Kolegij: Konstruiranje alata

Proračun alata za probijanje i prosijecanje

Programski zadatak
Profesor: Himzo Đukić Student: Petar Šiljeg

Travanj 2017. Mostar

 1. Raspored reznih elemenata
Rasporedom reznih elemenata kod prosijecanja i probijanja u potpunosti se definira konstrukcija alata.
Radi rasporeda reznih elemenata potrebno je razdvojiti operaciju probijanja od operacije prosijecanja.
Usvojeni raspored reznih elemenata utječe na[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

- Stupanj iskorištenja materijala

- Gabarite alata
- Složenost konstrukcije alata
- Izbor tipa prese

Slika 1. Raspored reznih elemenata zadanog radnog predmeta

U prvom koraku probija se pet otvora (četiri manja i jedan veliki središnji), a u drugom koraku
prosijeca se vanjska kontura dimenzija 50 x 50 mm.

1.1 Dimenzije ruba i mosta

Širina trake mora biti veća od dimenzija radnog predmeta za veličinu rubab. Rastojanje između dva
susjedna radna predmeta označava se kao most b 1. Širina ruba i mosta ovise o debljini limas i širini
trake.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
 Slika 2. Jednoredni raspored reznih elemenata[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Iz [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablice 3.4 (dimenzije ruba i mosta za pravokutne prosjekače za
najveće dimenzije 50 … 100 mm) za dimenzije predmeta 50 x 50 mm i debljinu lima s=1,5mm usvajam:

b 1=2,4 mm

b=1,9 mm

b 1( mm) – širina mosta

b (mm) – širina ruba

Pri probijanju i prosijecanju radnih predmeta složenog oblika, tablične vrijednosti širine mosta i širine
ruba potrebno je povećati 25 % do 35 %.

2,4
b 1=2,4+ ∙ 35(% )=2,4+ 0,84
100

b 1=3,24 mm

1,9
b=1,9+ ∙35 (%)=1,9+ 0,665
100

b=2,565 mm

Uloga širine ruba i širine mosta je osiguravanje potrebne krutosti trake pri pomjeranju kroz alat i
kompenzaciju eventualnih grešaka pomjeranja u cilju dobivanja potpuno ispravnih radnih predmeta.
[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
 1.2 Granični nož
Upotrebom graničnog noža vrši se najpreciznije pomjeranje trake, na taj način, što granični nož

c
odsijeca sa bočne strane usku traku, širine i dužinex. Pomicanje trake naprijed, moguće je samo za
2
veličinu izrezane dužinex. Širina graničnog noža bira se u granicama c=6 …14 mm, u ovisnosti od
dužine koraka. [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Usvajam: c=10 mm

x (mm) – dužina graničnog noža

x= A1 +b 1

x=50+3,24

x=53,24 mm

1.3 Ulazna i izlazna širina trake

Ulazna širina trake:

(Predmet je dimenzija 50 x 50 mm)

c
Bul =L+2 ∙b+
2

10
Bul =50+2 ∙2,565+
2

Bul =60,13 mm

Izlazna širina trake:

c
Bizl =L+ 2∙ b=B ul −
2

Bizl =50+2∙ 2,565

Bizl =55,13 mm
 1.4 Dimenzija ploče (table)
Table (ploče) su standardizirane, za ovaj slučaj usvajam 2000 x 1000 x 1,5 mm

1.5 Broj traka

Broj traka koje su mogu isjeći iz jedne table (ploče) računa se po izrazu:

1000 1000
N TR = =
Bul 60,13

N TR =16,63

Usvajam broj traka N TR =16.

1.6 Broj komada radnih predmeta

Broj komada koji se može dobiti iz jedne table (ploče) računa se po izrazu:

2000 2000
N RP= =
x 53,24

N RP=37,56

Usvajam broj komada radnih predmeta N RP=37.

1.7 Stupanj iskorištenja jedne trake

Stupanj iskorištenja jedne trake računa se po izrazu:

A ∙ N RP
η= ∙ 100 %
2000 ∙ B ul

A=1375,64 mm2 – površina radnog predmeta (vrijednost očitana iz Autocada)

1375,64 ∙ 37
η= ∙ 100 %
2000∙ 60,13
η=42,32 %

1.8 Stupanj iskorištenja table (ploče)

Stupanj iskorištenja table (ploče) računa se po izrazu:

A ∙ N RP ∙ N TR 1375,64 ∙37 ∙ 16
N tab = ∙100 %= ∙ 100 %
2000 ∙ 1000 2000∙ 1000

N tab =40,72 %

1.9 Sila probijanja i prosijecanja

Teoretski izraz za silu prosijecanja i probijanja dobije se analizom složenog stanja naprezanja u zoni
razdvajanja materijala. Obzirom da je stanje naprezanja troosno teoretski izrazi za silu bi bili složeni i
neprimjeni za korištenje u praksi. Zbog toga se, kao dovoljno točni izrazi, za silu probijanja i
prosijecanja koriste izrazi za čisto smicanje u području razdvajanja. [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Sila prosijecanja i probijanja za alate sa paralelnim reznim ivicama računa se po izrazu:

F i = ∑ Li ∙ s ∙ τ m

F i( N ) – sila prosijecanja

∑ Li ( mm) – obim (opseg) svih prosjekača i probijača

s=1,5mm – debljina lima

N
τ m( ) – čvrstoća materijala na smicanje
mm2

Čvrstoća materijala na smicanje se računa po izrazu:

τ m=0,8 ∙ σ m

Za materijal Č .0146 [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] iz Tablica 4.14 čvrstoća materijala se uzima u

