Matematički opis valnog gibanja

Pretpostavimo da u izvoru vala čestica harmonički titra :

s(x = 0,t) = Asinωt = Asin 2π t

T
Na udaljenosti x od ishodišta val dolazi
t ′ = vx nakon vremena t’. Čestica na mjestu x
titra istom frekvencijom, ali s razlikom u
fazi prema izvoru vala.

Jednadžba RAVNOG
s(x,t) = Asinω(t −t ′) = Asinω  t − vx 
  VALA koji se širi u
s(x,t) = Asin2π  − 
t x
 
  POZITIVNOM smjeru
T λ
s(x,t) = Asin(ωt − kx) osi x.

Matematički opis valnog gibanja

Ako se val umjesto po osi x, širi po nekom drugom pravcu, čiji je

smjer odreñen jediničnim vektorom û

s(r,t) = Asin  kuˆ ⋅r −ωt  = Asin  k ⋅r −ωt 

   

k = k ⋅uˆ = 2π ⋅uˆ


λ valni vektor – odreñuje
smjer širenja vala i okomit je
na valnu frontu

Općenito,
eksponencijalni oblik valne funkcije:

i k ⋅r −ωt +ϕo


 
 
 
 
 

s(r,t) = Ae
 
 
 

1
 Matematički opis valnog gibanja

Jednadžba sfernog vala, amplitude A na udaljenosti r od izvora

vala:
s(r,t) = A sin ωt − kr +ϕo 
r

Ako se pri prolasku kroz sredstvo apsorbira energija vala:

ravni val : s(x,t) = A e−α x sin(ωt − kx +ϕo )

s(r,t) = A −α r sin(ωt − kr
+ϕ )

sferni val : r e o

α – koeficijent apsorpcije

Jednadžba transverzalnog vala na žici

Neka je µ linearna gustoća, F sila kojom je žica zategnuta. Ako žica ne
titra, sile na suprotnim krajevima se poništavaju. Ako se kroz žicu širi
transverzalni val postoji rezultantna sila.

∂2s − µ ∂2s = 0
∂x 2 F ∂t 2 Rješenje jednadžbe :

s( x,t) = Asin2π  t − x  = Asinω  t − vx 

 

∂2s − 1 ∂2s = 0 T λ  

∂x 2 v 2 ∂t 2

2
Primjer 1.
Transverzalni sinusoidalni val na užetu ima amplitudu 5 cm i valnu
duljinu 0.5 m. Lijevi kraj užeta, koji se nalazi u koordinatnom
ishodištu, titra frekvencijom 3 Hz po zakonu s (0, t ) = A sin ωt

a) Kolika je brzina vala?

b) Napišite jednadžbu titranja neke čestice užeta.

c) Kolika je transverzalna elongacija, transverzalna brzina i

ubrzanje čestice užeta udaljene 0.5 m od ishodišta u trenutku
t= 5s ?

Primjer 2.
Jednadžba putujućeg transverzalnog vala je:

  x 
y ( x, t ) = 5sin  2π 100t −   [cm ]
  30  

Odredite:
amplitudu, valnu duljinu, brzinu širenja vala i frekvenciju.

3
Primjer 3.
U homogenom sredstvu rasprostire se ravni harmonijski
val valne duljine 1m čija je jednadžba:

s ( x, t ) = A0 ⋅ e−α t sin (ωt − kx )

gdje je A0 amplituda vala, α=0.5 m-1 koeficijent

apsorpcije vala u sredstvu.

Kolika je razlika u fazi vala u točkama u kojima se

amplitude titranja čestica razlikuju za 1% ?

Superpozicija valova
Ako dva ili više valova istovremeno stignu u istu
točku prostora, rezultantno titranje u toj točki
je VEKTORSKI ZBROJ pojedinih titranja.
Pri zbrajanju (superpoziciji) dvaju ili više valova
nastaje INTERFERENCIJA valova.

4
Rezultantni val je zbroj dvaju valova.
Interakcija izmeñu valova naziva se
interfrencija.

Superpozicija valova

5
 KONSTRUKTIVNA i
DESTRUKTIVNA interferencija

Interferencija. Princip superpozicije

Promatramo dva 1-D vala jednake amplitude A, frekvencije
i brzine koji se šire u smjeru +x osi :
s1 = Asin(ωt − kx) s2 = Asin(ωt − kx +ϕ )
Princip superpozicije:
s = s1 + s2 = Asin(ωt − kx) + sin(ωt − kx +ϕ ) 

s = 2 Acosϕ sin ωt − kx + ϕ 

2  2
ϕ =0 ϕ
cos =1
2 Konstruktivna interferencija

ϕ =π cosϕ = 0 Destruktivna interferencija

2
Rezultat superpozicije dvaju valova ovisi o
RAZLICI U FAZI.

6
Interferencija. Princip superpozicije
Rezultat superpozicije dvaju valova ovisi o
RAZLICI U FAZI.

Konstruktivna
interferencija

Destruktivna
interferencija

Interferencija. Princip superpozicije

(a)Konstruktivna interferencija
(b) Destruktivna interferencija

(c) Djelomično destruktivna inteferencija.

7
Interferencija valova iz dva izvora.
Princip superpozicije

r
s1 = A1 sinω  t − v1 


 
r
s2 = A2 sinω t − v2 







∆ϕ = ω
v  r2 − r1  = k  r2 − r1 
   

s = s1 + s2
r1,r2 >> d ; r2 − r1 = d sinϑ
amplituda rezultantnog titranja: 2 Acos kd sinϑ
2
titranje maksimalno za: cos kd sinϑ =±1 kd sinϑ = nπ
2 2

Interferencija valova iz dva izvora.

Princip superpozicije

Razlika u fazi :
∆ϕ = k  r2 − r1  = kd sinϑ = 2nπ

Konstruktivna interferencija:
d sinϑn = 2nπ = nλ, n = 0,1,2,…
k
Destruktivna interferencija: ∆ϕ =π , 3π , 5π , ...
d sinϑn =  n + 1  λ, n = 0,1,2,…
 

 2

8
Interferencija valova.Huygensov princip.
(Ch. Huygens, 1629.-1695.)
Ravni val na površini vode nailazi na pukotinu čija je širina manja
od valne duljine vala. Iza pukotine opaža se KUGLASTI VAL.
Pukotina je IZVOR novog kuglastog vala !

Opći princip ŠIRENJA VALOVA U

nekom SREDSTVU :
Svaka točka valne fronte
predstavlja IZVOR novog
kuglastog “elementarnog”
vala ;
Anvelopa svih elementarnih
valova je nova valna fronta.

Interferencija valova.Huygensov princip.

(Ch. Huygens, 1629.-1695.)

Promatrajmo sada ravni val koji na površini vode nailazi na pukotinu

čija je širina mnogo šira od valne duljine.

Iz dijela valne fronte koja

doñe na pukotinu nastaje
mnogo elementarnih valova
čijom superpozicijom iza
pukotine nastaju paralelne
valne fronte – dobivamo
geometrijsku sliku pukotine.

9
 Ogib ili difrakcija valova (na vodi)
Ako je pukotina reda veličine
valne duljine, valovi se
OGIBAJU iz pukotine, ulaze u
prostor “geometrijske sjene”,
to više što je pukotina manja.

