Elastostatika

MT-02

Doc. dr. Zlata Jelačić

jelacic@mef.unsa.ba

Predavanja/vježbe: 3+2
Ukupno sati: 45+30
ECTS bodovi: 6

Semestar II, 2019/2020, Sarajevo 1

AKSIJALNO NAPREZANJE
 LINIJSKE KONSTRUKCIJE – DJELOVANJE UZDUŽNE SILE

Sila usmjerena u smjeru normale (izlazi iz poprečnog presjeka) → sila

zatezanja → pozitivno normalno naprezanje → rastezanje - produženje

Sila usmjerena suprotno od smjera normale (ulazi u poprečni presjek) →

sila pritiska → negativno normalno naprezanje → sabijanje - skraćenje

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 3

 Postupak rješavanja zadataka

1) Problem promatramo sa statičkog gledišta: postavljamo jednačine

ravnoteže (koristimo metodu presjeka);
2) Problem promatramo s geometrijskog gledišta: uvodeći određene
pretpostavke (ravni presjeci) postavljamo geometrijske jednačine tražeći
što jednostavniju vezu između deformacija i pomaka;
3) Problem promatramo s fizikalnog gledišta: postavljamo odgovarajuće
fizikalne jednačine utvrđujući vezu između deformacija i naprezanja;
4) Rješavamo postavljeni sistem jednačina te dobivamo odnos između
opterećenja i deformacija kao i opterećenja i naprezanja (zadaća je
riješena u matematičkom smislu);
5) Provodimo odgovarajuće kontrole: (1) matematička (ispravno
rješavanje); (2) fizikalna (dobivene deformacije i naprezanja su u
granicama dozvoljenih).

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 4

 A 1) Statička analiza

L0 – početna dužina štapa

L0 N A – površina poprečnog presjeka

dN=σxx·dA
dA γ = 0 (zanemarujemo vlast. težinu)

Σx=0 → F-N=0 → F=N

N =  dN =   xx  dA
A A
F F

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 5

 2) Geometrijska analiza
A
Uzdužna sila je konstantna duž ose štapa (imamo 1-D
stanje naprezanja), a zahvaljujući pretpostavci o ravnim
presjecima, deformacije u svim tačkama presjeka su
L0 jednake.
L1
L = L1 − L 0
L
 xx = dx
L0  xx =
dx
L
ΔL L =   xx  dx
0
F
n
L =   xx  L i
i =1 i

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 6

 3) Fizikalna analiza
Pošto se naš štap nalazi u 1-D stanju naprezanja, to ćemo za fizikalnu jednačinu uzeti Hooke-ov
zakon za 1-D slučaj:
 xx
 xx =  xx =  xx  E
E

4) Rješavanje sistema jednačina

F = N =   xx  dA =   xx  E  dA
A A

F =  xx  E   dA =  xx  E  A
A

F =  xx  A

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 7

 σxx
Iz prethodnoga slijedi:
(naprezanje je jednoliko
F raspodijeljeno po površini
 xx = poprečnog presjeka) σxx
A
F
(raspodjela normalnih
F L
 xx =  xx = naprezanja duž
EA L0 uzdužne ose štapa)

F  L0 2. oblik Hooke-ovog zakona

L = – izraz za produženje štapa uslijed djelovanja uzdužne sile
EA E·A – krutost štapa na rastezanje/pritisak
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 8
 5) Kontrole
O matematičkoj kontroli nećemo govoriti pretpostavljajući da smo sve računske operacije izveli
korektno i tačno.

a) Kontrola naprezanja / kontrola čvrstoće štapa

F  kr
 xx ,max =   dop  dop =
A ks

b) Kontrola krutosti štapa

F  L0
L =  L dop
EA

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 9

 Troznačnost jednačina naprezanja

1) Kontrola naprezanja / kontrola čvrstoće štapa

F  kr
 xx =   dop  dop =
A ks
2) Dimenzionisanje (određivanje potrebne površine poprečnog presjeka)
F
A potrebno 
 dop

3) Nosivost (određivanje sile koju štap može preuzeti)

F  A   dop

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 10

 Uticaj vlastite težine

γ ≠ 0 (imamo vlastitu težinu)

