A) Odsijecanje na makazama, probijanje i

prosijecanje na presama
1. Proračun razvijene dužine elementa

Razvijena dužina elementa se računa prema obrascu (108):

n
 N
L   li 
i 1
  i  ri   i s 
180 i 1
gdje su:
n – broj ravnih dijelova,
N – broj savijenih dijelova,
li - dužine ravnih dijelova,
 i  - uglovi savijanja,
ri - unutrašnji radijusi savijanja,
r 
 i  f  i  - koeficijent,
s
s – debljina lima.

Pošto je element simetričan, razvija se samo jedna njegova polovina, slika 1.

Slika 1. Izgled elementa

Sa Slike 1 se vidi da je: n  2 , N  1 i   90 pri čemu su dužine ravnih dijelova sa slike:

l1  h   r  s   50   7  3  40 mm
b 100
l2    r  s    7  3  40 mm
2 2

1
Iz Tabele 42 se za odnos r s  7 / 3  2,33 očitava   0,453 , pa je ukupna dužina razvijenog
elementa:
 2  1    
L  2  l i    i  ri   i  s    2 l1  l 2   r    s   
 i 1 180 i 1   180 
  
2 40  40   7  0,453  3   186,26 mm
 2 

2. Sila i deformacioni rad odsijecanja

Sila odsijecanja se računa prema obrascu (37):

s2
F  0,6 m  ot
tg
gdje je:
 ot – relativna dubina odsjecanja,
s – debljina lima,
  5 - ugao nagiba noževa.
Iz Tabele 4 za čelik Č.0245 je:  m  380 MPa,  m  300 MPa. Na osnovu Tabele 9 za  m  300 MPa
i debljinu lima s  3 mm relativna dubina odsijecanja:  ot   0,65  0,55 , usvaja se  ot  0,5 pa je
sila odsijecanja:
32
F  0,6  380  0,5   11726 N F  11,7 kN
0,0875

Deformacioni rad odsjecanja se računa prema izrazu (39):

W  F  h  F  b  tg
gdje su:
F – sila odsjecanja,
h  b  tg - uslovni hod noža u toku kojeg nastaje sila F,
b – širina materijala.
Nakon unosa odgovarajućih podataka, deformacioni rad iznosi:
W  F  h  F  b  tg  11726  2000  tg5  2051784 Nmm W  2052Nm

3. Širina trake, procentualni otpadak i stepen iskorištenja materijala

Na osnovu izračunate razvijene dužine elementa L  186,26 mm usvaja se veličina ruba i mosta
b  4,8 mm, pa je konačna širina trake:

B  L  2b  186,26  2  4,8  195,86 mm Usvaja se: B  200mm

2
Raspored elemenata u tabli i traci
Razmatraju se dva moguća načina isjecanja traka iz tabli lima i rasporeda elemenata u tim trakama,
slike 2 i 3.

Slika 2. Varijanta I rasporeda komada u traci

Širina trake: B  200  mm

Dužina trake: L  2000  mm
Broj traka: 5
Broj elemenata u traci: 19
Ukupan broj elemenata:
n  5  19  95

Slika 3. Varijanta II rasporeda komada u traci

Širina trake: B=200 mm

Dužina trake: L  1000  mm
Broj traka: 10
Broj elemenata u traci: 9
Ukupan broj elemenata: n=9x10=90

3
Proračun procentualnog otpatka i stepena iskorištenja materijala

Dvije varijante rasporeda komada u traci date su na slikama 4 i 5.

Slika 4. Varijanta I rasporeda komada u traci

Slika 5. Varijanta II rasporeda komada u traci

4
I slučaj rasporeda elemenata, slika 4.

Procentualni otpadak, u odnosu na cijelu tablu lima iz koje se isjecaju trake, se računa kao:

Bt Lt  nA
 100%
Bt Lt
gdje su:
Bt  1000 , mm – širina table lima,
Lt  2000 , mm – dužina table lima,
n – ukupan broj elemenata koji se može dobiti iz table lima i
A – površina jednog elementa.

