1. Koje točke pravca zovemo 1. 2. i 3. probodište pravca?

Probodište pravca nazivamo točku u kojoj pravac probada ravninu

- PRVO PROBODIŠTE pravca je točka u kojoj pravac probada horizontalnu ravninu π1
- DRUGO PROBODIŠTE pravca je točka u kojoj pravac probada vertikalnu ravninu π2
- TRECE PROBODIŠTE pravca je točka u kojoj pravac probada vertikalnu ravninu π3

2. Koji kut zovemo 1. 2. i 3. prikloni kut pravca?

PRVI PRIKLONI KUT PRAVCA (α1) je kut između pravca i ravnine π1, odnosno to je kut između pravca i njegovog tlocrta
DRUGI PRIKLONI KUT PRAVCA (α2) je kut između pravca i ravnine π2, odnosno to je kut između pravca i njegovog nacrta
TRECI PRIKLONI KUT PRAVCA (α3) je kut između pravca i ravnine π3, odnosno to je kut između pravca i njegovog bokocrta

3. Koje pravce ravnine nazivamo tragovi ravnine i koliko ih ima?

Trag je pravac u kojem ravnina sječe horizontalni ili vertikalnu ravninu (π1, π2 ili π3) postoje tri traga ravnine.

4. Koju ravninu nazivamo 1. projicirajuća? Gdje se elementi te ravnine (točke, pravci, dužine, likovi…) projiciraju u tlocrtu?
PRVA PROJICIRAJUĆA RAVNINA je ona okomita na π1 i sve što leži u njoj, ima svoj tlocrt u prvom tragu

5. Koju ravninu nazivamo 2. projicirajuća? Gdje se elementi te ravnine (točke, pravci, dužine, likovi…) projiciraju u nacrtu?
DRUGA PROJICIRAJUĆA RAVNINA je ona okomita na π2 i sve što leži u njoj, ima nacrt u drugom tragu

6. Koju ravninu nazivamo 3. projicirajuća? Gdje se elementi te ravnine (točke, pravci, dužine, likovi…) projiciraju u bokocrtu?
TREĆA PROJICIRAJUĆA RAVNINA je ona okomita na π3 i sve što leži u njoj, ima bokocrt u trećem tragu

7. Koje pravce ravnine nazivamo sutražnice 1. skupine?

Prvi glavni pravci ravnine, ili sutražnice 1. skupine su pravci paralelni s π1, tj. paralelni s 1. tragom ravnine, koji probadaju π2

8. Koje pravce ravnine nazivamo sutražnice 2. skupine?

Drugi glavni pravci ravnine, ili sutražnice 2. skupine su pravci paralelni s π2, tj. paralelni s 2. tragom ravnine, koji probadaju π1

9. Koje pravce ravnine nazivamo sutražnice 3. skupine?

Treći glavni pravci ravnine, ili sutražnice 3. skupine su pravci ravnine paralelni s trećim tragom te ravnine

10. Čime je određena ravnina?

ukrštena pravca, 2 paralelna pravca, pravcem i točkom izvan pravca i 3 nekolinearne točke.
(u projekcijama i tragovima).
11. Kako se zove pravac duž kojeg se sijeku dvije ravnine? Koji je to pravac ako su ravnine paralelne?
Pravac duž kojeg se sijeku dvije ravnine zove se presječnica. Presječnica paralelnih ravnina je beskonačno dalek pravac.

12. Koje pravce ravnine zovemo priklonice 1. skupine?

Priklonica 1. skupine je svaki pravac ravnine, koji s 1. tragom zatvara pravi kut

13. Koje pravce ravnine zovemo priklonice 2. skupine?

Priklonica 2. skupine je svaki pravac ravnine, koji s 2. tragom zatvara pravi kut

14. Koje pravce ravnine zovemo priklonice 3. skupine?

Priklonice 3 skupine je svaki pravac ravnine okomiti na 3. trag te ravnine

15. Kada pravac leži u ravnini?

Pravac leži u ravnini kada su mu minimalno dvije točke elementi te ravnine

16. Što mora biti ispunjeno ako pravac leži u ravnini?

Pravac leži u ravnini kada su mu minimalno dvije točke elementi te ravnine; prvo probodište je na prvom tragu, a drugo probodište, na
drugom tragu te ravnine.

17. Kada je ravnina paralelna s nekim pravcem u prostoru?

Ravnina je paralelna s nekim pravcem u prostoru kada je projekcija tog pravca na tu ravninu, prava veličina (pravac je paralelan s bilo
kojim pravcem te ravnine).

18. Kada je pravac okomit na ravninu?

Pravac je okomit na ravninu kada je njegova projekcija na tu ravninu točka (kada je okomit na barem 2 pravca te ravnine).

19. Ako je pravac okomit na ravninu, kako se to odražava u projekcijama?

U jednoj i drugoj projekciji pravac je okomit na trag

20. Kada je ravnina okomita na ravninu?

Ravnina je okomita na ravninu ako sadrži barem jedan pravac okomit na tu ravninu
21. Da li se čuva okomitost pravca kod ortogonalnog projiciranja?
Da, ako je pravac okomit na ravninu, njegov tlocrt je okomit na 1.trag,a njegov nacrt na 2.trag te ravnine

22. Kada točka leži u ravnini?

. Točka leži u ravnini kada leži na bilo kojem pravcu te ravnine.

