BROJAČI

Brojači su karakteristične digitalne strukture čiji je osnovni zadatak brojanje ulaznih impulsa, tj. podataka.
Kao takvi, i brojači se realiziraju kao sekvencijalne karakteristične strukture.
Obzirom da se pri brojanju impulsa izlaz sa svakim impulsom povećava za jedan, tj. da je potrebno
zapamtiti prethodni rezultat, brojači se također izrađuju od n flip-flopova. Broj flip-flopova zavisi od
namjene i konačnog broja do kojeg brojač broji, a zavisi od načina realizacije brojača.

Brojači se mogu podijeliti na više načina:

1° Prema smjeru brojanja,
2° Prema modulu brojanja,
3° Prema načinu adresiranja i
4° Prema načinu upisa/očitanja podataka.

Brojači se prema smjeru brojanja mogu podijeliti na:

- brojače naprijed;
- brojače nazad i
- kružne brojače.
Brojači naprijed su brojači koji uvećavaju svoju vrijednost za jedan sa svakim ulaznim impulsom. Pri tome
se stanje brojača naprijed uvećava sve do svog maksimuma i ostaje takvo dok se brojač ne resetuje. Brojači
nazad su brojači koji svoju vrijednost umanjuju za jedan sa svakim ulaznim impulsom. Slično brojačima
unaprijed, oni umanjuju svoje stanje sve do nule i ostaju u tom stanju dok se brojač ne resetuje. Kružni
brojači su brojači koji uvećavaju ili umanjuju svoju vrijednost za jedan sa svakim ulaznim impulsom sve
dok ne izbroje svoj puni opseg. Kada izbroje puni opseg, njihovo brojanje počinje iz početka.

Prema modulu brojanja, brojači se najčešće dijele na:

 brojači po modulu n;
 brojači po modulu 2n i
 brojači po modulu 2n.
Brojači po modulu n su brojači koji imaju onoliko flip-flopova koliko iznosi opseg njihovog brojanja. Kao
takvi, oni su pogodni za realizaciju i parnih i neparnih opsega brojanja, ali zahtijevaju veliki broj flip-
flopova. Brojači po modulu 2n su brojači koji imaju dva puta manje flip-flopova u odnosu na opseg
brojanja. Kao takvi, oni su pogodni za realizaciju samo parnih brojača. Brojači po modulu 2 n su brojači čiji
je opseg brojanja rezultat stepenovanja broja 2. Kao takvi, oni imaju onoliko flip-flopova koliko iznosi
eksponent broja dva u opsegu brojanja.

Prema načinu adresiranja se brojači mogu podijeliti na:

- sinhrone-direktne,
- asinhrone-indirektne.
Sinhroni ili direktni brojači su brojači kod kojih se ulazni impulsi dovodi na svaki flip-flop u strukturi, dok
su asinhroni ili indirektni brojači oni kod kojih se ulazni impulsi dovode samo na prvi flip-flop u strukturi.

Prema načinu upisa/očitanja ulaznih impulsa, brojači mogu biti:

- serijsko-serijski;
- serijsko-paralelni;
- paralelno-serijski i
- paralelno-paralelni.
Slično definiciji registara, serijsko-serijski brojači su brojači kod kojih se ulazni impulsi dovode samo na
prvi flip-flop u strukturi, a stanje brojača se očitava samo sa zadnjeg flip-flopa u strukturi. Ovakvi brojači
nisu pogodni za realizaciju većih opsega brojanja, jer jedan izlaz može imati samo dva različita stanja.
Serijsko-paralelni brojači su brojači kod kojih se ulazni impulsi dovode samo na prvi flip-flop, a stanje
brojača se očitava sa izlaza svih flip-flopova u strukturi brojača. Ovakvi brojači daju izlaze koji su najčešće
binarni zapis stanja (trenutnog rezultata) brojača.
Paralelno-serijski brojači su brojači kod kojih se ulazni impulsi dovode na sve flip-flopove u strukturi, a
stanje brojača se očitava samo sa zadnjeg flip-flopa u strukturi brojača. Slično kao i serijsko-serijski brojači,
paralelno-serijski brojači imaju malu primjenu zbog malog opsega brojanja.
Paralelno-paralelni brojači su brojači kod kojih se ulazni impulsi dovode na sve flip-flopove u strukturi, te se
stanje brojača očitava sa izlaza svih flip-flopova u strukturi brojača. Kod ovakvih brojača se stanje izlaza
uvećava ili umanjuje sa svakim ulaznim impulsom i odmah je dostupno za očitanje i dalje korištenje.

Prije razvoja procesora i programiranja, brojači su bili neizostavan dio svakog uređaja. Njihova osnovna
uloga je bila kontrola izvršavanja bilo kakvog jednostavnog koda, generisanje adresa, određivanje ulaza i
izlaza i brojni drugi zadaci.
Razvojem modernog programiranja i digitalnih uređaja, sve navedene funkcije je preuzeo program.
Međutim, brojači se i danas koriste ček i za ove funkcije. Naime, realizacija navedenog putem brojača je
brža i sigurnija u odnosu na programski kod. Stoga se iste realiziraju na bazi brojača i dalje kod aplikacija
koje zahtijevaju rad u realnom vremenu.
Pored toga, brojači se koriste za realizaciju svih aplikacija u kojima je potrebno osigurati bilo kakvo
brojanje, poput proizvodne trake, parkinga, broja posjeta i drugo.

Pitanja:
1. Šta su brojači?
2. Od čega se sastoji struktura brojača?
3. Kako se dijele registri prema smjeru brojanja? Ukratko opisati.
4. Kako se dijele registri prema modulu brojanja?
5. Šta su brojači po modulu n?
6. Šta su brojači po modulu 2n?
7. Šta su brojači po modulu 2n?
8. Kako se dijele brojači prema načinu adresiranja? Ukratko opisati.
9. Kako se dijele brojači prema načinu upisa/očitanja ulaznih impulsa? Ukratko opisati.
10. Koji načini upisa/očitanja ulaznih impulse se najčešće koristi pri realizaciji brojača?
11. Koja je osnovna primjena brojača danas?