Pošto je ukupan broj elemenata koji se mogu dobiti u ovom slučaju rasporeda n=95, a površina jednog
elementa je:

A=Lxl=186,26x100=18626mm2

procentualni otpadak za ovaj slučaj je:

B t L t  nA 1000  2000  95  18626

 100%  100%  11,5%   11,5%
Bt L t 1000  2000

Stepen iskorištenja materijala, u odnosu na tablu lima iz koje se isjecaju trake se računa prema obrascu
(61) i za ovaj slučaj iznosi:

A 18626
n 100%  95 100%  88,5%   88,5%
L t Bt 2000  1000

Rezultati proračuna za obadvije varijante rasporeda komada u traci dati su u tabeli 1.

Tabela 1. Stepen iskorištenja materijala.

Širina trake Dužina trake Broj komada Procentualni Stepen iskorištenja
B, mm L, mm n otpadak materijala
I varijanta 200 2000 95   11,5%   88,5%
II varijanta 200 1000 90   16,2%   83,8%

Izbor načina isjecanja traka i rasporeda elemenata u traci. Kao što se iz prethodnog proračuna
vidi, stepen iskorištenja materijala je veći za I slučaj isjecanja i rasporeda pa iz tog razloga usvajam II
način rasporeda komada.

5
4. Proračun sila i deformacionog rada prosijecanja konture i probijanja otvora

Sila prosjecanja (probijanja) se računa prema obrascu (44):

F  Ls m
gdje je:
L – obim dijela koji se prosjeca (probija) ili obim platine,
s – debljina materijala i
 m - čvrstoća smicanja (  m  300 MPa).
Rezultati proračuna sila probijanja i prosijecanja za različite probojce i prosjekače data je u tabeli 2.

Tabela 2. Sile probijanja i prosijecanja.

Vrsta i dimenzije Obim konture Sila probijanja
Otvora L, mm F, kN
Æ20 62,83 56,5
Æ10 31,4 28,3
Kvadratni otvor  10 40 36
Pravougaonik 2h 1  h 1  20  10 60 54
Granični prosjekač 1 X (104,8 X 4) 108,8 97,9
Sila prosijecanja konture elementa (186,26 X 100) 575,5 515,3

Ukupna sila potrebna za istovremeno probijanje i prosjecanje svih kontura je jednaka zbiru
pojedinačnih sila, tj.:

11
F   Fi  F1  F2  F3  F4  F5  F6  F7  F8  F9  F10 
i 1

 4  56,5  28,3  3  36  54  97,9  515,3  1029,5 _ kN

Sila na osnovu koje se vrši izbor prese je:

FM  1,3  F  1,3  1029,5  1338,4 kN FM  1338,4kN

Rad prosjecanja (probijanja) se računa se prema izrazu (47):

W  xFm s
gdje su:
F
x  sr - faktor (Tabela 15),
Fm
Fm - maksimalna sila prosjecanja (probijanja) i
s – debljina materijala.

Iz Tabele15 za  m  300 MPa i s=3 mm je x=0,55 pa je:

W  0,55  1338,4  3  2208,4 kNmm W  2208,4  Nm

5. Kriterij granične sile i kriterij deformacionog rada

6
Kriterij granične sile, za izbor prese za prosjecanje (probijanje), prema izrazu (50) glasi:
Fm  Fg , gdje su:
Fm - maksimalna sila prosjecanja (probijanja) dobivena u prethodnom proračunu i
Fg - granična sila pritiskivača prese.

Granična sila pritiskivača prese se računa prema obrascu (49):

F
Fg  n sin  n , gdje su:
sin 
Fn - nominalna (nazivna) sila na pritiskivaču,
 – ugao krivaje u trenutku početka probijanja i
n – nominalni ugao (  n  20 0 ).

Ugao krivaje u trenutku početka probijanja može se izraziti u funkciji hoda pritiskivača, kao:
 h  2h 
    h   arccos1    arccos1     , gdje je:
 r  H
H – ukupan hod pritiskivača prese i
h – hod pritiskivača od početka probijanja (prosjecanja) do DMT.

