Odgovori – dio kod Cumina

1. Alat za štancanje, skica, glavni dijelovi, materijal, znakovi obrade, toplinska obrada, princip
rada.

1 – Upinjalo: Č 0461, 1530.

2 – Svornjak: Č 0661.
3 – Gornja Ploča: konstrukcijski čelik Č 0461, 0561, 1530.
4 – Kaljena međuploča: Č 4150, 6480.
5 – Nosač žigova: Č 1530.
6 – Žig (koračni nož): legirani alatni čelik Č 6450, 6459, 5740, 4751, 4150.
7 – Vodeća ploča: Č 1530.
8 – Matrica: legirani alatni čelik Č 6450, 6459, 5740, 4751, 4150.
9 – Donja ploča: Č 0461, 0561
10 – Vijak: Č 0661
Žig je učvršćen u nosač žiga, vrh žiga može biti i raskovan (kod okruglih žigova). Kako bi se povećala
površina koja prenosi silu probijanja ili prosijecanja i smanjio površinski tlak, kaljeni žig se ne
naslanja direktno na gornju ploču, nego na kaljenu međuploču. Cijeli gornji sklop se najčešće
povezuje vijcima i pozicionira cilindričnim svornjacima. Gornji dio alata je preko upinjala spojen s
pritiskivačem preše. Donji sklop alata se sastoji od matrice, vodeće ploče, graničnika i donje ploče,
ovaj sklop se povezuje vijcima i pozicionira svornjacima. Vodeća ploča služi za vođenje žiga tj.
usmjeravanje gornjeg u odnosu na donji dio alata, vođenje trake lima i skidanje otpatka sa žiga. Donja
ploča se steže na stol preše i učvršćuje se pomoću stega i vijaka s T-glavom.

2. Kalibriranje.
- bolja točnost: IT10, IT9, IT8, IT7
- bolja kvaliteta: √Rz 6,3, √Rz 3,2, √Rz 1,6
- točniji razmaka između otvora
Kalibriranje:
a) Puni materijal
b) Predbušen otvor:
b1): Svrdlo δ=0,1 do 0,15
b2): Probijanje δ=0,15 do 0,2
δ – je dodatak koji se ostavlja

3. Fino prosijecanje i probijanje.

Postiže se:
- bolja točnost
- bolja kvaliteta
- točniji razmak između otvora
Za fino štancanje potrebno je:
- materijal pogodan za fino štancanje
- specijalna preša
- specijalan alat

4. Faze probijanja i prosijecanja.

I. faza:
Elastična defromacija vlakana materijala s istezanjem.

II. faza:
Plastična deformacija vlakana bez stvaranja pukotina.
III. faza:
Stvaranje pukotina, spajanje pukotina u jednu cjelinu, istiskivanje jezgra.

U početku procesa deformacije materijala je pod djelovanjem tlaka žiga, izložen je elastičnom
savijanju. Koje u nekom trenutku prerasta u plastično savijanje. Nakon tog plastičnog savijanja, nakon
daljnjeg prodiranja žiga u materijal, stupanj deformacije znatno prijeđe dopuštenu granicu, e tako
dolazi do konačnog prekida materijala te istiskivanja jezgre.

5. Odnosi naprezanja.
Ovisnost naprezanja o zračnosti:
Kod male zračnosti dolazi do loma krivulje, dok kod velike zračnosti dolazi do „S“ krivulje.

Skica naprezanja:
Dijagrami naprezanja:

σd - naprezanje; istiskivanje jezgre

σ3 = σ′3 + σd
σ1 = σ1′ + σd
k f = σ1 − σ3
kf
𝜏=
2

6. Proračun sile probijanja i prosijecanja.

F
τm = → F = A · τm
A
A = L·s
L, mm – je opseg dijela koji se prosijeca ili probija
s, mm – debljina materijala
τm , N/mm² - čvrstoća smicanja

