1

2012/13 6 T.Bai DI03 1

Dravnaizmjera2012/13. 03
TomislavBai
2.OsnovneformuleiodnosinaplohiZemljina
rotacijskogelipsoida
2.1Osnovniparametrirotacijskogelipsoida
2.2Koordinatnisustavirotacijskogelipsoida
2.3Veznerelacijeizmeukoordinatnihsustava
2.4Glavnipolumjerizakrivljenosti
2.5Odreivanjeduinelukameridijanaiparalele
2012/13 6 T.Bai DI03 2
2.1Osnovniparametrirotacijskogelipsoida(1)
Elipsoid kojim se aproksimira Zemlja nastaje
rotacijom elipse (izvodnice) oko njene male osi
(rotacijski elipsoid).
U svakoj toki na plohi elipsoida postoji
potpuno odreen samo jedan smjer: normala
na plohu, ijim je smjerom (i iznosom)
kompletno odreen poloaj toke na elipsoidu.
Ravnina koja sadri normalu i okretnu os
elipsoida zove se ravnina meridijana. Ravnina
koja sadri normalu i prolazi okomito na ravninu
meridijana naziva se ravnina prvog vertikala.
Bilo koja ravnina, poloena normalom u
proizvoljnom smjeru (ima ih ), zove se
normalna ili vertikalna ravnina. Svaka takva
ravnina sjee plohu elipsoida u krivulji luku,
koji nazivamo normalni ili vertikalni presjek.

a velikapoluoselipse,b malapoluoselipse,
F
1
iF
2
sufokusielipse,=(a
2
b
2
) linearna
udaljenostfokusaodsreditaelipse(OF
1
).
O

2
2012/13 6 T.Bai DI03 3
Osnovniparametrirotacijskogelipsoida(2)
Postavi li se ishodite koordinatnog sustava u O
elipse, tada za svaku toku A te elipse vrijedi
poznata jednadba elipse:
(2.1)
Veliine a (velika poluos) i b (mala poluos) su
osnovni parametri elipsoida, koji u potpunosti
odreuju njegov oblik i dimenzije.
1
2
2
2
2
= +
b
y
a
x
Radi lakeg raunanja i izvoenja formula uvedeni su i drugi parametri, kao npr.:
... spljotenost elipsoida (razlika velike i male poluosi, izraena u
jedinicama velike poluosi),
... prvi numeriki ekscentricitet (linearna udaljenost fokusa od sredita
elipse izraena u jedinicama velike poluosi),
... drugi numeriki ekscentricitet (linearna udaljenost fokusa od sredita
elipse izraena u jedinicama male poluosi).
a
b a
=
2
2 2
a
b a
e

=
2
2 2
b
b a
e

= '
2012/13 6 T.Bai DI03 4
Osnovniparametrirotacijskogelipsoida(3)
Ponekad sekoriste i sljedei parametri:
... linearna udaljenost fokusa od sredita elipse,
... druga spljotenost elipsoida (razlika velike i male poluosi,
izraena u jedinicama male poluosi),
... trea spljotenost elipsoida (razlika velike i male poluosi
podijeljena sa zbrojem velike i male poluosi),
... polumjer zakrivljenosti meridijanske elipse na polovima
(sjevernom i junom),
... mala poluos elipsoida iskazana preko velike poluosi i prve
numerike ekscentrinosti.
b
b a
= '
b a
b a
n
+

=
b
a
c
2
=
Ostale vanije formule mogu se nai u ubrani (1974): Via geodezija II, str. 3334.
2
1 e a b =
2 2
b a e b ae = ' = = c
3
2012/13 6 T.Bai DI03 5
Osnovniparametrirotacijskogelipsoida(4)
Konstanteiizraunaniparametrizanamainteresantneelipsoide:

1/
1/
2012/13 6 T.Bai DI03 6
2.2Koordinatnisustavirotacijskogelipsoida(1)
Sustavpravokutnihkoordinata(X,Y,Z)
Ishodite ovog koordinatnog sustava je
smjeteno u centar elipsoida O, dok se Z
os podudara s rotacijskom osi elipsoida, X
os je presjenica ravnine poetnog
meridijana i ravnine ekvatora, a Y os se
nalazi u ravnini ekvatora i prolazi okomito
na X os. Za bilo koju toku na povrini
elipsoida vrijedi jednadba:
(2.2)
Translatira li se ovaj koordinatni sustav
(paralelni pomak) iz O u toku T na
povrini, dobije se topocentriki
pravokutni koordinatni sustav (,,)
1
2
2
2
2 2
= +
+
b
Z
a
Y X
h
T'
4
2012/13 6 T.Bai DI03 7
Koordinatnisustavirotacijskogelipsoida(2)
Sustavelipsoidnihgeodetskihkoordinata(,,h)
Sustav elipsoidnih koordinata je definiran
geodetskom irinom (kut u ravnini
meridijana, izmeu elipsoidne ravnine
ekvatora i normale na elipsoid u toki T) i
geodetskom duinom (kut u ravnini
ekvatora izmeu ravnine nultog
meridijana i meridijanske ravnine kroz
toku T). Pri tome je geodetska irina
pozitivna od ekvatora prema sjeveru, a
negativna od ekvatora prema jugu, dok je
geodetska duina pozitivna od nultog
meridijana prema istoku. Kao trea
koordinata ovog sustava javlja se
geodetska (elipsoidna) visina h, koja
predstavlja udaljenost toke na fizikoj
povrini Zemlje od plohe elipsoida po
normali.
h
T'
2012/13 6 T.Bai DI03 8
Koordinatnisustavirotacijskogelipsoida(3)
Sustavpolarnihkoordinata(s,)
Ishodite je smjeteno u centar elipse, a x i y osi se
nalaze u ravnini meridijana (ravnina koja sadri normalu i
okretnu os elipsoida). Pri tome je xos identina s
velikom poluosi, dok se yos podudara s malom poluosi
elipse. Ovaj koordinatni sustav se ne koristi za praktina
raunanja ve za izvode formula, budui su matematiki
dokazi u tom sustavu jednostavniji.
Sustav polarnih koordinata na elipsoidu vezan je uz
duinu geodetske linije s i azimut geodetske linije .
Geodetska linija s sadri u svakoj svojoj toki normalu na
elipsoid i lei u oskulacionoj ravnini te ima dvostruku
zakrivljenost. Ona je najkraa spojnica izmeu dviju
toaka T
1
i T
2
na elipsoidu, a u ravnini prelazi u pravac.
Ovaj se sustav koordinata koristi za rjeavanje glavnih
geodetskih zadataka na elipsoidu.
Sustavpravokutnihkoordinataumeridijanskojravninipromatranetoke(x,y)
5
Razlika izmeu i u je najvea upravo na naim irinama (=45
0
) i dana je priblino kao:
(2.4)
2012/13 6 T.Bai DI03 9
Koordinatnisustavirotacijskogelipsoida(4)
Sustavgeocentrikihkoordinata(',)
U ravnini elipse kroz toku T definiran je u odnosu na
normalu u toj toki kut geodetska irina. Spojimo li
toku T s centrom elipse, dobiti emo s obzirom na xos
geocentriku irinu , kojoj se pridodaje geodetska
(geocentrika) duina .
Razlika izmeu i moe dosei maksimalno 11.8, a
rauna se kao:
(2.3) 2 sin 2 sin
2
) ' (
2
"
' ' ~ ' ' =
e
Nacrtamo li oko centra elipse krunicu polumjera a, te
produimo okomicu na os x kroz toku T do te krunice,
dobiti emo toku T. Spojimo li tu toku s centrom elipse
dobivamo s obzirom na xos reduciranu irinu u. Kao
druga koordinata pridodaje se geodetska duina .
( )

2 sin
2
' ' ~

u
Sustavreduciranairina,geodetskaduina(u,)
2012/13 6 T.Bai DI03 10
2.3Veznerelacijeizmeukoordinatnihsustava(1)
Geodetskairina(x,y)
Prema izrazu (2.1) glasi jednadba meridijanske
elipse kroz toku A:
(2.5)
Uoimo sa slike da je tangens kuta koji ini
tangenta u toki A s osi +x, ustvari prva derivacija
dy/dx, tj.:
(2.6)
Naemo li totalni diferencijal izraza (2.5), nakon
sreivanja dobivamo:
(2.7)
1
2
2
2
2
= +
b
y
a
x
( ) ctg tg
dx
dy
= + = 90
y
x
a
b
dx
dy
dy
b
y
dx
a
x
2
2
2 2
0
2 2
= = +
Uvrstimo li to rjeenje u (2.6) slijedi izraz koji prikazuje geodetsku irinu kao funkciju
pravokutnih koordinata (x,y) u ravnini meridijana promatrane toke A:
(2.8)
x
y
b
a
tg
2
2
=
6
2012/13 6 T.Bai DI03 11
(x,y)...
Da se pronae obrnuta zavisnost, tj. izraze za x i y kao funkcije irine , polazimo od
poznatog izraza za malu poluos:
, (2.9)
koji uvrstimo u (2.8), pa sljedi: (2.10)
Uvrstimo li (2.10), zajedno s (2.9), u izraz (2.5) sljedi: (2.11)
2
1 e a b =
( )
( )
1
1
1
2 2
2
2
2 2
2
2
=

