Mat Teorija

Točke, pravci i ravnine-Točke, pravci i ravnine-osnovni pojmovi geometrije prostora koji se ne
definiraju nego karakteriziramo pomoću osnovnih svojstava.Aksiomi-tvrdnje koje se ne Točke, pravci i ravnine-Točke, pravci i ravnine-osnovni pojmovi geometrije prostora koji se ne
dokazuju već se u okviru neke teorije smatraju istinitim. Teorem(poučak)-svaka tvrdnja koja se definiraju nego karakteriziramo pomoću osnovnih svojstava.Aksiomi-tvrdnje koje se ne Točke, pravci i ravnine-Točke, pravci i ravnine-osnovni pojmovi geometrije prostora koji se ne
može izvesti iz aksiomaTočke-temeljni element prostora, označavaju se velikim tiskanim dokazuju već se u okviru neke teorije smatraju istinitim. Teorem(poučak)-svaka tvrdnja koja se definiraju nego karakteriziramo pomoću osnovnih svojstava.Aksiomi-tvrdnje koje se ne
slovima. Pravci-skupovi točaka,malim tiskanim slovima. Ravnine-skupovi točaka,grčkim slovima. može izvesti iz aksiomaTočke-temeljni element prostora, označavaju se velikim tiskanim dokazuju već se u okviru neke teorije smatraju istinitim. Teorem(poučak)-svaka tvrdnja koja se
𝑇 ∈ 𝑝 – točka 𝑇 leži na pravcu 𝑝 ili pravac 𝑝 prolazi točkom 𝑇,𝑇 ∈ 𝛼 – točka 𝑇 leži u ravnini 𝛼 ili slovima. Pravci-skupovi točaka,malim tiskanim slovima. Ravnine-skupovi točaka,grčkim slovima. može izvesti iz aksiomaTočke-temeljni element prostora, označavaju se velikim tiskanim
ravnina 𝛼 prolazi točkom 𝑇,𝑝 ⊂ 𝛼 – pravac 𝑝 je podskup ravnine 𝛼 ili pravac 𝑝 leži u ravnini 𝛼 ili 𝑇 ∈ 𝑝 – točka 𝑇 leži na pravcu 𝑝 ili pravac 𝑝 prolazi točkom 𝑇,𝑇 ∈ 𝛼 – točka 𝑇 leži u ravnini 𝛼 ili slovima. Pravci-skupovi točaka,malim tiskanim slovima. Ravnine-skupovi točaka,grčkim slovima.
ravnina 𝛼 sadrži pravac 𝑝 Ako točke leže na istom pravcu-kolinearne. Ako točke ili pravci leže u ravnina 𝛼 prolazi točkom 𝑇,𝑝 ⊂ 𝛼 – pravac 𝑝 je podskup ravnine 𝛼 ili pravac 𝑝 leži u ravnini 𝛼 ili 𝑇 ∈ 𝑝 – točka 𝑇 leži na pravcu 𝑝 ili pravac 𝑝 prolazi točkom 𝑇,𝑇 ∈ 𝛼 – točka 𝑇 leži u ravnini 𝛼 ili
istoj ravnini-komplanarne. Ako pravci prolaze istom točkom-konkurentni. A1)Kroz dvije različite ravnina 𝛼 sadrži pravac 𝑝 Ako točke leže na istom pravcu-kolinearne. Ako točke ili pravci leže u ravnina 𝛼 prolazi točkom 𝑇,𝑝 ⊂ 𝛼 – pravac 𝑝 je podskup ravnine 𝛼 ili pravac 𝑝 leži u ravnini 𝛼 ili
točke prolazi točno jedan pravac. -za svaki pravac postoje točke koje mu pripadaju i točke koje istoj ravnini-komplanarne. Ako pravci prolaze istom točkom-konkurentni. A1)Kroz dvije različite ravnina 𝛼 sadrži pravac 𝑝 Ako točke leže na istom pravcu-kolinearne. Ako točke ili pravci leže u
mu ne pripadaju 𝐴 ∈ 𝑝, 𝐶 ∈ 𝑝,𝐷 ∈ 𝑝 𝐵 ∉ 𝑝, 𝐸 ∉ 𝑝A2) Kroz tri nekolinearne točke prolazi točno točke prolazi točno jedan pravac. -za svaki pravac postoje točke koje mu pripadaju i točke koje istoj ravnini-komplanarne. Ako pravci prolaze istom točkom-konkurentni. A1)Kroz dvije različite
jedna ravnina -postoje 4 točke koje ne pripadaju istoj ravnini -jedan pravac ne određuje ravninu mu ne pripadaju 𝐴 ∈ 𝑝, 𝐶 ∈ 𝑝,𝐷 ∈ 𝑝 𝐵 ∉ 𝑝, 𝐸 ∉ 𝑝A2) Kroz tri nekolinearne točke prolazi točno točke prolazi točno jedan pravac. -za svaki pravac postoje točke koje mu pripadaju i točke koje
-ravnina je određena s tri točke ili s dva usporedna pravca ili s dva pravca koja se sijeku ili jedna ravnina -postoje 4 točke koje ne pripadaju istoj ravnini -jedan pravac ne određuje ravninu mu ne pripadaju 𝐴 ∈ 𝑝, 𝐶 ∈ 𝑝,𝐷 ∈ 𝑝 𝐵 ∉ 𝑝, 𝐸 ∉ 𝑝A2) Kroz tri nekolinearne točke prolazi točno
pravcem i točkom koja ne leži na pravcu 𝐴 ∈ 𝛼, 𝐵 ∈ 𝛼, 𝐶 ∈ 𝛼 𝐷 ∉ 𝛼, 𝐸 ∉ 𝛼 A3)Pravac koji prolazi -ravnina je određena s tri točke ili s dva usporedna pravca ili s dva pravca koja se sijeku ili jedna ravnina -postoje 4 točke koje ne pripadaju istoj ravnini -jedan pravac ne određuje ravninu
