Om1-8 Pps

Prof. dr. sc.
Pavao Marović
Otpornost materijala I
Šk. god. 2008/2009
Otpornost materijala I 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, nastavak 8. 1

8. SAVIJANJE RAVNIH ŠTAPOVA
Pravo Čisto
Koso Sa silama
Promatramo ravni štap, napravljen od homogenog, izotropnog,

elastičnog materijala, konstantnog poprečnog presjeka, koji je
opterećen konstantnim momentom savijanja.
Prema tome, svaki dio štapa se nalazi u jednakim uvjetima.
Za jedan diferencijalni dio štapa napravit ćemo sve analize.
Otpornost materijala I 8. Savijanje 2

Presječnica ravnine poprečnog presjeka (zy)
1) Statička analiza: i ravnine momenta savijanja (xy) je os y.
Moment savijanja djeluje u
m ravnini xy, a vrti oko osi z.
M
n
z
B
M
T
m x
A
dx
A(z,y)__dA
Otpornost materijala I 8. Savijanje ny 3

Promatrajmo opće stanje naprezanja u točki A: A σxz
Postavimo sve moguće jednadžbe ravnoteže: σxx

σxy
Ty    xy  dA = 0
A
Pošto u našem slučaju nemamo nikakvih
Tz    xz  dA = 0 vanjskih poprečnih sila niti momenta
A torzije, možemo staviti da je:
(1) Nx    xx  dA =0 Ty = Tz = Mt = 0
A
Iz ove 3 jednadžbe nam slijedi da
Mx  Mt       dA = 0 nemamo nikakvih posmičnih naprezanja:
A σxy = σxz = τ = 0
(2) My    xx  z  dA =0 Naše jedino opterećenje je moment
A
savijanja oko osi z, Mz=M
(3) Mz    xx  y  dA =M
A
1. grupa jedn. – statičke jednadžbe
2) Geometrijska analiza:
Da bi odredili zakon razdiobe normalnih naprezanja po visini poprečnog presjeka,
promatrati ćemo ponašanje vlakanaca na diferencijalnom elementu dx.
Uzeti ćemo neopterećeni štap i na njemu nacrtati dva sustava međusobno okomitih
linija: (1) konture poprečnih presjeka; i (2) paralelne izvodnice (slika 14.7, str. 309).
Nakon što smo štap opteretili

momentom savijanja, štap će se
deformirati: (1) poprečni presjeci će
ostati ravni i okomiti na uzdužnu os
a (Navier-ova pretpostavka o ravnim
presjecima), zaokrenuti i radijalno
a1<a neutralni sloj usmjereni te okomiti na uzdužne
izvodnice; (2) izvodnice će činiti
sustav koncentričnih kružnica.
Što se dogodilo s izvodnicama?
- neke su se skratile, a1<a
a2>a - neke su se produljile, a2>a
- neke su ostale nepromijenjene
Skup vlakanaca koji pri deformiranju štapa
nije promijenio svoju dužinu naziva se
dφ
neutralni sloj.
Presječnica neutralnog sloja i poprečnog
presjeka se naziva neutralna os.
R=ρ+y
m n ρ
M M
B0 A0
y
B A
B0 neutralni sloj
A0
m n y
dx B1 A1
B0 A 0  ds  dx    d
Relativna deformacija vlakanca B1A1 je:
A1B1  A 0B0   y   d    d y
 xx   
A 0B0   d 
y
 xx  Dobili smo da je promjena relativnih deformacija
 po visini poprečnog presjeka linearna.
3) Fizikalna analiza:
Kako smo vidjeli, tangencijalna naprezanja na plaštu odnosno
posmična naprezanja u poprečnom presjeku su nula, te nam
ostaju samo normalna naprezanja u poprečnom presjeku:
σxx σxx  xx
 xx 
B A E

4) Rješavanje sustava jednadžbi:
 xx   xx  E
E Vidimo da je raspodjela
y   xx   y
 xx   normalnih naprezanja po visini
 poprečnog presjeka linearna.
Iz jednadžbe (3): Mz    xx  y  dA  M slijedi:

A
E 2
A   y  dA  M Kako je E konstantno, ako se radi o homogenom i
izotropnom materijalu, možemo pisati:
  
2
E Ako uzmemo da je y dA I [m4]
  y 2  dA  M z
 A A
osni moment tromosti ili mom. trom. obzirom na os z
1 M
Izraz za deformaciju kod savijanja: 
 E  Iz
Pri tome je E·Iz – krutost na savijanje ili savojna krutost.
1 M

Ako izraz za deformaciju  E  Iz uvrstimo u izraz za opću
raspodjelu normalnih naprezanja po visini poprečnog presjeka
E
 xx   y
dobiti ćemo izraz koji nam daje mogućnost
 određivanja normalnih naprezanja pri M
istom savijanju u bilo kojoj točki presjeka:  xx   y
Iz
Promatrajmo jednadžbu (1): Nx    xx  dA  0

A
M M M
I
A z
 y  dA   y  dA  0
Iz A  Kako je
Iz
 0 slijedi da je
 y  dA  S z 0 Sz - statički moment površine obzirom na os z

A [m3]
Ovo je ujedno jednadžba težišta poprečnog presjeka, a
pokazuje da neutralna os prolazi težištem poprečnog presjeka.
Preostaje nam još jednadžba (2): My    xx  z  dA  0
A
M M
I
A z
Iz A 
 y  z  dA   y  z  dA  0
M
Kako je
Iz
 0 slijedi da je  y  z  dA  I
A
zy 0
Izy - centrifugalni moment tromosti u odnosu na osi z i y [m4]
Prema tome, da bi sve ovo što smo do sada kazali bilo ispravno,
centrifugalni moment tromosti obzirom na osi z i y mora biti jednak
nuli, odnosno, ravnina djelovanja momenta savijanja mora biti ili
ravnina xy (što je ovdje pokazano) ili ravnina xz (slično uz zamjenu indeksa).

