BINARNI BROJAČI

Brojači su digitalne strukture čiji je osnovni zadataka brojanje impulse. Kao takvi, koriste se u raznim
primjenama za brojanje po različitim bazama. Obzirom da se u digitalnoj elektronici koristi binarni signal i
binarni zapisi, za potrebe digitalnih sistema i uređaja se najčešće broji po opsegu koji je stepen broja 2. Zbog
toga je jedan od osnovnih i često primjenjivanih brojača i binarni brojač.
Binarni brojači su brojači čiji je opseg ili baza brojanja multipl broja 2. Kao takvi, oni se mogu realizirati i
kao brojači po modulu n i kao brojači po modulu 2n. Međutim, takve realizacije koriste veliki broj flip-flopova
i ne daju minimalnu strukturu binarnog brojača. Minimalna struktura binarnog brojača se dobija realizacijom
binarnog brojača po modulu 2n.
Bez obzira na različitost u strukturi, binarni brojači se, kao i dekadski, mogu realizirati kao sinhroni i kao
asinhroni brojači, zatim kao paralelni i serijski, te kao brojači naprijed, nazad i kružni brojači.

Binarni brojač po modulu n

Rečeno je već da su binarni brojači brojači čiji je modul li baza brojanja multipl broja 2. Drugim riječima, to
su brojači čiji se brojački ciklus sastoji od n različitih binarnih stanja.
Svaka njihova izvedba se bazira na činjenici da svaki flip-flop dijeli ulaznu frekvenciju sa dva, odnosno da
broji do 2. Međusobnim vezivanjem više flip-flopova jedan iza drugog, formira se struktura koja broji po
opsegu 2n, gdje je n broj potrebnih flip-flopova u strukturi brojača. Obzirom da svaki flip-flop može brojati
do dva, jasno je da se struktura binarnog brojača može napraviti koristeći bilo koji flip-flop. Stoga se u praksi
sreću binarni brojači na bazi RS, T, D i JK flip-flopova ravnopravno.
S ciljem što boljeg i lakšeg razumijevanja principa rada binarnih brojača po modulu 2 n, neophodno je prisjetiti
se i pogledati kako pojedini flip-flopovi obezbjeđuju brojanje impulse. Na slikama ispod je prikazana
jednostavna realizacija binarnog brojača koji broji do 2 pomoću T, D i JK flip-flopa.

Od ranije je poznato da se stanje izlaza Q kod T flip-flopa mijenja sa svakom logičkom jedinicom na njegovom
ulazu T. Ako se na ulaz T dovede konstantna logička jedinica, onda će se stanje izlaza Q T flip-flopa mijenjati
sa svakim sinhronizacijskim impulsom ili njegovom odgovarajućom ivicom. Ako je početno stanje izlaza Q
logička nula, prvi sinhronizacijski impuls, ili njegova odgovarajuća ivica, će promijeniti to stanje u stanje
logičke jedinice, a drugi sinhronizacijski impuls, ili njegova odgovarajuća ivica, će vratiti stanje izlaza Q u
stanje logičke nule. To znači da su potrebna dva sinhronizacijska impulsa na upravljačkom ulazu za
generisanje jednog impulsa na izlazu Q. A to je ništa drugo do dijeljenje ulazne frekvencije sa dva ili brojanje
do 2. Opisano ponašanje odgovara ponašanju binarnog brojača po modulu 2 n koji broji do 2=21 i može se
prikazati sljedećim dijagramom:

CP

Q'

Potpuno analogno ponašanje se ostvaruje i pomoću prikazanih D i JK flip-flopa.