DOKAZ VALNE PRIRODE

neke pojave

Valni paket. FAZNA i GRUPNA brzina

s(x,t) = Aei(kx ± ωt )
ravni valovi nisu
lokalizirani u prostoru
Valni paket – valno
gibanje LOKALIZIRANO
u prostoru
m va
i jo alo
nc v
ere lnih
f a
t er oid
In nus
si

10
 Fazna i grupna brzina

v =λ f v =ω FAZNA brzina, je je to brzina

k kojom se širi faza (ωt-kx) vala
prostorom.

Meñutim,
ako je grupa valova nastala superpozicijom harmoničkih valova, takvo
se valno gibanje širi grupnom brzinom vg, a pojedine njegove
harmoničke komponente imaju faznu brzinu v.

Odreñivanje grupne brzine vala

Zbroj dvaju harmoničkih valova
čije se frekvencije i valne
duljine malo razlikuju.
Svaki val ima istu FAZNU brzinu
vf = v

s = s1 + s2 = Asinω1  t − vx  + Asinω2  t − vx 
   

(ω2 −ω1)t − (ω2 −ω1 ) vx (ω +ω )t − (ω2 +ω1 ) vx

s = 2 Acos sin 2 1
2 2
Rezultat superpozicije je valno gibanje s moduliranom
amplitudom.
Ovakva grupa valova putuje kroz prostor GRUPNOM
brzinom.

11
 Odreñivanje grupne brzine vala
GRUPNA BRZINA :
ω −ω
vg = ∆ω = 2 1
∆k k2 − k1

ω1 = k1v ω2 = k2v ⇒ vg = v = v f
Ako je fazna brzina svakog komponentnog vala u
grupi valova jednaka, tada je grupna brzina
jednaka faznoj brzini.

Ako fazna brzina ovisi o valnoj duljini, kao u disperzivnom

sredstvu, tada se grupna brzina razlikuje od fazne brzine.

vg ≠ v1 vg ≠ v2

12
 VALNA GIBANJA

VALNA GIBANJA
• VALOVI – mehanička gibanja u kontinuiranim
elastičnim sredstvima koja se periodički šire
(konačnim brzinama) kao valni poremećaji,
prenoseći takvim gibanjem energiju

• IZVORI VALOVA – titrajući šiljak ili šipka (kraj

žice ili površina vode), titranje žice glazbenog
instrumenta ili membrane zvučnika, ljudski govor, ...,
izvori svjetlosti, elektronički izvori
elektromagnetskih valova, ..., atomi, jezgre, Sunce,
zvijezde,radiopulsari,..., galaktike

1
 VALNO GIBANJE

VAL - poremećaj sredstva koji se odreñenom brzinom širi

kroz prostor
Osnovni elementi vala :

IZVOR VALA VALNA FRONTA

- točka koja titra i iz koje - površina koju čine točke do koje
započinje rasprostiranje
je u jednom trenutku stigao val
titranja (vala)

Podjela valova : VALNO GIBANJE

• Prema načinu rasporostiranja valova:

- Linijske ( jednodimenzionalni, 1-D )
- površinske ( 2-D )
-prostorne ( 3-D )
• Prema obliku valne fronte:
- sferni
- ravninski
• Prema prirodi titranja :
- mehanički
- elektromagnetski
- de Broglievi (“valovi materije”)

• Prema odnosu izmeñu smjera titranja i smjera rasporostiranja vala :

- transverzalni
- longitudinalni
• Prema složenosti :
- jednostavne (sinusni ili kosinusni val) – harmnički val
- složene – svaka točka vala obavlja složeno titranje

2
 VALNO GIBANJE

VAL - poremećaj sredstva koji se odreñenom brzinom širi

kroz prostor

Podjela valova :

MEHANIČKI ELEKTROMAGNETSKI
VALOVI VALOVI
- šire se kroz - mogu se širiti i u vakuumu ;
elastična sredstva kod njih se vremenski
mijenjaju električno i
magnetsko polje

VALNO GIBANJE
brzina titranja
čestice sredstva

brzina širenja
vala

VAL - titranje koje se širi prostorom i time

prenosi energiju

3
 MEHANIČKI VALOVI

MEHANIČKI VALOVI

TRANSVERZALNI LONGITUDINALNI
valovi valovi
- čestice sredstva titaju - čestice sredstva titraju u
okomito na smjer širenja smjeru širenja vala
vala

4
 MEHANIČKI VALOVI

PUTUJUĆI (progresivni) STOJNI (stacionarni)

valovi valovi
- Val se giba i pritom se energija - Neke čestice titraju, a neke stalno
prenosi s čestice na česticu miruju ; energija se ne širi prostorom.

Puls ili valni paket

- valno gibanje ograničeno na odreñeni dio prostora

Kontinuirani val
- nije ograničen u prostoru

5
Periodični mehanički valovi
Sinusoidalni ili harmonički val

BRIJEG

Dol

Nastanak i širenje vala kroz uže ili žicu

6
Valovi na vodi
-Površinski valovi ;
superpozicija jednog
transverzalnog i jednog
longitudinalnog vala
-Frekvencije ovih titanja su
okomite i zaostaju u fazi za
π/2
-Rezultantno gibanje čestica
dano je Lissajousovim
krivuljama

Površinski valovi

longitudinalno-transverzalni valovi

7
Karakteristike vala

Karakteristike vala
λ – udaljenost najbližih točaka koje titraju istom fazom

T – vrijeme jednog titraja ; vrijeme za koje val prijeñe

jednu valnu duljinu

brzina vala = put koji prijeñe faza vala = FAZNA BRZINA

vrijeme

T=1 , λ = v⋅T , λ= v
f f
v =λ⋅ f
brzina širenja
vala

8
 Karakteristike vala
Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire
kroz nehomogeno sredstvo, mijenjaju se brzina i valna
duljina, a frekvencija vala ostaje stalna.

GRUPNA BRZINA – brzina kojom se energija prenosi

kroz prostor
Razlika u fazi:
2π ω
∆ϕ = k ⋅∆x k= = m -1 
λ v
za ∆x = λ ⇒ ∆ϕ =2π - valni broj
k ⋅λ = 2π

∆ϕ = 2π x = k ⋅ x - Razlika u fazi titranja izmeñu

λ čestice udaljene od izvora vala za x i
titranja čestice u izvoru vala

Valna fronta i valna zraka

geometrijsko mjesto točaka pravci po kojima se

do kojih dopire titranje u titranje širi od čestice
odreñenom trenutku. do čestice ;
Sve točke valne fronte imaju okomita na valnu
JEDNAKU fazu titranja ! frontu

9
 Kuglasti ili sferni val Ravni val

ŠIRENJE VALOVA U SREDSTVU

Brzina širenja transverzalnih poremećaja
na užetu (žici):

v= F
µ
F

F F – napetost užeta (žice)

Fs
ut
µ – linearna gustoća
vt T

10
 ŠIRENJE VALOVA U SREDSTVU

Brzina širenja longitudinalnih poremećaja u

čvrstom tijelu:
l

F v= E
ρ
E – Youngov modul elastičnosti
∆l
materijala
F
ρ – gustoća materijala

ŠIRENJE VALOVA U SREDSTVU

Brzina širenja longitudinalnih poremećaja u fluidu:

v= 1 = B
Kρ ρ

K – koeficijent stlačivosti
B – volumni modul elastičnosti
ρ – gustoća fluida

11
 ŠIRENJE VALOVA U SREDSTVU

Brzina širenja longitudinalnih poremećaja u plinu:

κp RT cp
v= = κ , κ=
ρ M
cV

T t
v=v = v 1+
0 0
T0 273
κ – adijabatska konstanta plina
p – tlak plina
ρ – gustoća plina na temperaturi t
T – temperatura plina
M- molarna masa plina
R- univerzalna plinska konstanta

Primjer 1.
a) Duga čelična žica polumjera 0.127 mm zategnuta je
težinom utega mase 10 kg.
Kolika je brzina transverzalnog vala na toj žici ?
Kolika je valna duljina vala frekvencije 250 Hz ?

b) Kolika je brzina longitudinalnih elestičnih valova u

čeličnom štapu?

c) Kolika je brzina elastičnog longitudinalnog vala u zraku

pri normiranom uvjetima?

d) Kolika je brzina lngitudinalnog vala (zvuka) u vodi?

12
 ZBRAJANJE HARMONIČKIH
TITRAJA
Zbrajanje dvaju harmoničkih titraja na
istom pravcu

ako na česticu istovremeno djeluju dvije
harmoničke sile na istom pravcu tada ona
izvodi dva jednostavna titraja

rezultantno titranje je njihova superpozicija,

tj. interferencija

Zbrajanje dvaju različitih harmoničkih

titraja jednake frekvencije
 oba titraja imaju jednaku frekvenciju, a izmeñu njih je razlika u
fazi koja se ne mijenja tijekom gibanja:
s1 = A1 sin(ωt + ϕ01 )
s2 = A2 sin(ωt + ϕ02 )
 takva titranja zovu se KOHERENTNA
 rezultantni pomak jednak je:
s = s1 + s2 = A1 sin(ωt + ϕ01 ) + A2 sin(ωt + ϕ02 )
 titranja ćemo zbrojiti metodom rotirajućeg vektora,
 zbrajanjem dvaju paralelnih harmoničkih titraja jednake
frekvencije ponovno ćemo dobiti harmoničko titranje jednake
frekvencije:
s = A sin(ωt + ϕ0 )

1
 Zbrajanje dvaju paralelnih harmoničkih
titraja jednake frekvencije

A = A12 + A22 + 2 A1 A2 cos(ϕ02 −ϕ01)

A1 sin ϕ01 + A2 sin ϕ02

tgϕ0 =
A1 cos ϕ01 + A2 cos ϕ02

zbrajanje dvaju paralelnih harmoničkih

titraja jednake frekvencije

2
zbrajanje dvaju paralelnih harmoničkih titraja jednake frekvencije

 amplituda rezultantnog titranja ovisi o amplitudi

pojedinih titranja i razlici u fazi ∆ϕ = ϕ −ϕ
02 01

 ako je ∆ϕ = 0 ili 2π ili 4π ..... ,

A = A1 + A2 konstruktivna interferencija

 ako je ∆ ϕ = π ,3π ,5π ...

A = A1 − A2 destruktivna interferencija

 ako su obje amplitude A1 i A2 jednake, rezultantna

amplituda jednaka je nuli i nema titranja.

Zbrajanje dvaju različitih harmoničkih titraja

jednakih frekvencija

Konstruktivna
interferencija Destruktivna
interferencija

3
 Zbrajanje dvaju paralelnih harmoničkih
titranja različitih frekvencija
 interferencija dvaju jednostavnih titranja različitih
frekvencija (pretp. da su amplitude A1=A2 jednake)

s1 = Asin(ω1t +ϕ01) s2 = Asin(ω2t +ϕ02)

 rezultantno titranje :

s = s1 + s2 = A[sin(ω1t + ϕ01) + sin(ω2t + ϕ02 )]

s = 2 A cos  ω1 −ω 2 t + ϕ 01 −ϕ 02  sin  ω1 +ω 2 t + ϕ 01 +ϕ 02 
 2 2   2 2 

Zbrajanje dvaju jednostavnih paralelnih

harmoničkih titraja kojima se frekvencije
malo razlikuju
Čestica titra kružnom
frekvencijom: ω1 +ω2
2
Amplituda titranja :

a = 2 Acos  ω1 −ω2 t + ϕ01 −ϕ02 

 

 2 2 

Amplituda je modulirana !

Frekvencija kojom se
maksimalna amplituda
ponavlja :
ω1 −ω2
fa = = f1 − f 2
2π

4
 Primjer :
Odredite jednadžbu gibanja koja je rezultat dvaju
jednostavnih titranja na istoj osi

x1 = A1cosω(t +τ1)
x2 = 2 A1cosω(t +τ 2)
gdje je τ1 = 1 s τ2 = 1 s ω =π s-1
6 2

HARMONIČKA ANALIZA
Fourierov red i spektri
Ako zbrojimo dva ili više
harmoničkih titranja čije
su frekvencije višektratnici
neke osnovne frekvencije,
dobiveno rezultantno
titranje više nije
jednostavna harmonička
funkcija, nego SLOŽENA
s = s1 + s2 = Asin(ωt) + 0.5 Asin(3ωt ) PERIODIČKA FUNKCIJA
Rezultantno titranje je f(t), koja se ponavlja nakon
periodička funkcija perioda: T = 2π perioda T.
ω

5
 HARMONIČKA ANALIZA. Fourierov red i spektri

ω – osnovna frekvencija
2ω, 3ω, 4ω, ...., nω,... - viši harmonici

f (t) = a0 + ∑  an cos(nωt) +bn sin(nωt)

∞

2 n=1 

(J. Fourier, 1786.-1830.)

Fourierov red za periodičku funkciju f(t) s
periodom: 2π
T= ω

HARMONIČKA ANALIZA. Fourierov red i spektri

Fourierovi koeficijenti računaju se prema formulama:

T
an = 2 ∫ f (t)cos(nωt) dt , n = 0,1,2,3,....
T 0
T
bn = 2 ∫ f (t)sin(nωt) dt , n =1,2,3,....
T 0
SPEKTRALNA ANALIZA – rastavljanje nesinusne
periodičke funkcije u njezine harmoničke
komponente

SPEKTAR PERIODIČKOG nesinusoidalnog TITRANJA

– grafički prikaz amplituda kao funkcija frekvencije

diskretan : ω, 2ω, 3ω, ...

6
 Harmonička analiza. Fourierov red i spektri

PRIMJER periodičke funkcije za harmoničku analizu:

PILASTA FUNKCIJA ( u elektronici)

f (t ) =−ω 0, 2ωπ 
 
π t +1 , 

 

Fourierovi koeficijenti :
an = 2 ∫  −ω +1cos(nωt) dt = 0
T

T 0  π 

bn = 2 ∫  −ω +1sin(nωt) dt = 2
T

T 0  π  nπ
Fourierovi red za pilastu funkciju :

f (t ) = π2 sin(ωt ) + sin(2ωt) + sin(3ωt) + sin(4ωt) +....

