskih tehnika
• VISOKI TISAK
• PLOŠNI TISAK
• DUBOKI TISAK
• SITOTISAK
A) VISOKI TISAK
- tiskovne površine izdignute su na tiskovnoj formi
- tiskarsko bojilo nanosi se na izdignute površine i s njih se pod pritiskom prenosi na tiskovnu podlogu
Glavni predstavnici:
1. Knjigotisak 2. Letterset 3. Fleksotisak
KNJIGOTISAK
- direktna tiskarska tehnika koja je sve manje u upotrebi (duga izrada tiskovne forme, lošija kvaliteta tiska)
- tiskovne forme prije metalne (olovo, cink, magnezij), a danas sintetičke (nyloprint, dycril)
- bojilo spada u gušda tiskarska bojila

LETTERSER ILI SUHI OFFSET

- indirektna tiskarska tehnika: otisak se s tiskovne forme prenosi na gumeni valjak, a potom na tiskovne
podlogu
- tiskovne forme su fotopolimerne ploče
- kvalitetniji otisak u odnosu na knjigotisak (veda gustoda obojenja i bolji kontrast)
- više valjaka za razribavanje bojila
-bojilo po sastavu slično knjigotiskarskom (ljepljivije)
FLEKSO GRAFSKI ILI FLEKSOTISAK
- direktna tiskarska tehnika
- tehnika fleksotiska ima vrlo veliku ulogu na području tiska ambalaže (transportne i reklamne kutije, reklamne
tiskanice, etikete, plastični filmovi za izradu vredica i omotnica, trake laminata za tetrapak, ovici za salame,
papirni omoti, papirnate vredice itd.)
- tiskovna forma fleksotiska izgrađena je od fleksibilnog materijala (guma, polimer) što omoguduje otiskivanje
na širokoj paleti materijala, različitih površinskih svojstava( papir, karton, valovita ljepenka, celofan, film, folija,
laminat)
Bitne specifičnosti fleksotiska
- Tekude boje, malog viskoziteta
- Otiskivanje velikih površina punog tona
- Mekane, fleksibilne tiskovne forme podložne su deformaciji koja utječe na povedane priraste rasterskih
tonskih vrijednosti (finode rastera = 20-60 lpc)
- Aniloks rastrirani valjak za nanošenje boje na tiskovnu formu (odabirom rastera kontroliramo nanose boje)
Problemi neujednačenog pritiska TF i podloge:
a) premali - boja se ne prenosi na tisk. podlogu
b) preveliki - boja se istiskuje oko rubova tisk. elementa (izobličenje tisk. elementa)
TISKOVNE FORME FLEKSOTISKA
• Fleksibilnost TF omoguduje materijal (guma ili polimer)
• Strukturno gledajudi, TF fleksotiska je višeslojne, varijabilne građe
Postoje tri tipa fleksografskih tiskovnih formi:
1. gumene ploče iz kalupa
2. laserski izdubljene/gravirane gumene i polimerne ploče
3. kalup ploče proizvedene od prirodne ili sintetske gume na matrici ili kalupu

Načini izrade fleksografskih tiskovnih formi:

1. Analogni (konvencionalni) postupak
- sistem izrade matrice (guma) i fotokemijski (polimer)
2. Digitalni (laserski) postupak
Klasična izrada gumenih fleksografskih tiskovnih formi
1. Izrada metalne (magnezij) protuploče
2. Izrada kalupa/matrice
3. Izrada gumene tiskovne forme
CtFlex proces:
1. imaging "in the round"
2. "computer-to-sleeve"
Prednosti CtFlex tehnologije:
• eliminacija filma u procesu izrade (krade vrijeme izrade, ušteda na materijalu i troškovima izrade filma)
• jednostavnija izrada
• film se može oštetiti ili uništiti (dig. slika uvijek je konzistentna, jasna i oštra)
• kvaliteta tiska je bolja (finiji raster bez prirasta tonskih vrijednosti)
• film je dimenzionalno nestabilan što može uzrokovati problem s paserom u tisku
• manja mogudnost iskrivljenja tiskovne forme (osvjetljavanje u krug)
• izmjene na tiskovnoj formi brže se realiziraju
• manje štetnog otpada koji treba pravilno uskladištiti/razgraditi (dodatni troškovi) – rezultat toga je sigurniji
razvoj tehnologije
TISKOVNA JEDINICA fleksotiska
Standardno se sastoji od:
- Jedinice za obojenje
- Aniloks valjka
- Temeljnog valjka (s tiskovnom formom)
- Tiskovnog valjka
Vrste jedinica za obojenje: s prijenosnim valjkom, s dvostrukim rakel valjkom