+
e a
tg e x
a
x
( )
tg e x y
x
y
e x
y
e a
a
tg ) 1 (
1
1
1
2
2 2 2
2
=

=
Rjeenje (2.11) po x daje: ;
; (2.12)
Iz (2.12) direktno proizlazi (2.13) za x, odnosno preko (2.10) za y:
(2.13) (2.14)
Primjetimo jo (slika) da je apscisa OA
1
toke A ujedno jednaka r = CA krunice, tj.
polumjeru paralele r kroz toku A na irini , dakle vrijedi:
(2.15)
( ) { } 1 1 1
2 2
2
2
= + tg e
a
x
( ) { }
2
2
2
2 2 2
cos
sin
1 a e tg x = +

2 2
2 2
2
2 2 2 2
2
2
2
2
2
2
2
2
sin 1
cos
cos
sin sin cos
cos
sin
cos
sin
1
e
a
e
a
e
a
x

=
+
=
+
=

2 2
sin 1
cos
e
a
x

=
( )

2 2
2
sin 1
sin 1
e
e a
y

2 2
sin 1
cos
e
a
x r

= =
2012/13 6 T.Bai DI03 12
Veznerelacijeizmeukoordinatnihsustava(2)
Geocentrikairina (x,y)
Radijus vektor , koji spaja toku A i centar
meridijanske elipse O, je prema slici:
(2.16)
gdje je:
(2.16a)
Nadalje vrijedi: (2.17)
Uvrste li se ovi izrazi u jednadbu za
meridijansku elipsu (2.5):
(2.18a)
2 2
y x + =
' = ' = sin , cos y x
x
y
tg = '
1
sin cos
2
2 2
2
2 2
=
'
+
'
b a

ijim rjeenjem ...
( )
( ) } {
( )
( ) 1 cos 1
1
; 1 sin 1 cos
1
2 2
2 2
2
2 2 2
2 2
2
= '

= ' + '

e
e a
e
e a
7
2012/13 6 T.Bai DI03 13
(x,y)...
se prvo za dobije:
, (2.18)
odnosno konano temeljem izraza (2.16a) za x i y:
(2.19)
Radijusvektor moemo izraziti i uz pomo geodetske irine , kada koristimo izraze
(2.13), (2.14) i (2.16), u kojima umjesto geocentrike irine dolazi geodetska irina .
Ovo moemo uiniti, jer je razlika () mala i ne prelazi 11.8, pa e i pogreka biti
mala veliina, tek reda veliine e
4
. Tada vrijedi:
(2.20)
odakle rjeenjem po , uz zadravanje lanova sa e
4
, sljedi
(2.21)

'

=
2 2
2
cos 1
1
e
e a

'
'
=
'
'
=
2 2
2
2 2
2
cos 1
sin 1
;
cos 1
cos 1
e
e a
y
e
e a
x
{ ( ) } ( ) ( ) { }
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
1 1 1 = + = + x y a e a e e cos / sin sin / sin
|
|
.
|

