to je to teite tijela?

Za homogeno tijelo gustoe

(slika), poloaj teita S tijela u pravokutnom
koordinatnom sustavu podudara se s geometrijskim sreditem njegova obujma te su
njegove koordinate

mogu odrediti na slijedei nain:

prema momentnom pravilu ili Varignonovom teoremu openito vrijedi

te radi

te radi

slijedi:

moe se pisati

,
,
te se mogu izraunati skalarne projekcije:

gdje je

obujam tijela.

Kako se definira teite plohe (teite povrine)?

Za homogenu plou ravnomjerne gustoe (

) ija je debljina

znatno manja od

drugih dviju dimenzija (

), zadatak odreivanja koordinata teita S svodi se na
odreivanje geometrijskog sredita povrine A, (slika).
Koordinate teita povrine A su:
,
,
,
gdje je plotina povrine A jednaka:

Kako se definira teite plohe (teite povrine)?

Za homogenu plou ravnomjerne gustoe (

) ija je debljina

znatno manja od

drugih dviju dimenzija (

), zadatak odreivanja koordinata teita S svodi se na
odreivanje geometrijskog sredita povrine A, (slika).

Koordinate teita povrine A su:

,
,
,
gdje je plotina povrine A jednaka:

Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odreivanje teita tijela?

Prema momentnom pravilu ili Varignonovom teoremu openito vrijedi

,
(slika)
to je upravo poopeni Varignonov teorem koji govori da je statiki moment rezultente
skupa sila (ovdje je to
) oko proizvoljne toke (ovdje je to ishodite
koordinatnog sustavate O) jednak zbroju momenata svhih sila koje ine tu rezultantu,
ovdje je to iskazano putem integrala. Kako se radi o nepromjenjivosti ubrzanja sile tee
za promatrano tijelo vrijedi

te ako se radi o homogenom tijelu

te slijedi:

moe se pisati

,
,
te se mogu izraunati skalarne projekcije radij-vektora poloaja teita:

gdje je

obujam tijela.

Kada se teite tijela podudara s geometrijskim sreditem i to to znai za izraun?

Za tijelo konanih dimenzija uobiajenih u tehnici, (slika) gdje se radi o nepromjenjivosti
ubrazanja sile tee za promatrano tijelo vrijedi:

te ako se radi o homogenom tijelu

moe se pisati

,
,
te se mogu izraunati skalarne projekcije radij-vektora poloaja teita:

gdje je
obujam tijela.
U ovom se sluaju teite tijela podudara s geometrijskim sreditem te se izraun
teita tijela znatno POJEDNOSTAVLJUJE i svodi na raun s geometrijskim veliinama.
Kako se odreuje teite sloenih tijela sastavljenog od poznatih geometrijskih tijela?
Za homogeno tijelo sastavljeno od vie elementarnih tijela ija su teita poznata,
koordinate teita S sastavljenog tijela su (za
,

):

gdje su:

obujam sastavljenog tijela, Vi je iznos obujma i-tog elementarnog

tijela, a koordinate teita i-tog tijela su

Kako se odreuje teite sloene plohe sastavljene od poznatih geometrijskih ploha?

Za povrinu sastavljenu od vie povrina ija su teita poznata, koordinate teita
odreuju se iz izraza:
,
,
,
gdje su:

plotina sastavljene povrine, Ai je plotina i-te povrine, a koordinate

teita i-te povrine su

Kako se odreuje teite sloene linije sastavljene od poznatih geometrijskih linija?

Za liniju sastavljenu od vie linija ija su teita poznata, koordinate teita
odreuju se iz izraza:
,
,
,

gdje su:

duljina sastavljene linije, li je duljina i-te linije,

a njene su teine koordinate

Kako se odreuje teite trokuta?

Neka se odredi teite povrine omeene koordinatnim osima i padajuim pravcem koji ih
presijeca te oblikuje trokut irine b i visine h.(slika)
Jednadba se pravca moe odrediti iz ope jednadbe:
te poznatih koordinata dvije toke pravca.
Za

slijedi

Za

slijedi

.
tj.

Jednadbe je pravca:
Povrina je trokuta

.
.

Kako je openita formula za odreivanje koordinate y teita S plohe

potrebno je prikladno definirati diferencijal plohe dA (slika). U tu se svrhu moe uzeti
diferencijalno uski uspravni pojas irine dy koji se moe promatrati kao pravokutnik
promjenjive visine

ije je teite na koordinatama

i
.
Koordinate teita su:

.
Veliina se
reda.

u raunu teita zanemaruje jer je to diferencijalna veliina drugog

,
.

