8.

Brojai
Zadatak 1. Koritenjem JK flip-flopova sa okidanjem na zadnju ivicu realizovati dekadni serijski
(asinhroni) broja. Nacrtati vremenske oblike na izlazima brojaa.
Rjeenje:
Broja koji je potrebno realizovati je dekadni broja (0, 1, 2, ... , 9) i ima deset moguih stanja,
pa kaemo da je ovaj broja modula 10. S obzirom da je 23 M 10 24 , gdje je M moduo
brojaa, zakljuujemo da su nam za realizaciju brojaa potrebna etiri flip-flopa. Pri realizaciji
serijskog brojaa uvijek se koriste T flip-flopovi, pa je potrebno pretvoriti date JK flip-flopove u T
flip-flopove.
Kada smo ovo uradili, na sve ulaze T flip-flopova potrebno je dovesti logiki visok nivo
(jedinicu) da bi flip-flopovi na svaku negativnu ivicu mijenjali stanje na izlazu, to mora biti
ispunjeno da bi broja uopte mogao da broji. Na kraju potrebno je jo detektovati prvo
nedozvoljeno stanje iz opsega brojanja. S obzirom da se radi o dekadnom brojau, prvo
nedozvoljeno stanje je 10 (ili binarno 1010). Detekcija nedozvoljenog stanja obavlja se upotrebom
NI logikog kola. Kada se detektuje prvo nedozvoljeno stanje, broja je potrebno postaviti u
poetno stanje brojanja (u ovom sluaju to je stanje 0), koritenjem ulaza za direktni set i reset JK
flip-flopa.
Kompletna realizacija dekadnog serijskog brojaa data je na Sl.8.1.
1

16

C LK
K

2
Q

15

14

16

C LK
K

PR E

2
14

15

C LK
K

C LR

14

15

C LR

16

PR E

2
14

C LK

PR E

C LR

15

16

C LK

C LR

PR E

"1"
H I

Sl.8.1. ema dekadnog serijskog brojaa

Vremenski oblici na izlazima brojaa imaju izgled kao na Sl.8.2.
CLK
QA
QB
QC
QD

8
9
detekcija nedozvoljenog stanja

Sl.8.2. Vremenski oblici na izlazima brojaa

Analizom rada serijskog brojaa vidimo da ovaj tip brojaa moe da broji samo redom (bez
preskakanja cifara), tj. nije mogue realizovati serijski broja koji bi brojao npr. samo parne brojeve
(0, 2, 4, 6, ...).
Zadatak 2. Projektovati serijski binarni broja koji radi u opsegu 3-13, pri emu je 13 prva
nedozvoljena kombinacija. Na raspolaganju su JK flip-flopovi sa okidanjem na zadnju ivicu.
Rjeenje:
Broja broji u opsegu 3, 4, 5, 6, ... , 12. Prva zabranjena kombinacija je broj 13 (ili 1101
binarno), a poetno stanje brojanja (stanje u koje je potrebno postaviti broja nakon detekcije prve
zabranjene kombinacije) je broj 3 (binarno 0011). Iz opsega brojanja brojaa moemo zakljuiti da
se radi o brojau modula M=10, pa su nam za realizaciju potrebna etiri flip-flopa. Zadate JK flipflopove potrebno je pretvoriti u T flip-flopove.
Kompletna realizacija datog brojaa prikazana je na Sl.8.3.

16

2
Q

15

C LK
K

14

16

15

C LK
K

C LR

14

PR E

2
1

C LK
K

PR E

15

12

14

16

C LR

14

PR E

2
1

C LR

15

C LK

16

C LK

C LR

PR E

1
2
13

"1"
H I

Sl.8.3. ema realizovanog serijskog brojaa

Zadatak 3. Projektovati serijski binarni broja koji radi u opsegu 15-5 (brojanje unazad), pri emu
je 5 prva nedozvoljena kombinacija. Na raspolaganju su JK flip-flopovi sa okidanjem na negativnu
ivicu.
Rjeenje:
Projektovanje se vri na slian nain kao kod projektovanja serijskog brojaa koji broji naprijed.
Razlika je u tome to se na CLK ulaze narednih flip-flopova ne dovode signali sa izlaza Q ve sa
invertovanih izlaza Q . Detekcija prvog zabranjenog stanja vri se detekcijom logike jedinice,
takoe, na invertovanim izlazima. Ostalo je u potpunosti isto kao kod prethodno realizovanih
serijskih brojaa.
Na Sl.8.4 prikazana je ema realizovanog serijskog brojaa koji broji unazad u datom opsegu.
Stanje koje se detektuje i pri kojem vrimo resetovanje brojaa (postavljanje brojaa u poetno
stanje brojanja) jeste 5 (0101 binarno), pa prema tome na ulaze NI logikog kola dovodimo
invertovane izlaze flip-flopova D i B (izlazi QD i QB).