N N
rasponu od σ m=270 … 410 σ =360
2 , usvajam srednju vrijednost m .
mm mm2

τ m=0,8 ∙ 360
 N
τ m=288
mm2

∑ Li =L1+ 4 ∙ L2+ L3
Predmet Izgled radnog Obim (opseg) probijača ili
operacije predmeta prosjekača ( L)
L1=181,25 mm
(vrijednost očitana iz Autocada)
Prosjekač L1=4 ∙ a+8 ∙ b+4 ∙c
L1=4 ∙12+8 ∙ 11+ 4 ∙11,32
L1=181,28 mm
Probijač L2=d ∙ π
četiri L2=5 ∙ π
mala L2=15,71 mm
otvora
Probijač L3=d ∙ π
velikog, L3=12 ∙ π
središnjeg L3=37,7 mm
otvora
Tablica 1. Podaci za proračun sile probijanja i prosijecanja

∑ Li =181,25+ 4 ∙ 15,71+37,7
∑ Li =281,79 mm
F i=281,79 ∙1,5 ∙ 288

F i=121733,28 N =121,73 kN

Sila graničnog noža:

c
( )
F gn= x+
2
∙ s ∙ τm

10
(
F gn= 53,24+
2 )
∙1,5 ∙ 288

F gn=25159,68 N=25,16 kN

Ukupna sila probijanja i prosijecanja na jednom alatu jednaka je zbroju pojedinačnih sila svih
probojaca i prosjekača i sile graničnog noža, ukoliko se on koristi za graničenje trake:

F=∑ F i+ F gn
F=121733,28+25159,68

F=146892,96 N=146,9 kN

Ovako proračunata sila prosijecanje i probijanja se zbog neravnomjernosti debljine materijala, kao i
tupljenja reznih ivica alata (do kojeg neizbježno dolazi u eksploataciji) povećava za 30 %, tako da je
stvarna sila[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]:

F M =1,3 ∙ F

F M =1,3 ∙ 146892,96

F M =190960,85 N

F M =190,96 kN

2. Dimenzioniranje izvršnih dijelova alata

U izvršne dijelove alata za prosijecanje i probijanje spadaju:

- Rezna ploča
- Prosjekači
- Probojci
- Granični nož

Svi ostali elementi mogu se svrstati u pomoćne elemente, koji doprinose sigurnosti i dugotrajnosti
alata.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

2.1 Dimenzioniranje rezne ploče

Rezna ploča predstavlja radni element koji služi kao podloga limu pri probijanju i prosijecanju.

Rasporedom reznih elemenata u traci u potpunosti se određuju svi otvori u reznoj ploči. Visina rezne
ploče određuje se na osnovu dimenzija najvećeg otvora u reznoj ploči. Širina ruba, koji služi za
smještaj imbus vijaka i cilindričnih kočića računa se na osnovu visine rezne ploče. [ CITATION Đuk13
\l 1050 ]
 Slika 3. Rezna ploča[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Visina rezne ploče za limove do 6 mm debljine i otvore do 300 mm, može se računati po
izrazu[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

H=( 10+ 5∙ s+0,7 ∙ √ a+b ) ∙ c

s=1,5mm – debljina lima

a , b( mm) – dimenzije najvećeg otvora

c – koeficijent koji ovisi o čvrstoći lima

N
Tablica 4.14[ CITATION Đuk13 \l 1050 ] za materijal Č .0146 vrijednost σ M =270 … 410 , odakle
mm2

N
usvajam σ M =360 , te prema toj vrijednosti vlačne čvrstoće i Tablici 3.6 usvajam prvi veći
mm2
koeficijent c=1,0.

H=( 10+ 5∙ 1,5+0,7 ∙ √ 50+50 ) ∙1

H=24,5 mm

Stvarna vrijednost visine rezne ploče zaokružuje se na prvi veći broj iz reda standardnih brojeva:
12 ,16 ,20 , 25 , 28 ,32 , 36 , 40 , 45 , 50 ,56 ,63 , 71i 80. [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Usvajam stvarnu vrijednost visine rezne ploče:

H stv =28 mm
Standardnu ploču za ovaj slučaj potrebno je obraditi s dvije grube i dvije fine obrade (glodanje i
brušenje).

H konstr =H stv −2 ∙(δ g +δ f )

H konstr =28−2∙(0,8+0,1)

H konstr =26 mm

Koristeći [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablicu 3.7 za najmanja rastojanja između otvora na reznoj
ploči (legirani alatni čelik)

Položaj otvora na matrici Materijal matrice: legirani alatni čelik

(reznoj ploči)
e3 0,6 ∙ d 0
e4 H
e5 0,8 ∙ d 0
e6 2∙H
e 7 (d 0 <8,5) d0
e 7 (d 0 >8,5) 1,2 ∙d 0
e8 1,5 ∙ s
d 0- promjer vijka H – visina matrice s – debljina lima
Tablica 2. Najmanja rastojanja između otvora na reznoj ploči [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

e 4 =26 mm

e 6=52 mm

Ukupna širina rezne ploče B dobije se kada se na najveći otvor na reznoj ploči dodaju mjere e 4 ili e 6
(služe za smještaj vijaka i cilindričnih kočića u reznoj ploči). Pošto je otvor u reznoj ploči oštrog brida,
širina ruba e 6 je dva puta veća od širine ruba na strani zaobljenog otvora e 4 .[ CITATION Đuk13 \l 1050
]

B=2 ∙ e6 + b

B=2 ∙52+50

B=152 mm

Približan (minimalan) iznos dužine rezne ploče A:

A≈3∙x
A ≈ 160 mm

Rezna i vodeća ploča vežu se sa donjom nosećom pločom pomoću vijaka i cilndričnih kočića.

Iz [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablice 3.9 na temelju najveće dimenzije rezne ploče A (
160 … 250 mm) uzimajući u obzir i izračunate ukupne sile koja djeluje na reznu ploču F M =198,92 kN
usvajam imbus vijke M 10 i cilindrične kočiće ∅ 10.