Usvaja se presa sa nominalnom silom Fn  1600 kN i rasponom hoda pritiskivača H  20  120 mm.
Za ukupan hod pritiskivača usvaja se vrijednost: H=80 mm, a za hod pritiskivača od početka probijanja
do DMT, usvaja se debljina lima (s=3), tj.: h=3mm, pa je:
 2h   23
  arccos1    arccos1    22,33  
 H  80 
Sada je:
Fn 1600
Fg  sin  n  sin(20 0 )  1440 kN Fg  1440  kN 
sin  0
sin(22,33 )

Po kriteriju granične sile je: Fm  1338,4  Fg  1440 kN, što znači da izabrana presa po kriteriju
granične sile može izvršiti potrebno probijanje (prosjecanje).

Kriterij deformacionog rada izraz (52), glasi:

W  Wn , gdje je:
W – rad prosjecanja (probijanja) i
Wn – nominalni rad prese.

Nominalni rad prese je prema izrazu (51):

H
Wn  Fn 1  cos  n   1600 80 1  cos 20  3860 J Wn  3860 _ J
2 2

Prema kriteriju deformacionog rada je W  2052  Wn  3860 što znači da usvojena presa može
obaviti svoju funkciju.

7
6. Određivanje zazora, dimenzija i izradnih tolerancija alata za probijanje i prosijecanje

Proračun zazora

1. Analitički način. Zazor se na ovaj način računa po formuli (55) i iznosi:

w  2s1   ot  tg  2  3  1  0,6  tg5,5  0,231 mm

gdje su:
s – debljina materijala,
 ot - relativna dubina prosjecanja (Tabela 9) i
 - ugao smicanja materijala
- za meki čelik   5   6
- za čelik srednje tvrdoće   4  5
- za tvrdi čelik   4 .
Pošto je  ot  0,6 , usvaja se   5,5 .

2. Tabelarno po V. Romanovskom. Iz Tabele 16 za meki čelik i debljinu materijala s=3 mm zazor je

7,5% debljine materijala, tj.:

s 3
w 8%  7,5%  0,225 mm
100% 100%

3. Po G.Ohleru. Zazor se računa prema izrazu (56) i iznosi:

m 300
w  cs  0,01  3   0,164 mm
10 10
gdje je c koeficijent koji se kreće u granicama c  0,005  0,035 . Usvaja se c  0,01 .

4. Tabelarno po podacima firme Schüler. Prema tabeli 17 za debljinu lima s=3 mm i za meksi čelik
je: w=0,15 mm.

Zbog habanja alata i lakše mogućnosti njegove prepravke, od proračunatih se usvaja najmanji zazor,
tj.: w=0,15 mm.

Određivanje dimenzija i izradnih tolerancija alata za probijanje i prosijecanje

Kružni otvor dimenzije 20H9

Nazivna dimenzija otvora: D=20mm
Izradna tolerancija otvora: H9,   0,052 mm
Maksimalna dimenzija otvora: D max  D    20  0,052  20,052 mm
Minimalna dimenzija otvora: D min  D  20 mm
Nazivne dimenzije alata:
- probojca: d s  D max  20,052 mm
- prstena: d M  d s  w  20,052  0,15  20,202 mm
Izradne tolerancije alata:
- probojca: h6, t s  0,013 mm

8
 - prstena: H7, t M  0,021 mm
Granične dimenzije alata:
- probojca: d s min  d s  t s  22,052  0,013  22,039 mm
- prstena: d M max  d M  t M  20,202  0,021  22,039 mm

Rezultati proračuna za ostale dijelove alata dati su tabelarno.

Tabela 3. Zazori i tolerancije izrade alata.

20 10H9 Kvadrat Pravougaonik Granični otvor

H9  104,8 H11  4 H11
10 H9  10 H9 20 H9  10 H9

Nazivna mjera 20 10 A=B=10 A=20 A=104,8

otvora B=10 B=4
Izradna tolerancija  A  0,036  A  0,052  A  0,22
otvora,  0,052 0,036  B  0,036  B  0,036  B  0,075
Maksimalna A max  10,036 A max  20,052 105,02
dimenzija otvora 20,05 10,03 Bmax  10,036 Bmax  10,036 4,075
2 6
Minimalna A min  10 A min  20 104,8
dimenzija 20 10 Bmin  10 Bmin  10 4
otvora
a s  10,036 a s  20,052 105,02
Nazivne Proboja 20,05 10,03 bs  10,036 b s  10,036 4,075
mjere c 2 6
Alata a M  10,186 a M  20,202 105,17
Matrica 20,20 10,05 b M  10,186 b M  10,186 4,225
2 1
t sa  0,009 t sa  0,013 0,022
Izradne Proboja 0,013 0,009 t sb  0,009 t sb  0,009 0,008
toleranci c
je alata t Ma  0,015 t Ma  0,021 0,035
Matrica 0,021 0,015 t Mb  0,015 t Mb  0,015 0,012

