1

Primjer 1: 48 str
Tijelo se poetnih dimenzija

sabija oblikovanjem na dimenzije

Potrebno je izraunati: 1.apsolutnu deformaciju, 2.deformaciju i 3.logaritamsku deformaciju
1. Apsolutna deformacija

2. Deformacije

3. Logaritamska deformacija :
a)

b)

Primjer 2: 49str
Potrebno je izraunati logaritamski stupanj deformacije ako je:
a)

b)

c)

Rjeenje:
a)

b)

c)

2

Primjer: 51.str
Cilindar iz elika Ck 10 (

i w slika 2.56) sabija se bez gubitka (=0) na pola svoje visine. Potrebno je
proraunati idealni i stvarni rad deformacije.
Poznato je:
Popreni presjek

tj. visine su

Rjeenje:
Logaritamska deformacija

.
Iz dijagrama (slika 2.56) za materijal Ck 10 i

oitava se

Volumen:

Idealni rad formacije:

Stvarni rad deformacije:

Primjer: 53.str
Sabija se cilindar iz materijala Ck 10, poetna visina

i promjera

na konanu visinu

Kolika je maksimalna stvarna sila sabijanja ako pretpostavimo da je stupanj iskoritenja procesa
0,8?
Rjeenje:
Poetni presjek:

Volumen:

Konani presjek:

Logaritamska deformacija:

Iz dijagrama (slika 2.56) za

oitava se

Sila na kraju sabijanja (maksimalna stvarna sila)

Primjer: 54 str
Potrebno je izraunati srednje naprezanje plastinog teenja i potrebnu silu valjanja trake iz materijala Ck 10,
poetnog presjeka

na presjek

. Promjer valjka 2R=180mm a

stupanj iskoritenja procesa procijenjen je na 0,7.
Rjeenje:
Plotina povrine poetnog presjeka:

Plotina povrine izlaznog presjeka:

Razlika visina:

Duljina luka u zahvatu:

Plotina povrine oblikovanja:

Logaritamska deformacija:

Iz dijagrama za oitava se

Srednje naprezanje plastinog teenja:

Stvarna sila valjanja:

3

Primjer: 55. str
Potrebno je stanjiti stjenku posude promjera

dobivenu dubokim vuenjem sa

na

. Materijal posude je Ck 10. Koliko je srednje naprezanje plastinog teenja i potrebna sila
provlaenja, ako se pretpostavi da je stupanj iskoritenja procesa 0,7.
Rjeenje:
Poetni presjek:

Konani presjek:

Logaritamska deformacija:

Iz dijagrama oitava se za

Srednje naprezanje plastinog teenja:

Stvarna sila provlaenja:
na poetku

na kraju:

Primjer: 56. str
Koliko je srednje naprezanje plastinog teenja i stvarna sila istiskivanja pukice promjera

uz
stanjene stjenke? Vanjski promjer na kraju istiskivanja je

, materijal Ck 10, stupanj iskoritenja

procesa je 0,5.
Rjeenje:
Poetni presjek:

Konani presjek:

Logaritamska deformacija:

Iz dijagrama za se oitava

Srednje naprezanje plastinog teenja:

Stvarna sila istiskivanja:
na poetku

na kraju

Primjer: 64.str
Potrebno je odrediti vrijednost naprezanja plastinog teenja ako je poznato: aksijalno naprezanje 400 N/mm,
tangencijalno naprezanje i radijalno naprezanje .
Rjeenje:
Vrijednosti glavnih naprezanja su:

Naprezanje plastinog teenja iznosi:

4

Primjer: 67.str
Potrebno je odrediti naprezanje plastinog teenja ako je poznato: aksijalno naprezanje 400 N/mm,
tangencijalno naprezanje -200 N/mm, radijalno naprezanje -150 N/mm.
Rjeenje:

