SREDNJA KOLA ZLATAR

BRAE RADIA 10

PREDMET: SOR

TEMA: PISAI (PRINTERI) I SKENERI

PREDMETNI NASTAVNIK: Bojan Rogina

IZRADILI: Ivan imec i Lea Trampu

Sadraj:
1.)Uvod
2.) Povijest razvoja printera
3.) Vrste printera
4.) Podjela printera
5.)Skener
6.)Skeniranje
7.)Format skenera
8.)Vrste skenera
9.)Postupak skeniranja
10)Nain rada skenera
11.)Brzina skeniranja
12.)Broj bita po boji

1.UVOD
Kako bismo izbjegli puno pisanja u vie primjeraka ili kopiranje, vrlo brzo su se razvili
skeneri koji su to olakali. Najprije su se razvili crno-bijeli, nedugo nakon njih skeneri u boji,
a potom i skeneri u 3D tehnici. Danas se najvie koriste skeneri u boji za pohranu i naknadnu
obradu slika. Upotreba skenera sve vie raste u dostie ak i printere. Sve brim razvojem
komunikacijskih prometa pomou raunala vjerovatno e skeneri biti sve bolji, bri i
efikasniji, ako ne i s nekim dodatnim funkcijama koje e obavljati umijesto raunala.
Potranja za skenerima danas je ve zamalo kao i za printerima. Zbog svoje relativno niske
cijene i razvojem za postignute jednostavnosti rukovanja njima, postali su veoma popularni u
svijetu. Za to postoji veoma dobar razlog, skeneri omoguavaju vrlo lako ubacivanje slika,
lanaka, itd.
Printeri su ureaji za ispis informacija iz raunala na papir ili neki drugi printabilni medij.
Jedan su od najee koritenih izlaznih jedinica na raunalu. Razlikujemo vie
konstrukcijskih tipova printera: matrini, inkjet, laserski, sublimacijski, ...

Trenutno se u upotrebi nalazi veliki broj raznih vrsta printera koje dijelimo na:
1. PRINTERI S UDARCEM

Printeri s udarcem jo se zovu i printeri s dodirom, a to su printeri koji na papiru ostavljaju

trag uz pomo mehanikog udarca. Takav se nain otiskivanja znakova koristio ve na prvim
strojevima (Gutenbergov tiskarski stroj).
U skupinu printera s udarcem spadaju:
1.) Printeri s polugom
2.) Printeri s bubnjem
3.) Printeri s metalnom vrpcom ili lancem
4.) Printeri s iglicama (matrini)
5.) Printeri s lepezom ili eljem

2. PRINTERI BEZ UDARCA

Ovi printeri predstavljaju takvu vrstu printera koji ispisuju znakove na medij bez mehanikog
udarca. Ovakav nain otiskivanja znakova je neto noviji i ima prednost u odnosu na printere
s udarcem.
U skupinu printera bez udarca spadaju:
1.) Inkjet printeri
2.) Laserski printeri
3.) Termalni printeri
4.) Sublimacijski printeri
5.) Solid-ink printeri
6.) LED printeri

Printeri s polugom
Printeri s polugom spadaju u printere s dodirom i to su najstariji printeri.
Oni se sastoje od vodoravne poluge koja s vie vrsta svih znakova dolazi pred papir, dok
eki koji se nalazi iza svake pozicije pisanja udara izabrano slovo koje se otisne na papir.
Brzina rada printera s polugom (linijskog printera) je od 30 do 300 znakova u sekundi.

Slika 1: Printer s polugom

Printeri s bubnjem
Printeri s bubnjem su linijski printeri s trajno oblikovanim znakovima ugraviranim na
vanjskom platu bubnja koji se protee cijelom duljinom ispisne linije.
Princip rada ovih printera odvija se na sljedei nain: bubanj na kojem su ugravirana slova
stalno se okree tako da se ispisivanje obavlja u letu, i to tako da se najprije ispiu sva slova A
u jednom retku, slova B u jednom retku, itd.
Prvi printer s bubnjem pojavio se jo 1955. godine.

Slika 2: Printer s bubnjem

Printeri s metalnom vrpcom ili lancem

Printeri s metalnom vrpcom ili lancem pripadaju linijskim printerima s dodirom, a imaju lanac
na kojem se nalazi vie vrsta svih znakova.
Princip rada printera s lancem odvija se na sljedei nain: lanac na kojem su jedan do drugog
nanizani svi znakovi koje printer moe otisnuti se kontinuirano kree. Izmeu papira i lanca
se nalazi vrpca navlaena bojom, a s prednje strane papira niz ekia (nasuprot znakova na
metalnoj vrpci). Svaki eki se nalazi na mjestu jednog znaka u jednom redu.
Kada, zbog okretanja lanca, eljeni znak naie na mjesto gdje ga treba otisnuti, eki udari po
papiru i nastaje otisak tog znaka. Dakle, otisak se obavlja u letu i to tako da eki pritisne
papir uz lanac tono u trenutku kada prolazi odgovarajui znak.

