Prof. dr. sc.

Pavao Marović

Otpornost materijala I

Šk. god. 2008/2009

Otpornost materijala I 0, 1, 2, 3, 4, nastavak 5 i 6. 1

5. LINIJSKE KONSTRUKCIJE –
DJELOVANJE UZDUŽNE SILE
Sila usmjerena u smjeru normale (izlazi iz poprečnog presjeka) →
vlačna sila → vlačno naprezanje → rastezanje - produljenje

Sila usmjerena suprotna od smjera normale (ulazi u poprečni presjek)

→ tlačna sila → tlačno naprezanje → stlačivanje - skraćenje

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 2

 L0 – početna dužina štapa
A A – površina poprečnog presjeka
γ = 0 (zanemarujemo vlast. težinu)

1) Statička analiza
L0 N Zadaća: Pronaći zakon
raspodjele naprezanja
dN=σxx·dA po površini poprečnog
dA presjeka.

Σx=0 → F-N=0 → F=N

F F

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 3

 2) Geometrijska analiza
A
Uzdužna sila je konstantna duž osi
štapa (imamo 1-D stanje naprezanja),
a zahvaljujući pretpostavci o ravnim
presjecima, deformacije u svim
L0 točkama presjeka su jednake.
L1

ΔL
F

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 4

 3) Fizikalna analiza

Pošto se naš štap nalazi u 1-D stanju naprezanja, to ćemo za fizikalnu

jednadžbu uzeti Hooke-ov zakon za 1-D:

4) Rješavanje sustava jednadžbi

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 5

 Iz prethodnoga slijedi: σxx

(naprezanje je jednoliko
raspodijeljeno po površini
poprečnog presjeka) σxx

F
(raspodjela normalnih
naprezanja uzduž
uzdužne osi štapa)

2. oblik Hooke-ovog zakona

– izraz za produljenje štapa uslijed
djelovanja uzdužne sile
E·A – krutost štapa na rastezanje/pritisak

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 6

 5) Kontrole

O matematičkoj kontroli nećemo govoriti pretpostavljajući da smo sve

računske operacije izveli korektno i točno.

a) Kontrola naprezanja / kontrola čvrstoće štapa

b) Kontrola krutosti štapa

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 7

 Troznačnost jednadžbe naprezanja

1) Kontrola naprezanja / kontrola čvrstoće štapa

2) Dimenzioniranje (određivanje potrebne površine popr.pr.)

3) Nosivost (određivanje sile koju štap može preuzeti)

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 8

5.1 – Utjecaj vlastite težine
γ ≠ 0 (imamo vlastitu težinu)
A
1) Statička analiza

L0 N
dN=σxx·dA
dA
x Gx
Σx=0 → Gx = N = A·x·γ

Gx=A·x·γ

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 9

Vidimo da se uzdužna sila i naprezanje uzduž štapa mijenjaju
po linearnom zakonu.
Najveće naprezanje će biti na mjestu uklještenja:
N σxx

Dopuštena dužina štapa

Kritična dužina štapa

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 10

 2) Geometrijska analiza

Kako smo vidjeli, naprezanje se mijenja duž

osi štapa, pa prema tome duž osi nemamo
A homogeno stanje naprezanja. Zato
promatramo diferencijalni dio štapa (dx).

L0
dx
Δdx
x

Produljenje štapa uslijed

vlastite težine jednako je
Gx=A·x·γ produljenju koje bi nastalo
kada bi na kraju štapa
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 11
djelovala sila G/2
5.2 – Zajedničko djelovanje sile i vlast. težine
γ≠0
A
Primijenit ćemo princip superpozicije.
Stanje naprezanja bit će jednako zbroju
stanja naprezanja od sile i vlastite težine.
L0

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 12

 σmax = σdop

Komentar: Štapovi s konstantnom površinom poprečnog presjeka duž

osi su neracionalni jer imamo veliki dio materijala koji je neiskorišten.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 13

5.3 – Štap jednake čvrstoće
σxx Ideja: Napraviti štap kojemu će u svakom
poprečnom presjeku biti naprezanje u
potpunosti iskorišteno (svugdje je σdop).
Ax

L0

A0
γ≠0 F Problem: komplicirana i skupa izrada.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 14

5.4 – Sastavljeni štap
σxx Ideja: Napraviti štap što jednostavniji za
izradu ali sa što većom iskoristivosti
Ln naprezanja.