\
|
+ = ... sin
8
5
sin
2
sin
2
1
4 4 2
4
2
2
e
e e
a
2012/13 6 T.Bai DI03 14
Veznerelacijeizmeukoordinatnihsustava(3)
Geodetskairina reduciranairinau
Iz trokuta OA
1
D proizlazi:
(2.22)
Koordinate promatrane toke A
1
zadovoljavaju
ujedno i jednadbu (2.5):
(2.23)
odakle sljedi:
(2.24)
( ) ( )
2
'
1
2 2
D A OD a + =
( ) ( )
1
2
2
1
2
2
= +
b
D A
a
OD
( ) ( )
2
2
2
2
1
2
a
b
a
D A OD = +
Spajanjem (2.24) i (2.22) proizlazi: (2.25)
Iz slike vrijedi: (2.26), kao i: (2.27)
pa se radi (2.25) dobiva: (2.28)
a
b
D A y D A odnosno
b
a
D A D A
'
= = =
1 1 1
'
1
a
x
u odnosno u a x = = cos cos u a D A sin
1
=
'
b
y
u odnosno u b
a
b
u a y = = = sin sin sin
8
2012/13 6 T.Bai DI03 15
u...
Izrazi (2.26) i (2.28) predstavljaju jednadbe elipse u parametarskom obliku. Uvrsti li se
desni oblik tih jednadbi u (2.13) i (2.14), proizlazi:
(2.29)
Nadalje, meusobnim dijeljenjem (2.28) i (2.26), uz primjenu izraza (2.9), proizlazi jo
jedna vezna relacija izmeu reducirane irine u i pravokutnih koordinata x,y:
(2.30)
Podijeli li se jo izraz (2.10) sa x, dobije se: , (2.31)
a iz (2.30):
(2.32) , tj. (2.33)
Ova se veza moe proiriti inverznim izrazima (2.29):
(2.34)
Konano dajmo i izraz za polumjer paralele uz pomo u: (2.35)
x
y
e
tgu tgu e tgu
a
b
y
x
2
2
1
1
1

= = =
( ) tg e
x
y
2
1 =
( ) = tg e e tgu
2 2
1 1
2
1 e
tgu
tg

=
u e
u
u e
u e
2 2 2 2
2
cos 1
sin
sin ;
cos 1
cos 1
cos

=
u a x r cos = =
tg e tgu
2
1 =

2 2
2
2 2
sin 1
sin 1
sin ;
sin 1
cos
cos
e
e
u
e
u

=
tg e x y ) 1 (
2
=
2012/13 6 T.Bai DI03 16
Veznerelacijeizmeukoordinatnihsustava(4)
Geodetskairina geocentrikairina
Geocentrika irina , kao funkcija pravokutnih koordinata (x,y) dana je
izrazom (2.17)
, koji uz izraz (2.10)
prelazi u: (2.36)
Isto se dobije ako se u (2.17) uvrste izrazi za x i y (2.13) i (2.14). Naravno da iz
(2.36) vrijedi i obratna relacija:
(2.37)
x y tg / = ' ( ) tg e x y
2
1 =
( ) tg e tg
2
1 = '
( )
'

= tg
e
tg
2
1
1
9
2012/13 6 T.Bai DI03 17
Veznerelacijeizmeukoordinatnihsustava(5)
Prostornepravokutnekoordinate(X,Y,Z)elipsoidnekoordinate(,,h)
Na slici predstavlja P
N
F
1
P
S
F
2
meridijansku
elipsu u ijoj se ravnini nalazi Greenwich (G).
U toj ravnini lei os X, a na nju je okomita os
Y. Druga elipsa P
N
E
W
P
S
E
E
je meridijanska
elipsa toke A. U toj ravnini nalaze se osi x i
y. Uoimo da s yosi zajedno pada Zos
pravokutnog prostornog sustava. Kut izmeu
ove dvije meridijanske elipse je geodetska
duina . Sa slike slijedi:
(2.38)
kao i: . (2.39)
Na temelju relacija (2.26) i (2.28) proizlazi:
y Z x Y x X = = = , sin , cos
2 2
Y X x + =
(2.40)
Uz pomo izraza (2.13) i (2.14) za x i y sljedi iz (2.38):
(2.41)
u e a u b Z u a Y u a X sin 1 sin , sin cos , cos cos
2
= = = =
( )

2 2
2
2 2 2 2
sin 1
sin 1
, sin
sin 1
cos
, cos
sin 1
cos
e
e a
Z
e
a
Y
e
a
X

=
Y
X
Z=z
2012/13 6 T.Bai DI03 18
(X,Y,Z)(,,h)...
Neka je toka P na povrini Zemlje, a Q
njoj odgovarajua na elipsoidu.
Koordinate toke Q dane su kao:
(2.42)
gdje je N polumjer zakrivljenosti prvog
vertikala. Budui da je r
P
=r
Q
+hn, to je:
(2.43)
|
|
|
.
|