 


2 3 4 

I II III IV

Harmonička analiza. Fourierov red i spektri

Pilasta funkcija kao

I zbroj prvih 10 članova
II Fourier. reda

IV
III

Diskretni spektar ,
tj. vrijednosti koeficijenta bn pilaste funkcije
(amplitude pojedinih harmonika)

7
ZBRAJANJE ORTOGONALNIH HARMONIČKIH
TITRAJA. Lissajousove krivulje (J.A.Lissajous, 1822.-1880.)
Kada na česticu djeluju dvije meñusobno okomite harmoničke sile,
čestica istovremeno izvodi dva meñusobno okomita harmonička titranja :
x = A1sin(ω1t) y = A2 sin(ω2t +∆ϕ )
gdje je ∆φ fazna razlika izmeñu titranja u smjeru osi y i titranja u
smjeru osi x.
Putanja čestice bit će 2D krivulja zadana parametarskim
jednadžbama.
Putanja čestice će uvijek biti upisana u pravokutnik 2A1 i 2A2.

A1=2 A2=1 A1=4 A2=3 A1=8 A2=9

ZBRAJANJE ORTOGONALNIH HARMONIČKIH TITRAJA.

Lissajousove krivulje
Oblik putanje ovisi o meñusobnom odnosu frekvencija : ω1 i razlici
ω2
faza ∆ϕ

A) Frekvencije obaju gibanja su jednake : ω1 =ω2

Interferencijom dvaju
meñusobno okomitih
harmoničkih titranja
jednake frekvencije
nastaje
ELIPTIČKI
POLARIZIRANO titranje

8
 ZBRAJANJE ORTOGONALNIH HARMONIČKIH TITRAJA.
Lissajousove krivulje

B) Frekvencije okomitih titranja nisu jednake : ω1:ω2 =1:2

Iz oblika Lissajousovih
krivulja mogu se odrediti
omjeri frekvencija.
Lissajousove krivulje se
koriste za točno odreñivanje
frekvencije u izmjeničnim
strujnim krugovima.

Primjer :
Zbrojite dva meñusobno okomita titranja predočena
jednadžbama

x = Acos ωt + π  y = Acos(2ωt)

 2
Kako se zove dobivena krivulja ?

9
ELEKTROMAGNETSKI TITRAJI
nastaju u električnom titrajnom krugu koji se sastoji od :
kondenzatora kapaciteta C,
zavojnice induktiviteta L i
otpornika otpora R

Idealni titrajni LC - krug Titrajni RLC - krug

Ž. Mioković 1

Usporedba električnog i mehaničkog titrajnog sustava

Q2 + LI 2 = const.
2C 2

Zakon očuvanja energije u

idealnom titrajnom LC-krugu
Ž. Mioković 2

1
 ANALOGIJA izmeñu ELEKTRIČNIH i
MEHANIČKIH TITRAJNIH SUSTAVA

Ž. Mioković 3

Elektromagnetski titraji
Idealni titrajni LC- krug
Periodičkim nabijanjem i izbijanjem kondenzatora, odnosno
pretvaranjem energije električnog polja u energiju
magnetskog polja i obratno, u električnom titrajnom krugu
nastaju elektromagnetski titraji perioda T.
Zatvoreni titrajni krug – promjenjivo električno i magnetsko polje u
titrajnom krugu lokalizirano je u prostoru oko kruga.
Električna potencijalna Elastična potencijalna
energija energija
2
EC = Q E p = ks
2

2C 2
Energija magnetskog Kinetička energija
polja
Ek = mv
2

EL = LI 2
2

2 Ž. Mioković 4

2
 Elektromagnetski titraji

1) Idealni titrajni LC-krug

d 2Q + 1 Q = 0 Thomsonova formula
dt 2 LC

Q = Q0 sin(ωt +ϕ ) ω0 = 1
T = 2π LC
LC
2) Prigušeni elektromagnetski titraji
2 (titrajni RLC – krug)
E = Q + LI
2

2C 2
dE = Q dQ + LI dI = −RI 2
dt C dt dt
d 2Q + R dQ + 1 Q = 0
dt 2 L dt LC

Q = Q0e−δ t sin(ωt +ϕ ) ω = ω02 −δ 2 = 1 − R2

Ž. Mioković
LC 4L2 5

Elektromagnetski titraji
3) Prisilni elektromagnetski titraji
(Ako titrajni krug spojimo
na vanjsku izmjeničnu
elektromotornu silu E )
E = E0 sin(ωt)
2 2
L d Q + R dQ + 1 Q = E sin(ω t) d Q + R dQ + 1 Q = E0 sin(ω t)
2 dt C 0 2 L dt LC L
dt dt
E
0 U
Q = Q (ω )sin(ωt +ϕ ) Q(ω ) = L = 0
0 2 2 2
 2 2
ω  Lω −
2 2 1 
 ω −ω0  + 4δ ω  +R
   Cω 
2
tgϕ = 2δω = R 2 2
ω = ω −δ = 1 −R
2 2 1 LC 2
ω −ω Lω − 0 2L
0 Cω
Ž. Mioković 6

3
 PRIGUŠENO TITRANJE

Ftr =−b⋅v =−b⋅ds
dt
konstanta
trenja

Jednadžba gibanja za prigušeno titranje

ma = Fopr + Ftr , m d 2s =−k ⋅s −b⋅ds
dt 2 dt
d 2s + 2δ ds +ω 2s = 0 , s + 2δ ⋅sɺ+ωo2s = 0
ɺɺ
dt 2 dt o

Vlastita frekvencija
Konstanta ili NEPRIGUŠENIH titraja
FAKTOR
PRIGUŠENJA Opći oblik rješenja:
s(t) = exp(α ⋅t) = eα ⋅t

1
 Jednadžba gibanja za prigušeno titranje

Korijeni

α 2 + 2δ ⋅α +ωo2 = 0
jednadžbe
α1,2 =−δ ± δ 2 −ωo2

1) NEPRIGUŠENO titranje, kada je δ = 0

2) SLABO prigušenje, δ < ωο ,
3) KRITIČNO ili granično prigušenje, δ = ωο
4) NATKRITIČNO ili APERIODIČNO prigušenje, δ > ωο

Jednadžba gibanja za prigušeno titranje

SLABO PRIGUŠENJE : δ < ωο

Frekvencija PRIGUŠENIH titraja ω

ω = ωo2 −δ 2 α1,2 =−δ ± iω

s(t) = A⋅e−δ t sin ωt +ϕo








Realno rješenje diferencijalne

jednadžbe prigušenih titraja za
slučaj SLABIH PRIGUŠENJA

2
 PRIGUŠENO TITRANJE

PRIGUŠENO TITRANJE

LOGARITAMSKI DEKREMENT prigušenog titranja

Q - faktor

3
 PRIGUŠENO TITRANJE

LOGARITAMSKI DEKREMENT prigušenog titranja

Q - faktor

A(t) = A⋅e−δ t = eδ T
A(t +T ) A⋅e−δ (t+T )
LOGARITAMSKI DEKREMENT PRIGUŠENJA δT :
 
λ = ln A(t) = ln eδ T =δ T




 

A(t +T )
 
   
 
 

