SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U

OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 15.9.2015. FILIP SEKULIĆ

OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

SARŽAJ:
1. Sažetak 3
2. Uvod 4
3. Teoretska analiza problema 5
2.1. Teorija elastičnosti 6
2.2. Teorija plastičnosti 12
4. Riješeni primjeri 18
5. Zaključak 30
6. Literatura 31

Filip Sekulić 2
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

1. SAŽETAK
U ovom radu smo u uvodu prikazali razlike između proračuna po metodi
dopuštenih naprezanja i metodi graničnih stanja te naveli prednosti i nedostatke
svake metode.
U teoretskom dijelu smo naveli pretpostavke teorije elastičnosti, obradili
savijanje nosača prema teorji elastičnosti i odredili koje je kritično stanje prilikom
proračuna nosača prema metodi dopuštenih naprezanja.
Naveli smo pretpostavke teorije plastičnosti, obradili čisto savijanje ravnog
štapa, savijanje silama i kako dolazi do otkazivanja štapa prema metodi graničnih
stanja.
U rješenim primjerima smo proveli usporednu analizu sustava po metodi
dopuštenih naprezanja i metodi graničnih stanja i analizirali vezu između
statičkog sustava i maksimalnog opterećenja koje nosač može podnjeti.

Filip Sekulić 3
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

2. UVOD
Proračun čvrstoće konstrukcije metodom dopuštenih naprezanja, odnosno
prema teoriji elastičnosti, svodi se na određivanje čvrstoće materijala u opasnoj
točki konstrukcije. Najveće normalno, posmično ili ekvivalentno naprezanje se
uspoređuje sa dopuštenim naprezanjem, te ako je najveće računsko naprezanje
manje od dopuštenog smatra se da je postignut dovoljan koeficijent sigurnosti.
Koeficijent sigurnosti možemo izraziti kao:
𝜎𝐾
𝑘=
𝜎𝑑𝑜𝑝
Gdje je k koeficijent sigurnosti, 𝜎𝐾 kritično naprezanje kod kojeg materijal dolazi
do neželjenog stanja a 𝜎𝑑𝑜𝑝 je najveće dopušteno naprezanje koje materijal
može podnjeti prije nego li dođe u neželjeno stanje. Za elastoplastične materijale
𝜎𝐾 je naprezanje na granici tečenja 𝜎𝑇 , a za krhke materijale se uzima kao
čvrstoća materijala 𝜎𝑀 .
Proračun prema metodi dopuštenih naprezanja se zasniva na modelu idealnog
elastičnog tjela s linearnom vezom naprezanja-deformacija, za koju se
predpostavlja da vrijedi sve do razaranja materijala. Ovakav proračun neupitno
osigurava čvrstoću i sigurnost konstrukcije, no u mnogim slučajevima dovodi do
neracionalnog trošenja materijala.
Pri proračunu po metodi dopuštenih naprezanja smatra se da je opasno ili
granično stanje konstrukcije ono pri kojemu je najveće naprezanje u opanom
presjeku doseglo kritičnu vrijednost. Pri tome se ostatak konstrukcije ne uzima u
obzir.
Međutim, pri nejednolikoj raspodjeli naprezanja kod statički neodređenih
sustava, izrađenih od elastoplastičnih materijala, pojava naprezanja koje je
jednako naprezanju na granici tečenja, u kritičnom presjeku, nije opasna za
čitavu konstrukciju.
Praksa je pokazala da konstrukcija može zadovoljiti uvjete upotrebe pri pojavi
lokalnih plastičnih deformacija, te da je za prijelaz u granično stanje potrebnan
daljnji porast opterećenja. Iz toga možemo zaključiti da konstrukcija ima veći
koeficijent sigurnosti nego onaj dobiven iz usporedbe kritičnog i dopuštenog
naprezanja.

Filip Sekulić 4
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Pri proračunu konstrukcije treba polaziti od graničnog stanja čitave konstrukcije,

a ne samo graničnog stanja u jednoj točci konstrukcije. Dopušteno opterećenje
konstrukcije treba odrediti kao dio graničnog opterećenja. Takva metoda naziva
se metoda proračuna prema graničnim stanjima, odnosno prema teoriji
plastičnosti. Metoda proračuna prema graničnim stanjima konstrukcije zasniva
se na analizi procesa prelaska konstrukcije u granično stanje, odnosno stanje u
kojemu je konstrukcija izgubila sposobnost preuzimanja vanjskih opterećenja i
više nije nosiva.