U realizaciji binarnog brojača po modulu 2 n koji broji do 2 na bazi D flip-flopa se ostvaruje trajna povratna
sprega sa izlaza Q’ na ulaz D, a kao ulazni impulsi se posmatraju sinhronizacijski impulsi na upravljačkom
ulazu CP. Ako je početno stanje izlaza Q logička nula, onda je na ulazu Q’ logička jedinica, a zbog povratne
sprege će biti logička jedinica i na ulazu D. Budući da D flip-flop proslijeđuje stanje ulaza D na izlaz Q, pri
nailasku prvog sinhronizacijskog impulsa ili njegove odgovarajuće ivice, na izlazu Q će se pojaviti stanje
logičke jedinice. To će uzrokovati i promjenu stanja izlaza Q’, a samim time i ulaza D. Kada se pojavi drugi
sinhronizacijski impuls ili njegova odgovarajuća ivica, sa ulaza D će se na izlaz Q proslijediti logička nula.
Stanje izlaza Q’ će se također promijeniti, pa će na Q’ i ulazu D sada biti logička jedinica. Obzirom da se
nakon dva ulazna impulse na izlazu Q generisao jedan impuls, može se zaključiti da ovako ožičen D flip-flop
dijeli frekvenciju ulaznih impulse sa 2. Ako se posmatra sa aspekta brojača, može se zaključiti da ovako ožičen
D flip-flop ostvaruje brojanje ulaznih impulsa do 2, jer se nakon dva ulazna impulsa na izlazu pojavljuje
ponovno početno stanje.
U realizaciji binarnog brojača po modulu 2n koji broji do 2 na bazi JK flip-flopa se ulazi J i K kratko spoje i
vežu na logičku jedinicu. Obzirom da su ulazi J i K JK flip-flopa kratko spojeni, na njima će uvijek biti isto
stanje, a to znači da se JK flip-flop sada ponaša isto kao T flip-flop, pa je princip rada ovog jednostavnog
brojača identičan opisanom principu rada brojača na bazi T flip-flopa.

Isto ponašanje se ostvaruje i vezivanjem više ovakvih flip-flopova u seriju, pri čemu se ulazni impulsi dovode
na upravljački ulaz samo prvog flip-flopa u strukturi, a na ulaze svih narednih flip-flopova u strukturi se veže
izlaz Q prethodnog flip-flopa. Na ovaj način se omogućava da svaki flip-flop broji izlazne impulse prethodnog
flip-flopa, odnosno dijeli frekvenciju izlaznih impulsa prethodnog flip-flopa sa 2. Upravo ta činjenica uzrokuje
da se cjelokupni brojač vrati u početno stanje nakon 2n ulaznih sinhronizacijskih impulsa, gdje je n broj
potrebnih flip-flopova za realizaciju binarnog brojača po modulu 2n.

Sljedećom blok strukturom je prikazan binarni brojač po modulu 2n, realizovan na bazi tri JK flip-flopa:

Sa slike se jasno vidi opisani princip formiranja binarnih brojača, tj. vidi se da se ulazni impulsi dovode samo
na prvi JK flip-flop u strukturi u vidu sinhronizacijskih impulsa, a da se na upravljačke ulaze preostalih JK
flip-flopova veže izlaz prethodnog flip-flopa u strukturi. Pri tome su JK flip-flopovi realizovani kao silaznom
ivicom upravljani flip-flopovi, što znači da se stanje njihovog izlaza može mijenjati samo pod dejstvom silazne
ivice sinhronizacijskog signala.
Ako pretpostavimo da su početna stanja svih izlaza Q JK flip-flopova logičke nule, nailaskom prvog
sinhronizacijskog impulsa, i to njegove silazne ivice, na izlazu Q prvog JK flip-flopa će se pojaviti logička
jedinica. Obzirom da nema silaznih ivica na upravljačkim ulazima preostalih flip-flopova, stanja njihovih
izlaza ostaju nepromijenjena. Kada se pojavi druga silazna ivica sinhronizacijskog impulsa na ulazu, stanje
izlaza Q prvog JK flip-flopa će se opet projmeniti, odnosno past će sa vrijednosti logičke jedinice na vrijednost
logičke nule. Taj pad odgovara silaznoj ivici na upravljačkom ulazu drugog JK flip-flopa pa će se i na
njegovom izlazu Q promijeniti stanje, odnosno pojavit će se logička jedinica. Na upravljačkom ulazu trećeg
flip-flopa nema silazne ivice, pa njegovo stanje izlaza ostaje nepromijenjeno. Kada dođe treća silazna ivica na
ulaz CP, stanje izlaza Q prvog JK flip-flopa će se opet promijeniti i bit će logička jedinica, a stanja preostalih
flip-flopova ostaju nepromijenjena. Sa nailaskom četvrte silazne ivice na ulazu CP prvog JK flip-flopa, stanje
njegovog izlaza Q će se opet promijeniti sa logičke jedinice na logičku nulu. Ova promjena će okinuti drugi
JK flip-flop u strukturi, pa će se i na njegovom izlazu Q desiti promjena sa logičke jedinice na logičku, odnosno
na njegovom izlazu Q će se pojaviti silazna ivica. Ta silazna ivica uzrokuje okidanje trećeg JK flip-flopa u
strukturi, pa će se i na njegovom izlazu Q promijeniti stanje po prvi put i bit će logička jedinica.
Svaka naredna silazna ivica sinhronizacijskih impulsa na upravljačkom ulazu CP prvog JK flip-flopa će
uzrokovati promjenu stanja izlaza Q ovog JK flip-flopa, svaka druga silazna ivica sinhronizacijskih impulsa
na upravljačkom ulazu CP prvog JK flip-flopa će uzrokovati promjenu stanja izlaza Q drugog JK flip-flopa,
dok će svaka četvrta silazna ivica sinhronizacijskih impulsa na upravljačkom ulazu CP prvog JK flip-flopa
uzrokovati promjenu stanja izlaza Q trećeg JK flip-flopa u strukturi. To znači da će se ovaj brojač vratiti u
početno stanje nakon osam silaznih ivica sinhronizacijskih impulsa na upravljačkom ulazu CP prvog JK flip-
flopa, pa je njegov opseg brojanja 8. Kako se 8 može napisati kao 23, a u strukturi brojača su upravo 3 JK flip-
flopa, jasno je da se u ovom slučaju radi o binarnom brojaču realizovanom po modulu 2 n koji broji do 8.
Opisani princip rada binarnog brojača do 8 se može prikazati i sljedećim dijagramom:

CP

Q1

Q2

Q3

Ako se pri svakoj silaznoj ivici sinhronizacijskih impulsa na upravljačkom ulazu CP prvog JK flip-flopa
posmatraju stanja izlaza Q svih JK flip-flopova, uočava se da ona u kombinaciji daju binarni zapis broja
impulsa i to tako da je izlaz Q prvog JK flip-flopa najbeznačajniji bit, a izlaz Q posljednjeg JK flip-flopa
najznačajniji bit binarnog broja, tj. Q3Q2Q1. Ova činjenica se može iskoristiti da se opisani brojač pretvori u
brojač sa paralelnim očitanjem stanja brojača, uz vezivanje odgovarajućeg dekodera na izlaze njegovih flip-
flopova.
Na isti način se mogu realizirati binarni brojači po modulu 2n na bazi drugih flip-flopova, samo treba voditi
računa da se svaki flip-flop u strukturi adekvatno ožiči.

Pitanja:
1. Šta su binarni brojači?
2. Na koje načine je moguće realizirati binarni brojač?
3. Kako se realizira binarni brojač po modulu 2n?
4. Kako se ožičava T flip-flop za potrebe realizacije binarnog brojača po modulu 2 n?
5. Kako se ožičava D flip-flop za potrebe realizacije binarnog brojača po modulu 2 n?
6. Kako se ožičava JK flip-flop za potrebe realizacije binarnog brojača po modulu 2n?
7. Po kojim principima se formira struktura brojača po modulu 2 n?
8. Kako se ostvaruje jedan puni ciklus brojanja binarnog brojača po modulu 2n?
9. Može li opisani binarni brojač biti serijsko-paralelni brojač i ako može kako?
10. U koju kategoriju se može svrstati opisani binarni brojač po modulu n s obzirom na smjer brojanja?

Zadaci:
1. Nacrtati blok strukturu binarnog brojača koji broji do 32 na bazi T flip-flopova.
2. Nacrtati blok strukturu binarnog brojača koji broji do 16 na bazi D flip-flopova.