ANILOKS VALJAK
• Važan faktor u cjelokupnom sistemu
• Razlikujemo kromirane i keramičke aniloks valjke
• Površina valjka rastrirana je mrežom delija (udubina) koja omoguduje regulaciju obojenja u procesu tiska
• Ovisno o podlozi na koju se otiskuje te o tiskovnoj formi, postoje različite finode rastera aniloks valjka kao i
različite dubine delija (finoda rastera aniloks valjka nekoliko puta je veda od finode rastera TF)
BOJE fleksotiska
• Vrste fleksografskih boja:
1) Na bazi vodenog otapala
2) Na bazi alkoholnog otapala
3) UV boje
• Osnovne karakteristike:
 Tekude boje, male viskoznosti
 Kratak put od bojanika do podloge (brzo sušenje)
 CMYK i Pantone sistemi separacije
 Neškodljive za zdravlje jer se koriste tiska ambalaže za prehrambenu industriju
SISTEMI STROJEVA fleksotiska
1.Centralni sistem
- tis. jedinice sa zajedničkim tis. valjkom
- dobar registar kod višebojnog tiska
- pogodan za tanke podloge
- mana: samo jednostrani tisak
2. Linijski sistem
- odvojene tis. jedinice složene horizontalno
- loš registar kod višebojnog tiska zbog razmaka među tis. jedinicama
- pogodan za tisak na valovitu ljepenku (veliki format strojeva) te naljepnice (mali format strojeva)
3. Sistem “toranj”
- odvojene tiskovne jedinice složene vertikalno
- loš registar kod višebojnog tiska na rastezljivim podlogama
B) PLOŠNI TISAK
- tiskovne površine iste su visine kao i slobodne površine na tiskovnoj formi ali se međusobno razlikuju po
svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
- tiskarsko bojilo nanosi se na cijelu površinu tiskovne forme, ali se prihvada samo na tiskovne površine, s kojih
se potom prenosi na prijenosni valjak te na tiskovnu podlogu
Glavni predstavnici:
1. Kameno tisak (kameno litografija)
2. Kolotipija
3. Offset tisak
4. Di-litografija

KAMENOTISAK – KAMENOLITOGRAFIJA
- direktna tiskarska tehnika kod koje se koristi kamena tiskovna forma
- upotrebljavana u začetku razvoja litografije (danas se koristi samo u umjetničkoj reprodukciji)
- prije nanošenja bojila, slobodne površine moče se s vodom
KOLOTIPIJA
- direktna tiskarska tehnika kod koje se koristi staklena tiskovna forma na kojoj se nalazi svjetlo-osjetljivi sloj
želatine
- upotrebljavana u začetku razvoja litografije (danas se koristi samo u umjetničkoj reprodukciji)
- vrlo visoka kvaliteta otiska
- male naklade, mala otpornost tiskovne forme
DI-LITOGRAFIJA
- direktna tiskarska tehnika razvijena specijalno za tisak novina
- tiskovna forma je u direktnom kontaktu s tiskovnom podlogom, samo što se prethodno vrši močenje
slobodnih površina s otopinom za močenje
- time se dobila velika otpornost na naprezanje u tisku i stabilnost otiska tijekom tiska cijele naklade