An
L3
A3
L2
A2
L1
A1
γ≠0 F

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 15

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 16
5.5 – Plan pomaka
Plan pomaka je grafička konstrukcija kojom utvrđujemo analitičku
ovisnost (vezu) između pomaka točaka i deformacije štapova.

(slika 9.12, str. 139)

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 17

 Statička analiza
A B
(1) E1,A1,L1 S1 S2
(2) E2,A2,L2 1 2
1 2 Σx=0
C S1·sin1-
C S2·sin2=0
(δC= δCH +δCV ) Σy=0
F
S1·cos1+S2·cos2
ΔL2 F ΔL1 =F
→ S1 i S2
δC
Izračunamo deformacije:
C2 C1
C’
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 18
 1 2

ΔL2 F ΔL1

δC 90-(1+2)
(pomak smo izrazili
δCV pomoću deformacija)
C2 1 C 1

δCHC’ s1=C’C1

ΔL2= ΔL1·cos(1+2 )+s1

90-(1+2) ·sin(1+2 )
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 19
 5.6 – Statički neodređeni sustavi

To su takvi sustavi kod kojih sile u pojedinim elementima sustava ne

mogu biti određene samo pomoću jednadžbi ravnoteže već je potrebno
promatrati i deformacije elemenata sustava.

Razlika između broja statičkih nepoznatih veličina i jednadžbi

ravnoteže daje nam stupanj statičke neodređenosti sustava.

Da bi smo mogli odrediti sile u pojedinim elementima sustava potrebno

je postaviti dopunske jednadžbe deformacija elemenata sustava.

Broj dopunskih jednadžbi deformacija jednak je stupnju statičke

neodređenosti sustava.

Postupak proračuna je slijedeći (slično kao u 4.8 uz dopune):

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 20

1) Statička strana zadaće: za prerezane elemente sustava, koji
sadržavaju nepoznate sile, postavimo jednadžbe ravnoteže te
utvrđujemo stupanj statičke neodređenosti;
2) Geometrijska strana zadaće: utvrđujemo vezu između deformacija
pojedinih elemenata sustava temeljem uvjeta kompatibilnosti
deformacija (koristimo plan pomaka). Postavljamo onoliko dodatnih
geometrijskih jednadžbi koliko je puta sustav statički neodređen;
3) Fizikalna strana zadaće: Pomoću Hooke-ovog zakona, deformacije
pojedinih elemenata sustava izražavamo unutarnjim silama u
pojedinim elementima sustava (+ temperatura);
4) Rješavamo postavljeni sustav jednadžbi iz čega slijede veličine
unutarnjih sila u pojedinim elementima sustava (dobivamo veze
između opterećenja i deformacija kao i opterećenja i naprezanja);
5) Provodimo odgovarajuće kontrole: (1) matematička (ispravno
rješavanje); (2) fizikalna (dobivene deformacije i naprezanja su u
granicama dozvoljenih).
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 21
 Primjer: 1) Statička analiza
Zadan je okrugli aluminijski štap (a)
koji se nalazi unutar čelične cijevi (č).
Fč
F
E=∞ Fa

Če F
Al
Σy=0 → Fa + Fč = F

F 2 – 1 = 1x
Trebamo odrediti naprezanja
u cijevi i u štapu.
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 22
2) Geometrijska analiza

Kako je sila centrična, to će ploče i

dalje ostati međusobno paralelne.
Uvjet deformacije:
F
Δa = Δč

Δa Δč
3) Fizikalna analiza
Imamo 1-D stanje naprezanja, te
L deformacije sustava izražavamo
unutarnjim silama, tj. Hooke-ovim
zakonom:
Al Če

F
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 23
4) Rješavanje sustava jednadžbi

Fa + Fč = F Δa = Δč

Komentari:
- Dobro je izvršiti kontrolu dobivenog
izraza prema dimenzijama veličina.
- E·A – krutost elementa
- Što je veća krutost elementa, materijal na
sebe preuzima veće opterećenje (sila Fč
je veća što je nazivnik manji).