Ovi printeri su se najvie koristili poetkom sedamdesetih godina.

Slika 3: Printeri s metalnom vrpcom ili lancem

Printeri s iglicama
Printeri s iglicama tj. matrini printeri su najee koriteni printeri od printera s udarcem, i to
zbog niske cijene, prihvatljive kvalitete ispisa, male dimenzije i jednostavnog rukovanja.
Danas su ostali u upotrebi samo za ispis teksta jer je buka koju proizvode vrlo velika i moe
ozbiljno ometati rad. Izvor buke je udaranje iglica u papir, a ovisi o grai i vrsti printera.

Slika 4 : Izgled slova A u matrici

Printeri s lepezom ili eljem
Printeri s lepezom ili eljem pripadaju skupini serijskih printera s udarcem.
Imaju nosa znakova u obliku lepeze na kojem oni rotiraju pod kontrolom servosustava sve
dok se traeni znak ne pojavi na mjestu ispisa, gdje ga onda eki preko tintom namoene
vrpce pritisne uz papir nakon ega se nosa sa slovima, eki i vrpca pomiu do sljedeeg
ispisnog poloaja.

Slika 5: Lepeza unutar printera

Inkjet printeri
Inkjet printeri (tintni) su najrasprostranjeniji princip izrade printera. Prvi tintni printeri su se
pojavili 1976. godine. Spadaju u printere bez udarca. Ovi printeri daju mogunost viebojnog
ispisa za povoljniju cijenu ureaja.

Slika 6: Inkjet printer

Laserski printer
Podjela:
1.) Osobni
2.) SOHO
3.) Uredski
4.) Grafiki

OSOBNI laserski printeri su ureaji koji se ne trebaju odlikovati nekom pretjeranom

brzinom, a kvaliteta ispisa ne treba imati veu razluivost od 300x300 dpi .Dpi (dots per inch)
oznaava koliko e tokica laserski printer uspjeti zacrniti po jednom inu (gdje je 1 in
jednak 2,54 cm). Ukoliko je taj broj vei, slika e biti kvalitetnija.
SOHO: SOHO u prijevodu znai Small Office Home Office ili "mali kuni ured". Ovaj
printer je namijenjen korisniku koji nema posebne uredske prostorije nego mu se cijelo
poduzee nalazi u vlastitom stanu ili kui.
UREDSKI: uredski printeri su kako im i naziv govori u upotrebi u uredima tako da moraju
zadovoljavati kvalitetu tekstualnog ispisa ali i dosta dobre grafike sposobnosti.
GRAFIKI: nazivaju se i profesionalni laserski printeri. Ti printeri prije svega moraju
zadovoljiti zahtjev za izuzetno kvalitetnim ispisom to znai da moraju imati razluivost od
najmanje 1200x1200 dpi i koristiti vrlo fini toner kako bi precizno mogli iscrtati sve elemente
kakvi se mogu pojaviti u veini preciznih nacrta.

Slika 7: Laserski printer

LED Printeri
Postupak ispisa LED i laserskih printera razlikuje se po tome da umjesto lasera i sustava
optike koji se koristi kod laserskih printera, ovdje postoji niz LED dioda koje osvjetljavaju
fotoosjetljivi valjak.

Slika 8: Izgled LED printera iznutra

Termalni printeri
Termalni printeri prvenstveno su namijenjeni kolor ispisu, tj. ispisu fotografija. Kvaliteta
ispisa na obinom papiru je nedovoljno dobra i za bilo kakav kvalitetniji otisak potrebno je
kupiti specijalni papir koji ne razmazuje boje, niti ih neujednaeno upija.

Slika 9: Termalni printer - princip rada

Sublimacijski printeri
Sublimacijski printeri nisu pogodni za ispis teksta ili linijske grafike. Na sintetikim,
grafikim tvorevinama u pravilu pokazuju porazne rezultate te imaju vrlo nisku razluivost,
ali iz njih ''prave'' fotografije izlaze u zapanjujue privlanom i dojmljivom izdanju.

Slika 10: Sublimacijski printer princip rada

Solid-Ink Printeri
Solid-ink printeri se koriste prvenstveno za ispis fotografija. Fotografije dobivene pomou
solid-ink printera savreno su glatke, sjajne, boje su vrlo ive, a gotovo da je za kvalitetu slike
nebitno kakav je papir na kojem e slika biti ispisana. No, ovakav ispis ima jednu vrlo
negativnu stranu. Ispis je termiki nestabilan pa je nekoliko minuta na izravnom suncu

dovoljno da bismo unitili bilo koju sliku. Tu je i velika osjetljivost na mehanika oteenjanepaljivo prelaenje nekim tvrdim predmetom ili primjerice noktom moe sastrugati boju s
povrine papira.