\
|

=
|
|
|
.
|

\
|
=

sin ) 1 (
sin cos
cos cos
2
e
N
Z
Y
X
Q
Q
Q
Q
r
( )
( )
( ) | |
|
|
|
.
|

\
|
+
+
+
=
|
|
|
.
|

\
|
=

sin 1
sin cos
cos cos
2
h N e
h N
h N
Z
Y
X
P
P
P
P
r
N
h
10
2012/13 6 T.Bai DI03 19
(X,Y,Z)(,,h)...
Pri tome su jedinini vektor normale na elipsoid u toki Q i radijus
zakrivljenosti prvog vertikala (izvod dolazi kasnije) dani kao:
(2.44) (2.45)
Obrnuti zadatak: (X,Y,Z ) ==> (,,h) se najee rjeava iterativno, gdje zbog
h << N nastupa brza konvergencija. Kod toga je prvi korak iteracije obino
h=0, a formule glase:
(2.46)
X
Y
arctg
h N
N
e
Y X
Z
arctg
N
Y X
h
=
|
.
|

\
|
+

+
=

+
=

1
2
2 2
2 2
1
cos

2 2
sin 1 e
a
N

=
|
|
|
.
|

\
|
=

sin
sin cos
cos cos
n
Glavni normalni presjeci u bilo kojoj
toki Zemljina rotacijskog elipsoida
su:
meridijan (elipsa AP
2
FP
1
), iji je
polumjer zakrivljenosti u toki A
oznaen sa M, i
prvi vertikal (elipsa HAG), iji je
polumjer zakrivljenosti u toki A
oznaen sa N.
Ve ranije je reeno, za svaku toku
meridijanske elipse, pa tako i toku
A, vrijedi:
(2.55)
2012/13 6 T.Bai DI03 20
2.4Glavnipolumjerizakrivljenosti(1)
1
2
2
2
2
= +
b
y
a
x
N
M
Naimo totalni diferencijal tog izraza:
(2.56)
( )

sin
cos
90 0
2 2
2
2
2 2
= = + = = = + ctg tg
y
x
a
b
dx
dy
dy
b
y
dx
a
x
11
2012/13 6 T.Bai DI03 21
Glavnipolumjerizakrivljenosti(2)
Kvadriramo li izraz (2.56), a izraz (2.55) preuredimo tako da ga pomnoimo s
a
2
b
2
, dobiti emo dvije jednadbe s dvije nepoznanice:
(2.57)
Pomnoimo li drugu jednadbu sa pa pribrojimo prvoj, te potom
pomnoimo drugu jednadbu sa i opet pribrojimo prvoj, dobije se:
odnosno konano parametarski prikaz meridijanske elipse, koji smo u neto
drugaijem obliku ve ranije dali (izrazi 2.13 i 2.14) :
(2.58)
( )
( ) 0 sin sin cos
0 cos cos sin
2 4 2 2 2 2 2 4 2
2 2 4 2 2 2 2 4 2
= +
= +


b a b a a y
b a b a b x




2 2 2 2
2
2 2 2 2
2
sin cos
sin
;
sin cos
cos
b a
b
y
b a
a
x
+
=
+
=
0
0 cos sin
2 2 2 2 2 2
2 2 4 2 2 4
= +
=
b a y a x b
y a x b
( )
2 2 2 2
sin / cos / b a

2 2
cos a
( )
2 2
sin b
2012/13 6 T.Bai DI03 22
PolumjerzakrivljenostimeridijanaM(1)
Polumjer zakrivljenosti meridijanske elipse M u toki
A dobiti emo iz poznatog izraza za polumjer krivulje
u ravnini y = y(x):
(2.59)
Predznak minus se javlja zbog toga to je (d
2
y/dx
2)
<0,
dok je M naravno pozitivan. Jednadba tangente u
toki A je ve dana dy/dx=tg(90+)=ctg (2.56), pa
ako promatramo kao funkciju od x, tada je
potrebno taj izraz jo jednom derivirati po x:
(2.60)
2
2
2 / 3
2
1
dx
y d
dx
dy
M
(
(