dvjema različitim točkama ravnine leži u toj ravnini A4)Ako dvije različite ravnine imaju pravcem i točkom koja ne leži na pravcu 𝐴 ∈ 𝛼, 𝐵 ∈ 𝛼, 𝐶 ∈ 𝛼 𝐷 ∉ 𝛼, 𝐸 ∉ 𝛼 A3)Pravac koji prolazi -ravnina je određena s tri točke ili s dva usporedna pravca ili s dva pravca koja se sijeku ili
zajedničku točku, onda se sijeku u pravcu A5)Kroz svaku točku može se povući točno jedna dvjema različitim točkama ravnine leži u toj ravnini A4)Ako dvije različite ravnine imaju pravcem i točkom koja ne leži na pravcu 𝐴 ∈ 𝛼, 𝐵 ∈ 𝛼, 𝐶 ∈ 𝛼 𝐷 ∉ 𝛼, 𝐸 ∉ 𝛼 A3)Pravac koji prolazi
paralela sa zadanim pravcem Međusobni položaj dvaju pravaca 1) Pravci se podudaraju 𝑝 = 𝑞 2) zajedničku točku, onda se sijeku u pravcu A5)Kroz svaku točku može se povući točno jedna dvjema različitim točkama ravnine leži u toj ravnini A4)Ako dvije različite ravnine imaju
Pravci se sijeku u jednoj točki 𝑝 ∩ 𝑞 = 𝐴 – ukršteni pravci 3) Pravci leže u istoj ravnini i nemaju paralela sa zadanim pravcem Međusobni položaj dvaju pravaca 1) Pravci se podudaraju 𝑝 = 𝑞 2) zajedničku točku, onda se sijeku u pravcu A5)Kroz svaku točku može se povući točno jedna
zajedničkih točaka 𝑝 ∥ 𝑞 – paralelni pravci 4) Pravci ne leže u istoj ravnini i nemaju zajedničkih Pravci se sijeku u jednoj točki 𝑝 ∩ 𝑞 = 𝐴 – ukršteni pravci 3) Pravci leže u istoj ravnini i nemaju paralela sa zadanim pravcem Međusobni položaj dvaju pravaca 1) Pravci se podudaraju 𝑝 = 𝑞 2)
točaka 𝑝 ∩ 𝑞 = ∅, 𝑝 ⊂ 𝛼, 𝑞 ⊄ 𝛼 – mimosmjerni pravci Međusobni položaj dvije ravnine 1) zajedničkih točaka 𝑝 ∥ 𝑞 – paralelni pravci 4) Pravci ne leže u istoj ravnini i nemaju zajedničkih Pravci se sijeku u jednoj točki 𝑝 ∩ 𝑞 = 𝐴 – ukršteni pravci 3) Pravci leže u istoj ravnini i nemaju
Ravnine se podudaraju 𝛼 = 𝜋 2) Ravnine se sijeku 𝛼 ∩ 𝜋 = 𝑝 3) Ravnine nemaju zajedničkih točaka 𝑝 ∩ 𝑞 = ∅, 𝑝 ⊂ 𝛼, 𝑞 ⊄ 𝛼 – mimosmjerni pravci Međusobni položaj dvije ravnine 1) zajedničkih točaka 𝑝 ∥ 𝑞 – paralelni pravci 4) Pravci ne leže u istoj ravnini i nemaju zajedničkih
točaka 𝛼 ∩ 𝜋 = ∅, 𝛼 ∥ 𝜋 Međusobni položaj pravca i ravnine 1) Pravac leži u ravnini 𝑝 ⊂ 𝛼 2) Ravnine se podudaraju 𝛼 = 𝜋 2) Ravnine se sijeku 𝛼 ∩ 𝜋 = 𝑝 3) Ravnine nemaju zajedničkih točaka 𝑝 ∩ 𝑞 = ∅, 𝑝 ⊂ 𝛼, 𝑞 ⊄ 𝛼 – mimosmjerni pravci Međusobni položaj dvije ravnine 1)
Pravca i ravnina se sijeku 𝑝 ∩ 𝛼 = 𝐴 (pravac probada ravninu) – točka 𝐴 naziva se probodište 3) točaka 𝛼 ∩ 𝜋 = ∅, 𝛼 ∥ 𝜋 Međusobni položaj pravca i ravnine 1) Pravac leži u ravnini 𝑝 ⊂ 𝛼 2) Ravnine se podudaraju 𝛼 = 𝜋 2) Ravnine se sijeku 𝛼 ∩ 𝜋 = 𝑝 3) Ravnine nemaju zajedničkih
Pravac i ravnina nemaju zajedničkih točaka 𝑝 ∩ 𝛼 = ∅ Međusobni položaj triju ravnina 1) Postoji Pravca i ravnina se sijeku 𝑝 ∩ 𝛼 = 𝐴 (pravac probada ravninu) – točka 𝐴 naziva se probodište 3) točaka 𝛼 ∩ 𝜋 = ∅, 𝛼 ∥ 𝜋 Međusobni položaj pravca i ravnine 1) Pravac leži u ravnini 𝑝 ⊂ 𝛼 2)
samo jedna zajednička točka 2) Sijeku se duž jednog pravca 3) Po dvije ravnine sijeku se u tri Pravac i ravnina nemaju zajedničkih točaka 𝑝 ∩ 𝛼 = ∅ Međusobni položaj triju ravnina 1) Postoji Pravca i ravnina se sijeku 𝑝 ∩ 𝛼 = 𝐴 (pravac probada ravninu) – točka 𝐴 naziva se probodište 3)
paralelna pravca 4) Dvije ravnine su paralelne, a treća ih sječe duž dva paralelna pravca 5) Sve samo jedna zajednička točka 2) Sijeku se duž jednog pravca 3) Po dvije ravnine sijeku se u tri Pravac i ravnina nemaju zajedničkih točaka 𝑝 ∩ 𝛼 = ∅ Međusobni položaj triju ravnina 1) Postoji
tri ravnine su paralelne Kut dviju ravnina-Pravac 𝑝 je paralelan s ravninom 𝜋 ako je paralelan s paralelna pravca 4) Dvije ravnine su paralelne, a treća ih sječe duž dva paralelna pravca 5) Sve samo jedna zajednička točka 2) Sijeku se duž jednog pravca 3) Po dvije ravnine sijeku se u tri
