Koje se pretpostavke uzimaju kod analize reetkastih nosaa?

a. Reetkama se nazivaju konstrukcije koje se sastoje od sustava tapnih

trokuta (krute figure), kod kojih svaka dva susjedna trokuta imaju jednu
zajedniku stranicu (tap);
b. tapovi kod reetkastih nosaa su ravni i na krajevima su spojeni u vorovima
(zglobovi bez trenja);
c. tapovi su optereeni ili samo na vlak ili samo na tlak,
d. vanjske sile djeluju samo u vorovima reetke;
e. reetkasti je nosa upotrebljiv kao nosa samo ako je geometrijski
nepromjenjiv, tj. kao cjelina mora djelovati kao kruta ploa.
Kada je reetkasti nosa statiki neodreen i kako se to provjerava?
Najmanji broj tapova od kojih se moe sastaviti ravnu krutu reetku odreen je
formulom:
gdje je s jednak broju tapova,
n odgovara broju vorova reetke,
dok je broj 3 u ravninskom primjeru broj komponenti reakcija veza.
Broj je 2 u ovoj formuli broj jednadbi koji se moe postaviti za svaki vor
(konkurentni skup sila!).
U tom je primjeru reetkasti nosa statiki odreen. ( slika )

Za:

zadatak je statiki neodreen, ( slika )

dok je u primjeru:
reetka labilna (mehanizam). ( slika )

Kako se analitiki odreuju sile u tapovima reetke?

Analitiki se reakcije u osloncima odreuju pomou jednadbi uvjeta ravnotee
ravninskog skupa sila.
Nosa se promatra u tom sluaju kao jedna kruta ploa, osloboena veza s okolinom.
Zadanim se silama dodaju pretpostavljene sile veza i u opem sluaju postave tri
jednadbe:
.
to je to metoda vorova?
Odreivanje sila u tapovima temelji se na uvjetu da sve sile, vanjske i unutranje,
koje djeluju u jednom voru moraju biti u ravnotei.
Ovdje se radi o konkurentnom skupu sila u ravnini. U svakom se voru tapovi
"zamijene" silama (obino se pretpostve vlane sile).
Uvjeti ravnotee postavljaju se za svaki vor izdvojeno u obliku:
ANALITIKI:
GRAFIKI: u planu poloaja vanjske sile u svakom voru i sile u tapovima toga
vora sijeku se u jednoj toki (tome voru), a u planu sila je zatvoren poligon sila.
Kod rjeavanje se UVIJEK polazi od onoga vora u kojem su najvie DVIJE
nepoznate sile, bilo da se radi o anlitikom ili grafikom rjeenju.
Kako se primjenjuje metoda presjeka po Culmannu?
Za odreivanje sila u pojedinim tapovima reetkastog nosaa, koristi se metoda
presjeka.
Pri tome se ne smije presjei vie od tri tapa, jer se metodom presjeka moe
odjednom odrediti samo tri nepoznate sile.
Culmannova se metoda presjeka zasniva na ravnotei jedne poznate sile i tri sile
kojih su SAMO pravci djelovanja poznati (zamiljeni presjeci tapova).
Postupak: zamiljeno je da se reetku presjee kroz tapove kojih sile treba odrediti
te se promatra ravnotea lijevog ili desnog dijela. (slika)