|
.
|

\
|
+
=

d
dx
dx
d
dx
y d 1
sin
1
sin
1
2 2 2
2
= =
Potrebno je jo odrediti dx/d, pa polazimo od (2.58):
(2.61)
( )
( ) ( )
( )
( )
2 / 3
2 2 2 2
2 2 2 2 4 3 2 2 2 4
2 / 3
2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2
2 2 2 2
2 2
2 2 2 2 2 2
sin cos
cos sin cos sin sin cos sin
sin cos
cos sin cos sin cos sin cos sin
sin cos
sin cos
cos sin 2 sin cos 2
2
1
cos sin sin cos

b a
b a a b a a
b a
b a a b a a
b a
b a
b a
a a b a
d
dx
+
+
=
+
+ +
=
+
+
+
+
=
12
2012/13 6 T.Bai DI03 23
PolumjerzakrivljenostimeridijanaM(2)
Uvrstimo li (2.61) u (2.60) sljedi:
(2.62)
Ako sada (2.56) i (2.62) uvrstimo u (2.59), proizlazi (uz (1+ctg
2
)=1/sin
2
):
(2.63a)
odnosno konano i poznati izraz za polumjer zakrivljenosti po meridijanu M:
(2.63)
Uoimo da M raste s porastom od 0
0
90
0
.
( )
( )
2 / 3
2 2
2
sin 1
1
e
e a
M

=
( )
( )
( )
( )
2 / 3
2 2 2 2
2
2 / 3
2
2
2 2
2 3
2 2 2
2 / 3 2
2
2
2 2 / 3 2
3 2 2
3
2 / 3 2 2 2 2
3 2 2 2 / 3 2
sin sin cos
1
sin
1
cos
1
) sin (cos ) (
sin
sin
1
) sin cos (
sin ) 1 (

e
e a
a
e a
a
e a a
a
b
a
b a
b a
b a ctg
M
+

=
|
|
.
|

\
|
+

=
+
=
+
+
=
1
( )
( )
( )

3 2 2
2 / 3
2 2 2 2
2 2 2 2
2 / 3
2 2 2 2
2 2
2
sin
sin cos
cos sin sin
sin cos
sin
1
b a
b a
b a
b a
dx
y d +
=
+
+
=
1
2012/13 6
T.Bai DI03 24
PolumjerzakrivljenostiprvogvertikalaN(1)
Na slici se vidi da je kut izmeu ravnine paralele
(krunica AQF), koja predstavlja zapravo kosi
presjek, i ravnine prvog vertikala (elipsa HAG),
jednak geodetskoj irini . Stoga se uz pomo
radijusa zakrivljenosti prvog vertikala N moe
odrediti radijus paralele r u toki A Zemljinog
rotacionog elipsoida.
Polumjer paralele glasi, sukladno poznatom izrazu
Meusniera:
(2.64)
odakle je N: (2.65)
cos N N r = = q n
cos
r
N =
Budui dajer=x,tou(2.65)treba uvrstiti izraz (2.58)za x:
(2.66a)
papolumjer zakrivljenosti prvog vertikala Nglasi: (2.66)
( )
2 / 1
2 2
sin 1 e
a
N

=
( )
( ) ( )
2 / 1
2 2 2 2
2 / 1
2
2
2 2
2
2 / 1
2
2
2 2 2 2
2
sin sin cos
sin
1
cos
sin cos cos
cos




e
a
a
e a
a
a
b a
a
N
+
=
|
|
.
|

\
|
+
=
+
=
1
13
2012/13 6 T.Bai DI03 25
OdnosizmeuNiM
Recimo odmah da vrijedi: N > M ! To slijedi iz omjera N/M, u koji uvrstimo
izraze (2.66) i (2.63) , , naime
(2.67)
Pri tome znak jednakosti vrijedi samo na polu (=90
0
):
(2.68)
kada su obadva radijusa jednaka polumjeru zakrivljenosti na polu. Na
ekvatoru (=0
0
) vrijedi:
(2.69)
1
1
cos
1
1
cos 1
1
) cos 1 ( 1
1
sin 1
2
2 2
2
2 2 2
2
2 2
2
2 2
>

