AKSONOMETRIJSKE METODE

1. Što je koso paralelno projiciranje?

Ako su zrake projiciranja kose prema ravnini projekcije (nisu okomite na nju), onda paralelnu projekciju nazivamo kosom
paralelnom projekcijom.
2. Što možete reći o kosim paralelnim projekcijama para paralelnih pravaca?
Paralelnost pravaca je invarijanta projiciranja. ?
3. Što možete reći o duljini kose paralelne projekcije neke dužine?
Duljina kose paralelne projekcije neke dužine AB (koja nije paralelna sa zrakom projiciranja) može biti jednaka, veća ili
manja od duljine dužine AB.
4. Kada se dužina u kosoj paralelnoj projekciji projicira u pravoj veličini?
Dužina će se projicirati u pravoj veličini ako je paralelna s ravninom projekcije.
5. U koju će se točku u kosoj paralelnoj projekciji projicirati polovište neke dužine?
?
6.Što je prostorni ortonomirani trobrid?
Tri dužine OA, OB i OC u prostoru, koje su jediničnih duljina i svaka na svaku okomita nazivamo ortonomiranim trobridom.
7. Što je ravninski trobrid?
Ravninsku figuru koju čine tri dužine OA,OB i OC nazivamo ravninskim trobridom i označavamo O(A,B,C). (gdje su točke
O,A,B i C četiri različite i nekolinearne točke iste ravnine)
8. Što je kosa paralelna projekcija nekog ortonomiranog trobrida čiji bridovi nisu paralelni sa zrakama projiciranja?
Zašto?
Kosa paralelna projekcija ortonomiranog trobrida O(A,B,C) je ravninski trobrid O(A,B,C) u ravnini projekcije. Zašto?
9. Kako gladi Pohlkeov teorem? Što nam taj teorem omogućuje?
Pohlkeov teorem nazivamo još i fundamentalnim ili glavnim teoremom aksonometrije.
On nam omogućuje da u ravnini slike po volji odaberemo bilo koji ravninski trobrid, a da smo pri tome sigurni kako postoji
paralelno projiciranje pri kojem je taj ravninski trobrid projekcija nekog ortonormiranog trobrida prostora.
10. Što je aksonometrijska slika nekog objekta?
Povežemo li neki prostorni objekt s prikladno odabranim sustavom O(x,y,z) pa ga zajedno s osima tog sustava i jediničnim
dužinama na njima paralelno projiciramo na neku ravninu dobit ćemo aksonometrijsku sliku objekta.
11. Koju aksonometriju nazivamo kosom?
Ako je smjer projiciranja kos prema ravnini slike (projekcije) postupak nazivamo kosom aksonometrijom.
12. Koju akosnometriju nazivamo izometrijom?
Ako je d(O,X) = d(O,Z)=1, aksonometriju nazivamo izometrijom.