Komentari:
Os x se podudara s osi štapa.
Os y prolazi težištem poprečnog presjeka – Sy=0.
Os z prolazi težištem poprečnog presjeka – Sz=0.
Osi y i z su središnje osi poprečnog presjeka, može ih biti više.
Ravnina djelovanja momenta savijanja prolazi kroz os štapa.
Centrifugalni moment tromosti Izy=0 → osi y i z su
glavne osi poprečnog presjeka, ima samo jedan par.
Sz=Sy=0 → osi z i y su središnje osi
Izy=0 → osi z i y su glavne osi
Sz=Sy=Izy=0 → osi z i y su glavne središnje osi
Za slučaj pravog čistog savijanja, ravnina djelovanja momenta
savijanja mora se poklapati s jednom od ravnina glavnih osi,
xy ili xz.
Najveća naprezanja se javljaju u rubnim vlakancima, za y=ymax.
σmin
-
M M ymin
x T z neutralna os
ymax
+
y σmax
M M M
 xx  y  xx max   y max (vlačna  xx min   y min (tlačna
Iz Iz naprezanja) Iz naprezanja)
Uz zamjenu što vrijedi Iz Naprezanja u krajnjim

Wz  vlakancima:
samo za krajnja vlakanca: y
M
Wz - osni moment otpora obzirom na os z [m3]  xx 
Wz
Za prethodni poprečni presjek u rubnim vlakancima imamo:
M Iz M Iz
 xx max  uz Wz max   xx min  uz Wz min 
Wz max y max Wz min y min
Za poprečni presjek simetričan obzirom na os z, ymax = ymin = h/2:

M M h
 xx max      dop
min Wz Iz 2
Uvjet čvrstoće moramo ispuniti na oba ruba, σvlak ≠ σtlak :

M M
 xx max    dop
vlak
 xx min    dop
tlak
Wz max Wz min

Oblik poprečnog presjeka ne utječe na dijagram normalnih
naprezanja ili dijagram normalnih naprezanja ima isti oblik za sve
poprečne presjeke (raspodjela je uvijek linearna).

8.1 – Momenti tromosti
Momenti tromosti su karakteristike poprečnog presjeka. Ovise o
obliku i veličini poprečnog presjeka. Dimenzije [m4].
y Definirajmo momente tromosti:
z dA Osni momenti tromosti:
ρ y Iz   y 2  dA Iy   z 2  dA
T z A A
Polarni moment tromosti:

Ip    2  dA
A
Ip = Iz + Iy
Iz crteža slijedi: 2  z2  y 2 Centrifugalni moment tromosti:
Ip   z 2  y 2   dA  Iz  Iy Izy   z  y  dA
A
A
Iz   y 2  dA Iy   z 2  dA Ip    2  dA Izy   z  y  dA
A A A A
Iz gornjih definicija slijedi: I z , Iy , I p > 0
Izy <=> 0 ovisno o z i y
Ako presjek ima jednu os simetrije:

y I =0 zy
y
-z +z z

Kod izračunavanja ovih integrala (momenata tromosti) mora nam
biti zadana, analitički, granica integriranja.
Ako nije, onda presjek dijelimo na manje, jednostavnije, dijelove.
y
Iz   y 2  dA
A1 A A
Iz   y 2  dA   y 2  dA   y 2  dA
A1 A2 A3
T z n
Iz  I
i 1
zi
A2 A3 n
Iy   z 2  dA   Iyi
A i1
n
Izy   z  y  dA   Izyi
A i1
8.2 – Redukcijski Steiner-ovi stavci
Određivanje momenata tromosti obzirom na međusobno
paralelne osi.
Zadano:
y
y1 b Iz  y 2  dA Iy   z 2  dA

z1 z dA A A
Izy   z  y  dA
ρ y
T z A
y1 Po definiciji imamo:
a
  a  y   dA 
2
Iz1  y  dA 
2
1
z1 A A
 a  dA  2a  y  dA   y  dA
2 2
z1 = b + z A S =0
A z A
y1 = a + y Iz1 = a2·A + Iz
Iz1 = Iz + a2·A Iy1 = Iy + b2·A
Osni moment tromosti obzirom na neku zadanu os (z1 ili y1)

jednak je momentu tromosti obzirom na paralelnu os (z ili y) kroz
težište poprečnog presjeka plus produkt površine poprečnog
presjeka (A) i kvadrata udaljenosti između paralelnih osi (a2 ili b2).

Iz1y1   z1  y1  dA   b  z   a  y   dA 
A A
  a  b  dA  a  z  dA  b  y  dA   z  y  dA
A A A
Sy=0 Sz=0 A
Iz1y1 = Izy + a·b·A
Centrifugalni moment tromosti obzirom na zadani par međusobno

okomitih osi (z1, y1) jednak je centrifugalnom momentu tromosti
obzirom na sustav međusobno okomitih osi (z, y) kroz težište
poprečnog presjeka koje su paralelne zadanim osima plus produkt
površine poprečnog presjeka (A) i udaljenosti međusobno
paralelnih osi (a, b).

Zaključci / Komentari:
Kod proračuna osnih momenata tromosti, udaljenosti dolaze
na kvadrat (a2, b2) pa ne moramo voditi računa o predznacima
tih dužina.
Kod proračuna centrifugalnog momenta tromosti moramo
voditi računa o predznacima dužina a i b jer ne dolaze pod
kvadrat. Naime, dužine a i b su koordinate težišta poprečnog
presjeka u koordinatnom sustavu z1-y1.
Osni momenti tromosti imaju najmanju vrijednost za osi koje
prolaze kroz težište poprečnog presjeka (Iz<Iz1, Iy<Iy1).