a s min  10,016 a s min  20,039 104,998

Graničn Proboja 20,03 10,02 b s min  10,016 b s min  10,016 4,067
e c 9 5
dimenzij a M max  10,066 a M max  20,223 105,205
e alata Matrica 20,22 10,06 b M max  10,066 b M max  10,066 4,237
3 6

Provjera otpornosti ploča za prosjecanje i probijanje

9
Zadati profil ploča za probijanje (prosijecanje) je ploča TIP 1, cilindrična ploča s konusom, prema slici
u Tabeli 24. Kao način učvršćenja usvaja se da su ploče za probijanje upresovane, dok su ploče
prosjekača vijcima vezane za glavnu ploču.

Proračun ploče za probijanje otvora 4

Dimenzije ploča za probijanje date su na slici 8. Debljina ploče se određuje po izrazu (62):


H  10  5s  0,7 2d c 
gdje su:
s – debljina lima,
d – dimenzija otvora ploče (dimenzija komada),
c  f   m  - koeficijent koji zavisi od čvrstoće na istezanje materijala koji se prosjeca (probija) i za
ovaj slučaj iznosi: c=1.
Sada je za otvor 10 visina ploče:

  
H  10  5s  0,7 2d c  10  5  3  0,7 2  10 1  28,13  mm

(
s

F
F
a
H

L
do
e

e a e
B
b
e

a) Okrugla matrica (b) Pravougaona matrica

A
D
Slika 8. Osnovne dimenzije potrebne za proračun ploča za
probijanje

Širina ruba ploče se računa prema obrascu (63):

e  10  12  0,8H  10  12  0,8  28,13  32,5  34,5 mm

Usvaja se: H  30 mm i e  34 mm.

Provjera ploče na savijanje se vrši preko uslovne nejednačine za okruglu ploču (65):

2,5F  2 d 
s  1     sd
H2  3 d o 
gdje su:
F, N – sila prosjecanja (probijanja),

10
 H, mm – debljina ploče,
d, mm – dimenzija otvora u ploči,
d o , mm – prečnik oslonca,
 sd - dozvoljeno naprezanje na savijanje,  sd  500 MPa (za kaljeni i termički napušteni legirani
alatni čelik).

Za prečnik oslonca se usvaja d o  16 pa je:

25F  2 d  25  28300  2 10 
s  1 
2 
  2
 1     458   sd  500 MPa
H  3 do  30  3 16 

Kako se vidi, ploča je dobro dimenzionisana.

Uvodeći stepen sigurnosti  koji predstavlja odnos dozvoljenog i stvarnog napona, pri tome
uzimajući da je   2 , slijedi:
 sd 25F  2 d 
   s     sd  1     sd
s H 2  3 d o 
odakle se može izračunati visina ploče H, tj.:

25F  2 d  25  28300  2  2 10 
H 1   1    40,63 mm
 sd  3 d o  500  3 16 

Širina ruba ploče je sada:

e  10  12  0,8H  10  12  0,8  40,63  42,5  44,5 mm

Usvaja se: H = 44 mm i e = 45 mm, pa je napon na savijanje sada:

25F  2 d  25  28300  2 10 
s  1 
2 
  2 1    213,2   sd  500
H  3 do  44  3 16 
što zadovoljava.

Vanjski prečnik ploče za probijanje (matrice) je konačno:

D  d  2e  10  2  45  100 mm

Rezultati proračuna za ostale matrice dat je u tabeli 4.

Tabela 4. Proračun ploča za probijanje i prosijecanje.