Q – faktor dobrote ili kvalitete titrajnog sustava

Q =π = π = 2π = ωo
λ δ To 2δ To 2δ
7

PRIGUŠENO TITRANJE

ENERGIJA PRIGUŠENOG harmoničkog oscilatora

2
E = E + E p = 1 m ds + 1 ks2
 
 
 
k 2 dt 2 




Promjena energije u vremenu :

dE =−b⋅v2
dt
Q – faktor dobrote ili kvalitete titrajnog sustava
E
Q = 2π ⋅ Srednja energija :
∆E
E = const.⋅e−2δ t
Q = π =π
δ ⋅T λ
Q = 103 – 105 Dobar titrajni sustav !
8

4
 Tipične vrijednosti Q-faktora za neke titrajne
sustave
Titrajni sustav Q-faktor
Automobil (amortizeri) 1
Jednostavno njihalo 1 000

Žica gitare 1 000

Kvarcni kristal (u satu) 100 000

Pobuñeni atom 10 000 000

Pobuñena atomska jezgra 1 000 000 000 000

Primjer 1 :

Tijelo obješeno o oprugu titra amplitudom 10 cm. U

jednom trenutku počinje djelovati sila koja prigušuje
titranje. Ako je omjer amplituda u prvoj i sedmoj
sekundi prigušenja jednak 10, za koje vrijeme će se
amplituda smanjiti na 1 cm ?

10

5
 PRISILNO TITRANJE

Fv = Fo sin(ωt)

Vanjska sila

11

Jednadžba gibanja za PRISILNO

TITRANJE
m d 2s =−ks −b ds + Fo sin(ωt)
dt 2 dt
d 2s + 2δ ds +ωo2s = Ao sin(ωt)
∂t 2 dt
Ao = F
m
o , δ= b , ωo2 = m
k
2m
Jednadžba harmoničkog Opći oblik rješenja:
oscilatora koji PRISILNO
titra pod djelovanjem
s(t) = A(ω)⋅sin(ωt −ϕ )
harmoničke sile : Fv=F(t) Kašnjenje u fazi iza titranja
vanjskog oscilatora

12

6
 Jednadžba gibanja za PRISILNO TITRANJE


ωo2 −ω 2 sin(ωt −ϕ ) + 2δω sin ωt −ϕ +π = Ao sin(ωt)
 








 2 A(ω) 


ω) iz FAZORSKOG dijagrama :
Odreñivanje A(ω

Ao = ω 2 −ω 2 2 + 2δω 2
   

A(ω)
   
o   




A(ω) = Ao
2 2

ωo2 −ω 2 + 2δω














tgϕ = 22δω 2
ωo −ω
13

Jednadžba gibanja za PRISILNO TITRANJE

ω)
A(ω je najveća pri REZONANTNOJ FREKVENCIJI ωR :
d A(ω) = 0
 
⇒ ω = ωo2 − 2δ 2
dω
 
 
R

U graničnom slučaju
( bez trenja ) je
ωR= ωo

U idealnom slučaju, pri rezonanciji, amplituda bi bila

beskonačna !
14

7
 Jednadžba gibanja za PRISILNO TITRANJE

Dva meñusobno okomita titranja, amplitude ωο2-ω

ω2 i
δω imaju razliku u fazi : :
2δω

tgϕ = 22δω 2
ωo −ω

za ω << ωο fazni pomak je nula. Oba titranja su u fazi.

za ω = ωο sustav kasni za vanjskim oscilatorom za T/4,
a fazni pomak je π/2

Za ω >> ωο fazni pomak je nula

15

Jednadžba gibanja za PRISILNO TITRANJE

Stacionarno rješenje jednadžbe titranja prisilnog

oscilatora :

d 2s + 2δ ds +ωo2s = Ao sin(ωt)
dt 2 dt
Rješenje homogene i nehomogene
s(t) = s1(t) + s2(t) dif.jednadžbe

s1(t) = Ae −δ t sin ω t +ϕ  , ωP = ωo2 −δ 2

1  p 

s2(t) = A(ω)sin(ωt −ϕ )
s(t) = Ae −δ t sin ω t +ϕ  + A(ω )sin(ωt −ϕ )
1  p 

16

8
 Jednadžba gibanja za PRISILNO TITRANJE
REZONANCIJA
(primjer: rušenje mosta u Takomi , 7. XI 1940.god.)

Ako je sustav u rezonanciji,

relativno mala vanjska sila
može izazvati jake oscilacije !

17

Jednostavno Prigušeno Prisilno

harmoničko titranje titranje
titranje

d 2s +ωo2s = 0 d 2s + 2δ ds + ω 2s = 0 d 2s + 2δ ds +ω2s = A sinωt

dt 2 dt 2 dt o dt 2 dt o o

s(t ) = Asin(ωt + ϕ ) s(t ) = Ae−δ t sin(ωt + ϕ ) s(t ) = A(ω )sin(ωt − ϕ )

k
ωo = m ω p = ωo2 − δ 2 ω = ωo2 − 2δ 2
R

18

9
 TITRANJE
U nekom fizikalnom sustavu može se pod odreñenim
uvjetima zbivati gibanje koje se ponavlja nakon
odreñenog vremena, a ograničeno je na neki konačni dio
prostora. Takvo gibanje naziva se PERIODIČKO
GIBANJE.
Ono je posljedica meñudjelovanja, kao npr. pri
periodičkom gibanju planeta, meñudjelovanje
predstavlja gravitacijska sila izmeñu Sunca i planeta.

Svako titranje uzrokuje ODREðENA SILA koja

nastoji vratiti sustav u položaj ravnoteže.

Primjeri TITRANJA u PRIRODI:

Titranje atoma i molekula u čvrstim tijelima
Žice glazbenih instrumenata
Čestice zraka kada se kroz njih širi zvučni val
Tijelo obješeno na oprugu
Njihala
Električni naboji titraju po istim zakonima kao i mase
u mehaničkim titrajnih sustavima

Elektromagnetske titraje opisujemo istim matematičkim

aparatom kao i mehaničke, pa se razumijevanje mehaničkih
titraja koristi u proučavanju elektromagnetkih titraja i
valova.

1
 TITRANJE
Primjeri:
titranje molekula u kristalima oko položaja
ravnoteže, elektromagnetski valovi kod kojih
titra električno i magnetsko polje.
Si Si

Razumijevanjem MEHANIČKIH VALOVA stvaramo

temelj za razumijevanje ELEKTROMAGNETSKIH
TITRAJA i VALOVA, tj. za VALNU EM-teoriju
(MAXWELLove JEDNADŽBE)
MEHANIČKI i EM – valovi su, takodjer, temelj i VALOVA
MATERIJE u KVANTNOJ/VALNOJ MEHANICI

Harmonički oscilator – jedan od najvažnijih MODELA

u fizici (od klasične do kvantne mehanike).