A

1) Statička analiza

L0 N
dN=σxx·dA
dA Σx=0 → Gx = N = A·x·γ
x Gx N
 xx = =   x
A

Gx=A·x·γ
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 11
 Vidimo da se uzdužna sila i naprezanje duž štapa mijenjaju po linearnom zakonu.
Najveće naprezanje će biti na mjestu uklještenja:

N σxx
 xx ,max =   L   dop
 dop
L dop  Dopuštena dužina štapa

 kr
L kr = Kritična dužina štapa


Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 12

 2) Geometrijska analiza
A Kako smo vidjeli, naprezanje se mijenja duž ose štapa, pa
prema tome duž ose nemamo homogeno stanje naprezanja.
Zato promatramo diferencijalni dio štapa (dx).
dx
 xx = →
L0 dx
 xx x
dx =  xx  dx =  dx =  dx
dx E E
L  x   L2 A
Δdx L
L =  dx =  dx = 
0 0 E 2 E A
x
L =
(A  L   )  L = G  L
2 E  A 2 E  A

Produženje štapa uslijed vlastite težine

G L
L = jednako je produženju koje bi nastalo kada
Gx=A·x·γ 2 E  A bi na kraju štapa djelovala sila G/2.
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 13
 Zajedničko djelovanje sile i vlastite težine
A γ≠0
Primijenit ćemo princip superpozicije.
Stanje naprezanja bit će jednako zbroju
stanja naprezanja od sile i vlastite težine.
L0 F
 xx = +   x
A
F  L0 G  L0
L = +
E  A 2 E  A
 G
 F +   L0
L =  2
F EA

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 14

 σmax = σdop
F
 xx ,max = +   L   dop
A
F
A potrebno 
 dop −   L

Komentar: Štapovi s konstantnom površinom poprečnog

presjeka duž ose su neracionalni jer imamo veliki dio
materijala koji je neiskorišten.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 15

 Štap jednake čvrstoće
σxx
Ideja: Napraviti štap kojem će u svakom poprečnom
presjeku biti naprezanje u potpunosti iskorišteno
(svugdje je σdop).
Ax
 x  x
 dop F  dop
A x = A0  e = e
L0  dop
  L 
G =  dop  A max − F = F   e − 1
dop

 
 dop
L =  L0
A0 E
Problem: komplicirana i skupa izrada.
γ≠0 F

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 16

 Sastavljeni štap (1)
σxx
Ideja: Napraviti štap što jednostavniji za
izradu ali sa što većom iskoristivosti
Ln naprezanja.

An
N = F + G1
L3 F
A3
 xx ,max = +   L1   dop
A1
L2
A2
F
L1 A1 
A1  dop −   L1
γ≠0 F

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 17

 Sastavljeni štap (2)

A 1   dop F   dop
A2  =
 dop −   L 2 ( dop −   L1 )( dop −   L 2 )

A 2   dop F   2dop
A3  =
 dop −   L 3 ( dop −   L1 )( dop −   L 2 )( dop −   L 3 )

n
L =  L i
i =1

 G 
 F + 1   L1
L1 = 
2
E  A1
 G 
 F + G1 + 2   L 2
L 2 = 
2 
E  A2

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 18

 Plan pomaka
A B A B
(1) E1,A1,L1 (1) E1,A1,L1
(2) E2,A2,L2 (2) E2,A2,L2
Plan pomaka je grafička
1 2 1 2
konstrukcija kojom
utvrđujemo analitičku
ovisnost (vezu) između
C C pomaka tačaka i
(δC= δCH +δCV ) deformacije štapova.
F ΔL2 F ΔL1

δC

C2
C1

Aksijalno naprezanje doc. dr C’

Zlata Jelačić 19
 A B
S1
(1) E1,A1,L1 S2 Statička analiza
(2) E2,A2,L2 1 2
Σx=0
1 2
S1·sin1-S2·sin2=0
C Σy=0
C S1·cos1+S2·cos2=F
(δC= δCH +δCV ) F
→ S1 i S2
ΔL2 F ΔL1
Izračunamo deformacije:
δC
S1  L1 S2  L 2
C2 L1 = L 2 =
C1 E1  A 1 E2  A 2
Aksijalno naprezanje C’ doc. dr Zlata Jelačić 20
 1 2

 CV = L1  cos 1 + s1  sin 1 =

L − L1  cos(1 +  2 )
C = L1  cos 1 + 2  sin 1
sin(1 +  2 )
 HC = L1  sin 1 − s1  cos 1 =
F L − L1  cos(1 +  2 )
ΔL2 ΔL1 = L1  sin 1 − 2  cos 1
sin(1 +  2 )