Svaki od ovih dijelova e biti u ravnotei pod djelovanjem vanjskih sila i nepoznatih
unutranjih sila u presjeenim tapovima, koje zamjenjuju djelovanje odsjeenog
dijela reetke.
Toan e smjer sila u tapovima biti odreen zatvorenim poligonom sila.
Kako se primjenjuje metoda presjeka po Ritteru?
Ova se metoda presjeka primjenjuje kada treba odrediti sile u pojedinim tapovima
reetkastog nosaa.
Ne smije se presjei vie od tri tapa, jer se i kod ove metode presjeka moe
odrediti samo tri nepoznate sile.
Ako je promatrani dio reetke u ravnotei, onda mora suma momenata svih sila koje
na taj dio djeluju, s obzirom na bilo koju toku promatranog dijela reetke, biti
jednaka nuli.
Za momentne polove biraju se tri sjecita pravaca presjeenih tapova.
Na taj se nain odreuju tri jednadbe, od kojih svaka sadri samo jednu
nepoznanicu, a odatle se izraunavaju traene sile u tapovima presjeka reetke.
to je to ravni puni nosa i koje su pretpostavke sa stajalita geometrije?
Pod pojmom ravni puni nosa podrazumijeva se sljedee:
ravni: uzduna linija (najee pravac) koja povezuje sva teita poprenih presjeka
nosaa lei u jednoj ravnini, a okomita je na sve popreene presjeke;
puni: nema diskontinuiteta (prekida) izmeu dva susjedna poprena presjeka
nosaa. Ovime se razlikuju od reetkastih nosaa kod kojih globalna uzduna os
nosaa (npr. os izmeu oslonca A i B) ne povezuje zamiljene poprene presjeke
tapova od kojih je nosa sastavljen;
nosa: naziva se jo i greda, pri emu je sa stajalita geometrije duljina uzdune
osi znatno vea nego bilo koja poprena dimenzija (poprenog presjeka);
Koje vrste optereenja primjenjujemo kod nosaa?
Kod analize unutranjih sila kod nosaa svrsishodno je sistematizirati optereenje na
sljedee tri vida:
koncentrirana sila: sila s hvatitem u tono odreenoj toki nosaa (slika);

kontinuirano optereenje: koji se u nekim primjerima naziva se jo i rasuti teret.

Jednoliko ili nejednoliko raporeeno opreteenje uzdu osi nosaa. Jedninica mjere je
sila/duljini (npr. kN/m) (slika);

koncentrirani moment: to je spreg sila (slika)

koji se radi jednostavnosti prikazivanja oznaava simboliki (slika).

Ovakvo optereenje nastaje npr. kod redukcije sila na vratilu optereenog zuanika s
kosim zubima.
Zato i kada se smije sila pomicati po svom pravcu djelovanja?
Samo kada se izraunavaju rekacije veza nosaa, ali nikada kada se analiziraju
unutranje sile u nosau.
U ovom se primjeru nee promijeniti iznosi reakcija veza! (slika),

ali e se slika unutranjih uzdunih sila posve promijeniti! (slika)

Koje su unutranje sile kod nosaa?

Neka se zamisli jednostavno nosa na dva oslonca i optereen jednom silom. (
Nosa se oslobodi veza i pomou teorema o ravnotei tri neparalelne sile, odrede se
reakcija veza u osloncima. (slika)

Neka se zamisli presjek nosaa na udaljenosti x .

Neka se analizira npr. lijevi dio "presjeenog" nosaa. Za ovaj popreni presjek kae
se da je pozitivan jer je njegova normala (poluos koja "izlazi" iz presjeka) upravljena
u pozitivnom smjeru osi x. Kako uvjeti ravnotee moraju biti ispunjeni, to je
nuno djelovanje neke sile R koja mora uravnoteiti vanjske djelatne sile na nosa.
Sila se R moe odrediti kao i ranije.
Neka se izvri redukcija (izmjetanje) sile R u toku teita poprenog presjeka
nosaa. Ovo je jedino mogue ako se doda i moment M. Radi podsjeanja moe
pogledati tema "redukcija sile". (slika)

Sile se R moe rastaviti u dvije komponente u smjeru pozitivnih osi koordinatnog

sustava, a moment oko osu y u pozitivnom smjeru te osi. (slika)

ili samo N je ovdje uzduna unutranja sila upravljena u smjeru osi x.

je ovdje poprena sila upravljena u smjeru osi z.
je ovdje moment savijanja oko osi y.
Ovaj se princip moe proiriti i na prostorne nosae. Tada se pojavljuju popreene
sile u smjerovima osi z i y, dok se moment savijanja javlja jo i oko osi z. Moment
se oko osi x tada naziva moment uvijanja ili torzije.
Po kom se principu odreuju veliine i smjerovi unutranjih sila?
Kod odreivanja unutranjih sila, te momenata savijanja u poprenom presjeku x
nosaa primjenjuje se pravilo reza.
Kako oba dijela nosaa razdvojena zamiljenim rezom
, odnosno
, moraju
biti u ravnotei, to na mjestu reza moraju djelovati unutranje sile. (slika)

Promatra li se npr. povrina reza ija se normala podudara sa smjerom osi x

(pozitivni presjek) (slika),

tada vrijede jednadbe ravnotee za sve vanjske sile na dijelu nosaa lijevo od
presjeka i za sve unutranje sile na mjestu reza:

,
, te momentna jednadba oko osi y za toku P na mjestu reza:
.
Ponekad je jednostavnije analizirati dio nosaa od reza
desni dio nosaa, (slika)

do kraja nosaa, dakle

Jednadbe ravnotee su analogne gornjima, a pozitivni su predznaci unutranjih sila

na negativnom presjeku upravo protivni smjerovima osi.