Otvor Otvor Pravougaonik Kvadrat Granična
10 20 20 X 10  10 X 10 ploča
104,8 X 4
Debljina ploče, Proračun 28,13 29,43 28,8 29,15 32,3
H, mm Usvojeno 30 30 30 30 34
Širina ruba, Proračun 32,5-34,5 33,54-35,54 33,54-35,54 33,54-35,5 37,2-39,2
e, mm Usvojeno 34 35 35 35 38

11
 Prečnik oslonca, d0, mm
(Raspon oslonca, l, mm) d0=16 d0=26 l=16 l=16 l=10
Izračunati napon na savijanje,
s, Mpa 458 764 102,8 68,6 83,6
Dimenizije ploče:
(D), (A x A) ili (A x B) 84 90 90 X 80 70 X 70 180,8 X 80
Stepen sigurnosti 2 2 2 2
Debljina ploče Proračun 40,63 52,46 19,2 15,7
H, mm Usvojeno 44 54 20 16
Širina ruba ploče Proračun 42,5-44,5 53,2-55,2 26-28 22,8-24,8
e, mm Usvojeno 45 54 28 24
Napon na savijanje, s, MPa 213,2 236 289,3 351,6
Dimenzije ploče:
(D), (a x a) ili (a x b) 100 128 76 X 66 58 X 58
Usvojena visina svih ploča
H, mm 54

7. Provjera probojaca i prosjekača na pritisak i izvijanje

Probojac za probijanje kružnog otvora prečnika 10

Provjera na pritisak. Provjera na pritisak se vrši prema obrascu:

F
p    pd
A
gdje su:
F, N – sila prosjecanja (probijanja),
A, mm2 – površina poprečnog presjeka probojca (prosjekača),
 pd - dozvoljeno naprezanje na pritisak,  pd  1000  1600 MPa. Usvaja se pd = 1600 MPa.

U konkretnom slučaju je F = 28300 N i površina:

d 2  10 2 
A   78,5 mm2
4 4
pa je:
F 28300
p    360,5   pd  1600 MPa
A 78,5
što znači da napon zadovoljava.

Provjera na izvijanje. Kod probojaca (prosjekača) kružnog poprečnog presjeka koji su uklješteni i
vođeni je maksimalna dozvoljena dužina probojca (prosjekača), izraz (68A) je:

d3
l max  90,08 
s m
gdje je:
d, mm – prečnik probojca (prosjekača),
s, mm – debljina lima,
 m - čvrstoća na smicanje materijala koji se probija.

U konkretnom slučaju je: d = 10 mm, s = 3 mm, m=300 MPa pa je:

12
 d3 10 3
l max  90,08   90,08   94,95 mm
s  m 3  300

Proračun za ostale probojce (prosjekače) dat je u tabeli 5.

Tabela 5. Proračun probojaca prosjekača na pritisak i izvijanje.

Otvor Otvor Pravougaonik Kvadrat Granični
10 20 20 X 10  10 X 10 prosjekač
104,8 X 4
Površina poprečnog presjeka, 78,5 314,16 200 100 419,2
A, mm2
Sila probijanja (prosijecanja), 28300 56500 54000 36000 97900
F, N
Napon na pritisak, 360,5 179,8 270 360 233,5
p, MPa
Kritična dužina, 94,9 268,5 126,4 109,5 40,9
lmax, mm

Za slučaj usvajanja većih dužina od dužine najkraćeg probojca (lmax=40 mm kod probojca za
granicni prosjekac), ovaj probojac će biti izrađen s ojačanjem i biti ponovo provjeren na izvijanje.
Usvaja se jednaka visina svih probojaca lmax=40 mm.

8. Određivanje položaja težišta alata

Za usvojeni raspored komada u traci određuje se težiste sila probijanja i prosijecanja. Dužine
elemenata (kontura) su:

L1  4  104,8  108,8 mm
L 2  L 6  L 8  4  10  40 mm
L 3  10    31,4 mm
L 4  L 7  L 9  L10    20  62,8 mm
L 5  2  10  20   60 mm
L11  2  (186,26  100)  575,52 mm

Proračun težišta u pravcu x i y ose dat je tabelarno:

Tabela 6. Proračun težišta u pravcu x-ose.

Element i Dužina elementa Ordinata težišta Li  x i
Li xi , mm
I 108,8 52 5657,6
II 40 25 1000
III 31,4 75 2355
IV 62,8 25 1570
V 60 45 2700
VI 40 45 1800
VII 62,8 50 3140
VIII 40 25 1000

13
 IX 62,8 75 4710
X 62,8 75 4710
XI 575,52 50 28776
 1146,92 - 57418,6

Tabela 7. Proračun težišta u pravcu y-ose.