Najmanja rastojanja između vijaka i kočića (e 1 i e 2) odabiru se prema [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
Tablici 3.8 u ovisnosti od dužine rezne ploče i promjera vijaka i cilindričnih kočića. Za slučaj dužine
rezne ploče A (160 … 250 mm) i imbus vijkeM 10 i cilindrične kočiće ∅ 10.

e 1=15 mm

e 2=20 mm

Preostali iznosi udaljenosti:

e 3=0,6 ∙ d 0=0,6∙ 10

e 3=6 mm

e 5=0,8 ∙ d 0=0,8 ∙ 10

e 5=8 mm

e 7=1,2 ∙ d 0=1,2∙ 10

e 7=12 mm

Položaj otvora na Materijal matrice: legirani alatni čelik

matrici (reznoj ploči)
e3 6 mm
e4 26 mm
e5 8 mm
e6 52 mm
e 7 (d 0 >8,5) 12 mm
e8 2,25 mm
d 0- promjer vijka H – visina matrice s – debljina lima
Tablica 3. Najmanja rastojanja između otvora na reznoj ploči

Stvarna dužina rezne ploče A:

A=2∙ e 1+ 2∙ e 2+2 ∙ x+ a

A=2∙ 15+2 ∙20+ 2∙ 53,24+50

A=226,5 mm

Slika 4. Rezna ploča alata za zadani radni predmet

 2.2 Proračun rezne ploče (matrice)

Slika 5. Rezna ploča s pravokutnim otvorom (a x b), oslonjena na donju ploču raspona (l )[ CITATION Đuk98 \l
1050 ]

Provjera reznih ploča na savijanje vrši se u zoni kritičnih presjeka, odnosno na mjestu najvećeg otvora
u reznoj ploči. Naprezanja savijanja u reznoj ploči računa se po izrazu[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

Mf
σ s= ≤ σ sd
W

F∙l N
σ s=0,75 ∙ 2
≤ σ sd=500
(B−b)∙ H mm2

F (N) – sila prosijecanja u kritičnom presjeku

l(mm) – raspon oslonaca ispod rezne ploče

B(mm) – dužina rezne ploče

b (mm) – dužina otvora u reznoj ploči

H (mm) – visina rezne ploče

N N
σ sd ( 2 – dozvoljeno naprezanja na savijanja, koje za alatne čelike iznosi
) 500
mm mm2

Najveći otvor na reznoj ploči je otvor za prosijecanje.

Sila prosijecanja:

F=181,25 ∙1,5 ∙ 288

 F=78300 N

Širina rezne ploče B=152,4 mm

Dužina otvora u reznoj ploči b=50 mm

Visina rezne ploče H=26,2 mm

Raspon oslonaca ispod rezne ploče predstavlja zbroj dužine radnog predmeta i 1 mm sa svake strane
predmeta, radi sigurnog obavljanja operacija probijanja i prosijecanja.

Raspon oslonaca ispod rezne ploče l=50+ 4=54 mm

78300 ∙54
σ s=0,75 ∙ 2
≤ σ sd
(152,4−50) ∙ 26

N N
σ s=45,11 2
≤σ sd=500
mm mm2

Otvor rezne ploče zadovoljava.

Ukoliko je računska vrijednost naprezanja na savijanje veća od dozvoljene tada je potrebno povećati
visinu H sve dok se ne zadovolji uvjet σ s ≤ σ sd.

2.2.1 Materijal rezne ploče

Rezna ploča izložena je velikom naprezanju i habanju, pa se zbog toga izrađuje od istog materijala kao
i prosjekači/probojci i kali na tvrdoću 58 … 62 HRC. Poslije kaljenja obavezno je brušenje, tako da
radna površina ima što manju hrapavost, jer se time postiže duže trajanje rezne ivice i smanjuje se
koncentracija naprezanja. [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Za materijal rezne ploče usvajam legirani alatni čelik Č .4750.

2.3 Oblik rezne ploče

Oblik presjeka rezne ploče ovisi o kvaliteti izrade proizvoda i njegovih dimenzija.

Presjek rezne ploče u obliku cilindra visine h i konusa α – tip A koristi se za izradu najkvalitetnijih
radnih predmeta. Visina cilindričnog dijela mora biti veća od debljine lima, kako bi se poslije tupljenja
rezne ivice omogućilo oštrenje rezne ploče. Brušenjem se smanjuje visina cilindričnog dijela i nakon
zadnjeg oštrenja cilindrični dio mora biti veći od debljine lima.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Slika 6. Oblik presjeka rezne ploče (matrice)[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Za oblik rezne ploče usvajam tip A – cilindar sa konusom dimenzija:

s(mm) h(mm) α (°) Δ (' )

1,5 5 5 20
Tablica 4. Dimenzije oblika presjeka rezne ploče tipa A CITATION Đuk13 \l 1050 [1]

2.4 Proračun kaljene međuploče

Kod velikog broja alata, probojci i prosjekači se ne oslanjaju direktno na gornju ploču kućišta, već se
između postavlja međuploča određene debljine. Ploča se obavezno kali i služi za ravnomjerno
prenošenje pritiska sa glava probojca i prosjekača na gornju ploču kućišta. Kriterij za ugradnju
međuploče je dozvoljeni pritisak između probojca i gornje ploče. Ako je pritisak na probojcu manji od
dozvoljenog, tada nije potrebno ugrađivati međuploču. Od ovog se pravila odstupa, ako alat ima veliki
broj probojaca i prosjekača, te ako su velike serije izrade radnog predmeta.[ CITATION Đuk13 \l
1050 ]

F N
p= < pd =250
A mm 2

F (N) – sila probijanja ili prosijecanja

A(mm2) – površina poprečnog presjeka probojca ili prosjekača koji se proračunava

N N
pd ( 2 – dozvoljeni pritisak koji iznosi
) 250
mm mm2

Izgled Obim (opseg) Površina poprečnog

radnog probijača ili presjeka A
 predmeta prosjekača L
L=d ∙ π d2 ∙ π
L=5 ∙ π A=
4
Prosjeka L=15,71 mm 2
č 5 ∙π
A=
4
A=19,63 mm2

Tablica 5. Podaci za proračun kaljene međuploče

F i = ∑ Li ∙ s ∙ τ m

F i( N )– sila prosijecanja ili probijanja

Li (mm)– obim (opseg) svih prosjekača i probijača

s=1,5mm – debljina lima

N
τ m=300 – čvrstoća materijala na smicanje (Č .0146)
mm2

Li=4 ∙15,71=62,84 mm

F i=62,84 ∙ 1,5∙ 288

F i=27146,88 N

27146,88
p= < pd
19,63

N N
p=1382,93 2
< p d=250
mm mm2

Proračunati pritisak ne zadovoljava, pa je potrebno ugraditi međuploču.

