*Promjena momenta inercije pri translaciji koordinatnog sistema (Stajnerove

formule) posmatramo zavisnost mom inercije povrsine u odnosu na paralelne

ose 2 koordinantna sistema xy i ξη. Ose ξη koje prolaze kroz teziste nazivamo
tezisnim osama. Mom inercije sa tezisne ose se zovu centralni mom inercije.
Stajnerove formule- promjena mom inercije pri translaciji koord sistema: Ix = Iξ +
a²A ; Iy = Iη + b²A ; Ixy = Iξη + abA Moment inercije povrsine u
odnosu na neku osu jednak je zbiru sopstvenog mom inercije u odnosu na
paralelnu tezisnu osu i polozajnog mom inercije

*Geometrijske karakteristike ravnih povrsina (centrifugalni i aksijalni mom

inercije) Ix –aksijalni mom inercije uvijek veci od 0, jer je proizvod povrsine i
rastojanja na kvadrat. Ix = ꭍ y²dA (cm4) ; Iy = ꭍ x²dA (cm4)
Ixy – centrifugalni mom inercije poprecnog presjeka u odnosu na ose xy, moze biti
pozitivan, negativan ili 0 (ako je povrsina figure simetricna) Ixy = ꭍ xydA
(cm4)

*Geometrijske karakteristike (teziste, povrs poprecnog presjeka, staticki mom

inercije) Povrsina poprecnog presjeka A = ꭍ dA uvijek veca od 0; Staticko
moment povrsine u odnosu na x(y) osu Sx = ꭍ ydA ; Sy = ꭍ xdA (cm3), pozitivan,
negativan ili jednak 0; Koordinate tezista: xc = Sy/A yc = Sx/A

*Glavni centralni mom inercije ravnih povrsina

Maksimum i minimum vrijednosti mom inercije; pravougle ose kojima odg gl
momenti inercije nazivamo glavne ose inercije (1) i (2). Ugao α definise pravac ose
(1) u odnosu na x osu. tg2α = 2Ixy/ Ix – Iy . Centrifugalni mom inercije za sistem
gl osa je jednak 0.

*Ravno stanje napona – komponente

ako naponi u proizvoljnoj tacki napregnutog tijela na svim presjecnim ravnima
djeluju u jednoj ravni stanje napona zovemo ravnim naponskim stanjem. Tenzor
napona za ravno stanje se pise: S = σx τxy Ako poznajemo tenzor mozemo
sracunati bilo koju
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,τxy σy komponentu napona za presjek: σn – normalni
napon; τnl – smicuci tangencijalni napon; moramo poznavati intenzitet, pravac
i smjer

*Veza izmedju stanja napona i stanja deformacije

Hookov zakon predstavlja vezu izmedju komponenti stanja napona i stanja
deformacije. Dilatacije su direktno proporcionalne smicucim naponima.

*Ravno stanje deformacije u tacki napregnutog tijela – komponente

u slucaju da su u okolini jedne tacke pomjeranja u pravcu jedne koordinatne ose
jednaka 0, a pomjeranja u pravcu druge 2 koordinatne ose ne zavise od te
koordinate, onda u toj tacki imamo ravno stanje deformacije. Komponente su:
εn – dilatacija εn = lim Δl/l ; γnl – klizanje γnl = π/2 - d . Komponente za
deformaciju u prozivoljnom pravcu su σn i 1/2γnl

*Stanje deformacije u tacki napregnutog tijela

ukoliko pozanjemo tenzor deformacije poznajemo i stanje deformacije u tacki

*Aksijalno naprezanje
vid naprezanja gdje se unutrasnje sile svode na jednu normalnu, aksijalnu silu ciji
se pravac djelovanja poklapa sa osovinom stapa. Stap moze biti izlozen pritisku ili
zatezanju. Javljaju se normalni naponi u svim tackama proizvoljnog poprecnog
presjeka opterecena aksijalnom silom. σz = N/A. Ukoliko aksijalni stap presjecemo
sa ravni koja nije upravna na osovinu nosaca javjaju se komponentalni naponi σn i
τnl.

*Cisto pravo savijanje

vid naprezanja kod kojeg se unutrasnje sile svode na mom savijanja koji djeluje u
jednoj glavnoj ravni, tj ciji se vektor nalazi ka jednoj od glavnih osa inercije
poprecnog presjeka stapa.
Javljaju se normalni naponi u
presjeku opterecenom mom
savijanja oko gl ose.

*Pravo savijanje pravougaonog

nosaca (komp naponi,
dimenzionisanje)