δC
90-(1+2) C = ( ) + ( )
H 2
C
V 2
C
δCV
C2 (pomak smo izrazili pomoću deformacija)
1 C1
L 2 − L1  cos (1 +  2 )
δCH C’ s1=C’C1 s1 =
sin(1 +  2 )

ΔL2= ΔL1·cos(1+2 )+s1 ·sin(1+2 )

90-(1+2)
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 21
 Statički neodređeni sistemi

To su takvi sistemi kod kojih sile u pojedinim elementima sistema ne mogu biti određene samo
pomoću jednačina ravnoteže već je potrebno promatrati i deformacije elemenata sistema.

Razlika između broja statičkih nepoznatih veličina i jednačina ravnoteže daje nam stepen
statičke neodređenosti sistema.

Da bismo mogli odrediti sile u pojedinim elementima sistema potrebno je postaviti dopunske
jednačine deformacija elemenata sistema.

Broj dopunskih jednačina deformacija jednak je stepenu statičke neodređenosti sistema.

Postupak proračuna je slijedeći:

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 22

 Statički neodređeni sistemi
1) Statička strana zadaće: za prerezane elemente sistema, koji sadržavaju nepoznate sile,
postavimo jednačine ravnoteže te utvrđujemo stepen statičke neodređenosti;
2) Geometrijska strana zadaće: utvrđujemo vezu između deformacija pojedinih elemenata
sistema temeljem uvjeta kompatibilnosti deformacija (koristimo plan pomaka).
Postavljamo onoliko dodatnih geometrijskih jednačina koliko je puta sistem statički
neodređen;
3) Fizikalna strana zadaće: Pomoću Hooke-ovog zakona, deformacije pojedinih elemenata
sistema izražavamo unutarnjim silama u pojedinim elementima sistema (+ temperatura);
4) Rješavamo postavljeni sistem jednačina iz čega slijede veličine unutarnjih sila u pojedinim
elementima sistema (dobivamo veze između opterećenja i deformacija kao i opterećenja i
naprezanja);
5) Provodimo odgovarajuće kontrole: (1) matematička (ispravno rješavanje); (2) fizikalna
(dobivene deformacije i naprezanja su u granicama dozvoljenih).

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 23

Primjer 1: Zadan je okrugli aluminijski štap (a) koji se nalazi unutar čelične cijevi (č)

F 1) Statička analiza
E=∞ Fč

Fa

Če
Al

F
F
Trebamo odrediti naprezanja Σy=0 → Fa + Fč = F
u cijevi i u štapu.
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić
2 – 1 = 1x 24
Kako je sila centrična, to će ploče i dalje ostati međusobno paralelne.

F 2) Geometrijska analiza
Uvjet deformacije:
Δa Δč Δa = Δč

3) Fizikalna analiza
L
Imamo 1-D stanje naprezanja, te deformacije
sistema izražavamo unutarnjim silama, tj.
Če
Al Hooke-ovim zakonom:

Fa  L Fč  L
a = č =
F Ea  A a Eč  A č

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 25

 4) Rješavanje sistema jednačina

Fa  L Fč  L
Fa + Fč = F Δa = Δč a = č =
Ea  A a Eč  A č

Fa  L Fč  L Ea  A a
=  Fa = Fč 
Ea  A a Eč  A č Eč  A č
Komentari:
F - Dobro je izvršiti kontrolu dobivenog izraza prema dimenzijama
Fč =
Ea  A a veličina.
1+ - E·A – krutost elementa
Eč  A č - Što je veća krutost elementa, materijal na sebe preuzima veće
opterećenje (sila Fč je veća što je nazivnik manji).
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 26
Primjer 2: Apsolutno kruta greda pridržana s dva štapa
a1
1) Statička analiza
E
S1 4 nepoz.lež.reak.
(1) E1,A1,L1
– 3 jedn.rav.
S1 = 1x stat.neodređen
F

1 C Primjenjujemo
AH A E=∞ B
D metodu presjeka
2
AV S ΣM(A)=0
2

(2) E2,A2,L2
S2·sin2·a2+S1·sin1·a1=F·L
F
S2 a2

Aksijalno naprezanje
L doc. dr Zlata Jelačić 27
Pošto je sistem 1x statički neodređen to je potrebno postaviti 1 dodatnu jednačinu – geometrijska
jednačina.
a1
2) Geometrijska analiza

E Uvjet deformacije - ???