Oblik i dimenzije međuploče određuju se prema obliku i dimenzijama rezne ploče. Na međuploči se
izrađuju samo otvori za vijke. Veličina i raspored vijaka treba odgovarati veličini i rasporedu otvora za
vijke na gornjoj ploči, odnosno gornjem dijelu kućišta alata.

Najčešće se izrađuje od čelika za cementaciju Č .1220, te debljine 4 … 10 mm. Usvajam debljinu

međuploče 7 m m.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
 2.5 Noseća ploča
Noseća ploča je donja ploča u gornjem pod-sklopu alata. Ona služi za nošenje i učvršćivanje probojaca
i prosjekača. Oblik i dimenzije se određuju prema reznoj ploči. Izrađuje se od čelika Č .0545, Č .0445
ili Č .0645. Oblik i dimenzije se određuju prema reznoj ploči, a raspored otvora za smještaj probojaca i
prosjekača mora biti kao i kod vodeće i rezne ploče. Za međusobno stezanje ploča koje pripadaju
gornjem dijelu alata u nosećoj ploči se izrađuju otvori za vijke.

Debljina noseće ploče bira se u rasponu 20 … 30 mm, usvajam 25 m m.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

2.6 Vodeća ploča

Vođenje trake na alatima za probijanje i prosijecanje može se izvesti sa vodećom pločom, letvama za
vođenje, cilindričnim kočićima i elastičnim vođicama. Za tanke limove vodeća ploča se koristi za
vođenje probojaca i prosjekača i za vođenje trake. Prostor za vođenje trake izrađuje se glodanjem u
vodećoj ploči. Za deblje limove traka se vodi pomoću dvije letve koje se postavljaju ispod vodeće
ploče.

Vodeća ploča ima zadatak da točno i sigurno vodi svaki probojac u odnosu na odgovarajući otvor u
reznoj ploči, kako ne bi došlo do njihova nasjedanja i zaglavljivanja, odnosno radi osiguranja
konstantnog zazora između probojca/prosjekača i otvora u reznoj ploči.

Rastojanje između letvi za vođenje određuje se na osnovu širine trake i zračnosti između letve i trake.
[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Slika 7. Vođenje trake pomoću letvi[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

A=B+ 2∙ f

A(mm)– rastojanje između letvi za vođenje

B=Bulaz ( mm)– širina trake

f (mm)– zračnost između letve i trake

Prema[ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablici 3.16 zračnost ovisi od širine trake (B<100 mm) i za čvrste
vođice iznosi f =0,25−0,5, te usvajam vrijednost zračnosti f =0,375 mm.

A=60,13+2∙ 0,375

A=60,88 mm

Usvajam vrijednost A=75 mm.

Izbor letve ovisi od debljine trake i bira se po [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablici 3.17 u zavisnosti
od načina graničenja.

Za debljinu lima s=1,5mm iz [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablice 3.17 usvajam vrijednosti:

h=3 mm

h(mm) – visina graničnika

H=6 … 8 mm

H (mm) – graničenje

Radije ranijeg odabira imbus vijaka M 10 i širine njihove glave usvajam veću vrijednost visine vodeće
ploče.

Usvajam graničenje H=15 mm.

Ploče se izrađuju od ugljičnih konstrukcijskih čelika Č .0645 ili Č .0745. Usvajam materijal vođeće
ploče Č .0745.

2.7 Dimenzioniranje prosjekača i probojaca

Poprečni presjek prosjekača i probojaca odgovara obliku radnog predmeta koji se prosijeca ili obliku
otvora koji se probija. Probojci i prosjekači se rade od legiranog alatnog čelika sa tvrdoćom glave
45 ± 5 HRC i tvrdoćom rezne ivice (vrha) 62 ±2 HRC prema DIN 9837.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
 2.7.1 Provjera probojaca i prosjekača na izvijanje
Probojci i prosjekači se provjeravaju na izvijanje i na pritisak (tlak). Na izvijanje se provjeravaju tanki
probojci, a prosjekači velikih dimenzija na pritisak. U ovisnosti od načina vođenja probojca računa se i
kritična sila izvijanja.

Slika 8. Probojac opterećen na izvijanje[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Ako je alat izveden sa vodećom pločom kao na slici 3., kritična sila izvijanja se računa prema
izrazu[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

2 ∙ π 2 ∙ E ∙ I min
F kr =
l2

3 N
E ¿) – modul elastičnost alatnog čelika (215 ∙10 )
mm2

I min ( mm4 ) – najmanji moment inercije poprečnog presjeka probojca

l(mm) – slobodna dužina probojca

Sila probijanja na probojcu:

F=L∙ s ∙ τ m

L(mm) – dužina rezne ivice probojca

s=1,5mm – debljina lima

N
τ m( ) – čvrstoća smicanja lima
mm2
 N
Za materijal Č .0146 čvrstoća materijala na smicanje τ m=288 .
mm2

Izjednačavanjem kritične sile sa silom probijanja dobije se izraz za maksimalnu dozvoljenu dužinu
probojca kod alata sa vodećom pločom u obliku[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

2 ∙ π 2 ∙ E ∙ I min
l max =
√ L ∙ s ∙ τm

Ako se ovaj izraz uvrsti vrijednost modula elastičnosti za alatne čelike dobije se maksimalna
dozvoljena dužina probojca kod alata sa vođenom pločom:

I min
l max =2059 ∙
√ L ∙ s ∙ τm

Izgled radnog Obim (opseg) Najmanji moment inercije

predmeta probijača ili poprečnog presjeka probojca
prosjekača ( L) ( I min)
Mali d4 ∙ π 54∙ π
probijač L1=15,71 mm I min = =
1
64 64
I min =30,68mm 4
1

d 4 ∙ π 124 ∙ π
Veliki L2=37,7 mm I min = =
1
64 64
probijač
I min =1017,88 mm 4
2