nekim pravcem te ravnine. Pravac je okomit na ravninu ako je okomit barem na dva pravca te tri ravnine su paralelne Kut dviju ravnina-Pravac 𝑝 je paralelan s ravninom 𝜋 ako je paralelan s paralelna pravca 4) Dvije ravnine su paralelne, a treća ih sječe duž dva paralelna pravca 5) Sve
ravnine. Pravac 𝒑 je okomit na ravninu 𝝅 ako je okomit na svaki pravac te ravnine.Dvije ravnine nekim pravcem te ravnine. Pravac je okomit na ravninu ako je okomit barem na dva pravca te tri ravnine su paralelne Kut dviju ravnina-Pravac 𝑝 je paralelan s ravninom 𝜋 ako je paralelan s
koje se sijeku,njihova presječnica-pravac,odredimo okomice na taj pravac u svakoj ravnini,kut ravnine. Pravac 𝒑 je okomit na ravninu 𝝅 ako je okomit na svaki pravac te ravnine.Dvije ravnine nekim pravcem te ravnine. Pravac je okomit na ravninu ako je okomit barem na dva pravca te
koji zatvaraju ta dva pravca je ujedno i kut između ravnina.Udaljenost -Ortogonalna projekcija koje se sijeku,njihova presječnica-pravac,odredimo okomice na taj pravac u svakoj ravnini,kut ravnine. Pravac 𝒑 je okomit na ravninu 𝝅 ako je okomit na svaki pravac te ravnine.Dvije ravnine
točke 𝑨 na pravac 𝒑. -Spustimo okomicu iz točke 𝐴 na pravac 𝑝. Nožište 𝐴′ te okomice je koji zatvaraju ta dva pravca je ujedno i kut između ravnina.Udaljenost -Ortogonalna projekcija koje se sijeku,njihova presječnica-pravac,odredimo okomice na taj pravac u svakoj ravnini,kut
ortogonalna projekcija točke 𝐴 na pravac . Udaljenost točke 𝐴 do pravca 𝑝 je udaljenost točke točke 𝑨 na pravac 𝒑. -Spustimo okomicu iz točke 𝐴 na pravac 𝑝. Nožište 𝐴′ te okomice je koji zatvaraju ta dva pravca je ujedno i kut između ravnina.Udaljenost -Ortogonalna projekcija
𝐴 do njene ortogonalne projekcije na pravac 𝑝. (𝐴, 𝑝) = 𝑑(𝐴, 𝐴′)Ortogonalna projekcija točke 𝑨 ortogonalna projekcija točke 𝐴 na pravac . Udaljenost točke 𝐴 do pravca 𝑝 je udaljenost točke točke 𝑨 na pravac 𝒑. -Spustimo okomicu iz točke 𝐴 na pravac 𝑝. Nožište 𝐴′ te okomice je
na ravninu 𝝅 -Spustimo okomicu iz točke 𝐴 na ravninu 𝜋. Nožište 𝐴′ te okomice je ortogonalna 𝐴 do njene ortogonalne projekcije na pravac 𝑝. (𝐴, 𝑝) = 𝑑(𝐴, 𝐴′)Ortogonalna projekcija točke 𝑨 ortogonalna projekcija točke 𝐴 na pravac . Udaljenost točke 𝐴 do pravca 𝑝 je udaljenost točke
projekcija točke 𝐴 na ravninu 𝜋. Udaljenost točke 𝐴 do ravnine 𝜋 je udaljenost točke 𝐴 do njene na ravninu 𝝅 -Spustimo okomicu iz točke 𝐴 na ravninu 𝜋. Nožište 𝐴′ te okomice je ortogonalna 𝐴 do njene ortogonalne projekcije na pravac 𝑝. (𝐴, 𝑝) = 𝑑(𝐴, 𝐴′)Ortogonalna projekcija točke 𝑨
ortogonalne projekcije na ravninu 𝜋. (𝐴, 𝜋) = 𝑑(𝐴, 𝐴′) Ortogonalna projekcija pravca na ravninu projekcija točke 𝐴 na ravninu 𝜋. Udaljenost točke 𝐴 do ravnine 𝜋 je udaljenost točke 𝐴 do njene na ravninu 𝝅 -Spustimo okomicu iz točke 𝐴 na ravninu 𝜋. Nožište 𝐴′ te okomice je ortogonalna
-Ako je pravac 𝑝 paralelan s ravninom 𝜋 njegova ortogonalna projekcija je pravac 𝑝′ paralelan s ortogonalne projekcije na ravninu 𝜋. (𝐴, 𝜋) = 𝑑(𝐴, 𝐴′) Ortogonalna projekcija pravca na ravninu projekcija točke 𝐴 na ravninu 𝜋. Udaljenost točke 𝐴 do ravnine 𝜋 je udaljenost točke 𝐴 do njene
pravcem 𝑝. Ako je pravac 𝑝 okomit na ravninu 𝜋 njegova ortogonalna projekcija je točka 𝑃 u -Ako je pravac 𝑝 paralelan s ravninom 𝜋 njegova ortogonalna projekcija je pravac 𝑝′ paralelan s ortogonalne projekcije na ravninu 𝜋. (𝐴, 𝜋) = 𝑑(𝐴, 𝐴′) Ortogonalna projekcija pravca na ravninu
kojoj probada ravninu. Ako je pravac 𝑝 nije ni paralelan ni okomit na ravninu 𝜋 njegova pravcem 𝑝. Ako je pravac 𝑝 okomit na ravninu 𝜋 njegova ortogonalna projekcija je točka 𝑃 u -Ako je pravac 𝑝 paralelan s ravninom 𝜋 njegova ortogonalna projekcija je pravac 𝑝′ paralelan s
ortogonalna projekcija je pravac 𝑝′. Kut koji zatvaraju pravac 𝑝 i njegova ortogonalna projekkcija kojoj probada ravninu. Ako je pravac 𝑝 nije ni paralelan ni okomit na ravninu 𝜋 njegova pravcem 𝑝. Ako je pravac 𝑝 okomit na ravninu 𝜋 njegova ortogonalna projekcija je točka 𝑃 u