8.3 – Analitički izrazi momenata tromosti
uobičajenih likova
r
Krug Ip    2  dA Ip   2     3  d
y dA=2·π·ρ·d A 0
ρ   r 4   d4
Ip  
dρ 2 32
ρ
T z
Ip = Iz + Iy
Zbog simetrije imamo da je Iz = Iy

pa slijedi da je: Ip = 2·Iz = 2·Iy
d=2r odnosno: Iz = Iy =1/2 Ip
  r 4   d4
Iz  Iy   Izy = 0
4 64
Polukrug
y   r 4   d4
Iz  Iy  
8 128
T z1
0 z Izy = 0
d=2r
Iz1 = ? (na vježbama)
Iz1y = 0

Pravokutni poprečni presjek
y dA=b·dy Iz   y 2  dA
A
h h
 
2 2
h/2 dy Iz   y 2  b  dy  2   y 2  b  dy
h 0
T y z 
2
h
b  h3
h/2 Iz 
12
h  b3
b/2 b/2 Iy 
12
b
Izy = 0

Paralelogram
dA=b·dy Iz   y 2  dA
A
h

2
dy Iz   y 2  b  dy
h
y z 
h 2
b  h3
Iz 
12

Pravokutni trokut
Iz   y 2  dA
y A
dA=by·dy
h
b
b
dA   h  y   dy Iz   y   h  y   dy
2
h
0
h
h-y
h b  h3 h  b3
dy Iz  Iy 
by 12 12
y
0 z 
Izy  z  y  dA 
A
1 b b
b    h  y   y   h  y   dy

2 h h
b 2  h2
(ovo su momenti tromosti obzirom na osi Izy 
koje prolaze katetama pravokutnog trokuta) 24
Pravokutni trokut
(odredimo momente tromosti obzirom na
osi koje prolaze težištem pravokutnog Ovo je sada određivanje momenata
trokuta) tromosti obzirom na međusobno paralelne
y y0 osi – primjena Steiner-ovih stavaka:
2
h
Iz  Iz 0     A
3
bh h bh
3 2
h Iz 0    
T z0 12  3  2
h/3 b  h3 h  b3
Iz 0  Iy 0 
0 z 36 36
b/3
b
y y0
h b
Izy  Iz 0 y 0     A
3 3
h b 2  h2  h   b  b  h
T z0 Iz 0 y 0    
24 3 3 2
h/3 + b 2  h2
0 z Iz 0 y 0 
72
b/3
b
T z0 b 2  h2
Iz 0 y 0 
- 72
y0
Kosokutni trokut
y b  h3
Iz 
12
b  h3
Iz 0 
36
h
z0
z Konačni zaključak:
Uvijek moramo voditi računa o
b orijentaciji koordinatnog sustava
i o predznaku centrifugalnog
momenta tromosti.

8.4 – Momenti tromosti pri rotaciji
koordinatnog sustava
y1 y Zadano:
Iz   y 2  dA Iy   z 2  dA
z dA z1 A A
Izy   z  y  dA
z1 y1 α
y A
T z
Rotirajmo ovaj koord. sustav i
tražimo momente tromosti obzirom
na rotirane koordinatne osi:
Iz1   y12  dA Iy1   z12  dA
A A
z1 = z · cosα + y · sinα Iz1y1   z1  y1  dA

y1 = y · cosα - z · sinα A

Iz1   y  dA   y  cos   z  sin    dA 
2
2
1
A A
 cos2    y 2  dA  2  sin   cos    z  y  dA  sin2    z 2  dA

A A A
Iz Izy Iy
Iz1  Iz  cos2   Iy  sin2   Izy  sin 2 (1)
Iy1   z  dA   z  cos   y  sin    dA 

2
2
1
A A
 cos2    z 2  dA  2  sin   cos    z  y  dA  sin2    y 2  dA

A A A
Iy Izy Iz
Iy1  Iz  sin2   Iy  cos2   Izy  sin 2 (2)

Iz1y1   z1  y1  dA   z  cos   y  sin    y  cos   z  sin    dA 
A A
 cos2    z  y  dA  sin   cos    y 2  dA  sin   cos    z 2  dA  sin2    z  y  dA

A A A A
Izy Iz Iy Izy
Iz  Iy
Iz1y1   sin 2  Izy  cos 2 (3)
2

(1) Iz1  Iz  cos2   Iy  sin2   Izy  sin 2
(2) Iy1  Iz  sin2   Iy  cos2   Izy  sin 2
Zbrojimo li jednadžbe (1) i (2), dobivamo:

Iz1 + Iy1 = Iz + Iy = Ip - Invarijanta momenata tromosti
Zbroj osnih momenata tromosti pri rotaciji koordinatnog sustava

je konstantan i jednak polarnom momentu tromosti obzirom na
pol rotacije.

Pri rotaciji koordinatnog sustava osni momenti tromosti će u
jednom trenutku poprimiti neke ekstremne vrijednosti ovisno o
položaju koordinatnog sustava, tj. ovisno o kutu α.
Da bi odredili te ekstreme trebamo derivirati jedn. (1) i (2) po α:
Iz1
 2  Iz  cos   sin   2  Iy  sin   cos   2  Izy  cos 2 

 Iz  Iy 
 2    sin 2  Izy  cos 2   2  Iz1y1
 2 
Iy1
 2  Iz  sin   cos   2  Iy  cos   sin   2  Izy  cos 2 

 Iz  Iy 
 2  sin 2  Izy  cos 2   2  Iz1y1
 2 

Vidimo da nam derivacije osnih momenata tromosti po kutu α daju
dvostruki centrifugalni moment tromosti s predznacima + i -.
Za dobiti ekstremne vrijednosti, prve derivacije trebaju biti
jednake nuli:
Iz1
  2  Iz1y1  0