OFFSET TISAK
- Tehnika offset tiska, kao predstavnik plošnog tiska, najraširenija je tehnika tiska danas
- Odlikuje se visoko kvalitetnim otiskom niske proizvodne cijene (jednostavan i povoljan pripremni postupak te
visokokvalitetna konstrukcija tiskarskih strojeva)
Indirektna tehnika tiska – otisak se s tiskovne forme prenosi na offsetni valjak, a zatim na tiskovnu podlogu
Proizvodi koji se otiskuju u offset tehnici tiska: blokovska roba, letci, plakati, prospekti, katalozi, knjige, časopisi,
novine, komercijalna kartonska ambalaža (kutije)
- U samom procesu tiska tiskovne površine na sebe privlače tiskarsko bojilo dok ga slobodne površine odbijaju
Tiskovna forma offset tiska kompleksne je građe – tiskovne i slobodne površine gotovo su u istoj ravnini
Proces otiskivanja zasniva se na fizikalno kemijskim pojavama hidrofilnosti (hidrofobnosti) i oleofilnosti
(oleofobnosti)
Slobodne površine – hidrofilne / oleofobne
Tiskovne površine – oleofilne / hidrofobne
- U samom procesu tiska tiskovne površine na sebe privlače tiskarsko bojilo dok ga slobodne površine odbijaju
Takvo što omoguduju:
1. uređaj za vlaženje – pomodu otopine za vlaženje moči tiskovnu formu na mjestima slobodnih površina
(hidrofilne) čime sprečava hvatanje tiskarskog bojila na slobodne površine (postaju oleofobne)
2. uređaj za bojenje – omoguduje nanošenje tiskarskog bojila na tiskovnu formu; bojilo se prihvada samo na
tiskovne površine (oleofilne i hidrofobne)
TISKOVNE FORME offset tiska
• Danas u upotrebi monometalne aluminijske ploče te polimerne ploče
NAČINI IZRADE OFFSETNIH TISKOVNIH FORMI:
1. Klasični postupak
2. CTP postupak
UREĐAJ ZA BOJENJE - Namjena uređaja: prijenos tiskarskog bojila na tiskovnu formu i kvalitetno razribavanje
tiskarskog bojila
VRSTE UREĐAJA ZA BOJENJE:
1. KLASIČNI BOJANIK S NOŽEM ( duktor, nož bojanika, zonski vijci)
2. BOJANIK S ZONSKIM PLOČICAMA (duktor, zonska pločica, pogonski mehanizam)
3. BOJANIK S ZONSKIM VALJČIDIMA (elektromotor, potenciometar, prijenos, valjčid)
UREĐAJ ZA VLAŽENJE - Namjena uređaja: prijenos otopine za vlaženje na tiskovnu formu
- Vrste uređaja:
a) Vibrirajudi valjak
b) Kontinuirani prijenos
c) Indiraktan prijenos
d) Prijenos četkama
e) Prijenos štrcanjem
ULAGADI UREĐAJ - Namjena uređaja: kvalitetno ulaganje papira u stroj
- Vrsta: pojedinačno ulaganje araka i kontinuirano ulaganje araka
BOJE offset tiska:
- Guste paste, velike viskoznosti
- Dugi put od bojanika do podloge (sporije sušenje)
- Vrlo kompleksne građe: veliki broj dodataka (katalizatori sušenja, voskovi za povedanje otpornosti na habanje,
agensi za sprečavanje preranog sušenja bojila, ...)
VRSTE STROJEVA offset tiska:
A. Prema veličini
- Strojevi malog formata
- Strojevi srednjeg formata
- Strojevi velikog formata
B. Prema broju tiskovnih jedinica
- Jednobojni
- Višebojni
C. Prema obliku tiskovne podloge
- Tisak na arke
- Tisak na rolu (rotacije)