,
,

Kakva su fizikalna objanjenja predznaka unutranjih sila?

Uzduna sila

je pozitivna kada je nosa u smjeru osi x optereen na vlak. (slika).

Poprena sila

je pozitivna kako je definirano slikom. (slika)

Moment savijanja
(slika)

je pozitivan kada se uzduna os x "eli" savijati konkavno.

U kojoj su meusobnoj ovisnosti unutranje sile?

Ova se meusobna ovisnost moe pokazati na ravnotei dijela nosaa. (slika).

Postave se jednadbe ravnotee:

,
vanjskih sila u x smjeru!)
,

. (U ovom primjeru nema

, slijedi ovisnost:

, uz zanemarivanje diferencijala

drugog reda, slijedi ovisnost:

Koje je geometrijsko znaenje derivacije funkcije poprene sile po apscisi?

Ovisnost:
predstavlja nagib tangente na krivulju (graf funkcije)
Na slici su pokazana tri karateristina mjesta.

Na mjestu

vrijedi

na mjestu

vrijedi

na mjestu

vrijedi

(x) .

Iz slike je vidljivo da je:

te e i kutovi nagiba tengenti na krivulju (graf funkcije)

(x) prema osi x biti

.
Koje je geometrijsko znaenje derivacije funkcije momenta savijanja po
apscisi?

Ovisnost:
, predstavlja nagib tangente na krivulju (graf funkcije)
Na slici su pokazana tri karateristina mjesta.

(x).

Na mjestu

vrijedi

na mjestu

vrijedi

na mjestu

vrijedi

Iz slike je vidljivo da su iznosi poprenih sila

te e i kutovi nagiba tengenti na krivulju (graf funkcije)

(x) prema osi x biti

Kako se uoava djelovanje koncentrirane sile u Qz- dijagramu?

U dijagramu
iznosa sile F.
U dijagramu

(x) djelovanje se koncentrirane sile uoava kao skok za veliinu

(x) djelovanje se koncentrirane sile uoava kao lom.

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje NE djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
(x) promjenu predznaka poprene sile. Ovo je uzrokom pojave ekstrema u
dijagramu

(x).

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje NE djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da NE uzrokuje u dijagramu
(x) promjenu predznaka poprene sile.

10

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
(x) promjenu predznaka poprene sile. Ovo uzrokom pojave ekstrema u
dijagramu

(x).

Kako se uoava djelovanje kontinuiranog optereenja u Qz- dijagramu?

U dijagramu

(x) djelovanje se kontinuiranog optereenja uoava kao silazni

(ili uzlazni) pravac s nagibom odreenim derivacijom

Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja na konzolnom nosau.
Na slobodnom kraju nosaa, toka B, nema npr. koncentrirane sile te stoga ne moe
biti niti skoka u dijagramu
niticu!

(x) te ovdje pravac promjene poprene sile silazi u

Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja na nosau na dva

oslonca. Na slobodnim krajevima nosaa, toke A i B, djeluju koncentrirane sile
(reakcije veza) te stoga je skok u tim tokama u dijagramu

(x).

Na slikama je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja koje se mijenja

kontinuirano izmeu q i nitice. Ovo ima za posljedicu u dijagramu
(x) parabolu
2. reda (obino konveksnu) s tjemenom (eksremom) na mjestu gdje je q(x) nitica
jer je tu i derivacija

jednaka nitici!

11

Kako se uoava mjesto prestanka djelovanja kontinuiranog optereenja u

Qz- dijagramu?
U dijagramu
(x) uinak se prestanka ili poetka djelovanja kontinuiranog
optereenja uoava kao lom pravca . Pri ovome se na dijelu nosaa bez
kontinuiranog optereenja u dijagramu
(x) to prikazuje pravcem paralelnim s osi
x, dok se na dijelu gdje djeluje kontinuirano optereenje to uoava pravcem s
nagibom odreenim derivacijom

(slika).