TITRANJE

TITRANJE – periodičko gibanje, pri kojem se

materijalna točka giba amo-tamo oko položaja
ravnoteže, tj. prijeñe istu trajektoriju najprije u
jednom, a zatim u suprotnom smjeru.
Jedan TITRAJ je učinjen kad materijalna točka prijeñe
trajektoriju u jednom, a zatim i u suprotnom smjeru
FAZA TITRANJA – trenutno stanje odreñenog
titranja, tj. položaj i brzina tijela u odreñenom
vremenskom trenutku.
PERIOD TITRANJA ( T ) – vrijeme za koje tijelo
dvaput prijeñe položaj ravnoteže ; vremenski interval
izmeñu dvije uzastopne jednake faze.
FREKVENCIJA ( f ili ν ) –broj titraja u nekom vremenu

2
JEDNOSTAVNO HARMONIČKO
TITRANJE

JEDNOSTAVNO HARMONIČKO TITRANJE

Kada tijelo izvučemo iz ravnotežnog položaja i pustimo, ono

titra pod utjecajem elastične sile opruge F=-ks (Hookeov
zakon).
Sila proporcionalna pomaku.

k m
k

m s
s F
F =−k ⋅s
(t) =−k ⋅s

x


G=mg

Sila koja izvodi titranje je ELASTIČNA

ili HARMONIČKA sila !

3
 JEDNADŽBA GIBANJA HARMONIČKOG
OSCILATORA
HARMONIČKI OSCILATOR
– sustav koji titra (oscilira) pod djelovanjem
harmoničke sile
d 2s + k s
= 0


dt 2 m
Rješenje:
 

s(t) = Asin(ωt +ϕ ) k t +ϕ0 

s(t) = A sin  m
0 
 
 

ω= m
k T = 2π m f =1 ω = 2π f
k T
Kružna frekvencija Period titranja frekvencija

Jednostavno harmoničko titranje

Period titranja

Razlika u fazi

4
Pomak, brzina i
ubrzanje harmoničkog
oscilatora

Prikaz harmoničkog titranja pomoću

rotirajućeg vektora
Veza izmeñu jednostavnog harmoničkog titranja i
jednolikog kružnog gibanja

x = Acos(ωt +ϕ ) 0

y = Asin(ωt +ϕ ) 0

Vektor OP koji spaja ishodište i točku P zove se

ROTIRAJUĆI VEKTOR ili FAZOR.
Rotirajući vektor rotira stalnom kutnom brzinom ω u ravnini xy, a
projekcija njegovog vrha na os x, odnosno y harmonički se giba
kružnom frekvencijom ω.

5
Energija titranja

Energija titranja harmoničkog oscilatora

Ek

Ek

U mehaničkom sustavu ukupna energija jednaka je

zbroju kinetičke i potencijalne energije :

E = E + E p = 1 kA2
k 2

6
Primjer :
Koliki je omjer perioda okomiih titranja tijela vezanog na
dvije jednake opruge ako se serijski spoj opruga zamijeni
paralelnim ?

Matematičko njihalo

d 2ϑ + gϑ =0
dt 2 l

7
 Fizikalno njihalo

d 2ϑ + mgLϑ =0
dt 2 I

Torzijsko njihalo

M
d 2ϑ + Dϑ =0
F2
dt 2 I
F1 r
θ

M = r ×( F + F )





1 2
M =−M , M ∝ϑ



E E

8
Longitudinalni valovi (VALOVI ZVUKA)

Najvažniji primjer longitudinalnog

mehaničkog vala.

f1 < 20 Hz < f < 20 000 Hz < f2

ZVUK
infrazvuk ultrazvuk
U širem smislu zvuk obuhvaća sve longitudinalne
elastične valove u čvrstim tijelima, tekućinama i
plinovima.

∂2s µ ∂2s
− =0 Transverzalni valovi
∂x 2 F ∂t 2 na žici

∂2s ρ ∂2s
− =0
∂x 2 E ∂t 2 Longitudinalni valovi
∂2s ρ ∂2s
− =0
∂x 2 B ∂t 2
s(x,t) = Asin(ωt − kx)
Dif. jednadžba za
∂2s 1 ∂2s Ravni val zvuka koji se
valove zvuka ima isti
− =0 širi uzduž osi x slijeva
oblik kao i dif.
jednadžba za ∂x 2 v 2 ∂t 2 na desno brzinom v
transverzalne
valove na žici

1
 Brzina zvuka
Longitudinalni Longitudinalni
valovi u čvrstom valovi kroz fluid;
tijelu; E Youngov B volumni modul
modul elastičnosti

B
v=
E v=
ρ ρ

RT 1
v= κ v=
M ρK
Longitudinalni valovi
u plinovima Longitudinalni
(pV=nRT) valovi u tekućini
κ-adijabatski K-koeficijent
koeficijent stlačivosti

Brzina zvuka
Približna formula za izračunavanje brzine zvuka u zraku u ovisnosti
o temperaturi :

v = 332 ms-1 1+ t = 332 ms-1 + 0.62 ms-1 oC −1 ⋅t

273.15 K

2
 Primjer 1.
Odredite ovisnost brzine širenja zvuka o temperaturi
kroz dugački metalni štap.
Pretpostavite da Youngov modul elastičnosti materijala
ne ovisi o temperaturi.

Primjer 2.
Metalni štap duljine l i temperaturnog koeficijenta
linearnog širenja α = 2 ⋅10−5 K -1 zagrije se do temperature
20oC na dvostruko višu temperaturu. Koliki je odnos
osnovnih frekvencija titranja štapa na ovim dvjema
temperaturama ako je on učvršćen u sredini? Uzeti u
obzir da Youngov modul elastičnosti materijala ne ovisi o
temperaturi.
Male veličine drugog reda zanemariti.

3
 STOJNI longitudinalni valovi

STOJNI longitudinalni valovi

- možemo dobiti na opruzi, štapu, staklenim cijevima (npr. Kundtova cijev),
sviralama
-kada stakleni štap odreñene duljine prevučemo vlažnom krpom čuje se
odreñeni zvuk.
- ako štap držimo u sredini, na tom mjestu nastaje čvor, a na krajevima
štapa trbusi nastalog stojnog vala u štapu.

Matematički oblik stojnog vala u štapu:

s = 2 Acos kx sinωt

cos kl =±1 i cos k l = 0

2
trbusi čvorovi

4
 Kundtova cijev

pomični čep
učvršćen u sredini

1. Zatitramo štap, na njemu se formira stojni val

2. Štap je učvršćen u sredini, gdje je čvor
3. Titranje se prenosi na zrak u cijevi nastaju
longitudinalni valovi zvuka
4. Pomicanjem pomičnog čepa, odabire se duljina stupca
zraka

Kundtova cijev
Ako umjesto zrakom cijev napunimo nekim plinom,
frekvencija titranja će ostati ista, ali će se promijeniti
brzina i valna duljina u plinu.

v
f = š=1 E
ρ , v p = f λ p = κ ρp
š λ 2l
š
Mjerenjem brzine zvuka u Kundtovoj cijevi može se
odrediti adijabatski koeficijent plina !

5
 Primjer 3.
Čelični štap u Kundtovoj cijevi dugačak je 1 m i u sredini
učvršćen. Kada u njemu proizvedemo stojni val, čvorovi u
Kundtovoj cijevi su meñusobno udaljeni 6.7 cm. Odredite
frekvenciju i brzinu širenja zvuka u čeliku, ako je
temperatura zraka 293 K.

Primjer 4.
Odredite koliko će se postotaka sniziti frekvencija
svirale ako se umjesto zraka upuhuje CO2 jednake
temperature. Pri normalnim uvjetima, gustoća zraka je
1.29 kg/m3 , a gustoća CO2 1.977 kg/m3.