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 24

 Primjer: Apsolutno kruta greda pridržana s dva štapa.
a1 1) Statička analiza
4 nepoz.lež.reak.
S1 E
(1) E1,A1,L1 – 3 jedn.rav.
= 1x stat.neodređen
S1 F

A E=∞ 1 C
AH B
D
2
AV S Primjenjujemo
2
metodu presjeka
(2) E2,A2,L2
F ΣM(A)=0
S2 a2 S2·sin2·a2+S1·sin1·a1
L =F·L

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 25

Pošto je sustav 1x statički neodređen to je potrebno postaviti
1 dodatnu jednadžbu – geometrijska jednadžba.
a1
2) Geometrijska analiza

E Uvjet deformacije - ???

Sličnost trokuta
S1 F ACC’=ABB’

ΔL2 C ΔL1
A E=∞ B 1
D
2
2
S2 1
B’

F C’
a2
L
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 26
 Geometrijska jednadžba
– veza između deformacija

3) Fizikalne jednadžbe

(Hooke-ov zakon za 1-D)

4) Rješavanje sustava jednadžbi

(jednadžbe 3 grupe ubaciti
ćemo u jednadžbu 2 grupe)

Ovo je bila
metoda sila, jer smo
zadani sustav rješavali
po silama.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 27

Zadani sustav možemo rješavati i po pomacima – metoda pomaka.

(i) Ei,Ai,Li,i,Si
(i)

i
A u Fx x
ΔLi
v
A’
Fy
y

→ u, v

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 28

5.7 – Temperaturna naprezanja

Promatramo slobodno, homogeno i izotropno tijelo koje zagrijavamo.

U svakoj točki i u svim smjerovima relativna deformacija (εt ) je
konstantna:
εt = t · Δt t – temperaturni koeficijent linearnog rastezanja
Δt – promjena temperature
t čelik = 125·10-7 /º C
t bakar = 167·10-7 /º C
t aluminij = 255·10-7 /º C
Temperaturna naprezanja se javljaju kada su deformacije
podvrgnute nekim ograničenjima.
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 29
1) Kod statički određenih sustava nemamo temperaturnih naprezanja
jer deformacije (deformiranje) nije ograničeno.

+Δt

2) Kod statički neodređenih sustava deformacije su podvrgnute

određenim ograničenjima tako da se sada pojavljuju temperaturna
naprezanja (ovo se događa bilo da se zagrijavaju pojedinih elementi
ili čak i da se cijeli sustav jednoliko zagrijava).

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 30

 S1 +Δt S2

L
L1

ΔLt = L1 - L → ΔLt = t · Δt · L

1) Statička analiza S1 = S2 = S
2) Geometrijska analiza ΔLt - ΔLS = 0 → ΔLt = ΔLS
3) Fizikalna analiza ΔLt = t · Δt · L i ΔLS = S·L / E·A

4) Rješenje S = t·Δt·E·A i σxx = S / A = t·Δt·E

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 31
 Primjer: 3 štapa spojena u 1 točki a zagrijava se samo srednji štap.
A B 1) Statička analiza
C
(2) E2,A2,L2 ΣV=0 → S2 + 2 · S1 · cos =
0 S2 = - 2 · S1 · cos
+Δt (1) E1,A1,L1
2 – 1 = 1x
S1 S2 S1 2) Geometrijska analiza
  ΔL1 = ΔL2 · cos
3) Fizikalna analiza
ΔL1 = S1·L1 / E1·A1
D
ΔL2 = (S2·L2 / E2·A2) + t·Δt·L2
ΔL1 ΔL
 2 4) Rješenje

Pitanje: koja je sila vlačna a koja tlačna?

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 32
5.8 – Montažna (početna) naprezanja

U sustavu se mogu pojaviti unutarnje sile iako nemamo nikakvih

vanjskih djelovanja.
Do toga dolazi zbog netočnosti pri izvedbi elemenata sustava.
Kako se te unutarnje sile javljaju pri montaži elemenata sustava odnosno
prije nego li na sustav počnu djelovati neki vanjski utjecaji, to se
naprezanja uslijed tih unutarnjih sila nazivaju montažna naprezanja
odnosno početna naprezanja.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 33

 Primjer: 3 štapa spojena u 1 točki pri čemu je srednji štap izveden nešto kraći.
A B 1) Statička analiza
C
(2) E2,A2,L2 ΣV=0 → S2 - 2 · S1 · cos = 0
(1) E1,A1,L1 S2 = 2 · S1 · cos
2 – 1 = 1x
S1 S2 S1 2) Geometrijska analiza
 