Filip Sekulić 5
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

3. TEORETSKA ANALIZA
PROBLEMA

Filip Sekulić 6
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

3.1. TEORIJA ELASTIČNOSTI

Kako bi krenuli u rješavanja problema vezanih za proračun prema teoriji
elastičnosti moramo uvesti neke pretpostavke. Materijal koji koristimo mora biti:
Homogen, izotropan, kontinuiran, te moraju vrijediti Bernoullijeva hipoteza
ravnih presjekai teorija malih deformacija. Mora postojati jednoznačna ovisnost
između naprezanja i deformacije, odnosno vrijedi Hookov zakon.
Promatramo ravni štap izložen djelovanju opterećenja koji leži u ravnini
paralelnoj sa ravninom papira. U poprečnom presjeku štapa javljaju se unutarnje
sile My i Tz koje djeluju okomito na ravninu poprečnog presjeka.

My i Tz odredit ćemo iz uvijeta ravnoteže:

∑ 𝐹𝑧 = 0
𝐹𝐴 − 𝑞𝑥 − 𝑇𝑧 = 0
𝑇𝑧 = 𝐹𝐴 − 𝑞𝑥

∑ 𝑀0 = 0
𝑥2
𝐹𝐴 𝑥 − 𝑞 − 𝑀𝑦 = 0
2
𝑥2
𝑀𝑦 = 𝐹𝐴 𝑥 − 𝑞
2

Filip Sekulić 7
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Na prikazanom primjeru štapa u poprečnom presjeku djeluje moment savijanja i

poprečna sila, te se takavo savijanje naziva savijanje silama.
Ako u poprečnom presjeku djeluje samo moment savijanja, takvo se stanje
naziva čisto savijanje.
Promotrimo čisto savijanje ravnog štapa konstantnog poprečnog presjeka.

Presječemo štap kroz presjek 1-1 i promotrimo uvjete ravnoteže na ljevom kraju
štapa.
0
∫𝐴 𝜎𝑥 𝑑𝐴 = 0
0
∫𝐴 𝜎𝑥 𝑧 𝑑𝐴 = 𝑀
0
∫𝐴 𝜎𝑧 𝑦 𝑑𝐴 = 0
Na element izložen čistom savijanju vrjedi Bernullieva hipoteza ravnih presjeka:

Relativno produljenje vlakana u donjoj zoni poprečnog presjeka možemo zapisati

kao:
𝑧
𝜀𝑥𝑥 =
𝜌

Filip Sekulić 8
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

gdje je z udaljenost od neutralne osi poprečnog presjeka. Iz toga možemo

zaključiti da se deformacije mjenjaju linearno po visini poprečnog presjeka.Vezu
između naprezanja i deformacije možemo zapisati pomoću Hookovog zakona:
𝜎𝑥 = 𝜀𝑥𝑥 𝐸
Kada uvrstimo vrjednost defromacije u jednađbu dobijemo:
𝐸
𝜎𝑥 = 𝑧
𝜌
Iz ovoga sljedi da su normalna naprezanja pri čistom savijanju konstantna po
širini presjeka, a po visini poprečnog presjeka se mjenjaju razmjerno udaljenosti
z od neutralne osi, odnosno po linearnom zakonu.
Kada izraz uvrstimo u uvjete ravnoteže dobijemo:
1 𝑀
=
𝜌 𝐸𝐼𝑦
gdje je M moment savijanja na kraju štapa, E modul elastičnosti štapa, Iy moment
1
tromosti štapa a zakrivljenost neutralnog sloja nosača. Ovaj izraz možemo
𝜌
1
tumačiti kao Hookov zakon pri savijanju jer izražava vezu između deformacije ( )
𝜌
i momenta savijanja u presjeku štapa. Produkt EIy naziva se krutost presjeka pri
savijanju.
Iz prethodnog izraza sljedi da se pri čistom savijanju homogenog štapa,
konstantnog presjeka, os štapa savija po kružnom luku polumjera:
𝐸𝐼𝑦
𝜌=
𝑀
Kada to uvrstimo u jednađbu za naprezanje dobijemo:
𝑀
𝜎𝑥 = 𝑧
𝐼𝑦
Pomoću ovog izraza možemo odrediti normalno naprezanje u svakoj točci
poprečnog presjeka ako smo prije toga odredili moment savijanja u tom
presjeku. Za poprečne presjeke sa horizontalnom osi simetrije vrjedi:
ℎ
𝑧=
2
te je:
Filip Sekulić 9
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

𝑀ℎ
𝜎𝑥 =
𝐼𝑦 2
Ako u izraz uvrstimo aksijalni moment otpora poprečnog presjeka:
𝐼𝑦
= 𝑊𝑦
ℎ
2
dobiemo:
𝑀
𝜎𝑥 =
𝑊𝑦
Ova formula vrjedi samo za presjeke sa horizontalnom osi simetrije jer su
apsolutna naprezanja na gornjem i donjem rubu presjeka jednaka.
𝑀
|𝜎𝑚𝑎𝑥 | = |𝜎𝑚𝑖𝑛 | =
𝑊𝑦
Kod horizontalno nesimetričnih presjeka udaljenost neutralne osi od ruba
presjeka nije jednaka te je 𝑧𝑚𝑎𝑥 = ℎ1 , 𝑧𝑚𝑖𝑛 = ℎ2 te vrjede izrazi:
𝑀 𝑀
𝜎𝑚𝑎𝑥 = ℎ1 , 𝜎𝑚𝑖𝑛 = ℎ2
𝐼𝑦 𝐼𝑦