6
 Valovi zvuka
Realni valovi zvuka nisu 1-D, već su 3-D.

A
s(r , t ) = sin (ωt − kr )
r
Jednadžba sfernog
(kuglastog) vala

Jakost zvuka = intenzitet zvučnog vala

P P - Gustoća energijskog toka na udaljenosti

I= = 2 r od izvora emitirana je energija jednoliko
S 4r π rasporeñena preko kugline plohe površine
4r2π

1 ( ∆pmax )
2
- Intenzitet zvučnog vala
I= (INTENZITET ZVUKA)
2 ρv

7
Jakost i glasnoća zvuka
Jakost zvuka je intenzitet zvučnog vala, energija koju zvučni
val prenese u jedinici vremena kroz jediničnu površinu
okomitu na smjer širenja zvuka.
Mjerna jedinica je W/m2.
Prag čujnosti, I0=10-12 W/m2

Najveća jakost (bez oštećenja), I~10 W/m2

L=10 log(I/I0) [dB]

O dB – prag čujnosti
120 dB – prag bola

Jedinica za razinu glasnoće zvuka (osjet jakosti u uhu) je fon.

Jakost i glasnoća zvuka

8
Primjer 1.
Zvuk jakosti Io=10-12 W/m2 predstavlja prag čujnosti, a zvuk
intenziteta 1 W/m2 smatra se granicom na kojoj zvuk počinje
uzrokovati bol u uhu.
Za frekvenciju 1 kHz izračunjate razinu zvuka, amplitudu titranja,
amplitudu promjene tlaka zraka i amplitudu ubrzanja čestica zrka
pri normirnaim uvjetima za obje jakosti zvuka.

Primjer 2.
Napišite izraz za pomak molekule u zraku pri širenju zvučnog vala
frekvencije 1 kHz i amplitude 2 µm. Kolika je amplituda tlaka ?
Izračunajte gustoću energijskog toka zvučnog vala i razinu jakosti
zvuka u decibelima. Gustoća zraka je 1.29 kg/m3, a brzina zvuka u
zraku je 340 m/s.

Primjer 3.
Na udaljenosti 1 m od točkastog izvora razina jakosti zvuka je 80
dB. Kolika je razina jakosti zvuka na udaljenosti 100 m od izvora ?
Pretpostavite atenuaciju po eksponencijalnom zakonu e-αr , gdje je
faktor atenuacije α=0.02 m-1.

9
Primjer 3.
Izvor zvuka izotropno zrači sferne valove čija je frekvencija 250
Hz. Prag čujnosti za tu frekvenciju je 0.15 n W/m2. Koeficijent
prigušenja amplitude zvučnih valova je 0.0006 m-1. Na udaljenosti
150 m od točkastog izvora izmjerena je razina jakosti zvuka 50 dB.
Kolika je zvučna snaga ?
Pretpostavite prigušenje (atenuacija) po eksponencijalnom zakonu
e-αr , gdje je faktor prigušenja (atenuacije) α=0.0006 m-1.

Dopplerov efekt

10
Dopplerov efekt

Dopplerov efekt

11
Dopplerov efekt

Kada su izvor vala i prijemnik nepokretni

u odnosu na sredstvo kroz koje se
val širi, frekvencija valova koje
prijemnik prima jednaka je frekvenciji
titranja izvora.
Meñutim,
ako se izvor i prijemnik jedan prema drugome relativno
gibaju, tada prijemnik opaža (registrira) drukčiju
frekvenciju (f’ ili fd) od one koju daje (emitira) izvor (f ili
fi). Ta se pojava naziva Dopplerov efekt. (Ch. Doppler, 1803.-
1853.)

Razlikujemo dva slučaja:

i) Izvor miruje, a detektor (prijemnik) se giba brzinom vd

ii) Izvor se giba brzinom vi, a detektor miruje

 v 
i) f , = f 1 ± d 
 v 
v
f,= f
ii) v ∓ vi

12
13
 (SONAR) SOund NAvigation and Ranging

f1 < 20 Hz < f < 20 000 Hz < f2

ZVUK

infrazvuk

ultrazvuk

14
a)Piezoelektrični efekt elastičnom
deformacijom stvori se električni naboj
(jedna strana pločice se nabije pozitivno,
a druga negativno, tj. kristal postaje
električki polariziran).

b) Inverzni piezoelektrični efekt na

pločicu kvarca dovedemo napon, pod
utjecajem polja dipoli se orijentiraju.
Ako na ploču dovedemo izmjenični napon,
pločica će vibrirati frekvencijom tog
napona. Frekvencije titranja su reda
MHz.

Najpoznatiji piezoelektrici su: kvarc(SiO2) i turmalin.

f1 < 20 Hz < f < 20 000 Hz < f2

ZVUK

infrazvuk ultrazvuk

Infrazvuk je zvuk (titranje zraka) koji ima

frekvenciju nižu od one čujne ljudskom uhu, dakle nižu
od 20 Hz ( do cca 0.001 Hz). Infrazvuk se koristi u
seizmologiji, za praćenje kretanja tla i potresa.

15
 KVANTNA PRIRODA SVJETLOSTI

Početci KVANTNE FIZIKE

Nekoliko ključnih eksperimenata koje
klasična fizika NE MOŽE objasniti:
Spektar zračenja crnog tijela

Fotoelektrični efekt

Comptonov efekt

Linijski emisijski spektar razrijeđenih

plinova i metalnih para
KVANTNA PRIRODA SVJETLOSTI
Zakonima klasične fizike NIJE MOGUĆE objasniti
zračenje crnih tijela
-eksperimetalni spektar nije u skladu s predviđanjima
Maxwellove teorije elektromagnetskog zračenja

•14.prosinca.1900. “rođendan”
kvantne fizike
Max Planck objasnio zračenje
crnog tijela pomoću pretpostavke :
- da atomi imaju kvantizirana
energijska stanja
- da emitraju energiju u
“kvantima” prelazeći iz jedno stanja
u drugo, a ne kontinuirano kao što je Max Planck
to pretpostavljala klasična fizika 1858. – 1947.
 KVANTNA PRIRODA SVJETLOSTI
1905. god. A. Einstein objasnio
fotoelektrični efekt pretpostavljajući
da se elektromegnetski valovi pri
međudjelovanju s atomima ponašaju kao
čestice (korpuskule)
foton – čestica svjetlosti s
čestičnim i valnim
svojstvima
1923. god. korpuskularnu prirodu
svjetlosti potvrdio je
A. H. Compton – Comptonov efekt