Iz1y1 = 0
Iy1
  2  Iz1y1  0

Ekstremne vrijednosti osnih momenta tromosti nazivamo glavnim

momentima tromosti a odgovarajuće osi, glavne osi tromosti.
Ako glavne osi tromosti prolaze težištem poprečnog presjeka onda
se zovu glavne središnje osi tromosti, a pripadajući momenti
tromosti se zovu glavni središnji momenti tromosti.
Glavne momente tromosti označavamo s Iu i Iv , a glavne osi
tromosti s u i v.
Smjer glavnih središnjih osi tromosti odredit ćemo prema jedn. (3):
Iz  Iy 2  Izy
Iuv  0   sin 2 0  Izy  cos 2 0 tg2 0  
2 Iz  Iy
Iz prethodnog izraza dobijemo vrijednost za kut α0 nakon čega

veličine glavnih momenata tromosti nađemo tako da u jednadžbe
(1) i (2) uvrstimo za kut α = α0.
Pošto je tangens periodična funkcija, perioda π/2, to ćemo za kut
dobiti dvije vrijednosti – uzimamo manju vrijednost kuta |α0|≤π/4
– u daljnjim razmatranjima uzimati ćemo samo ovu vrijednosti –
kut α nanosimo po algebarskoj vrijednosti. y
v u
+α z
Iu  Iz  cos2 0  Iy  sin2 0  Izy  sin 20
Iv  Iz  sin2 0  Iy  cos2 0  Izy  sin 20
1  cos 2 0 1  cos 2 0
Iu  Iz   Iy   Izy  sin 2 0
2 2
Iz  Iy Iz  Iy
Iu    cos 2 0  Izy  sin 2 0
2 2
2   Izy 
sin 2 0 
2(-Izy) I
z  Iy   4  I2zy
2
Iz  Iy
cos 2 0 
20
· I z  Iy   4  I2zy
2
Iz-Iy
Iz  Iy 1 Iz  Iy 1
Iu   I
z  Iy   4  I
2 2
zy Iv   I
z  Iy   4  I2zy
2
2 2 2 2
Pošto je prvi član uvijek pozitivan, slijedi:
Iz  Iy 1
Imax   Iz  Iy   4  I2zy
2
2 2
Iz  Iy 1
Imin   Iz  Iy 2  4  I2zy
2 2
Neke napomene:
Ukoliko je Iz>Iy onda je Iu>Iv → Iu=Imax i Iv=Imin
Ukoliko je Iz<Iy onda je Iu<Iv → Iv=Imax i Iu=Imin
Ako presjek ima neku os simetrije onda je centrifugalni moment
tromosti za tu os jednak nuli, pa je ta os ujedno i glavna os, a ako
ima dvije osi onda će one same biti glavne osi.
8.5 – Mohr-ova kružnica tromosti
Izy Zadano: Iz, Iy, -Izy
Iz
(Iz+ Iy )/2
u
v
Izy
0  Iz
x x
S Iy
20 Izy Moguća je i obrnuta
Imin zadaća, da su zadani
Iy glavni momenti tromosti
(Imax, Imin) te da se traže
osni i centrifugalni
Imax momenti tromosti pod
Otpornost materijala I 8. Savijanje zadanim kutom . 39
8.6 – Radijusi tromosti Kod proračuna osnih momenata
y tromosti možemo koristiti teorem
o srednjoj vrijednosti integrala:
z dA
Iz   y 2  dA  y 2sr  A
0 y z A
Iy   z 2  dA  z 2sr  A
A
ysr = iz zsr = iy
I Za glavne osi Iu
Iz  i  A
2
z iz  z tromosti imamo iu 
A A
glavne središnje
Iy Iv
Iy  i2y  A iy  radijuse (polumjere) iv 
A tromosti: A
8.7 – Elipsa tromosti
Zadan je poprečni presjek s glavnim središnjim osima, Iuv=0. Neka
je zadana i neka os z te se traži moment tromosti obzirom na tu os.
v I =? z
Iz  Iu  cos2   Iv  sin2 
z
i2z  A  iu2  A  cos2   i2v  A  sin2 
0 α u i2z  iu2  cos2   i2v  sin2  (1)
Jednadžba (1) predstavlja

jednadžbu elipse u u-v
koordinatnom sustavu.
iu  iv
v Uzmimo da je: 0 A 
iz
u iz
cos    u
z 0A iv  iu
A v i
sin    z v
0A iu  iv
v
0 α u
u Uvrstimo ovo u jedn. (1):
i2z  iu2  cos2   i2v  sin2  (1)
2 2
i i
i2z  iu2  2 z 2  u2  i2v  2 z 2  v 2
iu  iv iu  iv
u2 v 2 Ovo je jednadžba elipse kojoj su poluosi

2
 2 1 radijusi tromosti iv i iu.
iv iu
Na os v nanosimo poluos iu a na os u poluos iv.
Na os v nanosimo poluos iu
a na os u poluos iv. Jednadžba pravca p u
segmentnom obliku:
v u v
p  1
m n
z
Veza između m, n i d:
n d d
iu m n
d sin  cos 
0 α u
m iv iv Vratimo u prethodnu jedn.:
u v
iu   1 (a)
 d   d 
   
 sin    cos  
Napišimo jednadžbu
Elipsa tromosti pravca p kao tangente na
Otpornost materijala I 8. Savijanje
elipsu tromosti: 43
u v
 1 (a)


d   d 
   u   uC  v  v C
 sin    cos   2
 2 1 (b)
iv iu
v p u v
C (-uC, vC)  2 1 (c)
 iv   iu 
2
z     
 uC   v C 
n
iu
d Usporedimo li jedn. (a) i (c)
0 α u
dobivamo točne koordinate
m iv iv
točke C:
iu i2v d 2 sin 
  uC  i v 
uC sin  d
iu2 d cos 
  v C  iu2 
v C cos  d
Elipsa tromosti
što možemo vratiti u jedn. (b):
uz napomenu da ova jedn.
v p vrijedi za svako u i v, pa tako
C (-uC, vC) i za u=-uC i v=vC:
z i2v  sin2   iu2  cos2   d2 (2)
n i2z  iu2  cos2   i2v  sin2  (1)

iu
d Usporedimo li jedn. (1) i (2)
0 α u
vidimo da je:
m iv iv
iz=d
iu Radijus tromosti iz jednak je
udaljenosti od središta elipse
tromosti do tangente na elipsu
tromosti koja je paralelna sa
Elipsa tromosti zadanom osi.
Traženi moment tromosti obzirom na zadanu os z je: Iz  d2  A
Iz  i2z  A
v p
C (-uC, vC)
odnosno: Iz  d2  A
z
Iy  i2y  A
n
iu
d
0 α u Izy  iz  iy  A
m iv iv
z1
iu Slično se određuje moment
tromosti i za os koja ne
a prolazi težištem poprečnog
presjeka – os z1:
Iz1  Iz  a2  A  d2  a2   A
Elipsa tromosti