Pri dimenzioniranju elemenata konstrukcije mora biti ispunjen uvjet da je

maksimalno naprezanje, koje se može pojaviti u konstrukciji pod zadanim
opterećenjem, manje od neke unaprjed zadane vrijednosti naprezanja za koju
smo sigurni da konstrukcija neće doći u neželjeno stanje.
Kritično naprezanje 𝜎𝐾 kod kojeg konstrukcija dolazi u neželjeno stanje ovisi o
karakteru i režimu opterećenja i određuje se eksperimentalno na seriji uzoraka.

Filip Sekulić 10
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Pri statičkom opterećenju iz dijagrama naprezanja-deformacije možemo dobiti

kritično naprezanje 𝜎𝐾 koje je kod duktilnih materijala naprezanje na granici
tečenja 𝜎𝑇 .
Naprezanje kod kojeg smo sigurni da materijal nemože doći u neželjeno stanje,
odnosno neće doći do loma ili pojave trajnih deformacija, naziva se dopuštenim
naprezanjem 𝜎𝑑𝑜𝑝 i definirano je izrazom:
𝜎𝐾
𝜎𝑑𝑜𝑝 =
𝑘
Za elastoplastične materijale taj izraz glasi:
𝜎𝑇
𝜎𝑑𝑜𝑝 =
𝑘
U izrazima k označava koeficijent sigurnosti. On je uvjek veći od 1, te se kreće i
granicama od 1 do 2.5, no može biti i veći. Uvjet čvrstoće definiran je izrazom:

𝜎𝐾
𝜎𝑚𝑎𝑥 ≤
𝑘
odnosno:
𝜎𝑚𝑎𝑥 ≤ 𝜎𝑑𝑜𝑝
gdje je 𝜎𝑚𝑎𝑥 najveće naprezanje koje se može pojaviti u konstrukciji tokom
uporabe. Odabir koeficijenta sigurnosti k odnosno dopuštenog naprezanja 𝜎𝑑𝑜𝑝
vrlo je važno. Ako se odabere premali koeficijent sigurnosti može doći do
otkazivanja konstrukcije, a ako se odabee preveliki koeficijent sigurnosti dolazi
do neracionalne i neekonomične upotrebe materijala.
Pod kritičnim naprezanjem, kod kojeg konstrukcija može otkazati,
podrazumjevamo največe naprezanje u kritičnom presjeku konstrukcije. Drugi
presjeci, i naprezanja u njima nas nezanimaju.

Filip Sekulić 11
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

3.2. TEORIJA PLASTIČNOSTI

Plastična svojstva materijala pri jednoosnom rastezanju i pritisku određena su
dijagramom naprezanja-deformacije:

Deformacija 𝜀𝑇 označava deformaciju na granici tečenja, a deformacija 𝜀𝑇∗

označava deformaciju na početku očvršćivanja materijala. Uz pretpostavku da je
to područije dovoljno veliko, u poprečnom presjeku s nelinearnom raspodjelom
naprezanja, pri daljnem porastu opterećenja naprezanje će u svim točkama
poprečnog presjeka doseći granicu tečenja prije nego li u točci presjeka s
najvećim plastičnom deformacijom nastupi očvršćivanje materijala. Odnosno
potpuna plastifikacija presjeka nastupit će prije deformacije dosegnu 𝜀𝑇∗ . Iz tog
razloga dijagram naprezanja-deformacije iznad granice tečenja 𝜎𝑇 možemo
dovoljno dobro aproksimirati pravcem 𝜎 = 𝜎𝑇 :

Filip Sekulić 12
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Ovakav dijagram se naziva Prandtlov dijagram za idealni elastoplastićni materijal.

Materijal se ponaša kao linearno elastičan dok ne dosegne granicu tečenja 𝜎𝑇 .
Kada se dosegne granica tečenja deformacije i dalje rastu po naprezanju 𝜎 = 𝜎𝑇 .
Kada se materijal rasterećuje odnos naprezanja-deformacije isti je kao i za
linearno elastični materijal.
Razmotrimo slučaj čistog savijanja štapa sa konstantnim poprečnim presjekom.
Pretpostavimo da moment savijanja djeluje u osi simetrije te da je materijal
homogen, izotropan i idealno elastoplastičan.