1
 PLOHE I TANGENCIJALNE RAVNINE
1. Što je ploha?
Ploha je skup od ∞2 neprekinuto povezanih točaka proširenog euklidskog prostora.
2. Što je krivulja (linija) plohe?
Postoji beskonačno mnogo krivulja (ravninskih i prostornih) koje leže na plohi Φ. Nazivamo ih krivuljama ili linijama plohe Φ.
3. Koliko krivulja plohe prolazi proizvoljnom točkom plohe?
Svakom proizvoljnom točkom plohe prolazi beskonačno mnogo krivulja plohe.
4. Kako definiramo tangentu plohe u njenoj točki T?
Za tangentu neke krivulje na plohi s diralištem u točki T, kažemo da je i tangenta plohe u točki T.
5. Kada za točku plohe kažemo da je regularna?
Za točku plohe kažemo da je regularna ako sve tangente plohe kojima je T diralište leže u jednoj ravnini.
6. Što je tangencijalna (dirna) ravnina plohe u njenoj regularnoj točki?
Tangencijalna ili dirna ravnina plohe u nekoj njezinoj regularnoj točki T je ravnina koja sadrži sve tangente plohe s diralištem
u T, tj. tangente s diralištem u T svih onih krivulja plohe koje prolaze točkom T.
7. Što je normala plohe u njenoj regularnoj točki?
Normala plohe u nekoj njezinoj regularnoj točki T je pravac koji prolazi točkom T i okomit je na tangencijalnu ravninu plohe u
točki T.
8. Kada za točku plohe kažemo da je singularna?
S je singularna točka plohe ako tangente plohe, s diralištem u S, ne leže u jednoj ravnini.
9. Kada za liniju plohe kažemo da je singularna?
Ako su sve točke neke linije na plohi singularne, onda tu liniju nazivamo singularnom linijom plohe.
10. Navedite neki primjer singularne točke plohe.
Točka između dva vrha dvostrukog rotacijskog stošca?
11. Definirajte pračvastu plohu.
Plohu nazivamo pračvastom ako kroz svaku njezinu točku prolazi barem jedan pravac koji cijeli leži na toj plohi.
12. Što je izvodnica pračvaste plohe?
Pravci koji cijeli leže na toj plohi su izvodnice pračvaste plohe.
13. Koje svojstvo zadovoljava tangencijalna ravnina pračvaste plohe?
Tangencijalna ravnina u nekoj točki pračvaste plohe uvijek sadrži izvodnicu koja prolazi tom točkom.
14. Kada za regularnu točku plohe kažemo da je eliptička?
Točku plohe nazivamo eliptičkom ako se ploha u njezinoj okolini nalazi s iste strane tangencijalne ravnine.
15. Kada za regularnu točku plohe kažemo da je hiperbolička?
Točku plohe nazivamo hiperboličkom ako se ploha u njezinoj okolini nalazi s različitih strana tangencijalne ravnine.
16. Kada za regularnu točku plohe kažemo da je parabolička?
Za točku plohe kažemo da je parabolička ako se ploha u njezinoj okolini nalazi s iste strane tangencijalne ravnine, ali je ta
ravnina tangencijalna i za sve točke neke krivulje na plohi koje leže u promatranoj okolini točke.

2
 ALGEBARSKE PLOHE
1. Kako definiramo red algebarske plohe?
Red algebarske plohe jednak je broju njezinih sjecišta s bilo kojim pravcem prostora koji ne leži na toj plohi.
2. Što je ravninski presjek plohe?
Skup točaka koje leže na nekoj plohi i u nekoj ravnini nazivamo ravninskim presjekom plohe. Svaki ravninski presjek neke
algebarske plohe je ravninska algebarska krivulja.
3. Kako definiramo red algebarske plohe pomoću ravninskog presjeka?
Red algebarske plohe jednak je redu bilo kojeg njezinog ravninskog presjeka.
4. Što je razred algebarske plohe?
Razred algebarske plohe jednak je broju njezinih tangencijalnih ravnina kroz bilo koji pravac prostora koji ne leži na toj plohi.
5. Kada kažemo da je algebarska ploha n-tog stupnja?
Ako su red i razred neke plohe jednaki n, kažemo da je ta ploha n-tog stupnja.