Sličnost trougla
ACC’=ABB’
S1
F CC ' BB '
=
a1 a2
ΔL2 C
A 1 ΔL1
E=∞ B CC' =
L1
D sin 1
2 L 2
BB ' =
2 sin  2
S2 1
B’ Geometrijska jednačina
– veza između deformacija
F C’
a2 L1 a L 2
= 1
Aksijalno naprezanje L doc. dr Zlata Jelačić sin 1 a 2 sin  2 28
 3) Fizikalne jednačina
S1  L1 S2  L 2
L1 = L 2 = (Hooke-ov zakon za 1-D)
E1  A 1 E2  A 2
4) Rješavanje sistema jednačina
S1  L1 a1 sin 1 S 2  L 2 (jednačine 3 grupe ubacit
=  
E1  A 1 a 2 sin  2 E 2  A 2 ćemo u jednačine 2 grupe)

a1 sin 1 L 2 E1  A 1
S1 =     S2
a 2 sin  2 L1 E 2  A 2 Ovo je bila
metoda sila, jer smo
F L
S2 = zadani sistem rješavali
a12 sin 2 1 L 2 E1  A 1
a 2  sin  2 +    po silama.
a 2 sin  2 L1 E 2  A 2

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 29

 Zadani sistem možemo rješavati i po pomacima – metoda pomaka

(i) Ei,Ai,Li,i,Si
(i)
Li = v  sini − u  cos i
i Si  L i Ei  A i
L i = → Si =  L i
Fx Ei  A i Li
A u x
Ei  A i
ΔLi Si =  (v  sin  i − u  cos  i )
Li
v
A’
 X(A ) = 0  Si  cos i + Fx = 0
n

Fy i=1

 Y(A ) = 0  Si  sin  i − Fy = 0
n
y
i =1

n
Ai n
A F
v    sin  i  cos  i − u   i  cos2  i = − x
i=1 L i =1 L E
i i
→ u, v
n
Ai n
A F
v    sin  i − u   i  sin  i  cos  i = y
2

Aksijalno naprezanje i=1 L i=1 L

doc. E
i i dr Zlata Jelačić 30
 Temperaturna naprezanja (1)

Promatramo slobodno, homogeno i izotropno tijelo koje zagrijavamo.

U svakoj tački i u svim smjerovima relativna deformacija (εt ) je konstantna:
εt = t · Δt t – temperaturni koeficijent linearnog rastezanja
Δt – promjena temperature
t čelik = 125·10-7 /º C
t bakar = 167·10-7 /º C
t aluminij = 255·10-7 /º C
Temperaturna naprezanja se javljaju kada su deformacije podvrgnute nekim
ograničenjima.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 31

 Temperaturna naprezanja (2)

1) Kod statički određenih sistema nemamo temperaturnih naprezanja jer deformacije nisu
ograničene.

+Δt

2) Kod statički neodređenih sistema deformacije su podvrgnute određenim ograničenjima

tako da se sada pojavljuju temperaturna naprezanja (ovo se događa bilo da se zagrijavaju
pojedini elementi ili čak i da se cijeli sistem jednoliko zagrijava).

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 32

 S1 +Δt S2

L
L1

ΔLt = L1 - L → ΔLt = t · Δt · L

1) Statička analiza S1 = S 2 = S
2) Geometrijska analiza ΔLt - ΔLS = 0 → ΔLt = ΔLS
3) Fizikalna analiza ΔLt = t · Δt · L i ΔLS = S·L / E·A

4) Rješenje S = t·Δt·E·A i σxx = S / A = t·Δt·E

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 33

Primjer 3a: 3 štapa spojena u 1 tački, a zagrijava se samo srednji štap
A B C 1) Statička analiza
(2) E2,A2,L2 ΣV=0 → S2 + 2 · S1 · cos = 0

+Δt (1) E1,A1,L1 S2 = - 2 · S1 · cos

S2 2 – 1 = 1x
S1 S1
2) Geometrijska analiza
  ΔL1 = ΔL2 · cos

3) Fizikalna analiza
ΔL1 = S1·L1 / E1·A1
D
ΔL2 = (S2·L2 / E2·A2) + t·Δt·L2
ΔL1
 ΔL2
4) Rješenje
 t   t  cos2   E1  A 1
S1 =
E A
Pitanje: koja je sila istezanja a koja pritiska? 1 + 2  1 1  cos3 
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić
E2  A 2 34
 Montažna (početna) naprezanja

U sistemu se mogu pojaviti unutarnje sile iako nemamo nikakvih vanjskih djelovanja.
Do toga dolazi zbog netačnosti pri izvedbi elemenata sistema.