U elastičnom stadiju naprezanja u poprečnom presjeku mjenjaju se linearno:

𝑀
𝜎𝑥 = 𝑧
𝐼𝑦
gdje je Iy moment tromosti poprečnog presjeka s obzirom na neutralnu os y.
Najveće naprezanje pojavljuje se na najvećoj udaljenosti od neutralne osi,
odnosno na rubonim vlaknima.
𝑀 𝑀
𝜎𝑥,𝑚𝑎𝑥 = 𝑧𝑚𝑎𝑥 =
𝐼𝑦 𝑊𝑦
Gdje je Wy aksijalni moment otpora poprečnog presjeka u elastičnom stadiju
savijanja grede. Plastične deformacije se pojavljuju kada najveće naprezanje
𝜎𝑥,𝑚𝑎𝑥 dosegne grnicu tečenja 𝜎𝑇 . Pri tome je granični moment u elastičnom
stanju iznosi:
𝑀𝑇 = 𝜎𝑇 𝑊𝑦

Filip Sekulić 13
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Pri daljnjem povećanju momenta savijanja M preko 𝑀𝑇 plastična se zona širi

prema neutralnoj osi. U poprečnom presjeku postoji elastična jezgra visine hc, i
plastična zona. Porastom momenta savijanja plastična zona se širi prema
neutralnoj osi, a elastična zona se snamjuje. Pri potpunom iscrpljenu nosivost
poprečnog presjeka elastična zona isčezne, te je poprečni presjek potpuno
plastificiran. To je granično stanje pri kojemo deformacije nosača rastu bez
povečanja naprezanja. Najveći moment koji presjek može preuzeti naziva se
granični moment ili moment plastičnosti Mpl. Dijagram normalnih naprezanja
više nije linearan nego je sada blok dijagram. U tom poprečnom presjeku dolazi
do formiranja plastičnog zgloba, koji prenosi konstantni moment jednak
graničnom momentu savijanja Mpl.
Kod presjeka sa dvije osi simetrije neutralna os prolazi težištem poprečnog
presjeka te vrijedi da je moment plastičnosti:
𝑀𝑝𝑙 = 𝜎𝑇 𝑆𝑝𝑙
Gdje je:
0
𝑆𝑝𝑙 = ∫ 𝑧 𝑑𝐴 = 2𝑆𝑚𝑎𝑥
𝐴
2

𝑆𝑚𝑎𝑥 je statički moment površine polovice poprečnog presjeka s obzirom na

neutralnu os. Ako taj izraz uvrstimo u izraz za moment plastičnosti dobijemo:
𝑀𝑝𝑙 = 𝜎𝑇 𝑆𝑝𝑙 = 𝜎𝑇 2𝑆𝑚𝑎𝑥 = 𝜎𝑇 𝑊𝑝𝑙
Plastični moment otpora presjeka pri savijanju jednak je dvostrukom statičkom
momentu polovice presjeka s obzirom na neutralnu os:
𝑊𝑝𝑙 = 2𝑆𝑚𝑎𝑥

Filip Sekulić 14
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Promotrimo poprečni presjek sa samo jednom osi simetrije:

Za potpuno plastificirani presjek iz uvjeta ravnoteže ∑ 𝐹𝑥 = 0 dobijemo:

0 0 0
∫ 𝜎𝑇 𝑑𝐴 = ∫ 𝜎𝑇 𝑑𝐴 + ∫ −𝜎𝑇 𝑑𝐴 = 0
𝐴 𝐴𝑣𝑙 𝐴𝑡𝑙

Gdje je Avl površina vlačne zone, a Atl površina tlačne zone, iz čega slijedi:
𝐴
𝐴𝑣𝑙 − 𝐴𝑡𝑙 = 0; 𝐴𝑣𝑙 = 𝐴𝑡𝑙 =
2
To znači da u graničnom stanju neutralna os dijeli presjek u dva jednaka dijela,
te je:
𝑀𝑝𝑙 = 𝜎𝑇 (𝑆𝑣𝑙 + 𝑆𝑡𝑙 )
Plastični moment otpora presjeka je:
𝑊𝑝𝑙 = 𝑆𝑣𝑙 + 𝑆𝑡𝑙
Dopušteni moment savijanja dobit ćemo ako granični moment 𝑀𝑝𝑙 podjelimo sa
koeficijentom sigurnosti k:
𝑀𝑝𝑙 𝜎𝑇 𝑊𝑝𝑙
𝑀𝑝𝑙,𝑑𝑜𝑝 = =
𝑘 𝑘

Filip Sekulić 15
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Promotrimo savijanje štapa opterećenog poprečnom silom F:

U presjecima gdje je moment savijanja manji od momenta savijanja na granici

tečenja (1-1) vrijedi linearna raspodjela naprezanja i mjerodavni su sljedeći izrazi:
𝑀
𝜎𝑥 = 𝑧
𝐼𝑦
𝑇 𝑆𝑧
𝜏𝑧 =
𝑏 𝐼𝑦
U presjecima gdje je moment savijanja veći od momenta na granici tečenja dolazi
do plastifikacije djela poprečnog presjeka. Iz uvjeta ravnoteže slijedi da je
posmično naprezanje u plastičnoj zoni jednako nuli.¸To znači da poprečna sila
uzrokuje posmično naprezanje samo u elastičnoj jezgri presjeka (2-2).
Povećanjem plastične zone, odnosno smanjenjem elastične zone, dolazi do
naglog porasta posmičnog opterećenja. Granično stanje presjeka nastupit će
prije plasifikacije, odnosno kada posmično naprezanje 𝜏𝑚𝑎𝑥 dosegne vrjednost
𝜏𝑇 :
3 𝑇
𝜏𝑚𝑎𝑥 =
2 𝑏 ℎ𝑒
Prema Hubez Mises Hencky hipotezi granično stanje će nastupiti pri:
𝜎𝑇
𝜏𝑚𝑎𝑥 =
√3

Filip Sekulić 16
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

Prilikom potpune plastifikacije poprečnog presjeka dolazi do aktiviranja

plastičnog zgloba. Ukoliko je sustav statički određen, pojavim plastičnog zgloba,
on se retvara u kinematski lanac i smatra se da više nemože preuzeti
opterećenje. Statički neodređeni sustavi ne gube sposobnost preuzimanja
opterećenja pojavom plastičnog zgloba, već im se stupanj statičke
neodređenosti smanji za jedan. Općenito ako je neki sustav n-puta statički
neodređen, onda se pojavom n plastičnih zglobova pretvara u statički određen
sustav, koji je stabilan i dalje može preuzeti opterećenja.
Zbog toga kod statički neodređenih sustava nije praktično određivati unutarnje
sile kao kod statički određenih sustava, nego koristimo statički i kinematski
teorem.
Statički teorem ili teorem sigurnosti kaže da opterećenje koje odgovara statički
mogućem stanju manje od graničnog opterečenja. Statičkim teoremom se
probližavamo graničnom opterečenju s donje strane.
Promatramo li različita statička stanja, možemo odrediti opterećenje koje je
manje od graničnog. Najveće od njih bit će najbliže graničnom opterećenje s
donje strane.
Kinematički teorem ili teorem nesigurnosti kaže da je opterećenje koje odgovara
kinematički mogućem stanju veće od graničnog opterećenja. Kinematičkim
teoremom približavamo se graničnom opterečenju s gorne strane.
Promatrammo li različita kinematka stanja, možemo odrediti opterećenje koje je
veće od graničnog. Najmanje od njih bit će najbliže graničnom opterećenju s
gornje strane.

Filip Sekulić 17
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

4. RIJEŠENI PRIMJERI

Filip Sekulić 18
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

4.1. PRIMJER 1)
Za zadani statički sustav potrebno je odrediti maksimalno dopušteno
opterećenje Fdop po teoriji plastičnosti i teoriji elastičnosti, ako je sustav
konstantno poprečnog presjeka.

STATIČKI SUSTAV I KARAKTERISTIKE PRESJEKA:

𝑏ℎ3 15𝑥203 𝑏ℎ2 15𝑥202

𝐼𝑦 = = = 10000𝑐𝑚4 𝑊𝑦 = = = 1000𝑐𝑚3
12 12 6 6

𝑆𝑚𝑎𝑥 = 10𝑥15𝑥5 = 750𝑐𝑚3 𝑊𝑝𝑙 = 2𝑥𝑆𝑚𝑎𝑥 = 2𝑥750 = 1500𝑐𝑚3

𝜎𝑇 = 25 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 K = 1,5

TEORIJA ELASTIČNOSTI:

𝑀𝑚𝑎𝑥 = 𝑀𝐵 = 𝐹𝑥𝑙 = 300𝑥𝐹

𝜎𝑇 25
𝜎𝑑𝑜𝑝 = = = 16,67𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐾 1,5
𝑀𝑚𝑎𝑥 300𝑥𝐹
𝜎𝑚𝑎𝑥 = = = 0,3𝑥𝐹
𝑊𝑦 1000

Filip Sekulić 19
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

𝜎𝑚𝑎𝑥 ≤ 𝜎𝑑𝑜𝑝
0,3𝑥𝐹 ≤ 16,67
𝑒𝑙
𝐹𝑑𝑜𝑝 ≤ 55,57 𝑘𝑁

TEORIJA PLASTIČNOSTI:

𝑀𝑝𝑙 = 𝜎𝑇 𝑥 𝑊𝑝𝑙 = 25 x 1500 = 37500kNcm

∑ 𝑀𝐴
𝐹𝑝𝑙 𝑥 𝑙 = 𝑀𝑝𝑙
𝐹𝑝𝑙 𝑥 300 = 37500
𝐹𝑝𝑙 = 125 𝑘𝑁
𝐹𝑝𝑙 125
𝐹𝑝𝑙,𝑑𝑜𝑝 = = = 83,33 𝑘𝑁
𝑘 1,5
Kod ovog primjera primjenom teorije plastičnosti dobili smo 49% veće
maksimalno opterećenje u odnosu na teoriju elastičnosti.