Napomene:
Elipsa tromosti nikad ne može sjeći
tangentni poligon na konturu poprečnog
presjeka.
Elipsa tromosti uvijek je orijentirana u
smjeru većih dimenzija poprečnog
presjeka.
Ako su poluosi elipse jednake, onda
dobivamo kružnicu tromosti.
Pogrešno!!!
Pogrešno!!!
8.8 – Savijanje silama (opći slučaj savijanja)
F y
h<<L
Mx
x T z
h
Tx
F/2 b
L/2 L/2 F/2 x
T F/2
F/2 + F
U presjeku x imamo:
- F/2
F
Mx  x 
M 2
+ F
FL/4 Tx   
x 2
Zaključak:
Kod savijanja silama u poprečnom presjeku se javljaju i
moment savijanja, koji izaziva pojavu normalnih naprezanja,
i poprečna sila, koja izaziva pojavu posmičnih naprezanja.
Prema tome, poprečni presjeci ne ostaju ravni već se vitopere.
Postoji međudjelovanje između uzdužnih vlakanaca.
Posljedica: Vlakanca se ne nalaze u jednoosnom (1D) stanju
naprezanja, već u dvoosnom stanju naprezanja (2D).
Pitanje: Kako odrediti ta normalna i posmična naprezanja?

Određivanje normalnih naprezanja
pri savijanju silama:
M - radi se o maloj pogrešci

  y
Iz - proračun se pojednostavljuje
- naime, utjecaj poprečne sile
na normalna naprezanja za
slučaj h<<L je zanemariv
(veličina ovog utjecaja će se
pokazati kasnije)
Zaključak: Izraz za određivanje normalnih naprezanja je

jednak i za slučaj čistog savijanja i za slučaj savijanja silama!

Određivanje posmičnih naprezanja pri savijanju silama:
F
h<<L 1 2 Promatrati ćemo
diferencijalni element
h 3 3 grede omeđen presjecima
1-1 i 2-2 odnosno 3-3.
1 2
F/2 L/2 L/2 F/2
T
F/2 + F
- F/2
Mx Mx+dMx
M
+ FL/4
x dx
y
1 2
T Mx+dMx
x z
Mx τyx y0
3 T 3 ymax
σ τxy τxy σ+dσ
1 2
x dx b
U presjeku 1-1 djeluju: T=Tx i M=Mx  xy   yx  

U presjeku 2-2 djeluju: T=Tx i M=Mx+dMx Promatrati ćemo dif.
M element grede omeđen
Raspodjela normalnih naprezanja:   y presjecima 1-1, 2-2 i 3-3.
Iz
b
τyx
σ τxy τxy
σ+dσ
dx
Uvjet ravnoteže promatranog elementa glasi: ∑X=0

y max y max
   dA     d   dA    b  dx  0
y0 y0
y max
M
y max
M  dM  y  dA    b  dx  0

y0
Iz
 y  dA  
y0
Iz

y max y max y max
M M dM
Iz y 
y  dA 
0
Iz y 
y  dA 
Iz y
0

y  dA    b  dx  0
0
y max
statički moment površine A1
pri čemu je: 
y0
y  dA  S z
obzirom na neutralnu os z.
Ostaje nam:
dM dM Sz
  Sz    b  dx  0  
Iz dx Iz  b
dM
Kako je T
dx
konačni izraz za posmična naprezanja T  Sz

kod savijanja silama glasi: Iz  b

Primjer: Određivanje posmičnih naprezanja kod savijanja
silama za pravokutni poprečni presjek
y
Izraz za određivanje T  Sz

posmičnih naprezanja: Iz  b
h/2 1
S z  b  y max  y 0    y max  y 0 
T z 2
h
S z   y max  y 02 
b 2
y0 2
h/2 ymax
  y max  y 0    y max  y 02 
T b 2 T
 2 2
Iz  b 2 Iz  2
A1 b za y0 = ymax 0
2
T T h
za y0= 0   y max 
2
 
2  Iz 2  Iz  2 
2
h
T T h
2
T  
  y max 
2
  2  3  T
2  Iz 2  Iz 2 
 b  h3  2 A
2 
 12 
y
za y0 = ymin 0
T 3 T
z za y0= 0  
2 A
parabola II reda
za y0 = ymax 0

Opće stanje naprezanja u nekoj točki grede opterećene
savijanjem silama određujemo na slijedeći način:
τ
M
  y
σ Iz
σ
T  Sz

τ Iz  b

Određivanje posmičnih naprezanja pri savijanju T  Sz

silama za neke karakteristične poprečne presjeke: Iz  b
h/2
z z
h
h/2 t t t
b T  Sz b T  Sz
 
Iz  t Iz  2t
T  Sz T  Sz
 
Iz  b Iz  b

Zaključci / Napomene:
Dijagram posmičnih naprezanja uslijed poprečne sile kod
savijanja silama ovisi o obliku poprečnog presjeka.
Posmična naprezanja su jednaka nuli u krajnjim
vlakancima odnosno u vlakancima koja su najudaljenija od
neutralnog sloja.
Posmična naprezanja imaju najveću vrijednost u
neutralnom sloju: T  S z max
 max 
Iz  b