Tablica 6. Podaci za provjeru probojaca i prosjekača na izvijanje

I min
l max =2059∙
1
√ 1

L ∙ s ∙ τm
=2059 ∙
√ 30,68
15,71 ∙1,5 ∙ 288

l max =138,44 mm
1

I min
l max =2059∙
2
√ 2

L ∙ s ∙ τm
=2059 ∙
√ 1017,88
37,7 ∙ 1,5∙ 288

l max =514,74 mm
2
 2.7.2 Provjera probojaca i prosjekača velikih presjeka na pritisak
Probojci i prosjekači velikih presjeka provjeravaju se na pritisak po izrazu[ CITATION Đuk13 \l
1050 ]:

F
σ p= ≤ σ dp
A

F (N) – sila na probojcu ili prosjekaču

A(mm2) – površina poprečnog presjeka probojca ili prosjekača

N N
σ dp( 2 – dozvoljeno naprezanje na pritisak, koje za kaljene alatne čelike iznosi
) 1000−1600 ,
mm mm2

N
usvajam σ dp=1300 .
mm 2

Izgled radnog Obim (opseg) Površina poprečnog

predmeta probijača ili presjeka A
prosjekača L
L1=181,25 mm A=1184 mm 2
(vrijednost očitana (vrijednost očitana
iz Autocada) iz Autocada)
Prosjekač

Tablica 7. Podaci za provjeru probojaca i prosjekača velikih presjeka na pritisak

Sila prosijecanja:

F=L∙ s ∙ τ m

F=181,25 ∙1,5 ∙ 288

F=78300 N
Provjera na pritisak:

78300
σ p= ≤ σ dp
1184

N N
σ p=66,13 2
≤ σ dp=1300
mm mm2

Prosjekač zadovoljava.

2.8 Određivanje težišta alata

Težište svih sila na alatu za probijanje i prosijecanje određuje se s ciljem određivanja položaja
cilindričnog rukavca. Cilindrični rukavac se mora postaviti u težište svih sila kako bi se izbjeglo
dodatno opterećenje alata na savijanje. Određivanje položaja težišta naročito je važno kod alata sa
vodećom pločom. Ako cilindrični rukavac nije postavljen na mjestu težišta svih sila na alatu, javlja se
dodatni moment, koji će opteretiti probojce i prosjekače na savijanja i izvijanje, što će dovesti do bržeg
trošenja alata.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Položaj težišta svih sila određuje se po poznatim izrazima iz mehanike[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

∑ Fi ∙ x i
x= i=1n
∑ Fi
i=1

∑ Fi ∙ yi
y= i=1n
∑ Fi
i=1

F i( N ) – sile na svim probojcima i prosjekačima u alatu

x i (mm) – odstojanje težišta svih probojaca i prosjekača od koordinatnog početka po x-osi

y i (mm) – odstojanje težišta svih probojaca i prosjekača od koordinatnog početka po y-osi

S obzirom da sila probijanja i prosijecanja ovisi od vrste materijala, debljine i dužine rezne ivice,
prethodni se izraz nakon kraćenja svodi na:
 n

∑ Li ∙ x i
x= i=1n
∑ Li
i=1

∑ Li ∙ y i
y= i=1n
∑ Li
i=1

Li (mm) – dužina rezne ivice probojaca i prosjekača

Slika 9. Vrijednosti težišta pojedinih elemenata rezne ploče

Li (mm) 181,25 37,7 15,71 15,71 15,71 15,71 58,24

x i (mm) 60 113,25 113,25 133,25 113,25 93,25 165,88
 y i (mm) 77 77 97 77 57 77 47
Tablica 8. Podaci obima (opsega) i položaja koordiranata težišta pojedinih elemenata (mm)

Granični nož reže samo jednom svojom stranom i polovinom jedne širine, pa obim graničnog noža
iznosi: [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

c 10
Lgraničnog noža =x+ =53,24+
2 2

Lgraničnog noža =58,24 mm

181,25∙ 60+37,7 ∙ 113,25+15,71 ∙113,25 +15,71∙ 133,25+15,71∙ 113,25+15,71 ∙ 93,25+58,24 ∙ 165,88

x=
181,25+37,7+ 4 ∙15,71+58,24

31922
x=
340

x=93,89 mm

181,25 ∙77+ 37,7∙ 77+15,71 ∙ 97+15,71 ∙77+15,71 ∙57 +15,71∙ 77+58,24 ∙ 47

y=
181,25+37,7+ 4 ∙15,71+58,24

24435,11
y=
340

y=71,87 mm

2.9 Standardni elementi alata

Pri konstrukciji alata poželjno je koristiti što veći broj standardnih elemenata, jer se na taj način znatno
smanjuju troškovi izrade alata.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
 2.9.1 Kućište alata
Kućište alata služi za smještaj gornjeg i donjeg dijela alata i vođenje gornjeg u odnosu na donji dio
alata. Kućišta su standardizirana i moguće ih je nabaviti u raznim konstruktivnim izvedbama. Biraju se
po standardu DIN 9822, na osnovu gabaritnih mjera rezne ploče iz Talbice 3.19.[ CITATION Đuk13 \l
1050 ]

Radni prostor kućišta određen je dimenzijama a 1 x b 1 za pravokutne rezne ploče, sa ∅ d 1 za okrugle

rezne ploče, a po visini duljinom stubne vođice l.

Ploče standardnih kućišta izrađuju se od SL22 ili SL26, bez otvora ili samo sa otvorom za cilindričnih
rukavac. Zbog toga je potrebno izbušiti sve otvore za: vijke, cilindrične kočiće i otvore za prolaz
otpadaka i radnih predmeta. U gornjoj ploči se buše otvori za vijke i cilindrične kočiće.