3
 ALGEBARSKE PLOHE 2. STUPNJA
1. Kako nazivamo algebarske plohe drugog stupnja?
Nazivamo ih kvadrikama.
2. Na koliko osnovnih skupina dijelimo kvadrike, nabrojite ih?
Dijelimo ih u 5 osnovnih grupa: elipsoidi, hiperboloidi, paraboloidi, stošci/konusi, valjci/cilindri.
3. Koje krivulje mogu biti realni presjeci elipsoida?
Elipse ili kružnice.
4. Kako nastaje spljošteni, a kako izduženi rotacijski elipsoid?
Spljošteni rotacijski elipsoid nastaje rotacijom elipse oko njezine male osi, a izduženi nastaje rotacijom elipse oko njezine
velike osi.
5. Koje su dvije osnovne skupine hiperboloida?
Dvokrilni i jednokrilni hiperboloidi.
6. Što mogu biti realni presjeci dvokrilnog hiperboloida?
Realni presjeci ove plohe su elipse, kružnice, parabole i hiperbole.
7. Kako nastaje dvokrilni rotacijski hiperboloid?
Nastaje rotacijom hiperbole oko njene realne osi.
8. Što može biti realni presjek jednokrilnog hiperboloida?
Realni presjeci ove plohe su elipse, kružnice, parabole, hiperbole i konike koje se raspadaju na par realnih pravaca (presjeci
plohe s njenim tangencijalnim ravninama).
9. Što znači da je neka ploha pračvasta s dva sistema izvodnica?
Svakom točkom te plohe prolaze dva pravca koji leže na toj plohi.
10. Koje su kvadrike pračvaste plohe s dva sistema izvodnica?
Jednokrilni eliptički i jednokrilni rotacijski hiperboloid, hipar.
11. Kako nastaje jednokrilni rotacijski hiperboloid?
Nastaje rotacijom hiperbole oko njene imaginarne osi ili rotacijom pravca oko osi s kojom je taj pravac mimosmjeran. Taj
pravac je izvodnica koja pripada bilo kojem od dva sistema izvodnica ove plohe.
12. Koje su dvije osnovne skupine paraboloida?
Eliptički paraboloid i hiperbolički paraboloid (hipar).
13. Što može biti realni presjek eliptičkog paraboloida?
Realni presjeci su elipse, kružnice i parabole.
14. Kako nastaje rotacijski paraboloid?
Rotacijski paraboloid nastaje rotacijom parabole oko njezine osi.
15. Što može biti realni presjek hiperboličkog paraboloida?
Realni presjeci ove plohe su parabole, hiperbole i konike koje se raspadaju na par realnih pravaca (presjeci plohe s njenim
tangencijalnim ravninama.
16. Koji je kraći naziv za hiperbolički paraboloid?
Hipar.
17. Možete li opisati jedan od načina konstrukcije hipara?
To je pračvasta ploha s dva sistema izvodnica, tj. svakom točkom te plohe prolaze dva pravca koji leže na toj plohi.

4
5
 STOŠCI I VALJCI
1.Kako definiramo stožac?
Stožac možemo definirati kao sup pravaca koji su spojnice točaka neke prostorne ili ravninske krivulje s jednom točkom u
konačnosti koja ne leži u ravnini te krivulje.
2. Što je izvodnica stošca?
Izvodnica stošca je spojnica vrha stošca s točkama zadane krivulje.
3. Kako definiramo valjak?
Valjak definiramo kao skup pravaca koji spajaju točke neke prostorne ili ravninske krivulje s jednom beskonačno dalekom
točkom prostora koja ne leži u ravnini te krivulje.

4. U koju skupinu ploha spadaju stožac i valjak.

Stožac i valjak spadaju u pračvaste plohe.
5. Kako određujemo stupanj plohe koja je stožac ili valjak?
Ako je zadana krivulja k algebarska krivulja n-tog reda te ako vrh ne leži na toj krivulji, stožac ili valjak što ga oni određuju je
algebarska ploha n-tog stupnja.
6. Navedite sve vrste valjka 2. stupnja.
Prema vrsti svojih beskonačno dalekih izvodnica, valjci se dijele na: hiperboličke (dvije realne i rezličite beskonačno daleke
izvodnice), paraboličke (jedna dvostruka realna beskonačno daleka izvodnica), eliptičke (par imaginarnih beskonačno dalekih
izvodnica).

7. Kada je ravninski presjek stošca raspadnuta konika?

Ravninski presjek stošca je raspadnuta konika ako ravnina prolazi vrhom i siječe stožac po dvije izvodnice.
Koje raspadnute konike možemo dobiti ravninskim sječenjem stošca?
Ako ravnina siječe stožac po dvije realne i različite izvodnice, konika se raspada na par realnih ukrštenih pravaca.
Ako ravnina siječe stožac po dvije poklopljene izvodnice, konika se raspada na jedan realni dvostruki pravac.
Ako ravnina siječe stožac po dvije konjigurano imaginarne izvodnice, konika se raspada na par konjugirano imaginarnih
pravaca s realnim sjecištem u konačnosti.

6
8. Kada je ravninski presjek valjka raspadnuta konika?
Ako ravnina prolazi njegovim vrhom, tj. ako ravnina presjeka sadrži beskonačno daleki vrh valjka, konika je raspadnuta.
Koje raspadnute konike možemo dobiti ravninskim sječenjem valjka?
Ako ravnina presjeka siječe valjak po dvije realne paralelne izvodnice, konika se raspada na par realnih paralelnih pravaca.
Ako ravnina presjeka siječe valjak po dvije poklopljene izvodnice, konika se raspada na jedan realni dvostruki pravac u
konačnosti.
Ako ravnina presjeka siječe valjak po dvije imaginarne paralelne izvodnice, konika se raspada na par konjugirano
imaginarnih pravaca s realnim sjecištem u beskonačnosti.