Primjer 1: 129.str
Treba odrediti iznos i mjesto specifinog tlaka na kontaktnoj povrini prizme, tlaene s visine 50 mm. Poslije
tlaenja visina iznosi 10 mm. Baza prije tlaenja iznosi

, a poslije tlaenja

. Sabijanje se obavlja u toplom stanju. Treba odrediti specifini tlak, radijalno naprezanje i
silu sabijanja za sluaj: a) kad zapoinje sabijanje i teenje materijala, b) kad je sabijanje zavreno. Faktor
kontaktnog trenja =0,125.
Rjeenje:
a) kada zapoinje sabijanje i teenje materijala

b) kad sabijanje zavrava

Primjer 2: 129. str
Koliko je iznosilo naprezanje plastinog teenja na poetku hladnog sabijanja slobodno stojee prizme ako su na
kraju sabijanja postignute dimenzije

, baza

. Specifini tlak na kraju sabijanja

je izmjeren i iznosi

. Prilikom sabijanja ustanovljeno je ovrenje materijala od 100%.

Kolika je vrijednost maksimalnog radijalnog naprezanja na kraju sabijanja?
Rjeenje:

5

Primjer 3: 130.str
Koliko je maksimalno radijalno naprezanje na kraju sabijanja u slobodno stojeem punom cilindrinom tijelu
poetne visine

i promjera

ako je ono sabijano na 50% prvobitne visine? Faktor

kontaktnog trenja iznosi 0,15 a naprezanje plastinog teenja na kraju sabijanja je 600 N/mm, pri emu je to
dvostruko vea vrijednost od one to je bila na poetku sabijanja.
Rjeenje:

Primjer 4: 130. str
Sabija se prizma dimenzija

na dimenzije

. Pri tome je
omjer dimenzije

ostao isti kao to je bio na poetku sabijanja. Sabijanje se obavlja kod 1000C kod koje
je naprezanje plastinog teenja

N/mm. Potrebno je izraunati:

a) kolike su stranice

,
b) max. specifini tlak na poetku i na kraju sabijanja.
Rjeenje:
a) Stranice prizme su

b)max. specifini tlak na poetku i na kraju sabijanja

6

Primjer 5: 131. str
U jednoj fazi nekog proizvodnog postupka sabijanjem se sabija slobodno stojea aluminijska prizma na konane
dimenzije

. Zbog efekta ovrenja poraslo je naprezanje plastinog

teenja, pa kod postignutih konanih dimenzija iznosi 120 N/mm. Kod sabijanja prvog komada izmjerena je
sila sabijanja 79700N, koja je porasla 5,35% nakon sabijanja 5000 komada. Kako se u ovoj fazi nije nita
vidljivo mijenjalo, zakljuuje se da je porast sila nastao zbog veeg udjela trenja. Koliko je povean faktor
kontaktnog trenja nakon sabijanja 5000 komada?
Rjeenje:

provjera (79700=79704)

provjera (83963=83965)
Trenje se povealo za 50 %

Primjer 1: 139.str
Potrebno je odrediti broj matrica u kontinuiranom postupku provlaenja eline ice poetnog promjera

na konani promjer

, bez protuvlaka. U svakoj se matrici postie jednaka redukcija

povrine presjeka . Kolika je sila provlaenja na izlasku iz 2. matrice i optimalni kut

ako je
naprezanje plastinog teenja

i prolaskom kroz svaku matricu se poveava za 15%? Poznat

je faktor kontaktnog trenja (raunati po Sachsu).
Rjeenje:
Broj matrica

Logaritamska deformacija

Optimalni kut matrice

Sila provlaenja

7


Primjer 2: 140.str
Provlai se Al ica poetnog promjera

na konani promjer

postupkom kontinuiranog
provlaenja kroz matrica, tako da se u svakoj matrici obavlja jednaka redukcija presjeka ice. Potrebno je
odrediti redukcije presjeka u postocima. Koliki je promjer ice na izlasku iz 3. matrice i njezin optimalni kut,
ako je poznat faktor kontaktnog trenja =0,05?
Rjeenje:
Redukcija nakon n=9 prolaza