δ = ΔL2 + (ΔL1 / cos)
ΔL2
3) Fizikalna analiza
δ
ΔL1 ΔL1 = S1·L1 / E1·A1
D
ΔL2 = S2·L2 / E2·A2
Komentar 1.: Sila S?2 je 4) Rješenje
vlačna, a sila S?1 je tlačna!
Komentar 2.: Greška δ može
biti slučajna, ali i namjerna!
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 34
5.9 – Potencijalna energija pri rastezanju/pritisku

Pod djelovanjem sile F štap se deformira. Pri tome sila F vrši rad na putu
ΔL. Dok smo u elastičnom području, taj vanjski rad se pretvara u
potencijalnu energiju, a ako smo u plastičnom području onda se samo dio
vanjskog rada pretvara u potencijalnu energiju dok se ostatak troši na
deformiranje odnosno na zagrijavanje štapa.
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 35
Nas zanima situacija u elastičnom području.
Koliko je prirasla
F potencijalna energija?
F A
dW=F1·dλ
dF
F1

(površina trokuta 0AB)

ΔL
0 B
λ dλ
ΔL
Slijedi: U=W
(u elastičnom području,
potencijalna energija je jednaka
radu vanjskih sila)
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 36
 Kako je po Hooke-ovom zakonu:

slijedi da je potencijalna energija jednaka:

Vidimo da je potencijalna energija deformiranja uvijek

pozitivna, U>0, jer je kvadratna funkcija od F ili ΔL.
To je površina ispod F-ΔL dijagrama.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 37

 Ako potencijalnu energiju podijelimo s volumenom tijela
dobit ćemo jediničnu ili specifičnu potencijalnu energiju:

Kako je po Hooke-ovom zakonu σ = ε · E odnosno ε = σ / E

slijedi da je specifična potencijalna energija jednaka:

Vidimo da je specifična potencijalna energija deformiranja

uvijek pozitivna, u>0, jer je kvadratna funkcija od σ ili ε.
To je površina ispod σ - ε dijagrama.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 38

 5.10 – Udarno opterećenje štapa
Masa štapa i
zadržača je
A A zanemariva prema
masi tereta (G).

G Između štapa i
tereta nema trenja
L L
→ sve se pretvara
u energiju (nema
h gubitka energije,
sustav je zatvoren).
G
E=∞ E=∞ δst < δDIN
G δst δDIN Rad vanjskih sila
G (W) jednak je
potencijalnoj
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila
energiji (U). 39
 Rad vanjskih sila

Unutarnja potencijalna energija ili

potencijalna energija deformiranja

Rad vanjskih sila jednak je unutarnjoj

potencijalnoj energiji odnosno
potencijalnoj energiji deformiranja

pri čemu je

te dobivamo jednadžbu

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 40

 (kvadratna jedn. po δdin )

Opće rješenje je:

Fizikalno jedino moguće rješenje je:

odnosno:

pri čemu je: dinamički koeficijent

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 41

 Koliki je dinamički koeficijent?
Kod pada tereta s neke visine postoji veza
između visine padanja h i brzine padanja v:

Uvrstimo li to u izraz za δDIN s

prethodne stranice, dobivamo:

Pri čemu dinamički koeficijent

možemo izraziti kao:

Za slučaj da je visina padanja h=0 i brzina padanja v=0

dobivamo da je dinamički koeficijent kDIN = 2

Pošto je visina padanja h>0 i brzina padanja v>0

to je dinamički koeficijent:

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 42

 Kolika su naprezanja u štapu kad na njega djeluje
naglo opterećenje?

pri čemu je σst:

Dinamičko opterećenje koje djeluje na

donjem presjeku štapa je:

Vidimo da je dinamičko opterećenje uvijek

nepovoljnije od statičkog opterećenja.