9. Kada je presječna krivulja stošca neraspadnuta konika?

Svaka ravnina koja ne prolazi vrhom stošca 2. stupnja siječe taj stožac po pravoj (neraspadnutoj) konici.
Kada je presječna krivulja valjka neraspadnuta konika?
Svaka ravnina koja nije paralelna s izvodnicama valjka 2. stupnja siječe taj valjak po pravoj konici. Odnosno kada ravnina
presjeka ne sadrži vrh valjka.
10. Koje neraspadnute konike mogu biti presječne krivulje rotacijskog valjka?
Elipse i kružnice.
11. Kako moramo postaviti ravninu da njen presjek sa stošcem bude parabola?
Ravnina koja ne prolazi vrhom stošca siječe taj stožac po paraboli, ako je paralelna s jednom njegovom realnom
izvodnicom.
12. Kada je presjek ravnine i stošca hiperbola? Zašto?
Ravnina koja ne prolazi vrhom stošca siječe taj stožac po hiperboli, ako je paralelna s dvije njegove realne izvodnice.
Te dvije izvodnice probadaju ravninu u dvije realne i različite beskonačno daleke točke. Stoga je presječna krivulja konika s
dvije realne i različite beskonačno daleke točke, tj. hiperbola.
12.2. Kada je presjek ravnine i stošca elipsa?
Ravnina koja ne prolazi vrhom stošca siječe taj stožac po elipsi, ako nije paralelna niti s jednom njegovom realnom
izvodnicom.

7
13. Što je presjek stošca i beskonačno daleke ravnine?
Beskonačno daleka ravnina siječe stožac po realnoj neraspadnutoj konici na kojoj leže beskonačno daleke točke svih
izvodnica stošca.
14. Što je presjek valjka i beskonačno daleke ravnine?
Beskonačno daleka ravnina siječe valjak po izvodnicama. Prema vrsti svojih beskonačno dalekih izvodnica valjci se dijele
na: hiperboličke (dvije realne i različite beskonačno daleke izvodnice), parabolički (jedna dvostruka realna beskonačno daleka
izvodnica), eliptičke (par imaginarnih beskonačno dalekih izvodnica).
15.Kad ravnina siječe valjak po hiperboli, kad po paraboli, a kad po elipsi?
Svaka ravnina koja nije paralelna s izvodnicama valjka 2. stupnja siječe taj valjak po pravoj konici.
Ravnina koja nije paralelna s izvodnicama valjka siječe taj valjak po: hiperboli ako je valjak hiperbolički, po paraboli ako je
valjak parabolički ili po elipsi ako je valjak eliptički.

16. Koja je točka singularna kod stošca?

Vrh. Sve ostale točke su regularne, tj. u svakoj od njih postoji jedinstvena tangencijalna ravnina.
17. Opišite rotaciju kojom nastaje rotacijski stožac.
Rotacijski stožac nastaje rotacijom pravca koji siječe os rotacije.
18. Opišite rotaciju kojom nastaje rotacijski valjak.
Rotacijski valjak nastaje rotacijom pravca koji je paralelan s osi rotacije.
19. U koje 2 vrste ploha pripadaju stošci i valjci 2. stupnja.
Stožaste i valjkaste plohe.
SFERA
1. Što je sfera?
Sfera je skup točaka prostora čija je udaljenost od jedne čvrste točke S jednaka nekoj pozitivnoj konstanti r.
2. Što je presjek ravnine i sfere?
Kružnica.
3. Što je glavna kružnica sfere?
Ako ravnina presjeka prolazi središtem kugle, tada presječnu kružnicu nazivamo glavnom kružnicom sfere.
4. Postoji li singularna točka na sferi?
Ne, sve su regularne.
5. Što je paralela?
Presječne kružnice sfere i sistema paralelnih horizontalnih ravnina nazivamo paralelama.
6. Što je ekvator?
Najdulja paralela.
7. Što je meridijan?
Glavne kružnice sfere koje prolaze krajnjim točkama vertikalnog dijametra sfere (polovima), nazivamo meridijanima.