BLKN → L = x + BLKN = x + 5
𝐿 = 100 + 10 + 85 + 70 + 15 + 80
Proračun sile za 1 predmet:
F1 = L · s · τm , N
Proračun sile koračnog noža:
FKN = L · s · τm
Zbroj i dodatak:
Zbog neravnomjernosti debljine materijala, i tupljenja reznih ivica alata povećava se za 30%.
FM = 1,3(F1 + FKN ), N
7. Rad deformacije.
𝑊 = 𝐹𝑀 · 𝑠 · 𝑥, Nmm
𝐹𝑀 · 𝑠
𝑊=𝑥 , Nm
1000
𝐹sr
𝑥= → 𝐹sr = 𝑥 · 𝐹M
𝐹M
x – faktor iz tablice
𝐹M , N - maksimalna sila probijanja ili prosijecanja
s – debljina materijala

8. Alati sa zakošenim reznim bridovima. NAČIN SMANJENJA SILE ŠTANCANJA(8910)

Koriste se za smanjenje sile štancanja.
Kod prosijecanja, zakošenja se izvode na matrici, jer u tom slučaju jezgro kao gotov komad
ostaje ravno a ostatak materijala se krivi.
Za s ≤ 3 mm→k=0,2 do 0,4
Za s > 3 mm→k=0,4 do 0,6
𝐹 = 𝐿 · 𝑠 · 𝜏m · 𝑘, N

Kod probijanja, zakošenje se izvodi na žigu i to sa vanjske i unutarnje strane, jer u tom slučaju
ostatak materijala ostaje ravan, a jezgro se krivi.
𝐹 = 𝐿 · 𝑠 · 𝜏m · 𝑘, N
k=0,2 do 0,4
s ≤ 3 mm H=2s

k=0,4 do 0,6
s > 3 mm H=s

9. Alati sa različitim dužinama žigova.

Kada se istovremeno štanca nekoliko otvora onda se žigovi izvode s različitim duljinama.

DELTA je dodatak
Razlika duljina Δ se uzima u ovisnosti od debljine i relativne dubine prodiranja žiga u lim.
Δ=s za s≤ 3 mm faktor k=0,2 do 0,4.
s
Δ=2 za s> 3 mm faktor k=0,4 do 0,6
𝐹 ≈ 𝐿 · 𝑠 · 𝜏m · 𝑘, N

10. Prosijecanje i probijanje na povišenim temperaturama.

Povećanjem temp materijala opada čvrstoća smicanja. Izrazi za proračun sile štancanja su isti kao i
kod obrade u hladnom stanju, samo se za τm uzima vrijednost za odgovarajuću temperaturu.
Najpovoljnije temp prosijecanja čelika su u području 700 do 900°C. Čelik se ovim postupkom NE
može obrađivati u području od 100 do 400°C jer tada nastupa temperaturna krtost.

11. Zazor za izradu alata.

f – zračnost
2f=w=zazor
f = (s − zot) · tgβ, mm
Mala zračnost (zazor): Velika zračnost (zazor):

12. Tolerancije za izradu alata.

13. Proračun tolerancija alata za probijanje.

-Kod probijanja je potrebno u materijalu izraditi otvor nazivnog promjera D s tolerancijom Δ, koja je pozitivna.
Za dimenzioniranje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija predmeta.
𝐷𝑚𝑎𝑥=𝐷+Δ
-Kod probijanja je promjer žiga (dŽ) jednak maksimalnoj dimenziji predmeta (Dmax), a promjer matrice za
probijanje (dM) je uvećan za iznos zazora w.
𝐷ž=𝐷𝑚𝑎𝑥=𝐷+Δ
𝑑𝑀=𝑑𝑠+𝜔=𝐷+Δ+𝜔
Alat se smatra istrošenim kada se promjer žiga smanji do vrijednosti dŽ= D.
14. Proračun tolerancija alata za prosijecanje.
Kod prosijecanja radni komad (jezgro) ima nazivni promjer D (a ostatak je trake otpadak) i izradnu toleranciju Δ,
koja je negativna. Za dimenzioniranje je alata mjerodavan minimalni promjer predmeta:
𝐷𝑚𝑖𝑛=𝐷−Δ
Promjer matrice dM se uzima jednak minimalnoj dimenziji radnog komada (Dmin), a promjer žiga se smanjuje
za iznos zazora w.
𝑑𝑀=𝐷𝑚𝑖𝑛=𝐷−Δ
𝑑Ž=𝑑𝑀−𝜔=(𝐷−Δ)−𝜔
Alat se smatra istrošenim kada se promjer matrice poveća do vrijednosti dM= D.

