Prodor valjka i kugle

Prodorna krivulja kugle i rotacijskog valjka prostorna je krivulja 4. reda. Dvije koaksijalne rotacijske
plohe prodiru se uvijek u kružnicama. Ravnine su tih kružnica okomite na njihovu zajedničku os.

Ako je polumjer
kugle jednak
polumjeru baze
valjka, dvije kružnice
padaju zajedno 
S” S” kugla dira valjak.

x x

S’ S’
Prodor valjka i kugle

S” S”

x x

S’ S’
 2” N”
Prodor valjka i kugle ako plohe
nisu koaksijalne
Iz projekcija je vidljivo da valjak prolazi
kroz kuglu (potpun prodor), pa je 4”
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna. a2 e” S”

Tlocrt prodorne krivulje 4. reda 3”

jest dvostruko brojena kružnica.
Za konstrukciju je točaka prodorne
krivulje najpovoljnije koristiti metodu
presječnih ravnina paralelnih s 2. 1” x
Prodorna je krivulja simetrična u odnosu na M”
dvije ravnine: horizontalnu A točkom S
te vertikalnu , koja sadržava središte
kugle i os valjka. e’
1’=2’
U ravnini  nalazi se najviša i najniža točka
prodorne krivulje.
s1 S’
U ravnini  leže konturne točke valjka, M’=N’
3’=4’
g1
 2” N”
Prodor valjka i kugle ako plohe
nisu koaksijalne
Iz projekcija je vidljivo da valjak prolazi
kroz kuglu (potpun prodor), pa je 4”
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna. e” S”

Tlocrt prodorne krivulje 4. reda 3”

jest dvostruko brojena kružnica.

Za konstrukciju je točaka prodorne

krivulje najpovoljnije koristiti metodu
presječnih ravnina paralelnih s 2. 1” x
Prodorna je krivulja simetrična u odnosu na M”
dvije ravnine: horizontalnu A točkom S
te vertikalnu , koja sadržava središte
kugle i os valjka. e’
1’=2’
U ravnini  nalazi se najviša i najniža točka r1
prodorne krivulje.
s1 S’
U ravnini  leže konturne točke valjka, M’=N’
a u ravnini P konturne točke kugle.
3’=4’
g1
 2” N”
Prodor valjka i kugle ako plohe
nisu koaksijalne
Iz projekcija je vidljivo da valjak prolazi
kroz kuglu (potpun prodor), pa je 4”
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna. e” S”

Tlocrt prodorne krivulje 4. reda 3”

jest dvostruko brojena kružnica.

Za konstrukciju je točaka prodorne

krivulje najpovoljnije koristiti metodu
presječnih ravnina paralelnih s 2. 1” x
Prodorna je krivulja simetrična u odnosu na M”
dvije ravnine: horizontalnu A točkom S
te vertikalnu , koja sadržava središte
kugle i os valjka. e’ b1
1’=2’
U ravnini  nalazi se najviša i najniža točka r1
prodorne krivulje.
s1 S’
U ravnini  leže konturne točke valjka, M’=N’
a u ravnini P konturne točke kugle.
3’=4’
Granične ravnine  i B tangencijalne su d1 g1
ravnine valjka.
 2” N”
Prodor valjka i kugle ako plohe
nisu koaksijalne
Iz projekcija je vidljivo da valjak prolazi
kroz kuglu (potpun prodor), pa je 4”
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna. e” S”

Tlocrt prodorne krivulje 4. reda 3”

jest dvostruko brojena kružnica.

Za konstrukciju je točaka prodorne

krivulje najpovoljnije koristiti metodu
presječnih ravnina paralelnih s 2. 1” x
Prodorna je krivulja simetrična u odnosu na M”
dvije ravnine: horizontalnu A točkom S
te vertikalnu , koja sadržava središte
kugle i os valjka. e’
1’=2’
U ravnini  nalazi se najviša i najniža točka
prodorne krivulje.
S’
U ravnini  leže konturne točke valjka, M’=N’
a u ravnini P konturne točke kugle.
3’=4’
Granične ravnine  i B tangencijalne su g1
ravnine valjka.
Prodor valjka i kugle – središte
kugle ne leži na osi valjka
Ako baza valjka dira
tlocrtnu konturu kugle, Ako je zajednička ravnina simetrije
Ako baza valjka siječe
prodorna je krivulja paralelna s 2, nacrt je prodorne
tlocrtnu konturu kugle,
prodorna je krivulja jednodijelna s dvostrukom krivulje krivulja 2. reda.
jednodijelna. točkom.