8
 ROTACIJSKE PLOHE
1. Koje plohe nazivamo rotacijskim?
Plohu nazivamo rotacijskom ako ona nastaje rotacijom neke krivulje c, koja može biti prostorna ii ravninska, oko neke čvrste
osi o.
2. Koje krivulje na rotacijskim plohama nazivamo paralelama, a koje meridijanima?
Točke krivulje c prilikom rotacije oko osi o opisuju kružnice koje nazivamo paralelama rotacijske plohe. Paralele leže u
ravninama koje su okomite na os rotacije, a središta su im na osi o.
Presječne krivulje rotacijske plohe koje leže u ravninama kroz pravac o nazivamo njenim meridijanima.
3. Koje plohe možemo dobiti ako je rotacijskoj plohi polumeridijan pravac?
Rotacijske plohe.
4. Kako nastaje ploha koju nazivamo torusom?
Torus je rotacijska ploha koja nastaje rotacijom kružnice oko osi koja leži u ravnini te kružnice, ali ne sadrži niti jedan njezin
promjer.
5. Navedite tipove torusa.
Prstenasti, trnoliki, vretenasti.
6. Što kod torusa nazivamo paralelama, a što meridijanima?
Paralele torusa su koncentične kružnice, a meridijani su sukladne kružnice simetrične s obzirom na os.
7. Koji tipovi točaka postoje na torusu?
Eliptičke, hiperboličke i paraboličke.
8. Za koje kružnice torusa kažemo da su torzalne? Koliko ih ima?
To su dvije paralele koje sadrže sve paraboličke točke torusa. 2.
9. Koju kružnicu torusa nazivamo središnjom, koju ekvatornom, a koju grlenom?
Središnja kružnica je kružnica na kojoj leže središta svih polumeridijana torusa.
Ekvator je paralela najvećeg polumjera i leži u ravnini simetrije torusa.
Grlena kružnica je paralela najmanjeg polumjera i leži u ravnini simetrije torusa.

9
 PROSTORNE ALGEBARSKE KRIVULJE
1. Što je prostorna krivulja?
Skup od ∞1 neprekinuto povezanih točaka prostora, koje ne leže u jednoj ravnini, nazivamo prostornom krivuljom.
2. Napišite geometrijsku definiciju reda prostorne algebarske krivulje.
Red prostorne algebarske krivulje jednak je broju njezinih točaka koje leže u bilo kojoj ravnini prostora.
3. Kojeg je reda prodorna krivulja dviju algebarskih ploha koje su redova n i m?
Red prostorne algebarske krivulje koja je prodorna krivulja dviju algebarskih ploha redova n i m je n*m.
4. Koliko najviše dvostrukih točaka, a da ne dođe do njezinog raspada, može imati algebarska krivulja n-toga reda,
ako je n paran broj? A ako je neparan?
(𝑛−2)2
4
, za paran
(𝑛−1)(𝑛−3)
4
, za neparan

5. Što je raspad krivulje?

Pucanje krivulje na niže redove.
6. Kada dolazi do raspada krivulje?
Ako algebarska krivulja reda n ima više od dozvoljenog broja dvostrukih točaka, ona će se raspasti na krivulje nižih redova
tako da zbroj redova svih krivulja u raspadu bude n.
7. Kada prodorna krivulja dviju ploha ima dvostruku točku?
Točka T je dvostruka točka krivulje k, ako dvije plohe imaju u njoj zajedničku tangencijalnu ravninu.
8. Navedite tri osnovna oblika prostorne krivulje 4. reda.
Razlikujemo 3 osnovna oblika pravih prostornih krivulja 4. reda: jednodijelne, dvodijelne i prostorne krivulje 4. reda s jednom
dvostrukom točkom.
9. Navedite sve slučajeve raspada prostorne krivulje 4. reda.
Krivulja 4. reda može se raspasti na: krivulju 3. reda i pravac, 2 krivulje 2. reda, kruvulju 2. reda i 2 pravca, 4 pravca.
10. Što možete reći o projekciji prostorne krivulje 4. reda?
prostorna krivuljan-toga reda projicirat će se u ravninsku krivulju istog reda.