Kako se te unutarnje sile javljaju pri montaži elemenata sistema odnosno prije nego li na sistem
počnu djelovati neki vanjski utjecaji, to se naprezanja uslijed tih unutarnjih sila nazivaju
montažna naprezanja odnosno početna naprezanja.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 35

 Primjer 3b: 3 štapa spojena u 1 tački, pri čemu je srednji štap nešto kraći
A B C 1) Statička analiza
ΣV=0 → S2 - 2 · S1 · cos = 0
(2) E2,A2,L2
S2 = 2 · S1 · cos
(1) E1,A1,L1
2 – 1 = 1x
S1 S2 S1
2) Geometrijska analiza
 
δ = ΔL2 + (ΔL1 / cos)
ΔL2
δ
3) Fizikalna analiza
ΔL1 ΔL1 = S1·L1 / E1·A1
D
ΔL2 = S2·L2 / E2·A2
Komentar 1.: Sila S?2 je sila
? 1 je sila zatezanja!
pritiska, a sila S 4) Rješenje
Komentar 2.: Greška δ može biti slučajna,   E2  A 2
S2 =
ali i namjerna!  E A 1 
L 2  1 + 2 2  
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić  2  E1  A 1 cos3
  36
 Potencijalna energija pri rastezanju/pritisku (1)

Pod djelovanjem sile F štap se deformira. Pri tome sila F vrši rad na putu ΔL. Dok smo u
elastičnom području, taj vanjski rad se pretvara u potencijalnu energiju, a ako smo u plastičnom
području onda se samo dio vanjskog rada pretvara u potencijalnu energiju dok se ostatak troši
na deformiranje odnosno na zagrijavanje štapa.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 37

 Nas zanima situacija u elastičnom području.
Koliko je prirasla
potencijalna energija?
F
F A dW=F1·dλ
L L
W =  dW =  F1  d
dF 0 0
F1 (površina trokuta 0AB)

F  L
W=
ΔL 2
0 B
λ dλ
Slijedi: U=W
ΔL
(u elastičnom području, potencijalna
energija je jednaka radu vanjskih sila)

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 38

 Potencijalna energija pri rastezanju/pritisku (2)
F  L
U=W =
2
Kako je po Hooke-ovom zakonu:
F  L0 L  E  A 0
L = odnosno F=
E  A0 L0
slijedi da je potencijalna energija jednaka:
F2  L 0 L2  E  A 0
U= ili U=
2  E  A0 2  L0
Vidimo da je potencijalna energija deformiranja uvijek pozitivna, U>0, jer je kvadratna
funkcija od F ili ΔL. To je površina ispod F-ΔL dijagrama.
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 39
 Specifična potencijalna energija pri rastezanju/pritisku
Ako potencijalnu energiju podijelimo s volumenom tijela, dobit ćemo jediničnu ili
specifičnu potencijalnu energiju:
U F  L 
u= = =
V 2  A 0  L0 2
Kako je po Hooke-ovom zakonu σ = ε · E odnosno ε = σ / E slijedi da je specifična
potencijalna energija jednaka:
 2
 E
2

u= ili u=
2 E 2
Vidimo da je specifična potencijalna energija deformiranja uvijek pozitivna, u>0, jer
je kvadratna funkcija od σ ili ε. To je površina ispod σ - ε dijagrama.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 40

 Udarno opterećenje štapa

Masa štapa i zadržača je

A A zanemariva prema masi
tereta (G).
G
L L Između štapa i tereta nema
trenja → sve se pretvara u
energiju (nema gubitka
h energije, sistem je zatvoren).
G
δst < δDIN
E=∞ E=∞
G δst Rad vanjskih sila (W)
δDIN
jednak je potencijalnoj
G
energiji (U).