Zaključak: Između statičkog i dinamičkog djelovanja postoji bitna razlika.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 43

5.11 – Gipke žice (lančanica)

(Koga zanima može pogledati u knjizi poglavlje 9.12, str. 172-180)

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 44

5.12 – Membransko stanje naprezanja

Primjeri membrana su: rezervoari, cisterne, kotlovi, mjehur od

sapunice, itd.
Prema tome za membranu možemo kazati: (1) debljina membrane
znatno je manja od ostalih dimenzija; (2) membrana je gipka; (3)
membrana ne može preuzeti moment savijanja nego samo normalna
naprezanja koja su jednoliko raspodijeljena po debljini stjenke
membrane u smjeru okomitom na poprečni presjek.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 45

 Promatrajmo diferencijalni element membrane:

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 46

 ΣV=0
O1

dφ1
dφ1 dφ1
2 2
ρ1 ρ1

σxx·t·ds2 p σxx·t·ds2

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 47

 Za male kutove imamo da je:

Kako je:

Dobivamo: Laplace-ova jednadžba

membranskog stanja naprezanja

Uz Laplace-ovu jednadžbu membranskog stanja naprezanja potrebno je postaviti

još jednu dodatnu jednadžbu – ona ovisi o problemu kojeg rješavamo.
Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 48
Primjer: Kotao pod unutarnjim pritiskom (Slika 10.3, str. 184).
ρ1 = R
t ρ2 = ∞

R2·π·p = σ2·2·R·π·t

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 49

Primjer: Kotao pod unutarnjim pritiskom između krutih površina
(Slika 10.6, str. 188).
ρ1 = R
ρ2 = ∞

t
D=2·R
t
Za postaviti drugu jednadžbu, moramo promatrati deformacije
kotla u uzdužnom smjeru (2). Pitanje: ε2=?

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 50

Ako su nam zadane komponente naprezanja može se tražiti da
odredimo koliki je radijus kotla.
Pitanje: Kolika je relativna deformacija opsega?

Ovo nam je jako važno kad imamo problem cijevi.

t ρ1 = R
ρ2 = ∞
tD=2·R

Iz ovog možemo doći do cijevi jedinične dužine, a to je: prsten.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 51
5.13 – Koncentracija naprezanja

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 52

Koncentracija naprezanja je pojava nejednolike raspodjele
normalnih naprezanja u presjecima nagle promjene veličine i
oblika poprečnog presjeka iako djeluje centrična uzdužna sila.

(Slika 9.35, str. 169)

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 53

 σxx
σxy Zaključak: Iako je vanjsko djelovanje
σyy jednoosno, na mjestu oslabljenja
σyx poprečnog presjeka javlja se višeosno
(šupljina)
stanje naprezanja, te ono uzrokuje
pojavu koncentracije naprezanja.
F
(Ovo bi bilo kad bi imali
jednoliku raspodjelu
naprezanja u oslabljenom
poprečnom presjeku)

k – koeficijent
koncentracije
naprezanja
An

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 54

Kod statičkog djelovanja vanjskog opterećenja, do granice
proporcionalnosti (σP) karakter koncentracije naprezanja je jednak
za sve materijale.
Plastični materijali – kad maksimalno naprezanje dosegne granicu
tečenja dolazi do tečenja materijala na mjestu maksimalnih
naprezanja. Daljnji porast opterećenja štapa preuzimaju vlakna u
poprečnom presjeku koja su napregnuta ispod granice tečenja, tako
da se raspodjela naprezanja sve više približava jednolikoj – u
trenutku loma izgubljen je karakter koncentracije naprezanja.
Krti materijali – kad maksimalno naprezanje dosegne čvrstoću
materijala, na mjestu maksimalnih naprezanja javljaju se pukotine
koje uzrokuju još veću koncentraciju naprezanja, što pak dovodi
do širenja pukotina i naglog loma štapa – u trenutku loma sačuvan
je karakter koncentracije naprezanja.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 55

Temeljem prethodno iznesenog, pri statičkom djelovanju vanjskog
opterećenja, utjecaj koncentracije naprezanja kod plastičnih
materijala može se zanemariti, dok se kod krtih materijala uvijek
mora uzeti u obzir.
Kod dinamičkog djelovanja vanjskog opterećenja, plastični
materijali se ponašaju kao krti kod statičkog djelovanja, dok
uporabu krtih materijala treba izbjegavati.

Veličina koncentracije naprezanja može se smanjiti tako da se na

neki način ublaži promjena oblika poprečnog presjeka.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 56

Dokaz čvrstoće kod koncentracije naprezanja
1) Krti materijal

Uslijed koncentracije
naprezanja kod krtih
materijala moramo raditi sa
smanjenim dopuštenim
naprezanjem.
2) Plastični materijal

Kod plastičnog materijala

zanemarujemo
koncentraciju naprezanja.