,
.
Kako se odreuje teite krunog luka?
Potrebno je odrediti teite krunog luka polumjera r s vrnim kutom
Duljina krunog luka je:
Kako je
Teite
luka.

. Potrebno je definirati diferencijal

vrlo mala veliina moe

se raunati duina duljine

. (slika)
.(slika)
tj.

ovog diferencijalnog luka je smjeteno na samoj sredini diferencijala krunog

Duljina je krunog luka:

Apscisa je teita:

,
.

Za sluaj polukruga

koordinata teita iznosi

Kako se odreuje teite krunog isjeka?

Potrebno je odrediti teite krunog isjeka polumjera r s vrnim kutom
Povrina krunog isjeka je:
Kako je

. (slika)

. Potrebno je definirati diferencijal dA. (slika)

vrlo mala veliina moe se dA raunati kao trokut visine r s katetom

. Udaljenost je teita
mjereno od ishodita koordinatnog sustava.

ove diferencijalne povrine

Povrina krunog isjeka iznosi:

Koordinate teita su:

.
;

tj.

,
.
Za sluaj polukruga

koordinata teita iznosi

Kako glase Pappus-Guldinova pravila?

1. Pappus-Guldinovo pravilo:
Oploje plohe nastale rotacijom linije l za kut
presijeca ju, odreeno je izrazom:

oko osi z, koja lei u ravnini linije, a ne

,
gdje je l duljina linije, a

udaljenost teita S linije od osi rotacije z.

Na slici je dan primjer za

2. Pappus-Guldinovo pravilo:
Obujam tijela nastalog rotacijom ravne povrine A za kut
ravnini, a ne presijeca ju, odreuje se prema izrazu:

oko osi z, koja lei u istoj

,
gdje je A plotina povrine A, a
Na slici je dan primjer za

udaljenost teita S od osi z.

.

to je to statiki moment povrine i koji algebarski predznak moe imati?

Statiki moment povrine (ravne!) (slika) koja lei npr. u ravnini (y,z) definiran je
integralom:
oko osi y:

oko osi z:

Statiki moment povrine temeljem gornje definicije moe biti algebarski pozitivna ili
negativna veliina. Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z tako i y
mogu, kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne. Veliina dA, po definiciji, NE
moe biti negativna.
Kako se definira aksijalni moment tromosti ravne povrine?

Aksijalni moment tromosti ravne povrine definiran je integralom

oko osi y:

oko osi z:

Koji algebarski predznak moe imati aksijalni moment tromosti ravne povrine?
Aksijalni moment tromosti ravne povrine moe biti samo POZITIVAN!

Ovo je iz razloga to u integralima

i
diferencijal povrine dA po
definicijidA ne moe biti negativan, dok udaljenosti bilo y bilo z su u kvadratu te su stoga
uvijek pozitivne.
to je to polarni moment tromosti ravne povrine?
Polarni moment tromosti ravne povrine definiran je integralom
oko osi neke toke, npr. S (ovdje ujedno i ishodite koordinatnog sustava y,z):
.
to je to centrifugalni moment tromosti ravne povrine?
Centrifugalni ili devijacijski moment tromosti ravne povrine definiran je
integralom
oko dviju osi koordinatnog sustava y,z:
Koji algebarski predznak moe imati centrifugalni moment tromosti ravne povrine?
Centrifugalnii moment tromosti ravne povrine moe biti i POZITIVAN i
NEGATIVAN!

Ovo je iz razloga to u integralu

diferencijal povrine dA po definicijidA j
euvijek pozitivan, dok udaljenosti bilo y bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne.
Kako odreujemo predznak centrifugalnog momenta pravokutnog trokuta?
Centrifugalni ili devijacijski moment tromosti svake ravne povrine pa tako i TROKUTA
definiran je integralom
oko dviju osi koordinatnog sustava y,z smjetenog u TEITU TROKUTA:
.
Za PRAVOKUTNI trokut kao na slici, kojemu se irina b mjeri u smjeru y-osi, a visina h u
smjeru z-osi:

iznosi:
.
Predznak minus (-) moe se jednostavno primjeniti na temelju promatranja povrina u
tzv. pozitivnim odnosno negativnim kvadrantima (slika).
Kako se vidi, ovdje su plotine povrina trokuta u negativnim kvadrantima vee nego one
u pozitivnim kvadratima.
Tako e po istoj logici, za orijentaciju trokuta