2
1

C LK

16

14

15

C LK

16

C LR

14

14

15

PR E

2
1

C LK
K

PR E

C LR

16

15

14

PR E

2
1

C LK

C LR

16

15

C LK

C LR

PR E

"1"
H I

Sl.8.4. ema serijskog brojaa koji broji unazad

Zadatak 4. Izvriti analizu rada serijskog brojaa sa Sl.8.5. Nacrtati vremenske oblike na izlazima
brojaa kada on radi u stacionarnom stanju.
1

C LK
K

7
6

4
5
1

PR E

PR E

2
Q

C LK
K

7
6

C LR

C LK

C LR

PR E

2
Q

C LK

C LR

C LK

C LR

PR E

"1 "
H I

Sl.8.5. ema serijskog brojaa

Rjeenje:
S obzirom da je okidanje flip-flopova na pozitivnu ivicu (u prethodnim primjerima smo imali
okidanje na zadnju ivicu), a koriste se normalni izlazi flip-flopova a ne invertovani, broja e da
vri brojanje unazad. Detekcija prvog zabranjenog stanja se vri kao kod brojaa koji broji unazad.
Sa eme vidimo da je prvo zabranjeno stanje brojaa 3 (ili 0011 binarno). Poetno stanje brojaa
moemo takoe da odredimo sa eme posmatrajui u koje stanje se broja postavlja nakon detekcije
zabranjenog stanja, a to je 7 (binarno 0111).
Dakle, broja u stacionarnom stanju prolazi kroz sljedea stanja 7, 6, 5, 4, 7, 6, ... to je
ilustrovano na Sl.8.6.
CLK
QA
QB
QC
QD
7

6
detekcija nedozvoljenog stanja

Sl.8.6. Vremenski oblici na izlazima brojaa u stacionarnom stanju

Vidimo da se stanje brojaa mijenja sa pozitivnom ivicom takt signala, za razliku od prethodnih
sluajeva kada se ova promjena deavala sa negativnom ivicom takt signala.
Zadatak 5. Projektovati paralelni broja modula M=10 koji broji u GrayBCD kodu. Koristiti JK
flip-flopove sa okidanjem na zadnju ivicu i standardna logika kola.
Rjeenje:
Broja je modula 10, pa su nam za realizaciju potrebna etiri flip-flopa. Posljednje dozvoljeno
stanje iz opsega brojanja je 9 (kombinacije 9, 10, 11, 13, 14 i 15 su + u tabeli tj. to su tzv.
nedozvoljena stanja brojaa). Da bi projektovali paralelni broja potrebno je poznavati eksitacionu
tabelu flip-flopa koji se koristi za realizaciju brojaa. U naem sluaju to je JK flip-flop. Njegova
eksitaciona tabela ima sljedei izgled:
Q+
0
1
0
1

Q
0
0
1
1

J
0
1
X
X

K
X
X
1
0

Koritenjem eksitacione tabele dobija se logika tabela koja opisuje rad ovog brojaa.
QD
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9

QC
0
0
0
0
1
1
1
1
1
0

QB
0
0
1
1
1
1
0
0
0
0

QA DV QD+
0
0
0
1
1
0
1
3
0
0
2
0
0
6
0
1
7
0
1
5
0
0
4
1
0
12
1
0
8
0

QC+
0
0
0
1
1
1
1
1
0
0

QB+
0
1
1
1
1
0
0
0
0
0

QA+
1
1
0
0
1
1
0
0
0
0

JD
0
0
0
0
0
0
0
1
X
X

KD
X
X
X
X
X
X
X
X
0
1

JC
0
0
0
1
X
X
X
X
X
0

KC
X
X
X
X
0
0
0
0
1
X

JB
0
1
X
X
X
X
0
0
0
0

KB
X
X
0
0
0
1
X
X
X
X

JA
1
X
X
0
1
X
X
0
0
0

KA
X
0
1
X
X
0
1
X
X
X

Primjenom Karnoovih tablica za minimizaciju dobijaju se sljedee logike funkcije za pojedine

ulaze JK flip-flopova.

00

01

11

00

00
01
11
10

00

10

1
X +
X +

01

+
+

J D QC QB QB

+
+

11
10

01

11

10

X X X X
X X X X
+ + +
1 + + +
K D QC

00
00
01
11
10

01

11

10

1
X X X X
X + + +
+ + +
J C QB QA

K C QD

00

01

11

10
00

X X
X X
+ + +
+ + +

00
01
11
10

01
11
10

00

01

11

10

X
X
X
X

X
X 1
+ +
+ +

+
+

K B QC QA

J B QC QA

J A QDQC QB QC QB

K A QC QB QC QB

2
1

1
2

1
3

16

15

1
2

C LK
K

14

4
1
16

2
Q

15

1
2
13

C LK
K

14

12

4
1
16

PR E

2
Q

PR E

15

C LK
K

C LR

14

14

C LR

PR E

C LK

16

15

C LR

C LR

PR E

12

13
2
1

Kada smo izvrili minimizaciju, potrebno je jo realizovati broja pomou datih JK flip-flopova
i standardnih logikih kola. Logika ema realizovanog brojaa prikazana je na Sl.8.7.