Promjer nakon tree matrice

Logaritamska deformacija

Optimalni kut matrice

Primjer 3: 141.str
Treba odrediti najmanji mogui izlazni promjer matrice s polukutom konusa =9 za provlaenje okruglog
profila poetnog promjera

. Na profil djeluje i sila protuvlaka koja uzrokuje naprezanje upola

manje od vrijednosti naprezanja plastinog teenja

. Proces tee bez ovrenja i uz faktor kontaktnog trenja

=0,05. Koliki je optimalni kut matrice?
Rjeenje:

Uvjet maksimalne redukcije je

8


Primjer 4: 142.str
Treba provjeriti da li je mogue provlaenje eline ice promjera

na promjer

ako
raspolaemo matricom polukuta uz poznati faktor trenja . Ako je provlaenje mogue,
izraunati silu provlaenja. Naprezanje plastinog teenja na izlasku iz matrice je

(izraunati
po Siebelu).
Logaritamska deformacija

Sila provlaenja

9

Primjer 1: 147.str
Dubokim vuenjem okrugle posude iz elinog lima vlane vrstoe

i debljine lima s= 1
mm dobivene su dimenzije unutarnjeg promjera

i visine posude H= 250 mm. Matrica je

izvedena iz sivog lijeva s polumjerom zaobljenja

. Za sve tarne povrine vrijedi faktor kontaktnog

trenja = 0,2.
Treba odrediti:
1. poetni promjer rondele

2. potreban broj operacija dubokog vuenja
3. da li je potreban tlani prsten
4. veliinu sile tlanog prstena
5. veliinu sile iga (samo za prvu fazu dubokog vuenja)
Poznato je:

Rjeenje:
Poetni promjer rondele

Potreban broj operacija dubokog vuenja

usvaja se

usvaja se

Potrebne su tri operacije dubokog vuenja
Provjera da li je potreban tlani prsten

Tlani prsten je potreban
Veliina sile tlanog prstena:

Veliina sile iga:

10

Primjer 2: 149. str
Dubokim vuenjem okrugle posude od elinog lima maksimalne vlane vrstoe

postignuto je nakon prve faze vuenja s maksimalno doputenom redukcijom unutarnjeg promjera

i vanjskog promjera

. Matrica je izvedena od sivog lijeva s polumjerom zaobljenja ruba

. Za sve tarne povrine vrijedi faktor kontaktnog trenja = 0,1. Izmjereno je naprezanje u limu zbog
plastine deformacije prijelaza iz rondele u cilindrino tijelo i uslijed sile trenja tlanog prstena te ovo
naprezanje iznosi

. Poznato je srednje naprezanje plastinog teenja

Treba odrediti:
1. poetni promjer rondele

2. specifini tlak tlanog prstena za vrijeme procesa dubokog vuenja
3. silu tlanog prstena
4. silu iga
Rjeenje:
Poetni promjer rondele

Specifini tlak tlanog prstena

Sila tlanog prstena

Sila iga

11

Primjer 3: 150.str
Iz okrugle rondele promjera

i debljine s= 1,5 mm izrauje se postupkom dubokog vuenja

posuda promjera

. Materijal rondele je mekani elik vlane vrstoe

. Matrica
je alata izvedena iz sivog lijeva i ima polumjer zaobljenja

. Faktor kontaktnog trenja za sve tarne

povrine je = 0,1. Poznato je

N/mm;

. Treba izraunati:
1. da li je mogue posudu izraditi u jednoj ili treba vie faza
2. da li je u postupku dubokog vuenja potreban vlani prsten
3. kolika se naprezanja javljaju u materijalu
4. kolika je sila na igu alata
Rjeenje:
Broj faza dubokog vuenja:

posudu je mogue izraditi u jednoj operaciji
Da li je potreban tlani prsten:

Potreban je tlani prsten
Naprezanja u materijalu:

Sila iga