Element i Dužina elementa Ordinata težišta Li  y i
Li y i , mm
I 108,8 2 207,6
III+V+VIII 131,4 25 3285
IV+VII+IX+XI 764 93,13 71152,7
II+VI+X 142,8 161,26 23028
 1147 - 97673,3

Sada su x i y koordinate težišta (položaj cilindričnog rukavca):

11

L i  xi
57418,6
X i 1
11
  50,1 mm
1146,92
x i 1
i

11

L i  yi
97673,3
Y i 1
11
  85,15 mm
1147
y i 1
i

9. Izbor i proračun opruga skidača

Sila skidanja komada s probojaca i prosjekača se računa prema obrascu (70):

Fs  C s  F  0,13  1339  175 kN

gdje su:
F = 1339 kN – ukupna sila prosjecanja (probijanja),
C s  0,12  0,15 – koeficijent skidanja koji zavisi od vrste radnog procesa i debljine materijala i
dat je u Tabeli 27.

Konstrukcija se izvodi sa N k  8 paketa tanjirastih opruga. Primjer ugradnje dat je na slici 9.

Slika 9. Primjer ugradnje paketa tanjirastih opruga

14
Sila koja otpada na jedan paket, što je ujedno i sila jedne opruge u paketu, je:

Fs 175000
Fso    21875 N
Nk 8
Prema ovoj veličini sile, bira se tanjirasta opruga iz tabele 29, redni broj 59 s podacima:
- prečnik opruge D = 80 mm
- prečnik otvora d = 41 mm
- debljina opruge s = 5,0 mm
- visina opruge h = 6,9 mm
- maksimalno dozvoljeno opterećenje Fmax = 29400 N
- maksimalno dozvoljeni ugib fmax = 1,15 mm

Za određivanje broja opruga u jednom paketu – n, mora biti zadovoljen uslov:

Fso  Fr
gdje je:
Fmax f k
Fr  - radna sila opruge
f max n
f k  f kp  h - radni ugib paketa opruga
f kp  nf p - ugib prednaprezanja paketa opruga
f p   0,1  0,2  f max - ugib prednaprezanja jedne opruge f p  0,1f max  0,1  1,15  0,115 mm
hs   5  15 s - hod ploče skidača h s  8s  8  3  24 mm
odakle je nakon uvrštavanja:

Fmax hs
n
Fso f max  Fmax f p

Sa druge strane mora biti zadovoljen uslov:

f k  f k max
gdje je maksimalan ugib paketa opruga f k max  nf max odakle slijedi:
nf p  hs  nf max
odnosno:
hs
n
f max  f p

Iz prethodna dva uslova slijedi:

hs Fmax  hs
n
f max  f p Fso  f max  Fmax  f p

gdje je nakon uvrštavanja:

24 29400  24
n
1,15  0,115 21875  1,15  29400  0,115

odnosno 23,2  n  32,4 . Pošto n mora biti cijeli broj, usvaja se n = 24.

Sada je:

15
 f kp  nf p  24  0,115  2,76 mm
f k  f kp  h s  26,76 mm
Visina neopterećenog paketa opruga je:

H  n  h  24  6,9  165,6
mm
Visina prednapregnutog paketa opruga:

H p  H  f kp  165,6  2,76  162,84 mm

Radna visina paketa opruga:

H r  H  f k  165,6  26,76  138,84 mm

Provjera opruga. Da bi opruga bila dobro dimenzionisana mora biti zadovoljen uslov:

Fso  Fr  Fmax
gdje je:
Fso - sila skidanja po jednom paketu odnosno po jednoj opruzi,
Fr - radna sila paketa opruga odnosno radna sila jedne opruge,
F F f 29400 26,76
Fr  max f ko  max k   28505,2 N
f max f max n 1,15 24
Fmax  29400 N – maksimalno dozvoljeno opterećenje opruge.

Konačno je:
Fso  21875  Fr  28505  Fmax  29400  N
što zadovoljava.

