Prodori ploha

Prodori ili prodorne krivulje ploha nastaju kao presjeci ploha.

Ovisno o međusobnom položaju ploha, prodorna krivulja može biti:

• jednodijelna (zador) -ako jedna ploha samo zadire u drugu,
• dvodijelna-jedna ploha prolazi u potpunosti kroz drugu.
Red prostorne algebarske krivulje jednak je broju točaka u kojima bilo koja ravnina presijeca krivulju.
Te točke mogu biti realne ili imaginarne.

Prostorna krivulja -tog reda projicira se u ravninsku krivulju istoga reda.

Algebarske prostorne krivulje mogu imati višestruke točke (dvostruke, trostruke...)

Višestruke točke krivulje su točke kroz koje krivulja više puta prolazi, samu sebe presjeca ili dodiruje.
Maksimalan broj dvostrukih točaka prave prostorne krivulje -tog reda je:
• za paran,
• za neparan.

Ako krivulja -tog reda ima više od maksimalnog broja dvostrukih točaka, raspada se na krivulje nižih redova pri
čemu je zbroj redova takvih krivulja jednak .
PRODORNE KRIVULJE STOŽACA, VALJAKA I SFERA

-to su prostorne krivulje 4. reda. Mogu imati najviše 1 dvostruku točku, a da ne dođe do njihovog raspada

Razlikujemo tri osnovna oblika pravih prostornih krivulja 4.reda

• jednodijelne,
• dvodijelne

• krivulje s jednom dvostrukom točkom

Razlikujemo četiri oblika raspada prostornih krivulja 4. reda:

• krivulja 3. reda i pravac

• dvije krivulje 2. reda

• krivulja 2. reda i dva pravca

• četiri pravca
Prodorne krivulje

Točke prodorne krivulje dviju ploha dobivamo tako da odaberemo neki sustav ravnina te tim ravninama siječemo obje
plohe.
Svaka ravnina sustava siječe svaku od ploha po nekoj ravninskoj krivulji, a dvije takve krivulje sijeku se u točkama koje su
zajedničke za obje plohe. To su točke prodorne krivulje koje leže u promatranoj ravnini.
Primjeri prodornih krivulja dvaju stožaca

• Prave krivulje 4. reda

• Ako niti jedan stožac ne prodire u potpunosti kroz onaj drugi,

prodorna je krivulja jednodijelna nepotpuni prodor ili zador
Ako jedan od stožaca potpuno prodire kroz drugi, prodorna je krivulja dvodijelna potpuni prodor
Prodorna krivulja dvaju stožaca ima dvostruku točku u dva slučaja:
Raspadnute krivulje 4. reda

• potpuni raspad (4 pravca) dvostruki pravac i konika

• pravac i krivulju 3. reda dvije konike
Prodorne krivulje valjka i stošca

Za konstrukcije točaka prodorne krivulje stošca i valjka najčešće odabiremo ravnine koje obje plohe sijeku po izvodnicama,
a sjecišta tih pravaca su točke prodorne krivulje.
Nepotpuni prodor (zador)
Potpuni prodor
Prodorna krivulja ima dvostruku točku
Raspadnute krivulje
 Prodorne krivulje valjaka

Za konstrukcije točaka prodorne krivulje dvaju

valjaka odabiremo ravnine koje su paralelne s
osima obaju valjaka.

Svaka ravnina tog pramena siječe svaki valjak

u dvije paralelne izvodnice, a četiri konačna
sjecišta tih pravaca su točke prodorne krivulje.
Prave krivulje 4.reda

Nepotpuni prodor
Krivulja s dvostrukom točkom

Potpuni prodor
Raspadnute krivulje
Prodor dviju sfera

Prodorna krivulja dviju sfera se raspada na dvije krivulje 2. reda: kružnicu i imaginarnu koniku koja leži u
beskonačno dalekoj ravnini.
 Prodor sfere i valjka

Prave krivulje
Raspadnute krivulje
Prodor sfere i stošca
Raspadnute krivulje