Otpornost materijala I 5. Uzdužna sila 57

 6. DJELOVANJE POPREČNE SILE
– SMICANJE (ODREZ)
Za podsjetiti se:
n Opća jednadžba transformacija:
σyy

σxx Za naše zadano stanje imamo:

 σxx

σyy
Otpornost materijala I 6. Posmik 58
Promatrajmo specijalni slučaj: σxx=-σyy=σ
σyy
Kolika su naprezanja σnn i σnt
pod kutem =45º ?

σxx τ τ σxx
τ τ

σnn = 0
σyy σnt = -σ
Uvodimo oznake:
Čisti posmik: σ = 0, τ ≠
σii = σ (za i=i) - normalna napr.
0
Kakva će biti deformacija? σij = τ (za i≠j) - posmična napr.
Otpornost materijala I 6. Posmik 59
Vidimo da je došlo do promjene kutova između stranica, te se
možemo zapitati da li dolazi do promjene dužina stranica.
Da bi odgovorili na pitanje, promatrati ćemo promjenu volumena:

U našem slučaju imamo da je: σzz = 0 i σxx = -σyy = σ

te konačno dobivamo:

Zaključak: (1) Kod čistog posmika na stranicama elementa

djeluju samo posmična (tangencijalna) naprezanja; (2) Kod čistog
posmika relativna promjena volumena je jednaka nuli odnosno
nemamo promjena dužina stranica već imamo samo promjenu
pravih kutova (4) koji postaju tupi (2) odnosno oštri (2).
Otpornost materijala I 6. Posmik 60
 Δs Uslijed tangencijalnih
c c’ τ d d’ naprezanja došlo je do
smicanja.
Δs – apsolutno smicanje
τ
aτ
β β β – kut smicanja ili
relativno smicanje i
služi kao mjera
a τ b deformacije
a tgβ ≈ β = Δs / a

Po definiciji uzimamo da je: β = 2 · εxy

Kako Hooke-ov zakon za posmik glasi: β=τ/G (ε=σ/E)

Dobivamo da je relativna posmična deformacija: εxy = τ / 2 · G

Otpornost materijala I 6. Posmik G – modul posmika 61
6.1 – Veza između aps. posmika i sile posmika

Promatrati ćemo jedan kratki štap:

Δs = a · β
F Δs
A Kako je naprezanje:

a Dobivamo da je veličina
β apsolutnog posmika jednaka:
drugi oblik Hooke-
ovog zakona za
posmik

G·A – posmična krutost

Otpornost materijala I 6. Posmik 62
 6.2 – Potencijalna energija pri čistom posmiku
Nas zanima situacija u elastičnom području.
F
F A rad vanjskih sila

(u elastičnom području,
pot. energija je jednaka
radu vanjskih sila)
Potencijalna energija
Δs
0
Δs
Specifična pot. energija Vidimo da je pot. energija deformiranja uvijek
pozitivna, U>0, jer je kvadratna funkcija od F
ili Δs. To je površina ispod F-Δs dijagrama.

Otpornost materijala I 6. Posmik 63

 6.3 – Veza E-G-ν
E (modul elastičnosti), G (modul posmika) i ν (Poison-ov koeficijent)
su tri konstante kojima se opisuje mehaničko ponašanje nekog
homogenog i izotropnog materijala.
Pitanje: da li su one međusobno zavisne veličine?

Promatrati ćemo diferencijalni element opterećen samo posmičnim

naprezanjima, te ćemo na njemu odrediti relativnu deformaciju
dijagonale na dva načina: (1) iz deformacija uslijed posmika; (2) iz
deformacija u ravninskom stanju naprezanja.

Otpornost materijala I 6. Posmik 64

 Δs π/4-β/2
τ d
d1 Δd = Δs · cos(π/4-
d β/2)
σ2 Δd ≈ Δs · cosπ/4
σ1
a τ Δd
σ1 σ2
β β
π/4
b
π/4-β/2
za α=45º β/2
σ1=-σ2=τ

Otpornost materijala I 6. Posmik 65

 6.4 – Hooke-ov zakon za opće stanje naprezanja
Djelovanje normalnih i tangencijalnih deformacija je međusobno
nezavisno.