10
 PRODORI STOŽACA, VALJAKA I SFERE
1. Kojeg je reda prodorna krivulja dviju ploha 2. reda?
4. reda.
2. Kako treba postaviti ravnine da bi one dva stošca sjekle po izvodnicama? Zašto?
Budući da svaka ravnina koja prolazi vrhom stošca siječe taj stožac po izvodnicama, sistem onih ravnina koje dva stošca
sijeku po pravcima prolazi vrhovima tih stožaca. Takve ravnine čine pramen ravnina koje prolaze spojnicom vrhova stožaca u
prodoru.
3. Kako treba postaviti ravnine da bi one stožac i valjak sjekle po izvodnicama? Zašto?
Ravninu treba postaviti kroz pravac koji je paralelan s osi valjka i koji prolazi kroz vrh stošca. Jer ravnina koja stožac siječe
po izvodnicama prolazi njegovim vrhom, a ravnina koja siječe valjak po izvodnicama je paralelna s njegovom osi.
4. Kako treba postaviti ravnine da bi one dva valjka sjekle po izvodnicama? Zašto?
Ravnine koje oba valjka sijeku po izvodnicama paralelne su s osima obaju valjaka.
5. Kada će prodorna krivulja dviju ploha 2. reda biti jednodijelna?
Ako u prodoru postoje izvodnice koje nemaju realnih probodišta s drugom plohom, prodorna krivulja je jednodijelna. Ako niti
jedna od ploha ne prodire u potpunosti realno kroz onu drugu, prodorna je krivulja jednodijelna.
6. Kada će prodorna krivulja dviju ploha 2. reda biti dvodijelna?
Ako jedna od plohe u potpunosti prodire kroz onu drugu, tj. ako svaka od njegovih izvodnica probada drugu plohu u dvije
realne točke, prodorna krivulja je dvodijelna.
7. Kada će prodorna krivulja dviju ploha 2. reda imati dvostruku točku?
Prodorna krivulja imat će dvostruku točku u dva slučaja: ako obje plohe imaju u jednoj točki (koja je regularna točka svakog
od njih) zajedničku tangencijalnu ravninu, ta je točka dvostruka točka njihove prodorne krivulje; ako jedna od plohe prolazi
vrhom onog drugog. Budući da je vrh dvostruka točka stošca, bit će on i dvostruka točka prodorne krivulje.
8. Koji prodor dviju ploha 2. reda nazivamo zadorom, a koji potpunim prodorom?
Zador- krivulja je jednodijelna, prodor nije potpun. Prodor- krivulja je dvodijelna, a prodor je potpuni.
9. Kada će se prodor dva stošca raspasti na dvije elipse?
Ako stošci imaju dvije zajedničke tangencijalne ravnine, a nemaju zajedničku niti jednu izvodnicu, njihova prodorna krivulja
ima dvije dvostruke točke i raspada se na dvije konike. Nužan uvijet za ovakav raspad prodorne krivulje rotacijskih stožaca je
taj da im se osi sijeku.
10. Kada se prodorna krivulja dva stošca raspada na pravac i krivulju 3. reda?
Ako dva stošca imaju zajedničku jednu izvodnicu, a nemaju isti vrh niti tangencijalnu ravninu duž te zajedničke izvodnice,
tada se njihova prodorna krivulja raspada na pravac i krivulju 3. reda.
11. Kada se prodorna krivulja dva stošca raspada na četiri pravaca?
Svaka dva stošca sa zajedničkim vrhom prodiru se u četiri pravaca koji prolaze njihovim vrhom.
12. Na koje se sve načine može raspasti prodorna krivulja stošca i valjka?
Može se raspasti na dvostruki pravac i koniku, na pravac i krivulju 3. reda, ili na dvije konike.
13. Na koje se sve načine može raspasti prodorna krivulja dvaju valjaka?
Može se raspasti na četiri pravaca ili na dvije konike.
14. Mogu li se dva rotacijska valjka prodirati u 4 realne i različite izvodnice? A dva hiperbolička?
Dva rotacijska da, dva hiperbolička ne??
15. Što možete reći o prodornoj krivulji sfere i rotacijskog valjka, ako središte sfere leži na osi valjka?
Ako središte sfere leži na osi rotacijskog valjka, njihova se prodorna krivulja raspada na dvije kružnice.
16. Što možete reći o prodornoj krivulji sfere i rotacijskog stošca, ako središte sfere leži na osi stošca?
Ako središte sfere leži na osi rotacijskog stošca, njihova se prodorna krivulja raspada na dvije kružnice.