S” S” S”

S’ S’ S’
M’
M’ M’
 Prodor stošca i kugle
Prodorna krivulja kugle i rotacijskog stošca prostorna je krivulja 4. reda, koja se raspada na dvije
kružnice ako su plohe koaksijalne.

Može se dogoditi da te
dvije kružnice padnu
zajedno  kugla dira
stožac.

S”
S”

x x

S’ S’
Prodor stošca i kugle

S”
S”

x x

S’
S’
 Prodor stošca i kugle – središte kugle nije na osi stošca

Zadane su projekcije rotacijskog V”

stošca i središte kugle O. Polumjer
kugle odrediti tako da plohe s
prednje strane imaju zajedničku
dirnu ravninu.
Uputa. Ravnina , određena središtem O
kugle i osi SV stošca, zajednička je O”
ravnina simetrije tih ploha.

Nužno je konstruirati: x V’’’

• točke na tlocrtnoj konturi kugle S”

O’’’

O’
V’=S’

s1
 Prodor stošca i kugle – središte kugle nije na osi stošca

Zadane su projekcije rotacijskog V”

stošca i središte kugle O. Polumjer
kugle odrediti tako da plohe s
prednje strane imaju zajedničku
dirnu ravninu.
Uputa. Ravnina , određena središtem
O kugle i osi SV stošca, zajednička je O”
ravnina simetrije tih ploha.

Nužno je konstruirati: x V’’’

• točke na tlocrtnoj konturi kugle S”
• točke na nacrtnoj konturi stošca

Napomena. Točke na O’’’

nacrtnoj konturi kugle nije
moguće točno konstruirati g1
(ravnina ). O’
V’=S’

s1
Prodor stošca i kugle – središte kugle nije na osi stošca

Zadane su projekcije rotacijskog V”

stošca i središte kugle O. Polumjer
kugle odrediti tako da plohe s
prednje strane imaju zajedničku
dirnu ravninu.

O”

x V’’’
S”

O’’’

O’
V’=S’

s1
 Prodor stošca i kugle – središte kugle nije na osi stošca

Zadane su projekcije rotacijskog V”

stošca i središte kugle O. Polumjer
kugle odrediti tako da plohe s
prednje strane imaju zajedničku
dirnu ravninu.

O”

x
S”

Prodorna krivulja može biti

jednodijelna bez dvostruke O’
točke te dvodijelna. V’=S’

s1
Prodor dviju kugala
k2
Prodorna krivulja dviju p”
kugala krivulja je 4. reda
raspadnuta na dvije A”

U” kružnice, od kojih je U”
jedna uvijek beskonačno O”=C”=D”
daleka imaginarna (tzv.
apsolutna kružnica). S” B”

x
S” Spojnica se
središta kugala
x naziva centrala. D’

Ravnina se zajedničke S’ U’ p’
kružnice dviju kugala A’ O’ B’
S’= U’ okomita na centralu
zove kordalna
C’
ravnina tih kugala.
Ako je centrala paralelna s
k1
2, kordalna je ravnina
druga projicirajuća.
Prodor dviju kugala
k2
Prodorna krivulja dviju p”
kugala krivulja je 4. reda
raspadnuta na dvije A”

U” kružnice, od kojih je U”
jedna uvijek beskonačno O”=C”=D”
daleka imaginarna (tzv.
apsolutna kružnica). S” B”

x
S” Spojnica se
središta kugala
x naziva centrala. D’