Filip Sekulić 20
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

4.2. PRIMJER 2)
Za zadani statički sustav potrebno je odrediti maksimalno dopušteno
opterećenje qdop po teoriji plastičnosti i teoriji elastičnosti, ako je sustav
konstantno poprečnog presjeka.

STATIČKI SUSTAV I KARAKTERISTIKE PRESJEKA:

10𝑥23 2𝑥63
𝐼𝑦 = ( + (10𝑥2𝑥42 )) 𝑥2 + = 659,33 𝑐𝑚4
12 12

𝑊𝑦 = 139,07 𝑐𝑚3 𝑆𝑚𝑎𝑥 = 10𝑥2𝑥4 + 2𝑥3𝑥1,5 = 89𝑐𝑚3

𝑊𝑝𝑙 = 2𝑥𝑆𝑚𝑎𝑥 = 2𝑥89 = 178𝑐𝑚3
𝜎𝑇 = 25 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 K = 1,5

TEORIJA ELASTIČNOSTI:

𝑞𝑙 2
𝑀𝑚𝑎𝑥 = 𝑀𝐵 =
8
𝜎𝑇 25
𝜎𝑑𝑜𝑝 = = = 16,67𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐾 1,5

𝑞𝑙2
𝑀𝑚𝑎𝑥 8 𝑞𝑙 2
𝜎𝑚𝑎𝑥 = = = = 143,81𝑞
𝑊𝑦 139,07 1112,56

Filip Sekulić 21
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

𝜎𝑚𝑎𝑥 ≤ 𝜎𝑑𝑜𝑝
143,81𝑞 ≤ 16,67
𝑒𝑙
𝑞𝑑𝑜𝑝 ≤ 0,12 𝑘𝑁/𝑐𝑚 = 12 𝑘𝑁/𝑚

TEORIJA PLASTIČNOSTI:

𝑀𝑝𝑙 = 𝑀𝐵 = 𝑀𝑥 = 25 𝑥 178 = 4450 𝑘𝑁𝑐𝑚

(1) ∑ 𝑀𝑥 (2) ∑ 𝑀𝐵
𝑞𝑥 2 𝑞𝑙 2
𝑅𝐴 𝑥 𝑋 − = 𝑀𝑝𝑙 𝑅𝐴 𝑥 𝑙 − = −𝑀𝑝𝑙
2 2

∑ 𝑇𝑥
𝑅𝐴 − 𝑞 𝑥 𝑋 = 0
𝑅𝐴
𝑋=
𝑞
𝑅 2
𝑅𝐴 𝑞( 𝐴 )
𝑞
(1) 𝑅𝐴 𝑥 − = 𝑀𝑝𝑙
𝑞 2

𝑅𝐴2
𝑀𝑝𝑙 =
2𝑞

Filip Sekulić 22
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

(1)+(2)
𝑅𝐴2 𝑞𝑙 2
+ 𝑅𝐴 𝑥 𝑙 − =0
2𝑞 2
𝑅𝐴2 + 2𝑞𝑙𝑅𝐴 − 𝑞 2 𝑙 2 = 0
𝑅𝐴 = 𝑞𝑙(√2 − 1)
(2)
3
𝑀𝑝𝑙 = 𝑞𝑙 2 ( − √2)
2
𝑀𝑝𝑙
𝑞𝑝𝑙 = 3
𝑙 2 (2−√2)

4450
𝑞𝑝𝑙 =
13725,83

𝑞𝑝𝑙 = 0,32 kN/cm = 32 kN/m

𝑝𝑙 𝑞𝑝𝑙 32
𝑞𝑑𝑜𝑝 = = = 21,33 𝑘𝑁/𝑚
𝑘 1,5
Kod ovog sustava primjenom teorije plastičnosti dobivamo 77 posto veće
maksimalno opterećenje nego primjenom teorije elastičnosti.

Filip Sekulić 23
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

4.3. PRIMJER 3)
STATIČKI SUSTAV I KARAKTERISTIKE PRESJEKA

10𝑥23 2𝑥63
𝐼𝑦 = ( + (10𝑥2𝑥42 )) 𝑥2 + = 659,33 𝑐𝑚4
12 12

𝑊𝑦 = 139,07 𝑐𝑚3 𝑆𝑚𝑎𝑥 = 10𝑥2𝑥4 + 2𝑥3𝑥1,5 = 89𝑐𝑚3

𝑊𝑝𝑙 = 2𝑥𝑆𝑚𝑎𝑥 = 2𝑥89 = 178𝑐𝑚3
𝜎𝑇 = 25 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 K = 1,5

TEORIJA ELASTIČNOSTI:

Filip Sekulić 24
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

𝐹𝑙 2𝑙 𝐹𝑙 2
∅1 = 𝑥 =
3 3 3

TROMOMENTNA JEDNADŽBA ZA SUSTAV:

𝑎0 𝑏
𝑀0 𝑙0 + 2𝑀1 (𝑙0 + 𝑙1 ) + 𝑀2 𝑙 = −6 (∅0 + ∅1 1)
𝑙0 𝑙1

𝑙
𝐹𝑙 2 2
𝑥 = 2𝑀𝑙
3 𝑙
𝐹𝑙
𝑀=
12

∑𝑁
𝑅𝐴𝐻 = 𝑅𝐷𝐻 = 0
𝐹𝑥𝑙
𝑀𝐷 = = 37,5𝑥𝐹
12

∑ 𝑀𝐷
𝑅𝐴 𝑥 450 − 𝐹 𝑥 300 − 𝐹 𝑥 150 + 𝑀𝐷 = 0
412,5
𝑅𝐴 = 𝑥 𝐹 = 0,92 𝑥 𝐹
450

∑ 𝑀𝐵
𝑀𝐵 = 0,92 𝑥 𝐹 𝑥 150 = 138 𝑥 𝐹
∑ 𝑀𝐶
𝑀𝐶 = 0,92 𝑥 𝐹 𝑥 300 − 150 𝑥 𝐹 = 126 𝑥 𝐹

𝑀𝑚𝑎𝑥 = 𝑀𝐵 = 138 𝑥 𝐹
𝜎𝑇 25
𝜎𝑑𝑜𝑝 = = = 16,67𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐾 1,5
𝑀𝑚𝑎𝑥 138𝑥𝐹
𝜎𝑚𝑎𝑥 = = = 0,99𝑥𝐹
𝑊𝑦 139,07

𝜎𝑚𝑎𝑥 ≤ 𝜎𝑑𝑜𝑝
0,99𝑥𝐹 ≤ 16,67
𝑒𝑙
𝐹𝑑𝑜𝑝 ≤ 16,84 𝑘𝑁

Filip Sekulić 25
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

TEORIJA PLASTIČNOSTI:
STATIČKI TEOREM:
1)

𝑀𝑝𝑙 = 𝑀𝐵 = 𝑀𝑥 = 25 𝑥 178 = 4450 𝑘𝑁𝑐𝑚

∑ 𝑀𝐵
𝑅𝐴 𝑥150 = 𝑀𝑝𝑙
𝑅𝐴 = 29,67 𝑘𝑁
∑ 𝑀𝐷
𝑅𝐴 𝑥450 − 𝐹𝑥300 − 𝐹𝑥150 = −𝑀𝑝𝑙
𝐹 = 39,55 𝑘𝑁
2)

∑ 𝑀𝐶
𝑅𝐴 𝑥300 − 𝐹𝑥150 = 𝑀𝑝𝑙
𝑅𝐴 = 14,83 + 0,5𝑥𝐹

Filip Sekulić 26
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

∑ 𝑀𝐷
𝑅𝐴 𝑥450 − 𝐹𝑥300 − 𝐹𝑥150 = −𝑀𝑝𝑙
14,83𝑥450 + 0,5𝑥𝐹𝑥450 − 𝐹𝑥300 − 𝐹𝑥150 = −𝑀𝑝𝑙
𝐹 = 49,44 𝑘𝑁
𝑅𝐴 = 39,55 𝑘𝑁

∑ 𝑀𝐵
𝑅𝐴 𝑥150 = 𝑀𝑝𝑙
𝑅𝐴 = 29,67 𝑘𝑁
∑ 𝑀𝐶
𝑅𝐴 𝑥300 − 𝐹𝑥150 = 𝑀𝑝𝑙
𝐹 = 29,67 𝑘𝑁 -> MJEODAVNO OPTEREĆENJE
𝑝𝑙 𝐹𝑝𝑙 29,67
𝐹𝑑𝑜𝑝 = = = 19,78 𝑘𝑁/𝑚
𝑘 1,5

Kod ovog sustava primjenom teorije plastičnosti dobivamo 17 posto veće

opterećenje nego primjenom teorije elastičnosti. Ovaj sustav je specifičan jer do
otkazivanja dolazi zbog pojave 3 globa između 2 ležaja, odnosno sustav
nezadovoljava geometriske uvjete stabilnosti. Najveći momenti savijanja javljaju
se u točkama B i C te su vrlo bliski u vrjednosti. Zog toga je dopušteno
opterećenje po teoriji plastičnosti neznatno veće nego po teoriji elastičnosti

Filip Sekulić 27
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

4.4. TRIPUT STATIČKI NEODREĐEN SUSTAV

Za zadani statički sustav potrebno je odrediti maksimalno dopušteno
opterećenje qdop po teoriji plastičnosti i teoriji elastičnosti, ako je sustav
konstantno poprečnog presjeka.