8.9 – Raspodjela posmičnih naprezanja u I-profilu
Postupak određivanja posmičnih naprezanja u nosaču pravokutnog i kružnog
poprečnog presjeka može se primijeniti i na nosač koji ima neki drugi oblik
poprečnog presjeka s jednom osi simetrije.
τxz
τxy
tp
T Mx+dMx
z
x h
Mx
T tr
tp
dx T  Sz
 xy 
y Iz  t r
Određivanje horizontalnih posmičnih naprezanja τxz:
A1
t
u
h/2-t/2
z σx·dA
x A1
dx τzx
y dx t
Iz uvjeta ∑x=0 slijedi: u
σ’x·dA
 x
    x  dA   zx  t  dx  0
 l
dA
A1 A1
 x
    x  dA   zx  t  dx  0
 l
dA
A1 A1
M M  dM
 I
A z
1
 y  dA 
A
Iz 
1
 y  dA   zx  t  dx  0
dM 1
 zx    y  dA
dx Iz  t A  Kako je:  y  dA  S
A1
1
1
T  S1 ht
 zx  uz: S1  u  t 
Iz  t 2
T ht T
 zx  u t    h  t   u
Iz  t 2 2  Iz
Vidimo da je
T
Konačno dobivamo:    h  t   u   xz promjena τzx
2  Iz
zx
i τxz
Otpornost materijala I 8. Savijanje linearna. 62
Posmična naprezanja u pojasevima imaju isti tok s posmičnim
naprezanjima u rebru, koji imaju smjer poprečne sile →
primjer na jednom I-nosaču:

Ovo vrijedi za sve tzv. otvorene profile, a naziva se
cirkulacija posmičnih naprezanja.
h z
t t
y T  Sz
b 
Iz  2t
T  Sz

Iz  b

8.10 – Glavna naprezanja i trajektorije naprezanja
F F σ1=σ σ2=0 α=0 σ τ
A
h σA τA
σ1=-σ2=τ α=±45 M T  Sz
F L/3 L/3   y 
L/3 F Iz Iz  b
T τA
F + TA F σA
- A
F F σA
τA
M
 1 2
MA FL/3 1,2     4  2
+ 2 2
2
tg 2  
Otpornost materijala I 8. Savijanje  65
Trajektorije glavnih naprezanja su linije koje u konstrukciji
spajaju točke s jednakim glavnim naprezanjima.
Kroz svaku točku prolaze dvije trajektorije glavnih naprezanja –
vlačna (puna linija) i tlačna (crtkana linija) trajektorija.
(slika 14.45, str. 351)

8.11 – Koso savijanje
Do sada smo promatrali slijedeću situaciju (pravo savijanje):
RDMS (x-y) osi z i y – glavne osi, Izy=0
RDMS (x-y) ≡ RS ≡ gl.os (y)

n.o. ≡ gl.os (z)
→ n.o. ┴ RDMS
n.o. T z
Normalna naprezanja od
savijanja računamo po izrazu:
M
  y
Iz
y
Ako se RDMS ne podudara ni s jednom od glavni osi:
RDMS (x-y)
osi u i v – glavne osi, Iuv=0
RDMS (x-y) ≠ gl.os (u ili v)

z
Zaključak:
T u
n.o. n.o. ≠ os (z)
n.o. ≠∟ RDMS
v y KOSO SAVIJANJE
Dokaz: →
Dokaz: Pretpostavimo da je os z neutralna os poprečnog presjeka!
To znači da trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti ravnoteže:
(1) ∑X = 0 (2) ∑M(y) = 0 (3) ∑M(z) = M
Jedn. (2) raspisana glasi: 

A
xx  z  dA  0
E
Vrijedi pretpostavka o ravnim presjecima te imamo:  xx  y

To uvrstimo gore E E
i dobivamo: A
   A 
 y  z  dA  0   y  z  dA  0
E
Kako je  0 slijedi da  y  z  dA treba biti =0
 A
Pošto osi z i y nisu glavne osi, to slijedi da  y  z  dA  I

A
zy 0
Zaključak: Neutralna os nije os z; neutralna os nije okomita na

RDMS; RDMS ne poklapa se ni s jednom glavnom osi.
Rekapitulacija:
Kod kosog savijanja, ravnina djelovanja momenta savijanja
(ravnina djelovanja opterećenja) ne poklapa se ni s jednom
glavnom osi poprečnog presjeka.
Kod kosog savijanja, ravnina djelovanja momenta savijanja i
ravnina savijanja se ne podudaraju.
Kod kosog savijanja, neutralna os poprečnog presjeka nije
okomita na ravninu djelovanja momenta savijanja (naime,
neutralna os je uvijek okomita na ravninu savijanja).

Promatrajmo slijedeću situaciju (koso savijanje):
RDMS
v osi u i v – glavne osi, Iuv=0
Kut α je pozitivan ako se otvara

α od +v prema +u.
M
Mv
Imamo koso savijanje jer se
α T u RDMS ne poklapa ni s jednom
Mu glavnom osi, u ili v.
Koristimo princip superpozicije:
Mu=M·cosα Mv=M·sinα
Mu Mv  cos  sin  
 xx   v   u  M   v   u 
Iu Iv  Iu Iv 
 cos  sin   Pomoću prethodnog izraza možemo
 xx  M   v   u  odrediti naprezanje u svakoj točki
 Iu Iv  poprečnog presjeka.
RDMS
v Vrhovi vektora tih naprezanja tvore
A jednu ravninu, a njena presječnica s
ravninom poprečnog presjeka daje nam
α neutralnu os (n.o. ≠∟RDMS).
M
n.o. Mv
(A) σxx = σmin
-
α T u
Mu φ
C
Neutralna os ima
otklon φ u istom
(C) σxx smjeru kao i kut α ali
B
+ od druge glavne osi.
(B) σxx = σmax