iznositi

Za orijentaciju trokuta

e iznositi
Za orijentaciju trokuta

e iznositi
Kada je centrifugalni moment tromosti jednak nitici?
Centrifugalni ili devijacijski moment tromosti ravne povrine oko dviju osi
koordinatnog sustava y,z smjetenog u TEITU LIKA:
nitici u dva sluaja:

bit e jednak

1) kada je bilo koja od osi koordinatnog sustava y,z ili su

pak obje ujedno i OSI SIMETRIJE toga lika (slika);
2)
kada se rotacijom koordinatnog sustava
za kut
osi
dovedu u poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i
2. (slika).
Koje pravilo vrijedi kod odreivanja momenta tromosti sastavljenog presjeka?

Ako je ravna povrina sastavljena iz vie dijelova, njezin je moment tromosti s obzirom
na os koja lei u ravnini povrine jednak algebarskoj sumi momenata tromosti njenih
sastavnih dijelova s obzirom na tu istu os (slika).
Temeljem ovog pravila vrijedi:
Moment tromosti s obzirom na neku os, nee se promijeniti, ako se cijeli presjek ili
pojedini njegovi dijelovi pomaknu u pravcu paralelno s tom osi, na primjer
. za sve presjeke dane na slikama
(sastavljeni likovi);
(pravokutnik-romboid);
(trokut: uspravni-kosi).
Kako glasi Steinerovo pravilo za aksijalne momente tromosti?
Aksijalni moment tromosti presjeka s obzirom na neku os jednak je momentu tromosti
oko paralelne teine osi uveanom za umnoak plotine A presjeka i kvadrata
udaljenosti izmeu tih dviju osi, (slika).
Dakle:
i
.
Kako glasi Steinerovo pravilo za centrifugalne momente tromosti?
Devijacijski moment ili centrifugalni moment tromosti presjeka s obzirom na dvije
meusobno okomite osi jednak je devijacijskom momentu tromosti tog presjeka s
obzirom na paralelne teine osi uveanom za umnoak plotine presjeka i razmaka
izmeu oba para paralelnih osi, (slika).
Dakle:
.
Kako primjenjujemo Steinerovo pravilo ako su poznati momenti tromosti za osi izvan
teita?
Aksijalni moment tromosti presjeka s obzirom na os KROZ TEITE jednak je
momentu tromosti oko paralelne osi IZVAN TEITA umanjen za umnoak plotine A
presjeka i kvadrata udaljenosti izmeu tih dviju osi, (slika).
Dakle:
i
.
Centrifugalni moment tromosti presjeka s obzirom na osi KROZ TEITE jednak je
momentu tromosti oko paralelne osi IZVAN TEITA umanjen za umnoak plotine A
presjeka i razmaka izmeu oba para paralelnih osi.
Dakle:
.

Kako se odreuju momenti tromosti za zarotirane osi koordinatnog sustava?

Ako su poznati momenti tromosti presjeka s obzirom na osi koordinatnog sustava
,
mogu se odrediti momenti tromosti presjeka s obzirom na osi zarotiranog koordinatnog
sustava

, gdje je

kut rotacije, gdje su koordinate (slika)

,
prema formulama:

,
,
.
Kod ovih transformacija nepromjenljive (invarijante) ovisnosti su:
,
.
emu je jednaka derivacija aksijalnog momenta tromosti za zarotirane osi
koordinatnog sustava?
Rotacijom osi presjeka za kut

poprimaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je

uvjet ekstrema funkcije

, zapravo
(slika), odreene su glavne osi
presjeka 1 i 2 te glavni momenti tromosti presjeka.
Dakle derivacija aksijalnog momenta tromosti za zarotirane osi koordinatnog sustava
jendaka je centrifugalnom momentu tromosti.
Koji je uvjet za ekstrem aksijalnog momenta tromosti za zarotirane osi koordinatnog
sustava?
Rotacijom osi presjeka za kut

poprimaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je

uvjet ekstrema funkcije

, zapravo
(slika), odreene su glavne osi
presjeka 1 i 2 te glavni momenti tromosti presjeka. (slika)
Kako se nazivaju ekstremi aksijalnog momenta tromosti za zarotirane osi koordinatnog
sustava??
Kada se prva derivacija neke izjednai s nulom, tada su rjeenja ove funcije ekstremi te
funkcije (MAKSIMUM I MINIMUM). U ovom su sluaju to GLAVNI MOMENTI TROMOSTI.
Centrifugalni moment tromosti za glavne osi je jednak nitici!
Glavni momenti tromosti presjeka s obzirom na glavne osi presjeka su:

.
Ako su poznati glavni momenti tromosti presjeka, tada su momenti tromosti za
koordinatne osi (
tromosti presjeka:

) koje su zarotirane za kut

1 u odnosu na glavne osi (1,2)

,
,
.
Kako se odreuju glavni momenti tromosti?
Glavni momenti tromosti presjeka s obzirom na glavne osi presjeka su:

.
Ako su poznati glavni momenti tromosti presjeka, tada su momenti tromosti za
koordinatne osi (
tromosti presjeka:

) koje su zarotirane za kut

1 u odnosu na glavne osi (1,2)

,
,
.
to je to prva invarijanta za momente tromosti?
Za dvije uzajamno okomite osi ZBROJ je aksijalnih momenata tramosti za ove dvije osi
uvijek konstantan!
Ova se nepromjenjivost naziva PRVA invarijanta:
.

Kako se odreuje kut glavnih osi momenata tromosti?

Rotacijom osi presjeka za kut

poprimaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je

uvjet ekstrema funkcije

, zapravo
(slika), odreene su glavne osi
presjeka 1 i 2 te glavni momenti tromosti presjeka. (slika)
Kut se

moe odrediti iz:

.
gdje kut
odreuje glavnu os 1 presjeka, mjereno od osi s obzirom na koju je
moment tromosti vei po algebarskoj vrijednosti.
to je to Mohrova krunica tromosti?
Glavni momenti tromosti presjeka mogu se odrediti grafikim postupkom u dijagramu
gdje su na apscisi aksijalni momenti tromosti, a na ordinati devijacijski momenti
tromosti, crtanjem Mohrove krunice tromosti iji je polumjer

a sredite

na osi apscise.

Kako se odreuje (crta) Mohrova krunica tromosti?

Postupak crtanja Mohrove krunice tromosti za grafiko odreivanje glavnih momenata
tromosti i glavnih osi tromosti presjeka provodi se na sljedei nain:
odabere se prikladno mjerilo za prikazivanje momenata tromosti duinama,
crtamo toku A s koordinatama (

) i toku B s koordinatama (

toke A i B spojimo duinom koja sijee os apscise u toki

Mohrove krunice, (slika)
iz sredita S crtamo krunicu polumjera

), (slika)

, sreditu

kroz toke A i B, (slika)

krunica sijee os apscise u tokama C i D, ije koordinate odgovaraju u izabranom

mjerilu glavnim momentima tromosti presjeka

, (slika)

kroz toku A provlaimo pravac paralelan s osi y, a kroz toku B pravac paralelan s osi z.
Sjecite ovih pravaca na krunici odreuje pol P. (slika)
pravac kroz pol P i toku C definira glavnu os 1 tromosti presjeka, a pravac kroz pol P i
toku D definira glavnu os 2 tromosti presjeka. (slika) (slika)
Momente tromosti presjeka za osi
zarotirane za kut
odreujemo na sljedei nain: (slika)

u odnosu na osi y,z

iz pola P povuemo pravac koji je paralelan s osi

Mohrovoj krunici je toka E
Okomit pravac na spojnicu

, tj. ini kut

s osi y, a presjecite na

.
iz pola P odreuje os

, a presjecite na krunici je toka

F
.
Duine izmjerene u Mohrovoj krunici pomnoene s mjerilom odreuju vrijednosti
pripadajuih momenata tromosti presjeka.

to je to polumjer tromosti?
Polumjeri tromosti za osi y i z presjeka definirani su sa formulama:

,
,
a glavni polumjeri tromosti presjeka:

. (slika)
to je to polumjer tromosti?
Polumjeri tromosti za osi y i z presjeka definirani su sa formulama:

,
,
a glavni polumjeri tromosti presjeka:

su poluosi elipse tromosti presjeka:

.
Slijedi moment tromosti oko osi

. (slika)
Elipsa tromosti omoguuje brzo odreivanje vrijednosti momenta tromosti s obzirom na
neku os
koja je zarotirana za kut
prema osi y presjeka.
Povlai se tangenta na elipsu tromosti paralelno s tom osi i izmjeri se polumjer tromosti
te se pomnoi s odabranim mjerilom. Kvadrat ove veliine pomnoi se s iznosom
plotine A povrine presjeka, to je moment tromosti
to je to aksijalni moment otpora?

presjeka s obzirom na os

Momenti otpora presjeka definirani su izrazima

. (slika)