C) DUBOKI TISAK
- tiskovne površine udubljene su na tiskovnoj formi
- tiskarsko bojilo nanosi se na cijelu tiskovnu formu, a potom se skida sa slobodnih površina pomodu elastičnog
čeličnog noža rakela
- bojilo koje je ostalo u udubinama tiskovnih površina izvlači se uslijed djelovanja pritiska tiskovnog valjka iz
udubina i prenosi na tiskovnu podlogu
Glavni predstavnici:
najznačajniji predstavnik tehnike dubokog tiska je bakrotisak kod kojeg je osnovni sloj na kojem se izrađuju
tiskovne površine izrađen od bakra
DUBOKI TISAK – bakrotisak
• Izrada tiskovne forme za tehniku dubokog tiska je skupa i dugotrajna, pa je ova tehnika isplativa samo na
velikim nakladama (ambalažna industrija)
• Otisak dobiven u dubokom tisku je izuzetno velike kvalitete
• Tehnikom dubokog tiska može se tiskati na upojne i neupojne tiskovne podloge
• Tiskovna forma najčešde se izrađuje iz bakra ili čelika
• U upotrebi je naziv bakrotisak zbog materijala tiskovne forme
Različiti oblici tiskovnih elemenata (delija):
a) Različita dubina delija
b) Različita površina delija
c) Različita dubina i površina delija
Mikropogled na:
a) Strukturu delija (tiskovnih elemenata)
b) Otisak
GRAĐA TISKOVNE FORME dubokog tiska
• Najznačajniji predstavnik tehnike dubokog tiska je bakrotisak
Oslojavanje bakrenog valjka (postupak galvaniziranja)
- Različite metode oslojavanja :
a) Metoda tankog sloja
b) Metoda Ballardovog plašta
c) Metoda debelog sloja

TIPOVI TEHNIKE DUBOKOG TISKA

• TIPOVI postupaka izrade tiskovne forme:
a) Konvencionalni bakrotisak
b) Autotipijski bakrotisak
c) Kombinirani bakrotisak
d) Gravirni bakrotisak
• Prva tri postupka danas više nisu u upotrebi, ved se koristi četvrti postupak, gravirni
• Postupak graviranja može se provoditi mehanički pomodu dijamantnih igala ili laserski
• Mogude korekture na tiskovnoj formi (+/-)
IZRADA TISKOVNE FORME bakro, duboki
1. KLASIČNI ELEKTROMEHANIČKI GRAVIRNI POSTUPAK
- Podrazumijeva 2 faze:
a) Skeniranje površine filma
b) Pretvaranje svjetlosnih signala u električne te graviranje površine Ballardovog plašta
2. POSTUPAK JETKANJA
- Jetkanje je postupak kojim se površina metala “nagriza” s određenom otopinom
- bakrena košuljica se jetka s otopinom željezo klorida (FeCl3)
- Prije samog jetkanja, na površinu bakrenog valjka nanosi se pigmentni papir koji je prethodno obrađen s
koloidnom želatinom
- Sloj se “laminira” pomodu specijalnog transfer uređaja
BOJE bakrotiska
- Jednostavnog sastava (pigment, vezivo, otapalo)
- Niskoviskozna bojila; debljina nanosa bojila je 0,8-
- Nanose se na cijelu površinu temeljnog valjka, a zatim se sa slobodnih površina skida bojilo i odvodi natrag u
posudu s bojilom
- Bojilo se uslijed djelovanja pritiska tiskovnog valjka na temeljni adhezijskim silama izvlači iz delija i prenosi na
tiskovnu podlogu
- Sušenje bojila provodi se hlapljenjem otapala (70-75%)
GRAĐA STROJEVA bakrotiska
• Strojevi bakrotiska građeni su kao rotacijski s mogudnošdu tiska rola-rola (tisak ambalaže) ili rola-arak (tisak
brošura)
• Višebojni strojevi imaju horizontalno spojeno više tiskovnih jedinica
Tiskovna jedinica bakrotiska– sastoji se od : bojanika, rakela, kade za primanje bojila koje skida rakel, temeljnog
valjka, rakela, tiskovnog valjka, sustava valjaka za transport, tiskovne podloge
Izlazni uređaji – savijanje, rezanje, klamanje