𝑝′ je kut između pravca i ravnine.Poliedri-Poliedar-dio prostora omeđen ravninama.- ortogonalna projekcija je pravac 𝑝′. Kut koji zatvaraju pravac 𝑝 i njegova ortogonalna projekkcija kojoj probada ravninu. Ako je pravac 𝑝 nije ni paralelan ni okomit na ravninu 𝜋 njegova
geometrijsko tijelo omeđeno poligonima.Stranice tih poligona-bridovi poliedra,vrhovi-vrhovi 𝑝′ je kut između pravca i ravnine.Poliedri-Poliedar-dio prostora omeđen ravninama.- ortogonalna projekcija je pravac 𝑝′. Kut koji zatvaraju pravac 𝑝 i njegova ortogonalna projekkcija
poliedra.Dijagonale-spojnice nesusjednih vrhova. Dijagonale koje leže na stranicama-plošne geometrijsko tijelo omeđeno poligonima.Stranice tih poligona-bridovi poliedra,vrhovi-vrhovi 𝑝′ je kut između pravca i ravnine.Poliedri-Poliedar-dio prostora omeđen ravninama.-
dijagonale, ne leže-prostorne dijagonale. Mreža geometrijskog tijela- ravninski prikaz svih poliedra.Dijagonale-spojnice nesusjednih vrhova. Dijagonale koje leže na stranicama-plošne geometrijsko tijelo omeđeno poligonima.Stranice tih poligona-bridovi poliedra,vrhovi-vrhovi
ploha koje omeđuju to tijelo. Površina mreže geometrijskog tijela-zbroj površina strana koje dijagonale, ne leže-prostorne dijagonale. Mreža geometrijskog tijela- ravninski prikaz svih poliedra.Dijagonale-spojnice nesusjednih vrhova. Dijagonale koje leže na stranicama-plošne
omeđuju tijelo-oplošje.Cavalierijev princip za površinu-Ako se dva lika mogu postaviti tako da ploha koje omeđuju to tijelo. Površina mreže geometrijskog tijela-zbroj površina strana koje dijagonale, ne leže-prostorne dijagonale. Mreža geometrijskog tijela- ravninski prikaz svih
njihovi presjeci s pravcem paralelnim jednim zadanim pravcem imaju istu duljinu, tada oni imaju omeđuju tijelo-oplošje.Cavalierijev princip za površinu-Ako se dva lika mogu postaviti tako da ploha koje omeđuju to tijelo. Površina mreže geometrijskog tijela-zbroj površina strana koje
istu površinu.Cavalieriev princip za obujam-Ako se dva tijela mogu postaviti tako da njihovi njihovi presjeci s pravcem paralelnim jednim zadanim pravcem imaju istu duljinu, tada oni imaju omeđuju tijelo-oplošje.Cavalierijev princip za površinu-Ako se dva lika mogu postaviti tako da
presjeci s ravninom paralelnoj jednoj zadanoj ravnini imaju jednake površine, tada ona imaju isti istu površinu.Cavalieriev princip za obujam-Ako se dva tijela mogu postaviti tako da njihovi njihovi presjeci s pravcem paralelnim jednim zadanim pravcem imaju istu duljinu, tada oni imaju
obujam. Svi presjeci tih tijela imaju površinu B, a kako imaju i istu visinu njihov obujam je 𝑉 = 𝐵 ∙ presjeci s ravninom paralelnoj jednoj zadanoj ravnini imaju jednake površine, tada ona imaju isti istu površinu.Cavalieriev princip za obujam-Ako se dva tijela mogu postaviti tako da njihovi
ℎ. Poliedri kojima su sve strane sukladni mnogokuti i kojima iz svakog vrha izlazi jednak broj obujam. Svi presjeci tih tijela imaju površinu B, a kako imaju i istu visinu njihov obujam je 𝑉 = 𝐵 ∙ presjeci s ravninom paralelnoj jednoj zadanoj ravnini imaju jednake površine, tada ona imaju isti
bridova-pravilni poliedri(Platonova tijela). ℎ. Poliedri kojima su sve strane sukladni mnogokuti i kojima iz svakog vrha izlazi jednak broj obujam. Svi presjeci tih tijela imaju površinu B, a kako imaju i istu visinu njihov obujam je 𝑉 = 𝐵 ∙
bridova-pravilni poliedri(Platonova tijela). ℎ. Poliedri kojima su sve strane sukladni mnogokuti i kojima iz svakog vrha izlazi jednak broj
Prizme-Prizma-poliedar kojemu su dvije strane sukladni poligoni koji se nalaze u paralelnim bridova-pravilni poliedri(Platonova tijela).