15. Izradna tolerancija alata.

16. Materijal za izradu alata.
Matrica za prosijecanje ili probijanje radi se od visoko kvalitetnog legiranog alatnog čelika. S
povećanjem čvrstoće materijala koji se obrađuje, kao i složenost rezne konture predmeta, rastu i
zahtjevi u pogledu kvalitete alatnog čelika.

Prema vrsti opterećenja materijali za izradu alata su:

- za manje opterećenje Č6441 i Č4146
- za veća opterećenja : Č3840 Č6440 Č4840
-za najveća opterećenja +Č4150 Č6450
Matrica i žig se kale ovisno o vrsti alatnog čelika i zatim toplinski popuštaju.

17. Alati za probijanje i prosijecanje sa radnim elementima od tvrdog metala.

18. Metode racionalnog iskorištenja materijala.

BLKN - širina koračnog noža
BLKN = (3 − 5)s, mm
𝑏′ - širina odmaka i razmaka
Širina trake, B:
𝐵 = 2𝑏 ′ + 𝑏 + BLKN , mm
Posmak trake, x:
𝑑 𝑎
𝑥 = 2𝑏 ′ + 𝑎 + 2 + 2, mm
Masa svih komada jedne serije, mn :
mn = n · ρ · V = n · ρ · s · A, kg
Masa svih traka jedne serije, mb:
mb = y · ρ · s · A t = y · ρ · s · B · L
Masa otpatka, 𝑚𝑜 :
mo = mb − mn = ρ · s(y · B · L − n · A), kg
Postotni otpad, Δ:
mo mb − mn y·B·L−n·A
Δ= · 100% = · 100% = · 100%
mb mb y·B·L
n – broj komada serije
A, mm2 – ploština površine jednog komada
At , mm2 – ploština površine jedne trake
s, mm – debljina lima
ρ, kg/mm3 - gustoća materijala lima
y- broj traka lima potrebnih za izradu jedne serije
B, mm – širina trake
L, mm – duljina trake
Primjeri rasporeda:
19. Konstrukcija matrice i način pričvršćenja.
20. Proračun matrice za probijanje i prosijecanje.
NIJE BITNP

21. Konstrukcija, proračun žiga i način pričvršćenja.

Izvedbe žigova:
a) Nakon montaže rasikivanjem određene visine h formira se glava žiga.
b) Cilindrično
c) kombinacija cilindra i konusa
Pod b) i c) su sigurnije u radu ali su manje ekonomične zbog većeg utroška materijala za izradu žiga.
Žig se radi od legiranog alatnog čelika i kale se do polovice duljine, druga polovica se toplinski
popušta. S time se postiže veća elastičnost gornjeg dijela žiga. Tanki žigovi manji od 5 mm se izvode s
ojačanjem.
Način učvršćenja žiga:

Proračung ziga, samo duljina

π2 · E · Imin
lmax = √
4 · L · s · τm

22. Elementi za skidanje radnih komada.

Nakon završetka procesa prosijecanja ili probijanja radni komad i otpadak se zadržavaju, ili na žigu, ili
na matrici. Pravilno i brzo odstranjivanje obratka i otpatka s radnih dijelova alata ne utiče samo na
povećanje proizvodnosti rada stroja, nego i na povećanje sigurnosti radne operacije i na kvalitetu
obratka. Sila potrebna za skidanje komada sa žiga ovisi od iznosa sile prosijecanja i uvjeta rada.
𝐹𝑆 =𝐶s·𝐹,N
F-sila štancanja
Cs-kojeficijent skidanja
1.Kruti otvoreni skidač trake:

Primjenjuje se kod otvorenog alata

2.Kruti zatvoreni skidač trake u vodećoj ploči:

primjenjuje se kod zatvorenog alata za skidanje otpatka sa žiga

3.Elastični skidač:

energija za skidanje iz elastičnig elemenata

23. Ograničavanje posmaka trake.

Koračni nož:

Graničnici:
24. Vodilice materijala.
Elastične:

Krute (vodeća ploča)

25. Elementi za pričvršćivanje alata za prešu.

26. Proračun težišta sila.

27. Kombinirani alat za štancanje i savijanje.

28. Kombinirani alat za štancanje i duboko vučenje.

gornja slika je I. operacija ova doljnja druga, i

zadnja je treća operacija