Ravnina se zajedničke S’ U’ p’
kružnice dviju kugala A’ O’ B’
S’= U’ okomita na centralu
zove kordalna
C’
ravnina tih kugala.
Ako je centrala paralelna s
k1
2, kordalna je ravnina
druga projicirajuća.
 Prodor dviju kugala kojima je O0
centrala u općem položaju .
S”
 (S, r1);  (U, r2) O”
Tragovi se kordalne ravnine U”
određuju pomoću stranocrta. a2
Kugle se prodiru u kružnici
koja leži u ravnini A.
x
 – određuje tlocrtne 1 2

konturne točke kugle 

 – određuje tlocrtne
konturne točke kugle  D’
a1
d1 U’
P – određuje nacrtne
konturne točke kugle  B’
O’ s3
r1
 – određuje nacrtne S’ A’
konturne točke kugle  . C’ U’’’
A’’’
C’’’=D’’’=O’’’ B’’’

x
1 3 S’’’
g3
 Prodor dviju kugala kojima je O0
centrala u općem položaju .
S”
 (S, r1);  (U, r2) O”
Tragovi se kordalne ravnine U”
određuju pomoću stranocrta. a2
Kugle se prodiru u kružnici
koja leži u ravnini A.
x
 – određuje tlocrtne 1 2

konturne točke kugle 

 – određuje tlocrtne
konturne točke kugle  D’
a1
U’
P – određuje nacrtne
konturne točke kugle  O’
 – određuje nacrtne S’
konturne točke kugle  . C’ U’’’
A’’’
B’’’

x
1 3 S’’’
Prodor dviju kugala kojima je
centrala u općem položaju .
S”
 (S, r1);  (U, r2) O”
U”
a2

x
1 2

a1
U’

O’
S’
. U’’’
A’’’
B’’’

x
1 3 S’’’
 Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha C”
omeđenih njihovom prodornom
krivuljom i presječnim
krivuljama ravninama P i . x
1 2
(r1 = s1 podudara se s prvim tragom A” S” O” U” B”
kordalne ravnine k1)
k1
B’
S’
a1

O’=C’=D’

b1 U’
A’
 Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha C”
omeđenih njihovom prodornom r2
krivuljom i presječnim
krivuljama ravninama P i . x
1 2
(r1 = s1 podudara se s prvim tragom A” S” O” U” B”
kordalne ravnine k1) r1
• za konstrukciju se presjeka k1
B’
koristi stranocrt s3
• r3 i s3 zadani su proizvoljno S’
a1

O’=C’=D’

b1 U’
A’

x
1 3

r3
 Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha s2 C”
omeđenih njihovom prodornom r2
krivuljom i presječnim
krivuljama ravninama P i . x
1 2
(r1 = s1 podudara se s prvim tragom A” S” O” U” B”
kordalne ravnine k1) r1 = s1
• za konstrukciju se presjeka k1
B’
koristi stranocrt s3
• r3 i s3 zadani su proizvoljno S’
a1

O’=C’=D’

b1 U’
A’

x
1 3

r3
 Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha C”
omeđenih njihovom prodornom
krivuljom i presječnim
krivuljama ravninama P i . x
1 2
(r1 = s1 podudara se s prvim tragom A” S” O” U” B”
kordalne ravnine k1)
• za konstrukciju se presjeka
B’
koristi stranocrt s3
• r3 i s3 zadani su proizvoljno S’

O’=C’=D’

U’
A’

x
1 3

r3
 Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha
omeđenih njihovom prodornom
krivuljom i presječnim
krivuljama ravninama P i . x
1 2

Na temelju ovog je zadatka

izgrađen sistem kuglinih ljusaka
na zgradi Opere u Sidneyu
(Australija). Kuglini se segmenti
spojeni u obliku školjki uzdižu
do visine od 67 m.
Zgrada Opere u Sydneyu (Australija)
Zgrada opere u Sydneyu (Australija)
 Metoda koncentričnih kugala
Metoda se sastoji u postavljanju kugala
različitih polumjera sa zajedničkim
središtem u sjecištu osi danih rotacijskih
ploha. Traži se prodor pojedine kugle s
jednim i drugim valjkom.

Metoda se koristi ako vrijedi sljedeće:

• plohe su rotacijske
• osi se ploha sijeku
• zajednička ravnina simetrije
paralelna je s ravninom projekcije

Kugla upisana u širi valjak 

obratišta prodorne krivulje.

Zajednička ravnina simetrije valjaka

paralelna je s 2  nacrt je prodorne
krivulje hiperbola.
Ako uži valjak proširimo tako da valjci
imaju jednake polumjere, prodorna se Napomena. Tlocrtnu projekciju
krivulja raspada na dvije elipse (57-14). ovog prodora nepotrebno je crtati.
U projekciji su to asimptote hiperbole. Zašto?
Metoda koncentričnih kugala