C LK

Sl.8.7. Logika ema realizovanog paralelnog brojaa

Zadatak 6. Projektovati obostrani paralelni (sinhroni) broja modula M=5 koritenjem D flipflopova i standardnih logikih kola. U sluaju pojave zabranjenog stanja na izlazu broja treba na
naredni takt impuls da se vrati u poetno stanje brojanja.
Rjeenje:
Broja je modula 5, pa s obzirom da je 22 M 5 23 , moemo da zakljuimo da su nam za
realizaciju potrebna tri flip-flopa. Dozvoljena stanja brojaa su 0, 1, 2, 3 i 4. Zabranjena stanja su 5,
6 i 7.
S obzirom da realizujemo broja koji treba da ima mogunost brojanja u oba smjera, potrebno je
uvesti dodatni kontrolni ulaz K koji odreuje smjer brojanja brojaa. Ovaj ulaz predstavlja, u stvari,
dodatnu etvrtu promjenljivu.
K=0

0-1-2-3-4-0-1-...
brojanje naprijed
5, 6, 7 zabranjena stanja; broja se vraa na 0

K=1

4-3-2-1-0-4-3-...
brojanje nazad
5, 6, 7 zabranjena stanja; broja se vraa na 4

Eksitaciona tabela za D flip-flop ima sljedei izgled.

Q+
0
1

D
0
1
Sada moemo da formiramo logiku tabelu brojaa.

QC
0
0
0
0
1
1
1
1
0
0
0
0
1
1
1
1

QB
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1

QA DV
0
0
1
1
0
2
1
3
0
4
1
5
0
6
1
7
0
8
1
9
0
10
1
11
0
12
1
13
0
14
1
15

QC+
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
1
1

QB+
0
1
1
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
0
0
0

QA+
1
0
1
0
0
0
0
0
0
0
1
0
1
0
0
0

Formiranjem Karnoovih tablica iz logike tabele nakon izvrene minimizacije dobijamo

sljedee logike funkcije.
00

01

11

10

00
01

11

1
DC KQC QB QA KQC QBQA KQC QA KQC QB
10

00

01

11

00

10

01
11

1
DB KQC QB QA KQC QB QA KQC QBQA KQC QBQA
10

00
00

01

11

10

01
11

1
DA KQC QB QA KQC QA QC QBQA
10

Sada je jo potrebno nacrtati logiku emu sa D flip-flopovima i sa minimizovanim logikim

funkcijama koje su prikazane iznad.

Zadatak 7. Projektovati paralelni broja koji za jedan nain rada prolazi kroz stanja 0-1-6-7-0-1-...,
dok za drugi nain rada prolazi kroz stanja 0-4-2-3-0-4-...
Ako se broja nae u nekom zabranjenom stanju treba na naredni takt impuls da se postavi u
poetno stanje brojanja. Za realizaciju koristiti JK flip-flopove sa okidanjem na pozitivnu ivicu i NI
logika kola.
Rjeenje:
K=0

0-1-6-7-0-1-...
2, 3, 4, 5 broja ide u stanje 0

K=1

0-4-2-3-0-4-...
1, 5, 6, 7 broja ide u stanje 0

Logika tabela:
K

QC
0
0
0
0
1
1
1
1
0
0
0
0
1
1
1
1

QB
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1

QA DV
0
0
1
1
0
2
1
3
0
4
1
5
0
6
1
7
0
8
1
9
0
10
1
11
0
12
1
13
0
14
1
15

QC+
0
1
0
0
0
0
1
0
1
0
0
0
0
0
0
0

QB+
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
1
0
1
0
0
0

QA+
1
0
0
0
0
0
1
0
0
0
1
0
0
0
0
0

JC
0
1
0
0
X
X
X
X
1
0
0
0
X
X
X
X

KC
X
X
X
X
1
1
0
1
X
X
X
X
1
1
1
1

JB
0
1
X
X
0
0
X
X
0
0
X
X
1
0
X
X

KB
X
X
1
1
X
X
0
1
X
X
0
1
X
X
1
1

JA
1
X
0
X
0
X
1
X
0
X
1
X
0
X
0
X

KA
X
1
X
1
X
1
X
1
X
1
X
1
X
1
X
1

Karnoove tablice i logike funkcije:

00
00
01
11
10

01

11

10

1
X X X X
X X X X
1

J C KQB QA KQB QA

00
01
11
10

00

01

11

10

X
X
X
X

X
X
X
X

1
1
1
1

00
00
01
11
10

01

11

10

X X X X
1 1 1
1 1 1 1
X X X X

K C K QB QA

00
00
01
11
10

01

11

10

1 X
X
X
X

X
X
X
X

J B KQC QA KQC QA

K B QA KQC KQC

J A KQC QA KQC QA KQC QA

KA 1

Nakon konverzije standardnih logikih kola u NI logika kola dobijamo sljedee funkcije:
J C KQB QA KQB QA KQB QA KQBQA
K C QB K QA QB KQA
J B KQC QA KQC QA KQC QA KQC QA
K B QA KQC KQC QA KQC KQC
J A KQC QB KQC QB KQC QB KQC QB KQC QB KQC QB
K A 1.
Na kraju ostaje realizacija brojaa prema ovim logikim funkcijama.