Slika 11: Solid-Ink printer princip rada

Vienamjenski (All in One) printeri

Vienamjenski printeri objedinjuju printer (najee laserski), telefaks, skener te esto i

fotokopirni aparat. Njihova najvea prednost je u tome to zauzimaju manje prostora i jeftiniji
su nego kada bi kupovali svaki ureaj posebno.

Podjela:
1.) Photosmart vienamjenski printeri
2.) Uredski vienamjenski printeri
3.) Laserski vienamjenski printeri

Photosmart vienamjenski printeri

Photosmart vienamjenski printeri omoguuju jednako kvalitetan ispis dokumenata kao i
fotografija.

Uredski vienamjenski printeri

Uredski vienamjenski printeri omoguuju ispis u boji, skeniranje u boji, kopiranje u boji te
faksiranje u boji.
Laserski vienamjenski printeri
Laserski vienamjenski printeri su najkvalitetniji, najbri i najvrijedniji od svih
vienamjenskih printeri. To naravno utjee i na njihovu cijenu. Oni omoguuju ispis u boji,
skeniranje u boji, kopiranje u boji, te faksiranje u boji.

Slika 12: Vienamjenski (All in One) printer

3D printer
3D printeri predstavljaju novost na podruju informatike opreme, a baziraju se na
patentiranoj 3D tehnologiji Massachusetts Institute of Technology (MIT). To su ureaji koji
"printaju" tj. direktno iz 3D CAD programa izrauju fiziki predmet u 3 dimenzije. 3D
printanje, a naroito printanje u boji daje inenjerima razvoja i dizajnerima mogunost jasnog
uvida u tijek postupka dizajniranja, mogunost isticanja raznih parametara, mogunost lakog i
ranog uoavanja eventualnih greaka i njihovog brzog i uinkovitog ispravljanja.

Slika 13: 3D printer

Svi printeri obavljaju istu funkciju: ispis teksta ili slike na papir. Meutim tehnologija,
kvaliteta i brzina ispisa mogu se pri tome bitno razlikovati. Printeri se mogu razlikovati po
sljedeim svojstvima:
Tehnologija ispisa
Crno-bijeli ispis ili ispis u boji
Brzina ispisa
Razluivost
Format ispisa
Cijena ispisa
Koliina ugraene memorije
Jezik koji se koristi za opis i ispis stranica
Broj i kapacitet ladica za papir
Nain spajanja na raunalo (ili mreu)

Skener
Skener (engl. scanner) je ureaj koji slui za digitalizaciju fotografija, crtea i
transparentnih medija (npr. negativ filma, dijapozitiv, prozirnica itd.).
Skeniranje
Skeniranje je postupak kojim se slika pretvara u oblik pogodan za obradu, pohranu i
prijenos pomou raunala. Obino je rije o slikama na papiru koje treba unijeti u
raunalo. Digitalizirana slika se rabi primjerice u dizajnu, stolnom izdavatvu (engl.
desktop publishing, DTP) ili raspoznavanju teksta (engl. optical character recognition,
OCR).

Format skenera
Format skenera govori o tome koliko se veliki predloak moe odjednom skenirati.
Format plonih skenera je A4 ili iznimno A3 i vei.

Vrste skenera
Tri osnovne vrste skenera su:

runi,
ploni,
rotacijski.

Runi skeneri postoje u nekoliko oblika: mali skeneri slini olovci za skeniranje teksta ili
crtinog koda (engl. bar code) i ureaji malo vei od mia. Znaajke runih skenera su
niska cijena i relativno niska kvaliteta. Postoje crno-bijeli i u boji, razluivosti do najvie
400 toaka po palcu (engl. dots per inch, dpi), a obino imaju najvie osam bita po boji.
Runi skeneri se danas rabe uglavnom kao itai crtinog koda (engl. bar code), dok se za
digitalizaciju slika vie ne rabe.
Ploni skeneri (engl. flatbed scanner) su najpopularniji, a zbog injenice da se dre na
stolu pored raunala zovu se i stolni skeneri. S gornje strane imaju staklenu plohu na koju
se stavlja predloak. Skener ima izvor svjetlosti (ako se radi o reflektivnom predloku s
donje, a ako je rije o transparentnom predloku s gornje strane) i optiki sustav koji

dovodi rezultirajuu svjetlost do fotoosjetljivih elemenata. Stolnih skenera ima crnobijelih i u boji, a format im je najee A4 ili rjee A3. Razluivost stolnih skenera je do
1200 dpi, a rabe najee 12 bita po boji. Stolni skeneri danas su najrasprostranjenija vrsta
skenera.
Rotacijski skeneri su skupi, a razluivosti su od 2400 do 9600 dpi. Predloak se lijepi na
prozirni uplji valjak (bubanj) koji rotira i pomie se u smjeru osi rotacije. Na rotacijskom
skeneru mogu se skenirati samo savitljivi predloci. Rotacijski skeneri rabe se za
profesionalnu primjenu gdje je potrebna vrhunska kakvoa skeniranja.