11
 17. Kako biste konstruirali tangentu u nekoj točki prodorne krivulje dviju ploha?
Tangenta prodorne krivulje u njenoj regularnoj točki je presječnica dirnih ravnina ploha u toj točki.

KOTIRANA PROJEKCIJA
1. Što je kota?
Kota je broj koji izražava udaljenost točaka od ravnine projekcije i uvijek je vezana uz neku mjernu jedinicu.
2. Što su nivo-ravnine?
Nivo ravnine su ravnine paralelne s ravninom projekcije.
3. Koje svojstvo zadovoljavaju točke u istoj nivo-ravnini?
Točke u nivo-ravninama imaju jednake kote budući da su jednako udaljene od ravnine projekcije.
4. Koje ravnine nazivamo glavnim nivo-ravninama?
Glavne nivo-ravnine su ravnine u kojima su kote cijeli brojevi.
5. Objasnite kako zadajemo i interpretiramo mjerilo slike.
Mjerilo slike zadajemo u obliku kvocijenta M=1:a. Znaci da prava veličina dužine u ravnini slike dugačke 1 metar na crtežu iznosi
1/a metara.
6. Kako prikazujemo točke u kotiranoj projekciji?
Točka se u kotiranoj projekciji prikazuje njenom ortogonalnom projekcijom na ravninu slike i kotom.
7. Kako prikazujemo pravce u kotiranoj projekciji?
Pravac koji je u općem položaju prema ravnini projekcije, u kotiranoj se projekciji prikazuje svojim tlocrtom na kojem su istaknute
projekcije onih njegovih točaka koje imaju cjelobrojne kote. To su glavne točke pravaca, a pravac se naziva graduiranim.
8. Što je interval pravca?
Razmak između projekcija dviju susjednih točaka cjelobrojnih kota (ili projekcija dviju točaka pravca kojima je visinska razlika
1m) nazivamo intervalom pravca.
9. Što je nagib pravca?
Nagib pravca je tangens kuta što ga taj pravac zatvara s ravninom projekcije.
10. U kakvoj su vezi interval i nagib pravca?
Interval i nagib pravca su recipročni brojevi.
11. Što vrijedi za kotirane projekcije dva pravca koji se sijeku?
Pravcima koji se sijeku. sjecište projekcija ima istu kotu na oba pravca.
12. U kakvom odnosu mogu biti dva pravca kojima su kotirane projekcije paralelne? Obrazložite.
Pravci su paralelni ako njihove paralelne projekcije imaju jednake intervale i isti smjer pada kota. Mimosmjerni su ako njihove
paralelne projekcije imaju različite intervale.
13. Kakav je interval pravca okomitog na ravninu projekcije?
Interval pravca okomitog na ravninu projekcije jednak je 0 i ta projekcija je točka.
14. Kako prikazujemo ravnine u kotiranoj projekciji?
Ravnine se u kotiranoj projekciji prikazuju glavnim slojnicama i mjerilom nagiba.
15. Što su glavne slojnice ravnine?
Glavne slojnice ravnine su one slojnice kojima su kote cijeli brojevi.
16. Kako su dobivene glavne slojnice ravnine?
Glavne slojnice ravnine su dobivene pomoću presjeka ravnine i glavnih nivo ravnina, one su presječnica ravnine i glavnih nivo-
ravnina.
17. Što je mjerilo nagiba ravnine?
Mjerilo nagiba ravnine je bilo koji pravac ravnine okomit na njezine slojnice.

12
18. Kako u kotiranoj projekciji prepoznajemo da točka leži u ravnini?
U kotiranoj projekciji prepoznajemo da točka leži u ravnini ako leži na bilo kojoj slojnici te ravnine.
19. Kako u kotiranoj projekciji prepoznajemo da pravac leži u ravnini?
Kod kotirane projekcije pravac koji leži u ravnini je graduiran njezinim glavnim slojnicama.
20. Kako u kotiranoj projekciji konstruiramo projekciju presječnice dviju ravnina?
Projekcija presječnice dviju ravnina je spojnica sjecišta istoimenih slojnica.

13