ravninama,ostale strane-paralelogrami. Baze(osnovke)prizme-strane koje leže u paralelnim Prizme-Prizma-poliedar kojemu su dvije strane sukladni poligoni koji se nalaze u paralelnim
ravninama,ostale strane-pobočke.Skup svih pobočki naziva-pobočje.Stranice na osnovkama- ravninama,ostale strane-paralelogrami. Baze(osnovke)prizme-strane koje leže u paralelnim Prizme-Prizma-poliedar kojemu su dvije strane sukladni poligoni koji se nalaze u paralelnim
osnovni bridovi.Spojnice odgovarajućih vrhova na donjoj i gornjoj bazi-bočni bridovi. Svi bočni ravninama,ostale strane-pobočke.Skup svih pobočki naziva-pobočje.Stranice na osnovkama- ravninama,ostale strane-paralelogrami. Baze(osnovke)prizme-strane koje leže u paralelnim
bridovi su iste duljine. Visina prizme-udaljenost donje i gornje baze.Prizme nazivamo po n- osnovni bridovi.Spojnice odgovarajućih vrhova na donjoj i gornjoj bazi-bočni bridovi. Svi bočni ravninama,ostale strane-pobočke.Skup svih pobočki naziva-pobočje.Stranice na osnovkama-
terokutu u bazi.Prizma uspravna-ako su bočni bridovi okomiti na ravninu baze. Prizma pravilna- bridovi su iste duljine. Visina prizme-udaljenost donje i gornje baze.Prizme nazivamo po n- osnovni bridovi.Spojnice odgovarajućih vrhova na donjoj i gornjoj bazi-bočni bridovi. Svi bočni
ako je uspravna i ako je njena baza pravilni mnogokut.Obujam ili volumen prizme je 𝑉 = 𝐵 ∙ terokutu u bazi.Prizma uspravna-ako su bočni bridovi okomiti na ravninu baze. Prizma pravilna- bridovi su iste duljine. Visina prizme-udaljenost donje i gornje baze.Prizme nazivamo po n-
ℎ.Oplošje prizme je 𝑂 = 2𝐵 + 𝑃.Piramide-Piramida-poliedar kojemu je jedna strana mnogokut, a ako je uspravna i ako je njena baza pravilni mnogokut.Obujam ili volumen prizme je 𝑉 = 𝐵 ∙ terokutu u bazi.Prizma uspravna-ako su bočni bridovi okomiti na ravninu baze. Prizma pravilna-
ostale strane trokuti koji imaju zajednički vrh koji se naziva vrh piramide. Bridovi baze-osnovni ℎ.Oplošje prizme je 𝑂 = 2𝐵 + 𝑃.Piramide-Piramida-poliedar kojemu je jedna strana mnogokut, a ako je uspravna i ako je njena baza pravilni mnogokut.Obujam ili volumen prizme je 𝑉 = 𝐵 ∙
bridovi.Dužine koje spajaju vrh piramide s vrhovima baze-bočni bridovi.Trokuti sa zajedničkim ostale strane trokuti koji imaju zajednički vrh koji se naziva vrh piramide. Bridovi baze-osnovni ℎ.Oplošje prizme je 𝑂 = 2𝐵 + 𝑃.Piramide-Piramida-poliedar kojemu je jedna strana mnogokut, a
vrhom-pobočke, mnogokut-baza piramide.Visina piramide-udaljenost vrha od ravnine bridovi.Dužine koje spajaju vrh piramide s vrhovima baze-bočni bridovi.Trokuti sa zajedničkim ostale strane trokuti koji imaju zajednički vrh koji se naziva vrh piramide. Bridovi baze-osnovni
baze.Piramida pravilna-ako je baza pravilni mnogokut. Piramida uspravna-ako su joj bočni vrhom-pobočke, mnogokut-baza piramide.Visina piramide-udaljenost vrha od ravnine bridovi.Dužine koje spajaju vrh piramide s vrhovima baze-bočni bridovi.Trokuti sa zajedničkim
bridovi jednakih duljina,za bazu ima mnogokut kojemu se može opisati kružnica.Ortogonalna baze.Piramida pravilna-ako je baza pravilni mnogokut. Piramida uspravna-ako su joj bočni vrhom-pobočke, mnogokut-baza piramide.Visina piramide-udaljenost vrha od ravnine
projekcija vrha na bazu-središte opisane kružnice bazi.Mrežu piramide čini n-terokut u bazi i n bridovi jednakih duljina,za bazu ima mnogokut kojemu se može opisati kružnica.Ortogonalna baze.Piramida pravilna-ako je baza pravilni mnogokut. Piramida uspravna-ako su joj bočni