Postupak skeniranja
U postupku skeniranja osim kvalitete skenera i upravljakih programa odgovornost za
konane rezultate snosi i osoba koja skenira. Razlog tome je relativna brojnost parametara
skeniranja koji mogu potpuno izmijeniti izgled skenirane slike. Stoga je za uspjean rad
neophodno razumijevanje utjecaja svakog od parametara na rezultat skeniranja. Postupak
skeniranja zapoinje otvaranjem programa za obradu slika (npr. Adobe Photoshop,
PaintShopPro, Corel PhotoPaint i sl.). U izborniku svakog od tih programa postoji izbor za
skeniranje. Nakon to se klikne na taj izbor pokrene se upravljaki program za skeniranje. U
tom se programu skeniranje najee odvija na sljedei nain:

Nain rada skenera:

Princip rada skenera zasniva se na pretvorbi svjetlosti, koja se odbije od predmeta skeniranja
(npr. papira) u elektrine impulse. Slika koja se eli unijeti u raunalo osvjetljava se
ugraenim izvorom svjetlosti. Zrake svijetlosti koje se odbijaju o predmet usmjeravaju se
sustavom lea i ogledala prema senzorima svjetlostiza pretvorbu u elektrinu struju. Slika se
pri tom postupku dijeli u toke i to je vie tih toaka, to e slika biti kvalitetnija. Broj
oitanih toaka naziva se rezolucija. Taj postupak nazivamo skeniranje.

Brzina skeniranja
Veina proizvoaa navodi brzinu skeniranja u cm/s. Radi se o brzini pomicanja glave kod
skeniranja. Taj podatak u veini sluajeva nema nikakvo znaenje, jer je prolaz glave preko
predloka samo jedna od komponenti koje utjeu na stvarnu brzinu skeniranja. Na nju mnogo
vie utjeu broj prolaza skenera, brzina prijenosa podataka, brzina obrade podataka u skeneru
te brzina i praktinost upravljakog programa koji dolazi sa skenerom.
Broj bita po boji
Raunalo moe obraivati samo digitalne podatke ili jednostavnije reeno raunalo moe
raditi samo s brojevima. Zato je sliku na neki nain potrebno pretvoriti u brojeve. To se radi u
dva koraka. U prvom se koraku slika podijeli na toke (broj toaka ovisi o razluivosti
skenera). Svaka se toka osvijetli i odbijeno svjetlo dovodi do osjetila koje svjetlost pretvara u
elektrinu struju (ili napon). to je svjetlost jaa, to je struja vea. Drugi korak je pretvorba
iznosa struje u broj. Taj se postupak zove digitalizacija. Raunalo radi s binarnim brojevima,
pa se iznos struje pretvara u binarni broj. A/D pretvornik pretvara analogni elektrini signal u
rasponu od Vmin do Vmax u brojeve od 0 do 2n-1, gdje je n broj bita. Npr. 4-bitni A/D
pretvornik pretvara ulazni napon od 0 do 1 V u brojeve od 0 do 15. To znai da e se
cjelokupni raspon svjetlosti od crnog do bijelog prikazati s 16 nijansi. Ljudsko oko moe
razaznati mnogo vie nijansi. Primjerice zamislimo da se skenira ploha koja je na jednom
kraju potpuno crna, a prema drugom kraju postaje sve svjetlija da bi na kraju postala bijela.
Ako se ta ploha opisanim postupkom pretvori u 16 nijansi sivoga, ljudsko e oko primijetiti
stepenasti prijelaz sivih tonova. Zato je povoljnije pretvoriti raspon svjetlosti u binarni broj sa
to vie bita. Slika 2. prikazuje plohu s postupnim prijelazom od crne do bijele boje prikazanu
s razliitim brojem bita. to je broj bita vei, to je rezultat skeniranja bolji.

Slika 14. Prikaz plohe s postupnim prijelazom od crne do bijele boje s razliitim brojem bita
(s lijeva na desno: 1 bit, 2 bita, 3 bita, 4 bita i 8 bita)

LITERATURA:

http://ahyco.uniri.hr/seminari2005/printeri/
Wikipedia
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/orpp/hardver/pisaci
10. Handbook for digital projects : a management tool for preservation and access / edited by
M. K. Sitts. Massachusetts : Northeast Document Conservation Center, 2000.
http://www.nedcc.org/digital/dman.pdf
Vlai, K. Prirunik o skeniranju. Zagreb : Kristal print, 2007