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 41

 W = G  (h + DIN ) Rad vanjskih sila

G   DIN  DIN
2
E  A Unutarnja potencijalna energija ili
U= =
2 2 L potencijalna energija deformiranja

W =U Rad vanjskih sila jednak je unutarnjoj

potencijalnoj energiji odnosno
potencijalnoj energiji deformiranja

 DIN
2
E  A 2 L
G  (h +  DIN ) =
2 L EA
GL G L
 DIN − 2 
2
 (h +  DIN ) = 0 pri čemu je =  st
EA EA
te dobivamo jednačinu  DIN
2
− 2   st   DIN − 2   st  h = 0
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 42
  DIN
2
− 2   st   DIN − 2   st  h = 0 (kvadratna jedn. po δdin )

Opće rješenje je:  DIN 1,2 =  st   2st + 2   st  h

Fizikalno jedino moguće rješenje je:  DIN =  st +  2st + 2   st  h

 2h 
odnosno:  DIN =  st  1 + 1 + 
  st 

 DIN = k DIN   st

 2h 
pri čemu je: k DIN = 1 + 1 +  dinamički koeficijent
  st 
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 43
 Koliki je dinamički koeficijent?

Kod pada tereta s neke visine postoji veza v2

između visine padanja h i brzine padanja v: h=
2g

Uvrstimo li to u izraz za δDIN s  v2 

 DIN =  st  1 + 1 + 
prethodne stranice, dobivamo:
  st  g 

Pri čemu dinamički koeficijent  v2 

možemo izraziti kao: k DIN = 1 + 1 + 
  st  g 

Za slučaj da je visina padanja h=0 i brzina padanja v=0

dobivamo da je dinamički koeficijent kDIN = 2

Pošto je visina padanja h>0 i brzina padanja v>0

to je dinamički koeficijent: k DIN  2
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 44
 Kolika su naprezanja u štapu kad na njega djeluje naglo opterećenje?

 DIN = k DIN   st G
pri čemu je σst:  st =
A
Dinamičko opterećenje koje djeluje na
FDIN = k DIN  G
donjem presjeku štapa je:

G  2 h E  A  G G2 2  h  G  E
 DIN =  1 + 1 +  = + +
A  G L  A A 2
LA

Vidimo da je dinamičko opterećenje uvijek

 DIN  2   st
nepovoljnije od statičkog opterećenja.

Zaključak: Između statičkog i dinamičkog djelovanja postoji bitna razlika.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 45

 Membransko stanje naprezanja

Primjeri membrana su: rezervoari, cisterne, kotlovi, mjehur od sapunice, itd.

Prema tome za membranu možemo kazati:

(1) debljina membrane znatno je manja od ostalih dimenzija;
(2) membrana je gipka;
(3) membrana ne može preuzeti moment savijanja nego samo normalna naprezanja koja su
jednoliko raspodijeljena po debljini stjenke membrane u smjeru okomitom na poprečni
presjek.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 46

 Membransko stanje naprezanja
Promatrajmo diferencijalni element membrane:

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 47

 Membransko stanje naprezanja
O1 ΣV=0
d 1
dφ1 2   xx  t  ds2  sin +
2
dφ1 dφ1 d
+ 2   yy  t  ds1  sin 2 −
2 2 2
ρ1 ρ1 − p  ds1  ds2 = 0

σxx·t·ds2 σxx·t·ds2
p

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 48

 d 1 d 2
2   xx  t  ds2  sin + 2   yy  t  ds1  sin − p  ds1  ds2 = 0
2 2
d 1 d 1 d  2 d 2
Za male uglove imamo da je: sin  sin 
2 2 2 2
d 1 d 2
2   xx  t  ds2  + 2   yy  t  ds1  − p  ds1  ds2 = 0
2 2 1
d d p ds1  ds2  t
 xx  1 +  yy  2 − = 0
ds1 ds2 t
d 1 1 d 2 1
Kako je: = =
ds1 1 ds2  2

 xx  yy p Laplace-ova jednačina
Dobivamo: + =
1  2 t membranskog stanja naprezanja

Uz Laplace-ovu jednačinu membranskog stanja naprezanja potrebno je postaviti

još jednu dodatnu jednačinu – ona ovisi o problemu kojeg rješavamo.
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 49
Primjer 4a: Kotao pod unutarnjim pritiskom

t ρ1 = R
ρ2 = ∞
R 1  2 p
+ =
R  t
R p
1 =
t

R2·π·p = σ2·2·R·π·t
R  p 1
2 = =
2t 2
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 50
Primjer 4b: Kotao pod unutarnjim pritiskom između krutih površina