+ =

+
=

=
e
e
e
e e
e
e
e
e
M
N
c
b
a
e
a
N M
o o
= =

= =
2
2 90 90
1
( )
a N odnosno
a
b e a
M
o o
= =

=
0
2 2
0
1
1
( )
( )
2 / 3
2 2
2
sin 1
1
e
e a
M

=
( )
2 / 1
2 2
sin 1 e
a
N

=
2012/13 6 T.Bai DI03 26
Radijus zakrivljenosti bilo kojeg normalnog presjeka R

u promatranoj toki
(postoji beskonano puno normalnih presjeka!), moe se izraunati preko
poznate formule Eulera za zakrivljenost bilo kojeg normalnog presjeka:
(2.70)
pri emu je azimut normalnog presjeka, tj. kut pod kojim stoji ravnina
promatranog normalnog presjeka naspram ravnine meridijana. M i N su pri
tome poznati.
Radijus zakrivljenosti kosog presjeka R
K
dan je ve prethodno u formuli
(2.64), koja predstavlja poznatu formulu Meusniera:
(2.71)
Ako u nekoj toki na povrini elipsoida postoji jedan normalni i jedan kosi
presjek, ali tako da pri tome ta dva presjeka imaju zajedniku tangentu t, tada
se radijus zakrivljenosti kosog presjeka R
K
dobiva mnoenjem radijusa
zakrivljenosti normalnog presjeka R

s kosinusom kuta , koji ta dva presjeka

meusobno zatvaraju.
o o
o o
o
o
2 2
2 2
sin cos
cos sin 1
M N
MN
R
M N R +
= + =
( ) e
o o
cos R R R
K
= = q n
Drugipolumjerizakrivljenosti(1)
14
2012/13 6 T.Bai DI03 27
Drugipolumjerizakrivljenosti(2)
Srednji radijus zakrivljenosti R
S
u promatranoj toki na plohi elipsoida naziva
se granina vrijednost kojoj tei aritmetika sredina radijusa zakrivljenosti
normalnih presjeka, i to ako njihov broj tei beskonanosti, a izraen je
jednostavnom formulom Grunerta:
(2.72)
Dakle, srednji radijus zakrivljenosti R
S
jednak je u nekoj toki Zemljina
elipsoida geometrijskoj sredini radijusa zakrivljenosti po meridijanu i radijusa
zakrivljenosti po prvom vertikalu u toj istoj toki. Primjena R
S
a je u
elipsoidnoj geodeziji viestruka, npr. u prikazu i tretmanu dijelova plohe
elipsoida na sferi i dr.
Spomenimo na koncu da M i N imaju vrlo vanu ulogu u elipsoidnoj
geodeziji. Tako se uz pomo polumjera zakrivljenosti meridijanske elipse M
raunaju duine lukova meridijana, razlike irina toaka na rotacijskom
elipsoidu, dok se polumjer zakrivljenosti prvog vertikala N koristi za
odreivanje duine luka paralela, razlike duina i azimuta, itd.
MN R
S
=
2012/13 6 T.Bai DI03 28
2.5Odreivanjeduinelukameridijanaiparalele
Duinalukameridijana(1)
Neka toka A sa irinom lei na meridijanskoj
elipsi, dok se na beskonano maloj udaljenosti dG
nalazi toka A
1
sa irinom (+d). Promatramo li
elementarni luk dG kao dio luka krunice polumjera
M, tada vrijedi:
(2.73)
pri emu je W = (1e
2
sin
2
)
1/2
pomona veliina.
Duina luka meridijana izmeu toaka T
1
i T
2
, sa
irinama
1
i
2
, se tada dobije kao:
(2.74)
( )
( )
( )

d
W
e a
d
e
e a
Md dG
3
2
2 / 3
2 2
2
1
sin 1
1
=

= =
( )
( )
( )
} }
=

=
2
1
2
1
3
2
2 / 3
2 2
2
1
sin 1
1

W
d
e a d
e
e a
G
Na taj nain svodi se odreivanje duine luka meridijana na rjeavanje eliptikog
integrala (2.74).
15
2012/13 6 T.Bai DI03 29
Duinalukameridijana(2)
Razlaganje1/W
3
uNewtonovbinomnired
Razvijemo li podintegralnu funkciju u izrazu (2.74) u Newtonov binomni red:
(2.75)
Ograniimo li se u ovom razvoju na lanove do e
4
, a potencije sinusa zamijenimo
kosinusima viekratnika od ( tj. sin
2
=1/2(1/2)(cos2), ...), tada (2.75) prelazi u:
, tj. nakon sreivanja:
(2.76)
Oznaimo vrijednost prve zagrade s A, druge s B i tree s C, te uvrstimo u (2.74), sljedi
najprije (2.77), odnosno nakon integracije izraz (2.78), koji se primjenjuje za proizvoljne
duine luka meridijana (vidi formulu 3.45 u ubrani, Via geodezija II):
(2.77)
(2.78)
... 4 cos
64
15
2 cos
16
15
64
45
2 cos
4
3
4
3
1
1
4 4 4 2 2
3
+ + + + = e e e e e
W
4 cos ...
64
15
2 cos ...
16
15
4
3
...
64
45
4
3
1
1
4 4 2 4 2
3
|
.
|