U prostoru (3-D):

Otpornost materijala I 6. Posmik 66

ili obrnuto:

Otpornost materijala I 6. Posmik 67

Prethodne jednadžbe možemo izraziti u matričnom obliku:

{σ} {ε}
[D]
vektor naprezanja matrica elastičnosti vektor deformacija

Ukratko: {σ} = [D] {ε} - Hooke-ov zakon u matričnom obliku

(Uoči sličnost s izrazom σ = E · ε , Hooke-ov zakon za 1-D)
Otpornost materijala I 6. Posmik 68
U ravnini (2-D):

Odnosno matrično:

Ukratko: {σ} = [D] {ε} - Hooke-ov zakon u matričnom obliku

(Uoči sličnost s izrazom σ = E · ε , Hooke-ov zakon za 1-D)
Otpornost materijala I 6. Posmik 69
 6.5 – Odrez
Odrez je poseban slučaj čistog posmika.

Promatrajmo jedan kratki štap.

Moment savijanja zanemarujemo.

F
τ
Duž crtkane linije se javljaju
τ posmična naprezanja, τ, a kad ona
F pređu kritičnu vrijednost, dolazi do
odreza štapa.

Otpornost materijala I 6. Posmik 70

 τ·dA
T

Ovo smo dobili uz pretpostavku da je

raspodjela tangencijalnih naprezanja po
F površini poprečnog presjeka od poprečne
sile jednolika.
Stvarna raspodjela je nejednolika.
Stvarni dijagram
Izraz za posmična τsr Računski dijagram
(tangencijalna) naprezanja
od poprečne sile:

Otpornost materijala I 6. Posmik 71

 Troznačnost jednadžbe naprezanja

1) Kontrola naprezanja

2) Dimenzioniranje (određivanje potrebne površine popr.pr.)

3) Nosivost (određivanje poprečne sile koju štap može preuzeti)

Otpornost materijala I 6. Posmik 72

 6.6 – Spojevi i spojna sredstva
Primjer 1: Spoj dvije motke sa svornjakom.
Odrezne ravnine
2·t1 > t
t1
F F
t
t1
d

F F

Otpornost materijala I 6. Posmik 73

Da ne dođe do odreza duž odreznih ravnina kontroliramo naprezanja
odnosno imamo uvjet:

Na tijelo svornjaka djeluje i bočni površinski pritisak. Prema tome,

moramo izvršiti i kontrolu tzv. obodnog pritiska ili gnječenja.

Stvarna raspodjela bočnog pritiska koja je nepoznata

Zamjenska, računska, raspodjela bočnog pritiska

Otpornost materijala I 6. Posmik 74
Primjer 2: Spoj (na preklop) dva lima sa zakovicama.

F
F t
t

Računska n
raspodjela F
nosivosti Stvarna raspodjela
n nosivosti zakovica
zakovica
Da bi se osigurala ova pretpostavka uvedena su tzv. konstruktivna
pravila o broju i rasporedu zakovica u nekom spoju.
Kontrola odreza: Ovo su
jednorezne
Kontrola obodnog pritiska: zakovice.

Otpornost materijala I 6. Posmik 75

Nedostatak jednoreznih zakovica je što sile F ne leže na istom
pravcu, pa ako su limovi debeli ili je sila F vrlo velika, na mjestu
spoja dolazi do zaokretanja odnosno krivljenja limova.
Primjer 3: Spoj (s vezicama) dva lima sa zakovicama.
2·t1 > t
t1
F F
t
t1

n n Ovo su sada
dvorezne zakovice.
Kontrola odreza:

Kontrola obodnog pritiska:

Otpornost materijala I 6. Posmik 76
Primjer 4: Zavareni spoj dva lima.
L=L’-10 mm tt
Var

F F

L’
a - jačina vara
Kontrola odreza: a = t · cos 45º
a
t a = 0,7 · t

Otpornost materijala I 6. Posmik 77

Primjer 5: Drveni spoj (spoj drvenog kosnika i drvene grede).

FH = F · cosα
F Kontrola odreza:
x
FH α
y y
FV Kontrola gnječenja:

(Napomena: u ovom
b slučaju je i odrez i
gnječenje u smjeru
pružanja vlakanaca)
Otpornost materijala I 6. Posmik 78
 Nastavak slijedi u idućem file-u.

Otpornost materijala I 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6. 79