ρ1 = R
ρ2 = ∞

t
1  2 p
+ =

D=2·R
R  t
R p
1 =

t
t

Za postaviti drugu jednačinu, moramo promatrati deformacije kotla u uzdužnom

smjeru (2). Pitanje: ε2=?
1 R p
 2 =  ( 2 −   1 ) = 0 →  2 =   1 =  
E t

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 51

 Ako su nam zadane komponente naprezanja može se tražiti da odredimo
koliki je radijus kotla.
Pitanje: Kolika je relativna deformacija obima?

O O − O0 2(R + R ) − 2R R D
 opsega = = = = =
O0 O0 2R R D
→  opsega =  radijusa =  promjera
Ovo nam je jako važno kad imamo problem cijevi.
ρ1 = R
tD=2·R ρ2 = ∞
R p
1 = 2 = 0
t
t

Iz ovog možemo doći do cijevi jedinične dužine, a to je: prsten.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 52
 Koncentracija naprezanja

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 53

 Koncentracija naprezanja
Koncentracija naprezanja je pojava nejednolike raspodjele normalnih naprezanja u presjecima
nagle promjene veličine i oblika poprečnog presjeka iako djeluje centrična uzdužna sila.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 54

 Koncentracija naprezanja
σxx
σxy
σyy
Zaključak: Iako je vanjsko djelovanje jednoosno,
na mjestu oslabljenja poprečnog presjeka javlja
σyx se višeosno stanje naprezanja, te ono uzrokuje
(šupljina) pojavu koncentracije naprezanja.

F (Ovo bi bilo kad bi imali jednoliku

 sr = raspodjelu naprezanja u oslabljenom
An poprečnom presjeku)

 max k – koeficijent
k =
 sr koncentracije
naprezanja
An

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 55

 Koncentracija naprezanja
Kod statičkog djelovanja vanjskog opterećenja, do granice proporcionalnosti (σP) karakter koncentracije
naprezanja je jednak za sve materijale.

Plastični materijali – kad maksimalno naprezanje dosegne granicu tečenja dolazi do tečenja materijala na
mjestu maksimalnih naprezanja. Daljnji porast opterećenja štapa preuzimaju vlakna u poprečnom
presjeku koja su napregnuta ispod granice tečenja, tako da se raspodjela naprezanja sve više približava
jednolikoj – u trenutku loma izgubljen je karakter koncentracije naprezanja.

Krti materijali – kad maksimalno naprezanje dosegne čvrstoću materijala, na mjestu maksimalnih
naprezanja javljaju se pukotine koje uzrokuju još veću koncentraciju naprezanja, što pak dovodi do
širenja pukotina i naglog loma štapa – u trenutku loma sačuvan je karakter koncentracije naprezanja.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 56

 Koncentracija naprezanja

Temeljem prethodno iznesenog, pri statičkom djelovanju vanjskog opterećenja, uticaj

koncentracije naprezanja kod plastičnih materijala može se zanemariti, dok se kod krtih
materijala uvijek mora uzeti u obzir.

Kod dinamičkog djelovanja vanjskog opterećenja, plastični materijali se ponašaju kao

krti kod statičkog djelovanja, dok upotrebu krtih materijala treba izbjegavati.

Veličina koncentracije naprezanja može se smanjiti tako da se na neki način ublaži

promjena oblika poprečnog presjeka.

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 57

 Koncentracija naprezanja
Dokaz čvrstoće kod koncentracije naprezanja

1) Krti materijal
F M
 max =  k   sr =  k    dop =
An ks Uslijed koncentracije naprezanja kod krtih
F M M materijala moramo raditi sa smanjenim
 =  =  dop dopuštenim naprezanjem.
A n k s  k k s

2) Plastični materijal
Fgran = A n   R
Kod plastičnog materijala zanemarujemo
Fgran  koncentraciju naprezanja.
Fdop = = A n  R = A n   dop
ks ks
Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 58
 To bi bilo to što se tiče aksijalnog naprezanja.
Sretno!

Aksijalno naprezanje doc. dr Zlata Jelačić 59