D) SITOTISAK
Naziv sitotisak dolazi od izgleda (građe) tiskovne forme koja je u obliku sita – fine mrežice napete na okvir
• Glavna odlika tiskovne forme je fleksibilnost, gipkost što omoguduje otiskivanje na neravne površine
• Na površini mrežice izrađuje se šablona - tiskarsko bojilo prolazi kroz mrežicu na “otvorenim” dijelovima
• Velika paleta materijala na koje je mogude otiskivanje: tekstil, metal, plexiglas, staklo, plastika, koža, drvo,
papir, ljepenka , ...
MREŽICA ZA SITO
• Kao mreža upotrebljavaju se tkanine izrađene od:
a) Sintetskih vlakana (poliester, nylon, perlon)
b) Prirodnih vlakana (svila)
c) Metalnih vlakana (čelik, nikal, krom)
• Mrežicu definira gustoda (finoda) mreže (15-250 niti/cm), debljina niti, širina otvora očice
OKVIRI ZA SITO
• Uloga okvira je držanje čvrsto napete mrežice • Moraju biti otporni na mehaničke deformacije
• Okviri se izrađuju od:
a) Metala (aluminij, čelik) – vedi formati i naklade, kvalitetniji paser; mrežica se ljepi na okvir
b) Drva – manji formati i naklade; sklon deformaciji; mrežica se pričvršduje čavlidima
Napinjanje mrežice na okvir izvodi se na 3 načina:
1) Ručno – manja preciznost, nejednolika napetost mrežice
2) Mehaničko – veda preciznost, istovremeno napinjanje više okvira
3) Pneumatsko – stezače pokrede komprimirani zrak; najpreciznije napinjanje
IZRADA TISKOVNE FORME sitotiska
1. Fotomehanički postupak
- Razlikujemo direktan i indirektan fotom. postupak
- Sito se osloji kopirnim slojem s obje strane, osuši i potom osvjetljava kroz kopirni predložak
- Slijedi ispiranje vodom ili razvijačem te sušenje

2. Computer to Screen postupak

- Kod vedih formata sita i vedih naklada, koristi se metoda Computer to Screen kod koje se mrežica oslojava s
emulzijom na koju se nanosi ink jet bojilo (otisak)
- Slijedi sušenje i ispiranje s vodom
3. Postupak elektroformiranja sita
-Mrežica je od nikla i koristi se za rotacijski sitotisak
-Postoji nekoliko opcija izrade šablone
-Zajedničko svima je nanošenje sloja (foto)polymera, a potom daljnja obrada (ink jet ili laser)
OTISKIVANJE NA TEKSTIL sitotisak
- Ovisno o broju boja, tiska se na odgovarajudem stroju
- Konstantno se prati kvaliteta otiska i jasnode boja, oštrina i eventualna puštanja boja, visina tiska, pozicija
tiska, duljina međusušenja
FIKSIRANJE TEKSTILA: fiksiranje tekstila omoguduje termo tunel koji jamči visoku postojanost boje kod pranja,
sprječava pucanje i blijeđenje boje
BOJE sitotiska
- Postojane, otporne na različite utjecaje
- Debeli nanosi otisnutog bojila na tiskovnim podlogama (do 60 µm)
- Sastav boje za sitotisak ovisi o tiskovnoj podlozi na koju se otiskuje – potrebno je podesiti viskoznost i nijansu
boje (dodaju se razrjeđivači, voda, usporivači sušenja boje, sušila, lakovi, ...)
- Koristi se veliki spektar boja zbog različitih svojstava tiskovnih podloga na koje se otiskuje
METODE SITOTISKA
A) “Flat to flat/Flatbed” metoda
B) “Flat to round” i “Body printing” metoda
C) “Round to round/Rotary print” metoda