trokuta Oplošje piramide je 𝑂 = 𝐵 + 𝑃.Obujam ili volumen piramide je 𝑉 = 1/3 𝐵ℎ Ako piramidu projekcija vrha na bazu-središte opisane kružnice bazi.Mrežu piramide čini n-terokut u bazi i n bridovi jednakih duljina,za bazu ima mnogokut kojemu se može opisati kružnica.Ortogonalna
presiječemo ravninom paralelnom s ravninom baze tijelo omeđeno tim ravninama i pobočkama- trokuta Oplošje piramide je 𝑂 = 𝐵 + 𝑃.Obujam ili volumen piramide je 𝑉 = 1/3 𝐵ℎ Ako piramidu projekcija vrha na bazu-središte opisane kružnice bazi.Mrežu piramide čini n-terokut u bazi i n
krnja piramida. Pobočke krnje piramide-trapezi. Obujam ili volumen krnje piramide je 𝑉 = 1/3 presiječemo ravninom paralelnom s ravninom baze tijelo omeđeno tim ravninama i pobočkama- trokuta Oplošje piramide je 𝑂 = 𝐵 + 𝑃.Obujam ili volumen piramide je 𝑉 = 1/3 𝐵ℎ Ako piramidu
(𝐵 + √𝐵𝑏 + 𝑏)ℎ.Valjak -Valjak ili cilindar-oblo geometrijsko tijelo, omeđeno dvama sukladnim krnja piramida. Pobočke krnje piramide-trapezi. Obujam ili volumen krnje piramide je 𝑉 = 1/3 presiječemo ravninom paralelnom s ravninom baze tijelo omeđeno tim ravninama i pobočkama-
krugovima koji leže u usporednim ravninama i dijelom zakrivljene plohe.Krugovi-osnovke ili (𝐵 + √𝐵𝑏 + 𝑏)ℎ.Valjak -Valjak ili cilindar-oblo geometrijsko tijelo, omeđeno dvama sukladnim krnja piramida. Pobočke krnje piramide-trapezi. Obujam ili volumen krnje piramide je 𝑉 = 1/3
baze valjka, zakrivljena ploha-plašt valjka.Visina valjka-međusobna udaljenost baza.Uspravni krugovima koji leže u usporednim ravninama i dijelom zakrivljene plohe.Krugovi-osnovke ili (𝐵 + √𝐵𝑏 + 𝑏)ℎ.Valjak -Valjak ili cilindar-oblo geometrijsko tijelo, omeđeno dvama sukladnim
valjak-rotacijsko tijelo, jer nastaje rotacijom pravokutnika oko jedne svoje stranice.Pravac oko baze valjka, zakrivljena ploha-plašt valjka.Visina valjka-međusobna udaljenost baza.Uspravni krugovima koji leže u usporednim ravninama i dijelom zakrivljene plohe.Krugovi-osnovke ili
kojeg je rotirao pravokutnik naziva-os valjka.Dužina paralelna osi valjka koja spaja kružnice u valjak-rotacijsko tijelo, jer nastaje rotacijom pravokutnika oko jedne svoje stranice.Pravac oko baze valjka, zakrivljena ploha-plašt valjka.Visina valjka-međusobna udaljenost baza.Uspravni
bazama naziva-izvodnica valjka.Kod uspravnog valjka visina-spojnica središta baza.Kosi valjak kojeg je rotirao pravokutnik naziva-os valjka.Dužina paralelna osi valjka koja spaja kružnice u valjak-rotacijsko tijelo, jer nastaje rotacijom pravokutnika oko jedne svoje stranice.Pravac oko
nije rotacijsko tijelo jer ne može nastati rotacijo nekog lika, već translacijom kruga duž bazama naziva-izvodnica valjka.Kod uspravnog valjka visina-spojnica središta baza.Kosi valjak kojeg je rotirao pravokutnik naziva-os valjka.Dužina paralelna osi valjka koja spaja kružnice u
izvodnice. Volumen ili obujam valjka je 𝑉 = 𝐵ℎ, a kako je baza krug 𝑉 = 𝑟’2𝜋ℎ.Mreža valjka nije rotacijsko tijelo jer ne može nastati rotacijo nekog lika, već translacijom kruga duž bazama naziva-izvodnica valjka.Kod uspravnog valjka visina-spojnica središta baza.Kosi valjak
sastoji se od dva kruga i pravokutnika koji je plašt valjka.Oplošje valjka je 𝑂 = 2𝐵 + 𝑃, a kako su izvodnice. Volumen ili obujam valjka je 𝑉 = 𝐵ℎ, a kako je baza krug 𝑉 = 𝑟’2𝜋ℎ.Mreža valjka nije rotacijsko tijelo jer ne može nastati rotacijo nekog lika, već translacijom kruga duž
baze krugovi, a plašt pravokutni 𝑂 = 2𝑟’2𝜋 + 2𝑟𝜋 ∙ ℎ = 2𝑟𝜋(𝑟 + ℎ)k.Osni presjek valjka-presjek sastoji se od dva kruga i pravokutnika koji je plašt valjka.Oplošje valjka je 𝑂 = 2𝐵 + 𝑃, a kako su izvodnice. Volumen ili obujam valjka je 𝑉 = 𝐵ℎ, a kako je baza krug 𝑉 = 𝑟’2𝜋ℎ.Mreža valjka