Kako se uoava djelovanje koncentrirane sile u My- dijagramu?

U dijagramu

(x) djelovanje se koncentrirane sile uoava kao lom.

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje NE djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
(x) promjenu predznaka poprene sile. Ovo je uzrokom pojave pojave loma ali
i ekstrema u dijagramu

(x).

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje NE djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da NE uzrokuje u dijagramu

12

(x) promjenu predznaka poprene sile. Ovo je uzrokom pojave loma u

dijagramu

(x).

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
(x) promjenu predznaka poprene sile. Ovo je uzrokom pojave loma krivulje i
pojave ekstrema u dijagramu

(x).

Kako se uoava djelovanje kontinuiranog optereenja u My- dijagramu?

U dijagramu
(x) djelovanje se kontinuiranog optereenja uoava kao
parabola 2. reda.
Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja konstantnog iznosa
na konzolnom nosau. Na slobodnom kraju nosaa, toka B, nema npr.
koncentrirane sile te stoga ne moe biti niti skoka u dijagramu
pravac promjene poprene sile silazi u niticu!
Ovo ima za posljedicu u dijagramu

(x) te ovdje

(x) parabolu 2. stupnja (obino konveksnu)

s tjemenom (eksremom) na mjestu gdje je

(x) nitica jer je tu i derivacija

jednaka nitici!
Na slici je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja konstantnog iznosa
na nosau na dva oslonca. Na slobodnim krajevima nosaa, toke A i B, djeluju
koncentrirane sile (reakcije veza) te stoga je skok u tim tokama u dijagramu

(x).

Ovdje pravac promjene poprene sile prolazi kroz niticu u nekoj toki (radi
simetrije optereenja na polovici nosaa)! Ovo ima za posljedicu u dijagramu
(x)
parabolu 2. stupnja (obino konveksnu) s tjemenom (eksremom) tono u sredini
gdje je

(x) nitica jer je tu i derivacija

jednaka nitici!

13

Na slikama je pokazano djelovanje kontinuiranog optereenja koje se mijenja

kontinuirano izmeu q i nitice. Ovo ima za posljedicu u dijagramu
(x) parabolu
2. stupnja (obino konveksnu) s tjemenom (eksremom) na mjestu gdje je q(x)
nitica jer je tu i derivacija

jednaka nitici! Ovakva promjena popreene

sile ima za posljedicu u dijagramu

(x) parabolu 3. stupnja.

Kako se uoava djelovanje koncentriranog momenta u My- dijagramu?

U dijagramu

(x) djelovanje se koncentriranog momenta uoava kao skok.

Na slici je pokazano djelovanje koncentriranog momenta na dijelu nosaa gdje NE

djeluje kontinuirano opterenje, ali djeluje sila F.
Pri ovome je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
poprene sile.

(x) promjenu predznaka

Ovo je uzrokom pojave loma ali i ekstrema u dijagramu

U dijagramu

(x).

(x) se djelovanje koncentriranog momenta oituje pojavom skoka

za iznos koncentriranog momemta

Za prikazani smjer koncentriranog momenta skok e u dijagramu

(x) biti prema
dolje, a pri tome moe doi i do promjene predznaka u ovom dijegramu.
Kako je u dijagramu

(x) iznos poprene sile isti i prije i poslije mjesta gdje djeluje

koncentrirani moment, to e i nagib

slici oznaeno znakovima paralelnosti.

u dijagramu

(x) biti isti. Ovo je u

Na slici je pokazano djelovanje koncentrirane sile na dijelu nosaa gdje djeluje

kontinuirano opterenje pri emu je iznos sile takav da uzrokuje u dijagramu
(x) promjenu predznaka poprene sile.
Ovo je uzrokom pojave ekstema u dijagramu

14

(x).

U dijagramu

(x) se djelovanje koncentriranog momenta oituje pojavom skoka

za iznos koncentriranog momemta

Za prikazani smjer koncentriranog momenta skok e u dijagramu

(x) biti prema
dolje, a pri tome moe doi i do promjene predznaka u ovom dijegramu.
Kako je u dijagramu

(x) iznos poprene sile praktino isti neposredno i prije i

poslije mjesta gdje djeluje koncentrirani moment, to e i nagib tangente

na graf funkcije momenta u dijagramu
znakovima paralelnosti tangenti.