B) S a v i j a n j e

1. Proračun momenta savijanja sa očvršćavanjem u čisto plastičnom području

Određivanje poluprečnika neutralne naponske i neutralne deformacione linije. Moment savijanja:



M  b
 D  B  s2 B R r 
 R 
1 r2 4


Rr 


 

 4 2  3 R 3  

gdje su:
2
  1,15 - za ravninsko deformaciono stanje (str. 256)
3
1 2  m km
D  km , B  t g  m 
1 m 1  m

Kriva oćvrščavanja aproksimirana je tangentom:

16
 1  2 m 
k  km
1  m

Za Č.1530 – odgovara čelik 45 u tabeli sl. 17 je:

N k pm k pm 670 N
k pm  670 2 ;  1,10 ; k m    609,1 ;  m  0,14
mm km 1,10 1,10 mm 2
1  2  0,14
D  609  509,8 MPa
1  0,14
609
B  708,1 MPa
1  0,14
b  250 mm ; r  10 mm ; R  r  s  10  3  13 mm

  509,8  708,1  3
 708,1 13 10   
2
1 10 2 4 
M  1,15  250    13   13 10  

 4 2  3 13 3  

M = 365443,9 Nmm = 0,3654 KNm

Poluprečnik krivine neutralne naponske linije

 m  R  r  19 15  16,88 mm

Poluprečnik krivine neutralne deformacione linije

r m 10 0,995 
d    s m n   3  2   3  0,995  1  11,425
 s 2 
gdje su:
r 15 r
  3,75 ; m  f     0,994 (str. 296)
s 4 s
b  
b
 1 ; n  f     1 - (str. 296)
s s

2. Sila i deformacioni rad savijanja

Sila savijanja

4M 4  365443,9
F   56222,14 N  56,22 KN
L 26
gdje su:
L  rk  rt  s  10  13  3  26 mm
rt = 10 mm – radijus tiskača,
rk = 13 mm – radijus kalupa

Savijanje vrši držač (primjer sl. 108 str.243), pa je ukupna potrebna sila (97)

F1 = 1,3 F = 1,3 56,22 = 73,1 KN

Potrebna sila kalibriranja zbog poravnanja (98)

17
 F  p A  140  31000  4340000 N  4340 KN
gdje su:
p = 140 MPa – specifični pritisak poravnanja (tab. 41);
A  ( c  2r ) b  ( 144  2 10 ) 250  31000 mm 2

Deformacioni rad savijanja

  r  s  2  7503 2 103  3 250  10  3  2 1,5310

m s 2 2
W b  r2  10 2 6
Nmm  1,53 KNm
3 2r  s


gdje je   - ugao savijanja, str. 292.

3. Provjera maksimalno mogućeg i minimalno dozvoljenog radijusa savijanja

Maksimalni radijus savijanja

sE 3  215 10 3
rmax    537,5 mm
2 v 2  600

Minimalni radijus savijanja

rmin  c s  0,5  3  1,5 mm
gdje je c  0,5 ( tab.45 ) .

rmin 1,5  r 10  rmax  537,5

4. Određivanje radijusa i ugla tiskača za savijanje

Na osnovu izraza za faktor elastičnog ispravljanja slijedi:

s
r1 
K 2   2  r  K   r  s   s
s  1 1

2
2  2
r2 
2
gdje su:
r  r2  10 mm  radijus savijanja
   2  90 o  ugao profila
r 10
  3,33  iz dijagrama 144 : K  0,98
s 3
 3  3
r1  0,98   10     9,77 mm
 2  2
r1  rt  9,77 mm

Ugao savijanja :
   2  180 o   180 o  90 o  90 o
2 90 o
 1  180 o   1  180 o   180 o   88,2 o
K 0,98

18
 t = 1 = 88,2o – ugao tiskača
r,  - veličine elastičnog ispravljanja
r = r2  r1 10  9,77  0,23 mm
 =  2   1  90 o  88,2 o  1,8 o

5. Proračun dimenzija kalupa i tiskača za savijanje

Savijanje dvostrukog ugaonika (str. 310)

 s  s
rt  K  r2     9,77 mm
 2  2
gdje su:
rk  3 mm – radijus kalupa, (za h = 100 mm i s = 3 mm, tab.46)
H = 40 mm – visina kalupa,
H k  H d  H  rk  45  40  8  93 mm – ukupna visina kalupa,
Hd = 50 mm – visina ploče držača (str. 311).

19