koji sadržava os valjka.Ako je valjak uspravan, onda su svi osni presjeci sukladni pravokutnici sa baze krugovi, a plašt pravokutni 𝑂 = 2𝑟’2𝜋 + 2𝑟𝜋 ∙ ℎ = 2𝑟𝜋(𝑟 + ℎ)k.Osni presjek valjka-presjek sastoji se od dva kruga i pravokutnika koji je plašt valjka.Oplošje valjka je 𝑂 = 2𝐵 + 𝑃, a kako su
stranicama 2𝑟 𝑖 𝑣 .Valjak kojem je osni presjek kvadrat ( 2𝑟=𝑣)-jednakostraničan valjak.Stožac- koji sadržava os valjka.Ako je valjak uspravan, onda su svi osni presjeci sukladni pravokutnici sa baze krugovi, a plašt pravokutni 𝑂 = 2𝑟’2𝜋 + 2𝑟𝜋 ∙ ℎ = 2𝑟𝜋(𝑟 + ℎ)k.Osni presjek valjka-presjek
Stožac-tijelo omeđeno krugom i stožastom plohom.Krug-baza stošca,stožasta ploha-plašt.Točka stranicama 2𝑟 𝑖 𝑣 .Valjak kojem je osni presjek kvadrat ( 2𝑟=𝑣)-jednakostraničan valjak.Stožac- koji sadržava os valjka.Ako je valjak uspravan, onda su svi osni presjeci sukladni pravokutnici sa
najudaljenija od ravnine baze naziva-vrh stošca.Visina stošca-udaljenost vrha od ravnine Stožac-tijelo omeđeno krugom i stožastom plohom.Krug-baza stošca,stožasta ploha-plašt.Točka stranicama 2𝑟 𝑖 𝑣 .Valjak kojem je osni presjek kvadrat ( 2𝑟=𝑣)-jednakostraničan valjak.Stožac-
baze.Pravac koji prolazi središtem baze i vrhom naziva-os stošca.Izvodnica-dužina koja spaja najudaljenija od ravnine baze naziva-vrh stošca.Visina stošca-udaljenost vrha od ravnine Stožac-tijelo omeđeno krugom i stožastom plohom.Krug-baza stošca,stožasta ploha-plašt.Točka
točku na rubu baze s vrhom stošca.Tijelo nastalo rotacijom pravokutnog trokuta oko jedne baze.Pravac koji prolazi središtem baze i vrhom naziva-os stošca.Izvodnica-dužina koja spaja najudaljenija od ravnine baze naziva-vrh stošca.Visina stošca-udaljenost vrha od ravnine
njegove katete-uspravni stožac.Stožac uspravan-ako mu je os okomita na ravninu točku na rubu baze s vrhom stošca.Tijelo nastalo rotacijom pravokutnog trokuta oko jedne baze.Pravac koji prolazi središtem baze i vrhom naziva-os stošca.Izvodnica-dužina koja spaja
baze.Uspravnom stošcu-izvodnice jednake duljine.Volumen stošca je 𝑉 = 1/3 𝐵ℎ a kako je baza njegove katete-uspravni stožac.Stožac uspravan-ako mu je os okomita na ravninu točku na rubu baze s vrhom stošca.Tijelo nastalo rotacijom pravokutnog trokuta oko jedne
krug slijedi 𝑉 = 1/3 𝑟’2𝜋ℎ.Mrežu stošca čine krug i kružni isječak-plašt stošca.Oplošje stošca je baze.Uspravnom stošcu-izvodnice jednake duljine.Volumen stošca je 𝑉 = 1/3 𝐵ℎ a kako je baza njegove katete-uspravni stožac.Stožac uspravan-ako mu je os okomita na ravninu
𝑂 = 𝐵 + 𝑃 što je 𝑂 = 𝑟 2𝜋 + 𝑟𝜋𝑠 = (𝑟 + 𝑠)𝑟𝜋.Osni presjek stošca-presjek koji sadrži os krug slijedi 𝑉 = 1/3 𝑟’2𝜋ℎ.Mrežu stošca čine krug i kružni isječak-plašt stošca.Oplošje stošca je baze.Uspravnom stošcu-izvodnice jednake duljine.Volumen stošca je 𝑉 = 1/3 𝐵ℎ a kako je baza
stošca.Stožac kojemu je osni presjek jednakostranični trokut (𝑠 = 2𝑟)-jednakostranični stožac. 𝑂 = 𝐵 + 𝑃 što je 𝑂 = 𝑟 2𝜋 + 𝑟𝜋𝑠 = (𝑟 + 𝑠)𝑟𝜋.Osni presjek stošca-presjek koji sadrži os krug slijedi 𝑉 = 1/3 𝑟’2𝜋ℎ.Mrežu stošca čine krug i kružni isječak-plašt stošca.Oplošje stošca je
Ako stožac presiječemo ravninom paralelnom s ravninom baze dobijemo mali stožac i krnji stošca.Stožac kojemu je osni presjek jednakostranični trokut (𝑠 = 2𝑟)-jednakostranični stožac. 𝑂 = 𝐵 + 𝑃 što je 𝑂 = 𝑟 2𝜋 + 𝑟𝜋𝑠 = (𝑟 + 𝑠)𝑟𝜋.Osni presjek stošca-presjek koji sadrži os
stožac. Ako se visine malog i velikog stošca odnose s koeficijentom sličnosti 𝑘, tada se i Ako stožac presiječemo ravninom paralelnom s ravninom baze dobijemo mali stožac i krnji stošca.Stožac kojemu je osni presjek jednakostranični trokut (𝑠 = 2𝑟)-jednakostranični stožac.