Slika 10. Standardno kućište za alat DIN 9822 CITATION Đuk98 \l 1050 [2]

Dimenzije rezne ploče su A x B=226 x 152 mm.

a1 b1 a 2max b2 b3 c1 c2 c3 d2 e min f max l

(mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm)
250 200 370 270 315 63 50 120 50 250 243 240
Tablica 9. Dimenzije standardnih kućišta DIN 9822 CITATION Đuk13 \l 1050 [1]

2.9.2 Stubne vođice

Standardna kućišta su izvedena sa stubnim vođicama.
 Slika 11. Stubna vođica po DIN 9833 CITATION Đuk98 \l 1050 [2]

Materijal za stubne vođice je Č .4320 kaljen na ( 780 ± 40 ) HV 10. Gornja polovina vođica se brusi po
tolerantnom polju h 6 tako da se dobije klizni spoj između gornje ploče kućišta i vođica H 7/h 6. Donji
dio stubne vođice se brusi u tolerantnom polju r 6 na duljinil 6, tako da se s donjom pločom kućišta
dobije čvrsti spoj H 7/ r 6.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Gornji dio stubne vođice se podmazuje, pa se zbog toga u gornjem dijelu vođice izrađuju kanali za
skidanje nečistoća.

Dimenzije stubnih vođica dati su u [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tabeli 3.21.

d 1 (mm) l 1 (mm) l 2 (mm) l 3 (mm) l 4 (mm) l 6 (mm)

h6 (−1,6)
40 140 … 280 8 20 50 56
Materijal vođice Č .4320
Tvrdoća ( 780+ 40 ) HV 10
Tablica 10. Dimenzije stubne vođice DIN 9833 CITATION Đuk13 \l 1050 [1]

2.9.3 Čahure za stubne vođice

Vođenje stubne vođice u gornjoj ploči može biti izvedeno bez čahure, sa čahurom za vođenje kao i s
kugličnim vođenjem. Upotreba čahura je trajnije i bolje rješenje. Čahura se upresuje u otvor gornje
ploče, a može se dodatno osigurati protiv ispadanja pomoću vijaka.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]
 Slika 12. Konstruktivna izvedba čahure za vođenje[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Dimenzije čahure ovise od promjera stubne vođice d 1. U [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablici 3.20
dati su dimenzije čahure po DIN 9834.

d 1 (mm) b (mm) d 2 (mm) d 3 (mm) l 1 (mm) l 2 (mm) l 3 (mm) l 4 (mm) r 1 (mm)

H7 h6 −0,8 −1,6 0,3 0,1 +1
40 5 50 63 63 13 8 5 6
Tablica 11. Dimenzije čahure za stubnu vođicu DIN 9834 CITATION Đuk13 \l 1050 [1]

2.9.4 Elementi za vezivanje alata

Rezna i vodeća ploča vežu se sa donjom nosećom pločom pomoću vijaka i cilndričnih kočića. Na isti
način vežu se i gornja noseća ploča, kaljena međuploča i ploča koja nosi probojce i prosjekače. Za
vezivanje alata isključivo se koriste vijci s imbus glavom. Cilindrični kočići služe za centriranje svih
elemenata koji se vežu u jednu cjelinu, a na sebe preuzimaju eventualne bočne sile smicanja, koje se
javljaju na alatu. Dužina vijaka i kočića određuje se na osnovu ukupne debljine svih ploča koje se
međusobno vežu.[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Slika 13. Vezivanje gornjeg dijela alata[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Sa slike je vidljivo da vijci i kočići moraju biti kraći od ukupne debljine svih ploča koje oni povezuju.
Prostor za glavu vijka je po visini i širini veći za 1 mm od visine i promjera glave vijka. Navoj za
vezivanje ploča izrađuje se samo u ploči za nošenje probojca i prosjekača, a kroz gornju noseći ploči i
međuploču buši se otvor čiji je promjer veći za 1 mm od promjera vijka.

Ukupna dužina kočića je za par milimetara manja od ukupne debljine svih ploča. Otvor za kočić se
istovremeno buši kroz sve ploče u tolerancijskom polju H 7, tako da se ostvari čvrsti sklop H 7 /m 6.
Otvor za kočić nije slijepa rupa radi lakše demontaže.

2.9.4.1 Dimenzije imbus vijka

Slika 14. Imbus vijak DIN 912 CITATION Vij \l 1050 [3]

Korak navoja d 1 (mm) d 2 (mm) L(mm) b (mm) k (mm) s(mm) t (mm)

M 10 x 1,25 M 10 16 12 … 100 40 10 8 5
Tablica 12. Dimenzije imbus vijka M 10 s finim korakom navoja 1,25 CITATION Vij \l 1050 [3]

Minimalna dužina vijka se određuje na osnovu ukupne debljine gornje noseće ploče i međuploče
uvećane za 1,5 promjer vijka[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]:

l min =S 1 +S 2 +1,5∙ d

S1=c2 ( kućišta alata )=50 mm – debljina gornje noseće ploče

S2=7 mm – debljina kaljene međuploče

S3=20 …25 mm – debljina nosača probojaca i prosjekača (noseće ploče alata), usvajam S3=25 mm

d=10 mm – promjer vijka

l min =50+7+1,5 ∙ 10

l min =58,5 mm

Maksimalna ukupna dužina vijka mora biti manja od ukupne debljine svih ploča za najmanje 2 mm.
[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

l max =S 1 +S 2+ S 3−2

l max =50+7+25−2
l max =80 mm

Usvajam duljinu imbus vijka l=60 mm.

2.9.4.2 Dimenzije cilindričnog kočića

Cilindrični kočić (klin) se uprešava radi centriranja ploča (noseća, međuploča i vodeća) u jednu
cjelinu.

Slika 15. Cilindrični kočić (klin) DIN 6325 CITATION Vij \l 1050 [3]

D(mm) l 1 (mm) l 2 (mm) R( mm) z 1 (mm) z 2 (mm)

10 16 … 100 2 10 1,5 1
Tablica 13. Dimenzije cilindričnog kočića (klina) DIN 6325 CITATION Vij \l 1050 [3]

Usvajam duljinu cilindričnog kočića l 1=80 mm.

