2.

DEFORMACIJA

2. DEFORMACIJA 2.2. TENZOR DEFORMACIJE 2.2.1. Pomak, duljinska i kutna deformacija Pod nazivom deformiranje tijela podrazumijeva se promjena oblika i dimenzija tijela. Uzrok deformiranju tijela osim vanjskog optereenja, moe biti promjena temperature, vlanosti, promjene u strukturi tijela itd. v Pomak je vektor koji spaja poetni poloaj estice s poloajem u deformiranom stanju tijela.
z F1 F2
l

F3

poetni oblik

Na slici je pomak estice A:

A = AA1 .
v

A O

A
C

l+l A1

y Fi uA vA . . B FB r wA A x

z
v v k j O v i

uA

.
y x

vA . wA
A1

FC

Fn

deformirani oblik

v Vektor pomaka u pravokutnom x, y, z koordinatnom sustavu izraava se pomou svojih komponenti:

= u i + v j + wk .
U opem sluaju komponente pomaka ovise o poloaju estice u tijelu te vrijedi: u = u ( x, y, z ) , v = v( x, y, z ) , w = w( x, y, z ) . Deformacija je skup geometrijski definiranih veliina koje jednoznano definiraju deformiranje beskonano malog elementa tijela. Potrebno je definirati 9 veliina koje tvore simetrini tenzor 2.reda. Te su veliine duljinske i kutne deformacije. Duljinska deformacija definira se kao relativno produljenje, tj.:

= lim
l 0

l , l

gdje su: l - poetna duljina duine, a l produljenje pri deformiranju. Za > 0 duina se produljuje, a kod < 0 duina se skrauje. Kutna deformacija definira se kao promjena prvobitnog pravog kuta.

2. DEFORMACIJA

Radi jednostavnosti definiranja tih veliina rabi se ravninski model na slici. Prave deformacije u toki A definiraju se u Oxy koordinatnom sustavu izrazima:

v F1
y
C

v F2
C1

poetni oblik

v F3

AB = lim AC = lim

A1B1 AB = x , AB B A

/2ABC

A A O

A1 B

B1

A1C1 AC =y , AC CA

v Fn
deformirani oblik

v F4

ABC = lim A1B1C1 = x y

BA CA

v Fi

Takoer vrijede jednakosti:

x y = yx , yz = z y , xz = zx .

Predznak kutne deformacije je pozitivan ako se kut koji ine pozitivne koordinatne osi ili negativne koordinatne osi smanjuje. Kutna deformacija jo se naziva i posmina deformacija, jer su uz nju vezana posmina naprezanja. Tenzorske kutne deformacije definirane su izrazima:

x y = x y = yx , yz = yz = z y , zx = zx = xz .
Obujamna ili volumenska deformacija definira se kao relativna promjena obujma, tj.: V = lim , gdje je V- promjena poetnog obujma V. V 0 V U podruju malih deformacija, reda veliine 103, obujmna je deformacija jednaka priblino zbroju duljinskih deformacija za tri meusobno okomite osi:

1 2

1 2

1 2

x + y + z = 1 + 2 + 3 = I1 ,
tj., obujamna deformacija jednaka je prvoj invarijanti tenzora malih deformacija. Jedinica za duljinske deformacije je bez ikakve oznake ili npr. kod mjerenja m/m ili ee 106 m/m= 1 m/m (engl. microstrain). Jedinica za kutne deformacije je jedinica kuta, tj. radijan, a oznaka je rad ili 106 rad = 1 rad.

2. DEFORMACIJA

2.2.2. Tenzor malih deformacija Za definiranje deformacije u toki tijela potrebno je poznavati 9 podataka, tj. tri duljinske deformacije koje se odnose na tri meusobno okomite duine (npr. u pravcima osi Oxyz koordinatnog sustava x, y, z), te est kutnih deformacija (x y=y x, z y=y z, x z=z x). Komponente deformacije predstavljaju komponente simetrinog tenzora 2. reda kojima matrica u tenzorskim odnosno tehnikim oznakama glasi:

[ ]
ij

x x = y x z x

x y xz x x y / 2 x z / 2 y y y z = x y / 2 y y z / 2 . z y z z x z / 2 y z / 2 z

2.3. RAVNINSKA DEFORMACIJA Stanje je deformacije ravninsko, ako je ispunjen uvjet: x = x ( x, y ), y = y ( x, y ), x y = x y ( x, y ), z = x z = y z = 0 . 2.3.1. Transformacija komponenata tenzora deformacije Kako je deformacija simetrian tenzor 2. reda kao i naprezanje, svi izrazi izvedeni za naprezanje vrijedit e i za deformaciju, ako se x, y i xy zamijene sa x, y i xy/2. Izrazi za transformaciju komponenata deformacije kod rotacije osnovnog koordinatnog sustava Oxy za kut u zarotirani koordinatni sustav Ox y glase:

y dy y y
dy

B1 B

F1

y
/2xy
A1

ydy
dy

/2xy
M dx E

E1

xdx x x

dx A

xdx

x x
O

a)osnovni koordinatni sustav

b) zarotirani koordinatni sustav

u matrinom obliku, gdje su za kut rotacije osi: m = cos , n = sin :

x x y = [T ] y , x y M xy M

a matrica transformacije je:

m2 n2 mn 2 [T ] = n mn . m2 2mn 2mn (m 2 n 2 )

2. DEFORMACIJA

u razvijenom obliku:

x = x cos 2 + y sin 2 + x y sin cos , y = x sin 2 + y cos 2 x y sin cos ,

x y = 2( x y ) sin cos + x y (cos 2 sin 2 ) ,

odnosno, nakon trigonometrijskih transformacija:

x = y =

x + y
2

x y
2

cos 2 + cos 2

xy
2

sin 2 , sin 2 ,

x +y
2

x y
2

xy
2

x y = y x = ( x y ) sin 2 + x y cos 2 .
Prva i druga invarijanta ravninske deformacije su:

I1 = x + y = x + y = 1 + 2 = const. ,

I 2 = x y x2y = x y 2y = 1 2 = const. . x
2.3.2. Glavne deformacije Glavne deformacije 1 i 2 odreene su izrazom:

1, 2 =

1 2 x + y ( x y ) 2 + x y 2

].

Glavni pravci deformacija 1 i 2 odreeni su kutom o za koji vrijedi izraz:

tan 2 o =

xy xy .

U primjeni, izrazi za glavne deformacije 1 i 2 te za kut o koji odreuje glavne pravce deformacija, rabe se kod obrade podataka duljinskih deformacija u nekoj toki na povrini optereene konstrukcije, odreenih pomou tzv. mjernih rozeta (elektrootpornih tenzometara) kod uporabe metode tenzometrije.

2. DEFORMACIJA

2.3.3. Mohrova krunica deformacije Mohrova krunica deformacije konstruira se analogno Mohrovoj krunici naprezanja. Na osi apscisa nanose se duljinske deformacije, a na osi ordinata polovine kutne deformacije. Ako je xy > 0 , yx < 0 crtaju se ispod osi , dok se xy < 0 i yx > 0 crtaju iznad vodoravne osi . Koordinate toaka komponenti deformacije u toki tijela kod crtanja Mohrove krunice deformacija su:
x S y
2
D B Mjerilo: 1 cm =
y

x y = y x > 0
(/2 x y)

x y /2 +y x /2

y
M

n
G E

x
A

x
x

A (x, x y/2) B (y, y x/2) x y= y x < 0 E (x, x y/2) F (y, y x/2)

x y max /2 x y/2
1
y

(/2 x y)

F M

2
P

o
A H

x y/2
x

2
D

2
M

1
C

y
+x y /2 y x /2

o C (1, 0)
x D ( , 0) 2
n

d) n1

/2 x y max
S H
M

x y max < 0 N
G (S, x y max /2) x H (S, x y max /2)

G S

Sve toke deformacija u presjecima kroz neku toku M nalaze se na krunici, a za dva meusobno okomita presjeka nalaze se na suprotnim krajevima promjera kroz sredite S krunice. 2.4. PROSTORNA DEFORMACIJA

Komponente tenzora deformacije transformiraju se prema zakonima za transformaciju komponenata tenzora 2. reda, analogno kao i kod tenzora naprezanja. Glavne deformacije 1 2 3 odreuju se rjeavanjem kubne jednadbe:

3 I1 2 + I 2 I 3 = 0 ,

2. DEFORMACIJA

gdje su invarijante tenzora deformacije:

I1 = x + y + z = 1 + 2 + 3 = const. ,
I 2 = x y + y z + z x 2 y 2 z 2x = 1 2 + 2 3 + 3 1 = const. x y z I 3 = x y z + 2 x y y z z x x 2 z y 2x z 2 y = 1 2 3 = const. y z x
Kod izotropnih materijala glavni pravci deformacija 1, 2 podudaraju se s glavnim pravcima naprezanja 1, 2. Kod anizotropnih materijala to nije sluaj te se pravci glavnih deformacija moraju odrediti prema izrazima tenzorskog rauna. Primjeri: deformacije kod ravninskog stanja naprezanja tijela.