polumjeri baza odnose s koeficijentom sličnosti 𝑘, površine baza s koeficijentom sličnosti 𝑘’2 , a stožac. Ako se visine malog i velikog stošca odnose s koeficijentom sličnosti 𝑘, tada se i Ako stožac presiječemo ravninom paralelnom s ravninom baze dobijemo mali stožac i krnji
volumeni s koeficijentom sličnosti k’3. hM/hV=rM/rV=sM/sV=k, BM/BV=k’2, VM/VV=k’3 Kugla- polumjeri baza odnose s koeficijentom sličnosti 𝑘, površine baza s koeficijentom sličnosti 𝑘’2 , a stožac. Ako se visine malog i velikog stošca odnose s koeficijentom sličnosti 𝑘, tada se i
Kugla-skup svih točaka 𝑇 koje su od neke čvrste točke 𝑆 udaljene za najviše 𝑟.Sfera-skup svih volumeni s koeficijentom sličnosti k’3. hM/hV=rM/rV=sM/sV=k, BM/BV=k’2, VM/VV=k’3 Kugla- polumjeri baza odnose s koeficijentom sličnosti 𝑘, površine baza s koeficijentom sličnosti 𝑘’2 , a
točaka 𝑇 koje su od neke čvrste točke 𝑆 udaljene za 𝑟.Točka 𝑆-središte, a 𝑟-polumjer. 𝐾 = {𝑇: | Kugla-skup svih točaka 𝑇 koje su od neke čvrste točke 𝑆 udaljene za najviše 𝑟.Sfera-skup svih volumeni s koeficijentom sličnosti k’3. hM/hV=rM/rV=sM/sV=k, BM/BV=k’2, VM/VV=k’3 Kugla-
𝑇𝑆| ≤ 𝑟} 𝑆 = {𝑇: |𝑇𝑆| = 𝑟}Presjek kugle (sfere) i ravnine-točka ili krug (kružnica).Glavna kružnica točaka 𝑇 koje su od neke čvrste točke 𝑆 udaljene za 𝑟.Točka 𝑆-središte, a 𝑟-polumjer. 𝐾 = {𝑇: | Kugla-skup svih točaka 𝑇 koje su od neke čvrste točke 𝑆 udaljene za najviše 𝑟.Sfera-skup svih
kugle (sfere)-kružnica polumjera 𝑟.Kuglin odsječak nastaje kada kuglu presiječemo 𝑇𝑆| ≤ 𝑟} 𝑆 = {𝑇: |𝑇𝑆| = 𝑟}Presjek kugle (sfere) i ravnine-točka ili krug (kružnica).Glavna kružnica točaka 𝑇 koje su od neke čvrste točke 𝑆 udaljene za 𝑟.Točka 𝑆-središte, a 𝑟-polumjer. 𝐾 = {𝑇: |
ravninom,dio sfere koji čini kuglin odsječak-kapica. Kuglin isječak-dio prostora omeđen kapicom kugle (sfere)-kružnica polumjera 𝑟.Kuglin odsječak nastaje kada kuglu presiječemo 𝑇𝑆| ≤ 𝑟} 𝑆 = {𝑇: |𝑇𝑆| = 𝑟}Presjek kugle (sfere) i ravnine-točka ili krug (kružnica).Glavna kružnica
i stošcem kojemu je vrh u središtu kugle.Baza stošca je i baza kapice. Kuglin sloj-dio ravnine ravninom,dio sfere koji čini kuglin odsječak-kapica. Kuglin isječak-dio prostora omeđen kapicom kugle (sfere)-kružnica polumjera 𝑟.Kuglin odsječak nastaje kada kuglu presiječemo
kojeg omeđuju dvije paralelne ravnine.Volumen kugle je 𝑉 = 4/3 𝑟’3𝜋.Oplošje kugle (površina i stošcem kojemu je vrh u središtu kugle.Baza stošca je i baza kapice. Kuglin sloj-dio ravnine ravninom,dio sfere koji čini kuglin odsječak-kapica. Kuglin isječak-dio prostora omeđen kapicom
sfere) je 𝑂 = 4𝑟’2𝜋 Usporedimo jednakostranični stožac, kuglu i jednako stranični valjak jednakih kojeg omeđuju dvije paralelne ravnine.Volumen kugle je 𝑉 = 4/3 𝑟’3𝜋.Oplošje kugle (površina i stošcem kojemu je vrh u središtu kugle.Baza stošca je i baza kapice. Kuglin sloj-dio ravnine
polumjera-Vs=1/3r’2𝜋*2r=2/3r’3𝜋, Vk=4/3r’3𝜋,Vv=r’2𝜋*2r=2r’3 𝜋.Vidimo da su njihovi sfere) je 𝑂 = 4𝑟’2𝜋 Usporedimo jednakostranični stožac, kuglu i jednako stranični valjak jednakih kojeg omeđuju dvije paralelne ravnine.Volumen kugle je 𝑉 = 4/3 𝑟’3𝜋.Oplošje kugle (površina
volumeni u odnosu 𝑉𝑆 : 𝑉𝐾:𝑉𝑉 = 1: 2: 3 polumjera-Vs=1/3r’2𝜋*2r=2/3r’3𝜋, Vk=4/3r’3𝜋,Vv=r’2𝜋*2r=2r’3 𝜋.Vidimo da su njihovi sfere) je 𝑂 = 4𝑟’2𝜋 Usporedimo jednakostranični stožac, kuglu i jednako stranični valjak jednakih
volumeni u odnosu 𝑉𝑆 : 𝑉𝐾:𝑉𝑉 = 1: 2: 3 polumjera-Vs=1/3r’2𝜋*2r=2/3r’3𝜋, Vk=4/3r’3𝜋,Vv=r’2𝜋*2r=2r’3 𝜋.Vidimo da su njihovi
volumeni u odnosu 𝑉𝑆 : 𝑉𝐾:𝑉𝑉 = 1: 2: 3

Mat Teorija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mat Teorija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Točke, pravci i ravnine-Točke, pravci i ravnine-osnovni pojmovi geometrije prostora koji se ne

You might also like