2.9.5 Cilindrični rukavci

Cilindrični rukavac služi za povezivanje gornjeg dijela alata sa pritiskivačem prese, odnosno da
omogući promjeranje gornjeg u odnosu na donji dio alata. Najčešću primjenu imaju rukavci tipa C za
alate koji nemaju izbacivače (služe izbacivanju radnog predmeta iz rezne ploče) u gornjem dijelu alata.
[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Slika 16. Rukavac tipa C[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Osnovne dimenzije cilindričnih rukavaca tipa C po DIN 9859. Rukavac se izrađuje od Č .0545, bez
termičke obrade.

d 1 (mm) d 3 (mm) d 2 (mm) l 1 (mm) l 2 (mm) l 3 (mm) l 4 (mm) r ( mm)

32 M 24 x 1,5 25 56 4 16 79 2
Č .0545
Tablica 14. Cilindrični rukavac tipa C ( mm ) DIN 9859 CITATION Đuk13 \l 1050 [1]

2.9.6 Fiksni graničnik

Fiksni graničnici su najjednostavniji način graničenja trake i koriste se za ručno pomjeranje trake.

Slika 17. Fiksni graničnik[ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Visina glave fiksnog graničnika h ovisi od debljine trake s, a ukupna visina graničnika H ovisi od
visine matrice. Materijal graničnika je Č .1530, zakaljen na tvrdoću ( 42−46 ) HRC i upresovan u otvor
matrice. [ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

d 1 (mm) d 0 (mm) H /h
6,3 4 14 /6
Materijal graničnika Č .1530
Tvrdoća glave ( 42−46 ) HRC
Tablica 15. Dimenzije cilindričnog rukavca[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

2.9.7 Tolerancije izrade alata

Alat za probijanje i prosijecanje se izrađuje u tolerancijskom polju koje je za tri kvalitete bolje od
kvalitete izrade radnog predmeta. Na taj način se postiže tražena točnost izrade radnog predmeta. Spoj
između rezne ploče i probojca ili prosjekača radi se u prohodnom spoju, koji mogu biti:

rezna ploča H7 H 8 H 9
= ili ili
probojac ( prosjekač) h 6 h7 h8
Pošto je zadana izradna tolerancija radnog predmeta IT 11, usvajam klizni spoj (dosjed) H 8/h 7.

Kod probijanja, probojac je jednak nazivnoj mjeri otvora, a otvor u reznoj ploči je veći za veličinu
zazora. Kako bi se osigurao najveći mogući broj oštrenja alata, nazivna mjera otvora jednaka je
maksimalnoj mjeri otvora.

Kod prosijecanja, rezna ploča je jednaka nazivnoj mjeri radnog predmeta kojeg je potrebno prosijeći, a
dimenzija prosjekača su manje od otvora u reznoj ploči za vrijednost zazora. Najveći broj oštrenja se
postiže ako je minimalna dimenzija radnog predmeta jednaka je otvoru u reznoj ploči.[ CITATION
Đuk13 \l 1050 ]

Slika 18. Dimenzioniranje rezne ploče probojaca i prosjekača [ CITATION Đuk98 \l 1050 ]

Ako se dimenzije probijenog otvora označe s d, tolerancija probijenog otvora st, tada se dimenzije alata
za probijanje određuju na taj način što se maksimalna mjera otvora uzima za nazivnu mjeru probojca d s
, a dimenzija rezne ploče je veća od probojca za veličinu zazora:

d s =d +t

d M =d s + z =d+ t+ z

Izrada tolerancija probojca t s uzima se u minusu, za kvalitetu izrade probojca, tako da je minimalna
dimenzija probojca:

d s =d s−t s
min

Ako promjer prosječenog radnog predmeta označimo s D, toleranciju izrade radnog predmeta s t, tada
se dimenzije alata za prosijecanje određuju na taj način što se minimalna mjera radnog predmeta uzima
za nazivnu mjeru rezne ploče d M , a promjer prosjekača d s je manji od rezne ploče za veličinu zazora:

d M =D−t

d s =d M −z=D−t−z
Izradna tolerancija rezne ploče t M uzima se u plusu, za kvalitetu rezne ploče, tako da je maksimalna
dimenzija rezne ploče:

d M =d M +t M
max

Preporučena kvaliteta obrade radnih i pomoćnih elemenata u alatu, data je preko oznaka razreda
hrapavosti N.

Zazor se najčešće bira iz odgovarajuće tablice, čiji su uvjeti ispitivanja najbliže materijalu i debljini
lima za koji se vrši izbor zazora.

Iz [ CITATION Đuk13 \l 1050 ] Tablice 3.15. date su vrijednosti zazora po podacima firme Schuler.

Vrijednost zazora
Debljina Čelik srednje tvrdoće
s(mm) Zazor z (mm)
1,5 0,09
Tablica 16. Vrijednosti zazora po podacima firme Schuler[ CITATION Đuk13 \l 1050 ]

Slika 19. Tolerancije alata za probijanje i prosijecanje[ CITATION Bin69 \l 1050 ]

 Slika 20. Veličine tolerancijskih polja IT ( μm) CITATION BKr09 \l 1050 [5]

Slika 21. Tolerancije osovine prema HRN M . A .1 .170 …177 ( μm) CITATION BKr09 \l 1050 [5]
 Slika 22. Tolerancije provrta prema HRN M . A .1 .150 …158 (μm) CITATION BKr09 \l 1050 [5]

2.9.7.1 Tolerancija izrade probojaca 1

Slika 23. Poprečni presjek probojca 1.