STATIČKI SUSTAV I KARAKTERISTIKE PRESJEKA

𝑏ℎ3 20𝑥203 𝑏ℎ2 20𝑥202

𝐼𝑦 = = = 13333,33𝑐𝑚4 𝑊𝑦 = = = 1333,33𝑐𝑚3
12 12 6 6

𝑆𝑚𝑎𝑥 = 10𝑥20𝑥5 = 1000𝑐𝑚3 𝑊𝑝𝑙 = 2𝑥𝑆𝑚𝑎𝑥 = 2𝑥1000 = 2000𝑐𝑚3

𝜎𝑇 = 25 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 K = 1,5

TEORIJA ELASTIČNOSTI:

𝑞𝑥𝑙 2
𝑀𝑚𝑎𝑥 = 𝑀𝐴 = 𝑀𝐶 = = 16875𝑥𝑞
12
𝜎𝑇 25
𝜎𝑑𝑜𝑝 = = = 16,67𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐾 1,5
𝑀𝑚𝑎𝑥 16875𝑥𝑞
𝜎𝑚𝑎𝑥 = = = 12,66𝑥𝑞
𝑊𝑦 1333,33

Filip Sekulić 28
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

𝜎𝑚𝑎𝑥 ≤ 𝜎𝑑𝑜𝑝
12,66𝑥𝑞 ≤ 16,67
𝑒𝑙
𝑞𝑑𝑜𝑝 ≤ 1,31𝑘𝑁/𝑐𝑚 = 131𝑘𝑁/𝑚

TEORIJA PLASTIČNOSTI:
KINEMATSKA METODA:

𝑀𝑝𝑙 = 25 𝑥 2000 = 50000 𝑘𝑁𝑐𝑚

f1 = f2
qpl x 225 x 112,5f1 – 2xMpl x f1 + qpl x 225 x 112,5f2 – 2xMpl x f2
qpl x 50625f1 = 4Mpl x f1
qpl x 50625 = 200000
qpl = 3,95 kN/cm = 395 kN/m
𝑝𝑙 𝑞𝑝𝑙 395
𝑞𝑑𝑜𝑝 = = = 262 𝑘𝑁/𝑚
𝑘 1,5

Kod ovog sustava primjenom teorije plastičnost dobivamo 100 posto veće
opterećenje nego primjenom teorije elastičnosti.

Filip Sekulić 29
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

5. ZAKLJUČAK
Kod proračuna sustava prema teorji elastičnosti smatramo da smo dosegnuli
granično stanje elementa kada maksimalno normalno naprezanje u kritičnom
presjeku dosegne naprezanje na granici tečenja.
Kada iste sustave proračunavamo prema teoriji plastičnosti, sagledavamo čitavu
konstrukciju i smatramo da smo dosegnuli granično stanje kada se u u
konstrukciji aktivira dovoljan broj plastičnih zglobova da sustav potane
kinematski nestabilan.
Kod statički neodređenih sustava neće doći do gubitka stabilnosti aktiviranjem
samo jednog plastičnog zgloba. Ako je sustav n-puta statički neodređen,
aktiviranjem plastičnog zgloba mu se stupanj neodređenosti smanjuje za jedan,
no on još uvijek može preuzimati opterećenje.
Možemo reći da se za neki n-puta statički neodređen sustav mora aktivirati n
plastičnih zglobova prije nego li izgubo sposobnost preuzimanja opterećenja, te
zaključujemo da vrjednost opterećenja koje sustav može podnjet ovisi o stupnju
statičke određenosti nosača.
Međutim do otkazivanja nosača može doći i ako nosač nezodovoljva geometriske
uvjete stabilnosti, odnosno ako se pojave 3 zgloba između 2 ležaja. Sustav se tada
smatra kinematski labilnim.
Kod primjera statički određenog nosača prema teoriji plastičnosti dobili smo 49
posto veće opterećenje nego prema teoriji elastičnosti. Kod jedanput statički
određenog nosača dobili smo 77 posto veće dopušteno opterećenje po teoriji
plastičnosti u odnosu na teoriji elastičnosti, a kod triputa statički neodređenog
sustava 100 posto veće naprezanje primjenom teorije plastičnosti u odnosu na
teoriju elastičnosti.

Filip Sekulić 30
OTPORNOST MATERIJALA II
Teorija plastičnosti – opterećenje savijanjem

6. LITERATURA
1) Šimić, V. OTPORNOST MATERIJALA 1, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002
2) Šimić, V. OTPORNOST MATERIJALA 2, 1. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1995
3) www.gfos.unios.hr/portal/index.php/nastava/studiji/sveucilisni-
preddiplomski-studij/otpornost-materijala-ii.html , Srijeda 2.9.2015.g.

Filip Sekulić 31