Za odrediti točni položaj neutralne osi (kut φ), imamo uvjet σxx=0
v α RDMS cos  sin  jednadžba

v  u  0 neutralne osi
n.o. Iu Iv
u
φ v Iu iu2
 tg    tg   2  tg (1)
u Iv iv
Ovo je izraz pomoću kojega ćemo
odrediti položaj neutralne osi.
Određivanje naprezanja u rubnim točkama A i B:

 cos  sin  
A   xx   min  M    vA   u A  tlak
 Iu Iv 
 cos  sin  
B  xx   max  M    vB   uB  vlak 
 Iu Iv 

Položaj neutralne osi možemo naći i pomoću elipse tromosti:
RDMS
v osi u i v – glavne osi, Iuv=0
n.o.
Jedn. elipse u2 v 2
α  2 1
A(uA,vA) tromosti: 2
iv iu
iu Postavimo tangentu na elispu
T u tromosti u točki A:
iv
φ u  uA v  v A iu2
2
 2 1
iv iu vA
u A iu2 iu2
Elipsa v  u   2  (2)
v A iv v A
tromosti

Usporedimo jednadžbe (1) i (2):
v Iu iu2
(1)  tg    tg   2  tg Vidimo da je neutralna os
u Iv iv paralelna s tangentom na
u A iu2 iu2 elipsu tromosti u točki A
(2) v  u   2  (imaju isti koeficijent
v A iv v A
smjera pravca).
tgα
Zaključak:
Kod kosog savijanja neutralna os prolazi težištem poprečnog
presjeka i paralelna je s tangentom na elipsu tromosti u sjecištu
elipse tromosti i ravnine djelovanja momenta savijanja.

Određivanje posmičnih naprezanja kod kosog savijanja silama:
Tv
T  Sz

Iz  b
Sv Tv  Su
 xv 
Iu  bu
bv
Tu T u Tu  S v
 xu 
Iv  b v
bu A σxu
   2xu   2xv
Su
v σxv τ

8.12 – Potencijalna energija pri savijanju
Nas zanima situacija u elastičnom području.
θ
Ms  
W rad vanjskih sila
2
M M
Ms   (u elastičnom području,
L UW  pot. energija je jednaka
2 radu vanjskih sila)
Ms
A Potencijalna energija
M Ms  L Ms  L
2
 2  E  Iz
 U ili U 
E  Iz 2  E  Iz 2 L
Vidimo da je pot. energija deformiranja uvijek
θ pozitivna, U>0, jer je kvadratna funkcija od Ms
0 θ ili θ. To je površina ispod Ms - θ dijagrama.
Otpornost materijala I 7. Torzija 77

8.13 – Sastavljeni nosači
Promatrajmo jednu monolitnu gredu.
F
σ τ
b
F/2 L/2 L/2 F/2
T Mmax Mmax
 xx   y max 
F/2 + F Iz Wz
- F/2 Iz b  h3 2 b  h 2
Wz    
y max 12 h 6
M
F L 6 3 F L
+ FL/4  xx max    
4 bh 2
2 b  h2
Promatrajmo sada jednu sastavljenu gredu.
F
σ τ
h/2
h
h/2
b
L/2 L/2
Dijagrami M i T su isti kao za prethodni slučaj (monolitna greda).

Mmax F  L 1 6 F L
Naprezanja:  xx      3
b  h2
2
Wz 4 2 h
b 
2
U ovom slučaju imamo dvostruka naprezanja!
Što napraviti da imamo jednaka naprezanja u oba slučaja?
Odgovor se krije u deformacijama.
Da bi imali jednaka naprezanja, deformacije moraju biti jednake.
MONOLITNA
GREDA
Ova posmična
SASTAVLJENA
GREDA
naprezanja trebaju
preuzeti
odgovarajuća
spojna sredstva.
Otpornost materijala I 8. Savijanje (slika 14.64, str. 386) 80
Zaključak:
Proračun sastavljenog nosača se provodi tako da najprije
proračunamo nosač kao da je monolitan (unutarnje sile i
naprezanja) a zatim proračunavamo spojna sredstva koja
moraju preuzeti posmična naprezanja/sile.
Detaljnije se o raznim situacijama može vidjeti u knjizi na
str. 387-400.

8.14 – Savijanje štapa izrađenog od različitih
materijala
Promatrati ćemo dif. dio ravnog štapa izrađenog od dva različita
materijala opterećen samo momentom savijanja (čisto savijanje).
1
E1
M M
x z
2 E2
y
1-D stanje naprezanja:  xx  E   xx b
1
Deformacije su proporcionalne udaljenosti od  xx   y
neutralne osi, ali ne znamo njezin položaj. 
εxx 1 σxx 1
1
E1
z
2 E2
y εxx 2 σxx 2
b 1
 xx   y  xx  E   xx

E1≠E2 , E2>E1
y
 xx1  E1   xx1  E1 

Uvjet ravnoteže: ∑x=0
y
 xx 2  E 2   xx 2  E 2 


A
xx  dA    xx1  dA    xx 2  dA  0
A1 A2
E1   y  dA  E 2   y  dA  0 Jednadžba neutralne osi

A1 A2 Da je E1=E2 to bi bila jedn. težišta.
Sada postavljamo drugu jednadžbu ravnoteže: ∑M(z)=M

E
M    xx  y  dA    xx1  y  dA    xx 2  y  dA uz :  xx   y
A A1 A2

1  
M   E1   y  dA  E 2   y  dA 
2 2
  A 1 A  2
Iz1 Iz2
 E1  Iz1  E 2  Iz 2 
1
M

Iz prethodnog izraza slijedi izraz za deformaciju:
1 M Za slučaj da je E1=E2=E imali

 E1  Iz1  E2  Iz 2 bi da je Iz1+Iz2=Iz
Sada možemo napisati izraze za naprezanja:

E1  M
 xx1  y Ovi izrazi su malo složeni, te se može
E1  Iz1  E2  Iz 2 postaviti pitanje da li se oni mogu svesti
E2  M na poznati nam izraz: M
 xx2  y  xx  y
E1  Iz1  E2  Iz 2 Iz
To možemo napraviti pomoću reduciranog poprečnog presjeka,

tj. poprečni presjek reduciramo samo na jedan materijal.
Da bi taj reducirani poprečni presjek bio ekvivalentan ishodišnom
poprečnom presjeku trebaju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti:
1) Položaj neutralne osi mora ostati nepromijenjen;
2) U ishodišnom i u reduciranom poprečnom presjeku imamo isti
moment savijanja.
E2
Uz  n jednadžba neutralne osi glasi:  y  dA   y  n  dA  0
E1 A 1 A2
Iz ovog izraza se vidi da se reducirani poprečni presjek sastoji iz

samo jednog materijala (u našem slučaju to je materijal 1).
Nadalje, vidimo da smo ishodišni presjek reducirali tako da
površina A1 ostaje nepromijenjena, dok je površina A2 dana sa
širinom n·b, pri čemu y ostaje nepromijenjen.

Reducirani poprečni presjek
Ishodišni poprečni presjek b
1 1 A1
z z
2
y y
b n·b
Izrazi za naprezanja sada glase:

M
 xx1  y Uz zamjenu u nazivniku:
Iz1  n  Iz 2
M Iz red  Iz1  n  Iz 2
 xx 2  n  y
Iz1  n  Iz 2
Konačni izrazi za naprezanja glase:
M
 xx1  y Naprezanja u materijalu 1 dobivamo stvarna, jer
Iz red
smo poprečni presjek reducirali na materijal 1,
M dok naprezanja u materijalu 2 dobivamo još
 xx 2  n  y
Iz red množenjem s faktorom n (odnos E2/E1).
Ovo se često koristi u armiranom betonu:
σxx b σxx a = n · σxx b

Kraj gradiva u zimskom semestru.
Vidimo se u ljetnom semestru.

Otpornost materijala I Kraj nastave u zimskom semestru 89

Om1-8 Pps

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Om1-8 Pps

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. dr. sc.

Šk. god. 2008/2009

Otpornost materijala I 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, nastavak 8. 1

Promatramo ravni štap, napravljen od homogenog, izotropnog,

Otpornost materijala I 8. Savijanje 2

Otpornost materijala I 8. Savijanje ny 3

Postavimo sve moguće jednadžbe ravnoteže: σxx

Nakon što smo štap opteretili

Otpornost materijala I 8. Savijanje 7

Iz jednadžbe (3): Mz    xx  y  dA  M slijedi:

Promatrajmo jednadžbu (1): Nx    xx  dA  0

 y  dA  S z 0 Sz - statički moment površine obzirom na os z

Izy - centrifugalni moment tromosti u odnosu na osi z i y [m4]

Otpornost materijala I 8. Savijanje 10

Uz zamjenu što vrijedi Iz Naprezanja u krajnjim

Za poprečni presjek simetričan obzirom na os z, ymax = ymin = h/2:

Uvjet čvrstoće moramo ispuniti na oba ruba, σvlak ≠ σtlak :

Otpornost materijala I 8. Savijanje 13

Otpornost materijala I 8. Savijanje 14

Polarni moment tromosti:

Iz gornjih definicija slijedi: I z , Iy , I p > 0

Izy <=> 0 ovisno o z i y

Ako presjek ima jednu os simetrije:

Otpornost materijala I 8. Savijanje 16

Osni moment tromosti obzirom na neku zadanu os (z1 ili y1)

Otpornost materijala I 8. Savijanje 19

Iz1y1 = Izy + a·b·A

Centrifugalni moment tromosti obzirom na zadani par međusobno

Otpornost materijala I 8. Savijanje 20

Otpornost materijala I 8. Savijanje 21

Zbog simetrije imamo da je Iz = Iy

Otpornost materijala I 8. Savijanje 23

Otpornost materijala I 8. Savijanje 24

Otpornost materijala I 8. Savijanje 25

Otpornost materijala I 8. Savijanje 29

z1 = z · cosα + y · sinα Iz1y1   z1  y1  dA

Otpornost materijala I 8. Savijanje 30

 cos2    y 2  dA  2  sin   cos    z  y  dA  sin2    z 2  dA

Iz1  Iz  cos2   Iy  sin2   Izy  sin 2 (1)

Iy1   z  dA   z  cos   y  sin    dA 

 cos2    z 2  dA  2  sin   cos    z  y  dA  sin2    y 2  dA

Iy1  Iz  sin2   Iy  cos2   Izy  sin 2 (2)

 cos2    z  y  dA  sin   cos    y 2  dA  sin   cos    z 2  dA  sin2    z  y  dA

Otpornost materijala I 8. Savijanje 32

(2) Iy1  Iz  sin2   Iy  cos2   Izy  sin 2

Zbrojimo li jednadžbe (1) i (2), dobivamo:

Zbroj osnih momenata tromosti pri rotaciji koordinatnog sustava

Otpornost materijala I 8. Savijanje 33

Otpornost materijala I 8. Savijanje 34

Ekstremne vrijednosti osnih momenta tromosti nazivamo glavnim

Iz prethodnog izraza dobijemo vrijednost za kut α0 nakon čega

0 α u i2z  iu2  cos2   i2v  sin2  (1)

Jednadžba (1) predstavlja

u2 v 2 Ovo je jednadžba elipse kojoj su poluosi

n i2z  iu2  cos2   i2v  sin2  (1)

Otpornost materijala I 8. Savijanje 46

Pitanje: Kako odrediti ta normalna i posmična naprezanja?

Otpornost materijala I 8. Savijanje 49

M - radi se o maloj pogrešci

Zaključak: Izraz za određivanje normalnih naprezanja je

Otpornost materijala I 8. Savijanje 50

U presjeku 1-1 djeluju: T=Tx i M=Mx  xy   yx  

Uvjet ravnoteže promatranog elementa glasi: ∑X=0