d=5 mm – nazivna mjera predmeta

t=75 μm=0,075 mm – tolerancija radnog predmeta IT 11 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d s =d +t

d s =5+0,075

d s =5,075 mm

d s ( mm) – maksimalna mjera otvora

d M =d s + z =d+ t+ z

d M =5+0,075+ 0,09

d M =5,165 mm

d M (mm) – dimenzije rezne ploče za probijanje

d s =d s−t s
min

t s=−12 μm=−0,012 mm – izradna tolerancija probojca h 7 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d s =5,075−0,012
min

d s =5,063 mm
min

d M =d M +t M
max

d M ( mm) – maksimalna dimenzije rezne ploče

max

t M =+ 18 μm=+0,018 mm – izradna tolerancija rezne ploče H 8 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d M =d M +t M
max

d M =5,165+0,018
max

d M =5,183 mm
max

2.9.7.2 Tolerancija izrade probojca 2

Slika 24. Poprečni presjek probojca 2.

d=12mm – nazivna mjera predmeta

t=110 μm=0,11 mm – tolerancija radnog predmeta IT 11 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d s =d +t

d s =12+0,11

d s =12,11mm

d s ( mm) – maksimalna mjera otvora

d M =d s + z =d+ t+ z

d M =12+0,11+ 0,09

d M =12,2 mm

d M (mm) – dimenzije rezne ploče za probijanje

d s =d s−t s
min

t s=−18 μm=−0,018 mm – izradna tolerancija probojca h 7 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d s =12,11−0,018
min

d s =12,092 mm
min

d M =d M +t M
max

d M ( mm) – maksimalna dimenzije rezne ploče

max

t M =+ 27 μm=+ 0,027 mm – izradna tolerancija rezne ploče H 8 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d M =d M +t M
max

d M =12,2+0,027
max

d M =12,227 mm
max
 2.9.7.3 Tolerancija izrade prosjekača

Slika 25. Poprečni presjek prosjekača

a (mm) – gabaritna dimenzija prosječenog otvora

t (mm) – tolerancija probijenog otvora IT 11

a s (mm) – nazivna mjera prosjekača

a M (mm) – nazivna vrijednost otvora u reznoj ploči

a M =a−t

a s=a M − z

a s =a s−t s
min

a M =a M +t M
max

a=50 mm – dimenzija prosječenog otvora

t=190 μm=0,19 mm – tolerancija radnog predmeta IT 11 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

a M =a−t=50−0,19

a M =49,81 mm

a s=a M − z=49,81−0,09
a s=49,72mm

t s=−30 μm=−0,03 mm – tolerancija za polje h 7 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

a s =a s−t s=49,72−0,03
min

a s =49,69 mm
min

t M =+ 46 μm=+0,046 mm – tolerancija za polje H 8 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

a M =a M +t M =49,81+0,046
max

a M =49,856 mm
max

c (mm) – dimenzija prosječenog otvora

t (mm) – tolerancija probijenog otvora IT 11

c s ( mm) – nazivna mjera prosjekača

c M (mm) – nazivna vrijednost otvora u reznoj ploči

c M =c−t

c s =c M −z

c s =c s−t s
min

c M =c M +t M
max

c=12 mm – dimenzija prosječenog otvora

t=110 μm=0,11 mm – tolerancija radnog predmeta IT 11 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

c M =c−t =12−0,11

c M =11,89 mm

c s =c M −z=11,89−0,09

c s =11,8 mm
t s=−18 μm=−0,018 mm – tolerancija za polje h 7 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

c s =c s−t s=11,8−0,018
min

c s =11,782 mm
min

t M =+ 27 μm=+ 0,027 mm – tolerancija za polje H 8 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

c M =c M +t M =11,89+0,027
max

c M =11,917 mm
max

d (mm) – dimenzija prosječenog otvora

t (mm) – tolerancija probijenog otvora IT 11

d s ( mm) – nazivna mjera prosjekača

d M (mm) – nazivna vrijednost otvora u reznoj ploči

d M =d−t

d s =d M −z

d s =d s−t s
min

d M =d M +t M
max

d=11mm – dimenzija prosječenog otvora

t=110 μm=0,11 mm – tolerancija radnog predmeta IT 11 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d M =d−t=11−0,11

d M =10,89 mm

d s =d M −z=10,89−0,09

d s =10,8 mm

t s=−18 μm=−0,018 mm – tolerancija za polje h 7 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d s =d s−t s =10,8−0,018
min

d s =10,782 mm
min

t s=+27 μm=+ 0,027 mm – tolerancija za polje H 8 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

d M =d M +t M =10,89+0,027
max

d M =10,917 mm
max

e (mm) – dimenzija prosječenog otvora

t (mm) – tolerancija probijenog otvora IT 11

e s (mm) – nazivna mjera prosjekača

e M ( mm) – nazivna vrijednost otvora u reznoj ploči

e M =e−t

e s=e M −z

e s =e s −t s
min

e M =e M +t M
max

e=11,32 mm – dimenzija prosječenog otvora

t=110 μm=0,11 mm – tolerancija radnog predmeta IT 11 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

e M =e−t=11,32−0,11

e M =11,21 mm

e s=e M −z=11,21−0,09

e s=11,12 mm

t s=−11 μm=−0,018 mm – tolerancija za polje h 7 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

e s =e s −t s=11,12−0,018
min
e s =11,102 mm
min

t s=+27 μm=+ 0,027 mm – tolerancija za polje H 8 CITATION BKr09 \l 1050 [5]

e M =e M +t M =11,21+ 0,027
max

e M =11,237 mm
max

Literatura

[1] Đ. H. i N. M., Obrada deformisanjem, Mostar: Mašinski fakultet Mostar, 2013..

[2] Đ. H., Konstrukcija alata, Mostar: Univezitetska knjiga Mostar, 1998..
[3] »Vijci kranjec,« [Mrežno]. Available: www.vijci-kranjec.com.
[4] B. Musafija, Obrada metala plastičnom deformacijom, Sarajevo: IGKRO Svjetlost, 1969..
[5] B.Kraut, Krautov strojarski priručnik, Zagreb: Sajema, 2009..
Tehnička dokumentacija
Broj crteža Naziv iz sastavnice
PS-00 Sklopni crtež s 3D prikazom alata
PS-01 Sklop
PS-02 Rezna ploča
PS-03 Veliki probojac
PS-04 Mali probojac
PS-05 Prosjekač