(x) biti isti. Ovo je u slici oznaeno

Kako se odreuje smjer skoka zbog koncentriranog momenta u Mydijagramu?

U dijagramu
(x) se smjer skoka zbog djelovanje se koncentriranog momenta
moe odrediti analizirajui moguu elastinu liniju nosaa.
Ovo znai da se uzima da je nosa savitljiv (Nauka o vrstoi!) i da bi se mogao zbog
djelujueg koncentriranog momenta savijati kao na slici oznaeno zelenom
tokastom linijom.
Lijevo od mjesta koncentriranog momenta je konkavni oblik elastine linije, a
desno je konveksni. Ovo kvalitativno navodi na zakljuak da je (bez obzira na
stvarne iznose) moment savijanja desno od mjesta koncentriranog momenta
negativniji (algebarski manji!) nego lijevo od toga mjesta.
Za suprotan smjer koncentriranog momenta vrijedi obratno.
Egzaktni nain odreivanja iznosa momenta

15

Na to ukazuje mjesto promjene predznaka funkcije poprene sile u Qzdijagramu?

Ovisnost:

, predstavlja nagib tangente na krivulju (graf funkcije)

Na slici uoava se mjesto toke M gdje funkcija

toki M funkcija

(x) .

(x) mijenja predznak. Dakle, u

(x) = 0 pa e nagib tangente na krivulju (graf funkcije)

.Ovo predstavlja uvjet ekstrema funkcije

(derivacija funkcije izjednaena s nulom).

(x)

to su to sloeni (sastavljeni) ili Gerberovi nosai?

To su u pravilu zglobno povezani ravni puni nosai oslonjeni na jednom
nepominom i vie pominih oslonaca.
Broj zglobova je jednak broju prekobrojnih oslonaca (broju statike neodreenosti).

16

Raspored zglobova i oslonaca mora biti takav da niti jedan odsjeak izmeu dva
susjedna zgloba ne bude statiki neodreen.
Koje su metode odreivanje reakcije u osloncima Gerberovih nosaa?
Kod sloenih (Gerberovih) nosaa, tj. nosaa sa zglobovima reakcije u osloncima
odreuju se iz uvjeta ravnotee, jednako kao kod statiki odreenih ravnih nosaa te
iz dopunskih uvjeta da je u svakom zglobu moment savijanja jednaki nuli, jer
se u zglobu ne moe prenositi moment ve samo poprena i uzduna sila.
Kod rjeavanja zadataka pri odreivanju reakcija veza u osloncima Gerberovog
nosaa mogua su dva pristupa:
a) postavljaju se potrebne jednadbe ravnotee za itav nosa, npr.
,
te dopunske jednadbe za ravnoteu dijela nosaa lijevo ili desno od Gerberovih
zglobova:
.
b) Gerberov nosa se rastavlja u zglobovima (slika) na statiki odreene ravne
nosae te se za svaki ravni nosa postavljaju potrebne jednadbe ravnotee,
I) za nosa ABG:

II) za nosa GCH:

III) za nosa HDE:

Koliko je doputeno Gerberovih zglobova u nekom nosau?

Broj Gerberovih zglobova mora biti jednak broju prekobrojnih reakcija u
osloncima nosaa, a rasporeeni su tako da svi dijelovi nosaa budu statiki
odreeni ravni nosai.
to su to puni zakrivljeni nosai?
To su nosai ija je uzduna os (linija koa spaja sva teita poprenih presjeka) moe
imati i oblik krivulje. Optreenje takvih nosaa moe biti slino definirano kao i kod
ravnih punih nosaa. Obino se uzima da kontinuirano optereenje djeluje OKOMITO
na uzdunu os nosaa (slika).

17

Kako se odreuju unutranje sile u punim zakrivljenim nosaima?