\
|
+ + |
.
|

\
|
+ + |
.
|

\
|
+ + + = e e e e e
W
( ) ... sin
256
693
sin
128
315
sin
16
35
sin
8
15
sin
2
3
1 sin 1
1
10 10 8 8 6 6 4 4 2 2
2 / 3
2 2
3
+ + + + + + = =

e e e e e e
W
( ) ( )
}
+ =
2
1
... 4 cos 2 cos 1
2

d C B A e a G
( ) ( ) ( ) ( )
(

+ = ... 4 sin 4 sin

4
2 sin 2 sin
2
1
1 2 1 2 1 2
2

C B
A e a G
2012/13 6 T.Bai DI03 30
Duinalukameridijana(3)
Razvoj1/W
3
uMacLaurinovred
U skladu sa slikom uvedimo najprije dvije pomone
veliine: =
2

1
i
m
=(
1
+
2
)/2. Razviju li se sada u
MacLaurinov red duine luka meridijana na sljedei
nain:
(2.79)
Odbijemo li meusobno gornje jednadbe, proizlazi
za razliku AG:
(2.80)
odnosno nakon uvoenja derivacija u odnosu na
toku sa srednjom irinom A
m
:
(2.81)
...
24
1
3
3
3
1 2 12
+ A |
.
|

\
|
+ A |
.
|

\
|
= = A

m m
d
G d
d
dG
G G G
...
8
2 cos
3
"
2
2
"
12
+ |
.
|

\
|
A
' '
+ A
' '
= A =

m m m
M
a
e M
G G
Ovaj se nain obino koristio u
triangulaciji, jer za duine luka
meridijana do G=400 km daje
pogreku do maksimalno 1 mm!
...
8 6
1
4 2
1
2
...
8 6
1
4 2
1
2
3
3
3 2
2
2
1
3
3
3 2
2
2
2
+
A
|
|
.
|

\
|

A
|
|
.
|

\
|
+
A
|
|
.
|

\
|
=
+
A
|
|
.
|

\
|
+
A
|
|
.
|

\
|
+
A
|
|
.
|

\
|
=

m m m
m
m m m
m
d
G d
d
G d
d
dG
G G
d
G d
d
G d
d
dG
G G
16
2012/13 6 T.Bai DI03 31
Duinalukameridijana(4)
Metodanumerikeintegracije
Kod ove metode duina luka meridijana se najprije razdijeli na proizvoljan
broj n manjih duina, a potom se primjeni Simpsonovo pravilo za integraciju.
(2.82)
pri emu je: f
j
= f (
j
).
Ovoj se metodi danas daje prednost pred drugim metodama, jer je prikladna
za programiranje na PCu i osigurava zadovoljavajuu tonost za sve duine
luka meridijana.
( ) ( )
n n n
O
n n
o
f f f f f f f
h
d f G
n
h
2 1 2 2 2 3 2 1 0
0
2 1 2 2 1 0
4 2 ... 4 2 4
3
2
; , ..., , , ; 0
+ + + + + + + ~ =

= = =

2012/13 6 T.Bai DI03 32
Duinalukaparalele
Odreivanje duine luka paralele svodi se,
zbog toga to je paralela na rotacijskom
elipsoidu uvijek krunica, na odreivanje
duine luka krunice s centralnim kutom,
jednakim razlici elipsoidnih duina krajnjih
toaka luka; prema slici (
2

1
)=A= l.
Diferencijalno mali iznos duine luka
paralele biti e jednak:
, (2.83)
gdje je N polumjer zakrivljenosti prvog
vertikala. Integracijom se konano dobiva
dl N dl r d cos = =
}
= =
2
1
"
"
cos cos

l
N dl N L
N
duina luka paralele: (2.84)