Geometrijska tijela

Osnovna podjela geometrijskih tijela je na uglata (poliedre) i obla.

Poliedri
Poliedar je geometrijsko tijelo omeeno mnogokutima (mora ih biti najmanje etiri).
Te mnogokute nazivamo stranama poliedra, stranice tih mnogokuta nazivamo bridovima poliedra, a njihove
vrhove vrhovima poliedra.
Prostorna dijagonala poliedra je svaka duina koja spaja ona dva vrha poliedra koji ne lee na istim stranama.
Konveksni poliedri su oni kojima sve dijagonale lee unutar njih. Mi emo se ovdje baviti uglavnom konveksnim poliedrima.

Primjer konveksnog poliedra KVADAR

Platonova tijela

Primjer nekonveksnog poliedra

Pravilni poliedri su oni kojima su sve strane i svi bridovi sukladni.

Takvih postoji samo pet i nazivamo ih Platonova tijela. To su:

tetraedar

heksaedar

oktaedar

dodekaedar

ikosaedar

Prizme
Prizma je poliedar ije su dvije strane dva sukladna mnogokuta koji imaju paralelne odgovarajue stranice i lee u paralelnim
ravninama.
Te mnogokute nazivamo bazama ( osnovicama ili osnovkama) prizme.
Ostale strane prizme ine paralelogrami koji spajaju odgovarajue stranice baza.
Te paralelograme nazivamo pobokama prizme, a duine koje spajaju odgovarajue vrhove baza nazivamo pobonim
bridovima prizme, a skup svih poboki nazivamo pobojem prizme.
Visina prizme jednaka je udaljenosti njezinih baza.

Prizme kojima su poboni bridovi okomiti na ravnine baza nazivamo uspravnim prizmama, a ostale kosim prizmama.
Bridovi uspravne prizme jednaki su njenoj visini, a poboke uspravne prizme su pravokutnici.
Uspravnu prizmu kojoj su baze pravilni poligoni nazivamo pravilnom prizmom, njezine su poboke meusobno sukladni
pravokutnici.

Pravila esterostrana prizma

Kosa esterostrana prizma

Piramide
Neka su u prostoru dani jedan konveksni mnogokut B i toka V koja ne lei u ravnini tog mnogokuta.
Poliedar kojeg omeuju mnogokut B te trokuti VBiBj (gdje su Bi, Bj dva susjedna vrha mnogokuta B) nazivamo piramidom.
Mnogokut B nazivamo bazom (osnovicom ili osnovkom) piramide, toku V njezinim vrhom, trokute VBiBj njenim pobokama,
duine VBi njenim pobonim bridovima, a skup svih poboki VBiBj nazivamo pobojem piramide.

Visina piramide jednaka je udaljenosti vrha V od ravnine baze.

Za piramidu kaemo da je uspravna ako se noite okomice iz vrha V na ravninu njezine baze podudara sa sreditem te baze
(ova definicija ima smisla jedino u sluajevima kad baza ima sredite tj. kad je to primjerice pravilan mnogokut, pravokutnik ili bilo
koji tetivni mnogokut). Sve poboke takve piramide su jednakokrani trokuti, sukladnih krakova.
Ostale piramide nazivamo kosim piramidama.
Ako je baza uspravne piramide pravilan mnogokut, kaemo da je to pravilna piramida.
Poboke pravilne piramide su sukladni jednakokrani trokuti.

Pravila esterostrana piramida

Kosa esterostrana piramida

Obla tijela
Obla su tijela ona koja na svojoj granici osim ravnih dijelova imaju i dio koji pripada barem jednoj zakrivljenoj plohi.
Ta tijela mogu na svom rubu imati i samo jednu zakrivljenu plohu.

Valjci
Ovdje emo pod pojmom valjka podrazumijevati iskljuivo krune valjke.
Takvo je tijelo omeeno s dva sukladna kruga K1(S1,r) i K2(S2,r) koji lee u paralelnim ravninama i nazivamo ih bazama valjka, te
zakrivljenom plohom koju ine sve duine T1T2, gdje je (T1 K1, T2 K2) i T1T2 || S1S2. Tu zakrivljenu plohu
nazivamo platom valjka, a spojnice T1T2 izvodnicama valjka. Sve izvodnice valjka su sukladne.
Spojnica S1S2 je os valjka.
Ako je os valjka okomita na ravnine njegovih baza, valjak je uspravan , a svaki takav kruni valjak je ujedno i rotacijski tj.
njegov plat nastaje rotacijom duine T1T2 oko osi S1S2. Duljina izvodnice takvog valjka jednaka je njegovoj visini.
Ostali valjci su kosi.
Ravninu koja sadri os valjka, nazivamo ravninom osnog presjeka valjka.
Svaka takva ravnina sijee rotacijski valjak po pravokutniku.
Ako je osni presjek valjka kvadrat, tj. ako je duljina izvodnice valjka jednaka dvostrukom radijusu njegove baze, kaem da je
valjak jednakostranian.

Uspravni kruni valjak rotacijski valjak

Kosi kruni valjak

Stoci
Isto kao kod valjaka, i ovdje emo pod pojmom stoca podrazumijevati kruni stoac.
Ako je K neki krug, a V bilo koja toka koja ne lei u ravnini kruga K, onda tijelo omeeno krugom K i zakrivljenom plohom to ju
ine sve duine VT, gdje je T K, nazivamo stocem.

Krug K nazivamo bazom stoca, zakrivljenu plohu njegovim platom, a spojnice VT izvodnicama stoca.
Spojnicu VS, gdje je S sredite baze stoca, nazivamo os stoca.
Ako je os stoca okomita na ravninu njegove baze, stoac je uspravan, a u ostalim sluajevima je kosi.
Uspravni kruni stoci su ujedno i rotacijski, a njihov plat nastaje rotacijom izvodnice VT oko osi VS.
Svaku ravninu koja sadri os stoca, nazivamo ravninom osnog presjeka stoca.
Svaki osni presjek rotacijskog stoca je jednakokraan trokut.
Ako je taj trokut istostranian, tj. ako je duljina izvodnice jednaka dvostrukom radijusu baze, kaemo da je
stoac jednakostranian.

Uspravni kruni stoac rotacijski stoac

Kosi kruni stoac

Kugla
Kugla je skup toaka prostora ija je udaljenost od jedne vrste toke S manja ili jednaka nekoj pozitivnoj konstanti r.
Toku S nazivamo sreditem kugle, a broj r njenim polumjerom ili radijusom.
Kugla je primjer tijela koje je omeeno samo jednom plohom.
Kugla je omeena sferom, tj. skupom toaka koje su od S udaljene za r.
Sve ravninske krivulje na sferi su krunice.
Krunice na sferi koje imaju isto sredite kao i sfera imaju i isti polumjer, a nazivamo ih glavnim krunicama sfere.
Presjene krunice sfere i sistema paralelnih horizontalnih ravnina nazivamo paralelama, a najdulju paralelu ekvatorom.
Glavne krunice sfere koje prolaze krajnjim tokama vertikalnog dijametra sfere (polovima), nazivamo meridijanima.

Paralele

Sfera

3DGeomTeh

Meridijani