Meuovisnosti su izmeu unutranjih sila i optereenja kod zakrivljenih tapova
optereenih na savijanje (ravninski zakrivljeni nosai), (slika), u diferencijalnom
obliku za element nosaa na slici:

.
Uzduna sila

u presjeku zakrivljenog nosaa odreenog kutom

ima smjer

tangente, a poprena sila

ima smjer prema sreditu zakrivljenosti.
Predznaci se unutranjih sila i momenta savijanja odreuju kao ranije kod ravnih
dijelova nosaa.
Dijagrami unutranjih sila
i
te momenta savijanja
crtaju se du
konture zakrivljenog nosaa, koja je nulta linija dijagrama, a vrijednosti se u mjerilu
nanose u smjeru normale na konturu, tj. prema sreditu zakrivljenosti nosaa.

to su to okvirni nosai?
Okvirni nosai su sastavljeni od ravnih ili zakrivljenih tapova (nosaa) koji su
meusobno spojeni krutim vezama.
Jednadbe su ravnotee statiki odreenog okvirnog nosaa za nosa u cjelini, u
globalnom koordinatnom sustavu (H-V), (slika):
,
gdje su: H - horizontalni, a V - vertikalni smjerovi sila.

18

Kako se odreuju unutranje sile u okvirnim nosaima?

Ovisnosti izmeu momenata savijanja, poprenih sila i optereenja za ravne dijelove
okvirnog nosaa su iste kao i kod ravnih nosaa, dok se lokalni koordinatni sustav
(xOz) postavlja du konture za svaki dio nosaa, s poet-kom u krajnjoj lijevoj toki
nosaa:

.
Dijagrami uzdunih sila N(x), poprenih sila Qz(x) i momenta savijanja My(x) crtaju
se u mjerilu du skice konture nosaa, koja je ujedno os x i nulta linija u tim
dijagramima. Kod crtanja N- i My - dijagrama esto se odstupa od ranijeg dogovora o
predznacima te se oni crtaju du konture tako da je skica to preglednija.
Predznaci se odreuju isto kao i kod ravnih nosaa:
uzduna sila je pozitivna, ako uzrokuje rastezanje tapa (vlak),
poprena sila je pozitivna, ako na lijevom presjeku djeluje prema unutra, a na
desnom presjeku prema van, a vanjske sile se crtaju u smjeru njihovog djelovanja,
moment savijanja je pozitivan, ako na unutranjoj strani nosaa uzrokuje
rastezanje.
to su to trozglobni ili okvirni sastavljeni nosai?
Okvirni sastavljeni nosai su pravilu okvirni nosai na DVA ILI VIE NEPOMINIH
oslonaca to moe uzrokovati STATIKU NEODREENOST. Kod statiki neodreenih
okvirnih nosaa koji imaju vie nepoznatih reakcija veza u osloncima nego se moe
postaviti nezavisnih jednadbi ravnotee, postavlja se onoliko Gerberovih zglobova
koliko je prekobrojnih reakcija.
U primjeru kada se radi o DVA NEPOMINA oslonca (zgloba!) i jednim Gerberovim
zglobom tada se takvi nosai nazivaju TROZGLOBNI. (slika

19

Kako se odreuju rekcije u osloncima i unutranje sile trozglobnih nosaa?

Jednadbe ravnotee okvirnog Gerberovog nosaa (trozglobni nosa) mogu se
postaviti, kao i kod ravnog Gerberovog nosaa, na dva naina kako je to pokazano
na slici:
a) tri nezavisne jednadbe ravnotee za okvirni nosa u cjelini i dodatna jednadba
momenata za Gerberov zglob:
.
b) okvirni se nosa rastavlja na svoje sastavne statiki odreene dijelove, dodaju se
komponente reakcija veza u osloncima te horizontalna i vertikalna komponenta sile u
Gerberovom zglobu (slika). Zatim se za svaki dio okvirnog nosaa postavljaju tri
jednadbe ravnotee, to daje ukupno est jednadbi sa est nepoznanica:
za dio nosaa AC:
,
te za dio nosaa CB:
.

to su to prostorni okvirni nosai?

Kod statiki odreenih prostornih nosaa reakcija veza u osloncima odreuje se iz

20

uvjeta ravnotee za prostorni skup sila, u globalnom koordinatnom sustavu

U opem primjeru, u poprenom presjeku dijela prostornog nosaa, javljaju se tri

unutranje sile, u lokalnom koordinatnom sustavu

uzduna sila Ni u smjeru osi xi nosaa i poprene sile

i
u smjeru osi yi i zi
poprenog presjeka dijela nosaa, te tri unutranja momenta: moment uvijanja
oko uzdune osi xi i momenti savijanja
i zi poprenog presjeka promatranog dijela nosaa .

21

oko koordinatnih osi yi