23. Koji kut zovemo 1. prikloni kut ravnine?

1. prikloni kut ravnine jednak je prvom priklonom kutu priklonice 1. skupine

24. Koji kut zovemo 2. prikloni kut ravnine?

2. prikloni kut ravnine jednak je drugom priklonom kutu priklonice 2. skupine

25. Koji kut zovemo 3.prikloni kut ravnine?

3. prikloni kut ravnine jednak je trećem priklonom kutu priklonice 3. skupine

26. U kakvom položaju mogu biti dvije ravnine?

posebnom i općem

27. Ako su dvije ravnine paralelne, kako se to odražava u projekcijama?

tragovi su im paralelni (ne mora biti uvijek)

28. Kako određujemo probodište pravca i opće ravnine? (Nabroji korake.)

pravcem se položi bilo koja proizvoljna ravnina
odredi se presječnica proizvoljne ravnine i zadane ravnine
sjecište pravca i presječnice je traženo probodište

29. Kako određujemo udaljenost točke od opće ravnine? (Nabroji korake.)

točkom se položi pravac okomit na zadanu ravninu
odredi se probodište pravca sa zadanom ravninom
naći pravu veličinu dužine probodišta i točke

30. Kako točkom postavljamo ravninu okomitu na pravac?

 točkom položimo sutražnicu, pa kroz to probodište polažemo jedan trag okomit na jednu projekciju pravca, a drugi trag se siječe s tim
tragom u x osi u istoj točci i okomit je na drugu projekciju tog pravca

31. Ako lik leži u projicirajućoj ravnini, kako se odredi prava veličina tog lika?
Prevaljivanjem tog lika u ravninu „π 1,2,3“ (ovisno o kojoj projic. ravnini se radi)

32. Ako lik leži u općoj ravnini, kako se odredi prava veličina tog lika?
rotacijom ravnine oko traga

33. Kada se kružnica projicira kao kružnica, a kada je njezina projekcija dužina?
kao kružnica se vidi ako je paralelna, a kao dužina se vidi ako je okomita na ravninu projekcije

34. Što su projekcije kružnice koja leži u općoj ravnini?

elipse

35. Što je to geometrijsko tijelo i kakvo može biti?

Dio prostora omeđen ravnim i oblim plohama ili samo ravnim ili samo oblim plohama koje može biti uglato ili oblo, pravilno ili
nepravilno, uspravno ili koso.

36. Kada se uglata geometrijska tijela nazivaju pravilna?

ak mu je baza pravilan lik, i ak mu je os tijela okomita na ravninu baze, sve izvodnice (bridovi) su jednake duljine

37. Nabroji pravilne poliedre i obrazloži kakva su to geometrijska tijela.

Tetraedar, heksaedar, oktaedr, dodekaedar, ikosaedar. Pravilna uglata geometrijska tijela omeđena su pravilnim, međusobno
sukladnim geometrijskim likovima, može im se opisati i upisati kružnica

38. Što je tetraedar?

tijelo koje se sastoji od:
4 jednakostranična trokuta
6 jednakih bridova
4 vrha; svakim prolaze po 3 brida

39. Što je oktaedar?

tijelo koje se sastoji od:
8 sukladnih jednakostraničnih trokuta
 12 jednakih bridova
6 vrhova; svakim prolaze po 4 brida
3 jednake, međusobno okomite dijagonale triju kongruentnih kvadrata

40. Nabroji neka obla geometrijska tijela.

valjci, stošci, kugle...

41. U kakvom položaju su os pravilnog geometrijskog tijela i ravnina osnovice?

okomitom

42. Kako odrediti projekcije visine geometrijskog tijela ako je zadana ravnina osnovice, središte osnovice i prava veličina visine?
povući pravac kroz središte okomito na osnovicu na kojem će bit os tog tijela
taj pravac onda prevalimo da dobijemo pravu veličinu tog pravca i onda nanesemo zadanu visinu od središta
dobivenu točku na prevaljenom pravcu onda vratimo nazad u projekcije

43. Što su konture geometrijskog tijela?

Bridovi se, odnosno crte koje dijele vidljive dijelove tijela od nevidljivih pri projiciranju

AFINOST:

1. Koje preslikavanje nazivamo perspektivno afino preslikavanje u ravnini?

Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os o pravac u konačnosti,a središte S u beskonačno dalekoj točki ravnine,uz uvijet S ϵ/
o,nazivamo perspektivnom afinostiu ravnini

1. Svojstva perspektivno afinog preslikavanja.

-Spojnice parova afino pridruženih točaka (zrake afinosti) čine pramen paralelnih pravaca.
-Afino pridruženi pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti.

1. Kako je zadana afinost u ravnini?

Afinost u ravnini jednoznačno je zadana s osi afinosti o i parom afino pridruženih točaka A1 ,A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti.

1. Gdje primjenjujemo afinitet kod projiciranja likova?

Afinitet kod projiciranja likova primjenjujemo kod određivanja prave veličine ravninskog lika.

1. U kakvom odnosu su tlocrt lika i njegov rotirani položaj oko prvog traga? Što je trag ravnine, a koje točke čine par pridruženih
točaka kod tog preslikavanja?

Tlocrt lika i njegov rotirani položaj oko prvog traga su perspektivno afino pridruženi likovi.Prvi trag ravnine je os afinosti,a pravci p, ≡(p)
okomiti na prvi trag (r1) su zrake afinosti koje nose parove pridruženih točaka tj.tlocrte i njihove preložene položaje npr.A, i (A).