Raspršenje fotona na elektronima Arthur Compton

po zakonima sudara dviju čestica 1892. – 1962.
Svjetlost i ostali elektromagnetski valovi imaju
dualnu prirodu: valnu i čestičnu.
 TOPLINSKO ZRAČENJE
Tijela na visokim temperaturama svijetle (“ŽARE”).
Vidljiva svjetlost NIJE jedino zračenje koje emitiraju.
Emisijski spektri čvrstih tijela su kontinuirani i sastoje se od svih
valnih duljina.
TOPLINSKO ZRAČENJE
Oblik spektra i raspored energije po valnim duljinama ovise
o temperaturi i svojstvima površine koja zrači.
 Zračenje crnog tijela
Svako tijelo zrači toplinu !
Energija zračenja povezana je sa stupnjem molekularnog
gibanja.
SVA TIJELA UVIJEK ZRAČE !
Apsolutno crno tijelo
 Apsolutno crno tijelo
Ako tijelo apsorbira ukupno upadno zračenje, ono se naziva
APSOLUTNO CRNO TIJELO.
Ako su stijenke šupljine ugrijane
na temperaturu T, kroz otvor će
izlaziti energija.
Zračenje tog otvora naziva se
ZRAČENJE CRNOG TIJELA
Apsolutno crno tijelo
Apsolutno crno tijelo
 STEFAN-BOLTZMANNov zakon
Ako zbrojimo spektralnu egzitanciju po svim valnim duljinama dobivamo
snagu koju izrači jedinica površine nekog tijela u čitav poluprostor iznad
te površine.
WIENov zakon
Wienov zakon
Ultraljubičasta katastrofa
PLANCKOV zakon zračenja crnog tijela
(1900. god. M. Planck)
Fotoelektrični efekt
Fotoelektrični efekt
Fotoelektrični efekt
 Teme za samostalan rad:
 KVANTNA PRIRODA
SVJETLOSTI
 Toplinsko zračenje
 Spektar zračenja crnog tijela
 Ultraljubičasta katastrofa
 Planckov zakon zračenja
crnog tijela
 Fotoelektrični efekt
 Einsteinovo objašnjenje
fotoelektričnog efekta
 Comptonov efekt
 STRUKTURA ATOMA
 Linijski spektri
 Rutherfordov modela atoma
 Bohrov model atoma
 Energijska stanja vodikovog
atoma
 Linijski spektar vodika
 Princip korespondencije
klasične i kvantne fizike
 Valna priroda čestica;
Dvojna priroda svjetlosti
 FIZIKALNA OPTIKA
- Dio optike koji uzima u obzir prirodu svjetlosti

Snop ili roj čestica (fotona) Val

KORPUSKULARNA TEORIJA UNDULATORNA TEORIJA
• utemeljitelj I. Newton (“Opticks”)
• korpuskule izlijeću iz izvora i
velikom brzinom putuju kroz
sredstva
• afirmacija teorije dana je
Einsteinovom formulom za
fotoelektrični efekt (1905.god.),
odnosno kvantnom
ELEKRODINAMIKOM gdje se polje
ostvaruje ili posreduje česticom.
• utemeljitelj je Ch. Huygens, a
velik je doprinos i R. Hookea.
• svjetleća točka pobudi sredstvo
kojim se zatim šire valovi
svjetlosti ; Valovi se prenose
preko elementarnih valova, a
envelopa (ovojnica) elementarnih
valića je nova valna fronta
• afirmacija teorije dana je
VALNOM MEHANIKOM
FIZIKALNA OPTIKA:
svjetlost je elektromagnetski val: interferencija,
difrakcija, polarizacija,...

KVANTNA OPTIKA: svjetlost je roj čestica:

kvanti svjetlosti = fotoni

GEOMETRIJSKA OPTIKA: svjetlost je zraka koja

putuje pravocrtno
 FIZIKALNA OPTIKA
Modelom zrake svjetlosti (tj. Geometrijskom optikom) ne mogu se uopće
predočiti i objasniti neke pojave iz optike : ogib, interferencija,
polarizacija svjetlosti !
Geometrijska optika ustupa mjesto fizikalnoj optici, tj.
VALNOJ PRIRODI SVJETLOSTI kada su dimenzije
uređaja i objekata na koje svjetlost naizlazi uspredive s
valnom duljinom svjetlosti.
Svjetlost se promatra kao elektromagnetski val koji se širi prostorom
brzinom koja je jednaka brzini svjetlosti c.
2E 2E ( ako se val širi u smjeru x-osi )
  2  0
x 2
t Svjetlosne pojave opisivat ćemo pomoću
električnog polja (uglavnom u skalarnom
E ( x, t )  Eo sin(kx  t )
obliku) znajući da u svakom trenutku
B( x, t )  Bo sin(kx  t ) možemo konstruirati odgovarajući vektor
magnetskog polja !
Interferencija svjetlosti
Interferencija svjetlosti
-Optička pojava koja podrazumijeva pojave tamnih (destruktivna
interferencija) i intenzivno svijetlih (konstruktivna interferencija)
mjesta u prostoru nastalih kao posljedica Huygensovog principa
slaganja svjetlosnih valova određenih svojstava.
- pojave interferencije predstavljaju jedan prostorni, obično
geometrijski pravilan, raspored tamnih i svijetlih mjesta (pruga), koji
se, pod uvjetom da je vremenski dugo stabilan ili barem vrlo sporo
promjenjiv, može opažati.
Izvori valova svjetlosti su atomi.
Izvor svjetlosti sastoji se od mnoštva atoma koji emitiraju svjetlost.
Zbog toga je svjetlost emitirana iz nekog izvora vrlo složena, jer
potječe iz vrlo velikog broja elementarnih izvora.

U stvarnosti NE POSTOJI SAMO Interferencija svjetlosti može

JEDAN sinusni val, već POSTOJI se opažati samo pod određenim
skup sinusnih valova uvjetima
 Konstruktivna i destruktivna
interferencija
Dva vala dolaze u
istu točku u
prostoru.
Amplituda
rezultantnog vala
je zbroj
amplituda ovih
dvaju valova.
Valovi se mogu
zbrojiti
konstruktivno i
destrukivno.
 Konstruktivna i destruktivna
interferencija svjetlosti
Kako bi se dobro mogla opažati inerferencija valova svjetlosti moraju
biti ispunjeni slijedeći uvjeti :
1. Izvori svjetlosti moraju imati približno jednake amplitude
2. Izvori svjetlosti moraju biti KOHERENTNI ( lat.
koherentnost=međusobna povezanost, usklađenost, sinkronost)
tj. moraju imati:
- stalnu razliku u fazi,
- jednake frekvencije, odnosno valne duljine
Izvori svjetlosti koji emitraju svjetlost jednakih frekvencija i sa
stalnom razlikom u fazi zovu se KOHERENTNI IZVORI, a svjetlost je
KOHERENTNA.
To je jedino moguće kada oba vala potječu iz istog izvora svjetlosti.
Npr. laser je izvor (visoko) koherentne svjetlosti. U laseru, zbog
stimulirane emisije, svi atomi zrače u fazi.
Ako se faza vala svjetlosti mijenja slučajno u vremenu i prostoru,
tada je svjetlost NEKOHERENTNA.
Nekoherentni izvor svjetlosti

Koherentni izvor svjetlosti

Interferencija sinusnih valova svjetlosti
I1 , I2 – koherentni izvori
svjetlosti koji emitiraju
koherentne sinusne valove
y1 , y2 jednakih amplituda yo

 x   x  y  y1  y2
y1  y0 sin   t  1  y2  y0 sin   t  2 
 v  v 
 nx   nx 
E1  E10 sin   t  1  E2  E20 sin   t  2 
 c   c 
2
 x2  x1   2  
y  2 y0 cos  sin  t   x1  x2  
2    
Amplituda
rezultantnog vala
Interferencija sinusnih valova svjetlosti
2
 x2  x1   2  
y  2 y0 cos  sin  t   x1  x2  
2    
2 Razlika geometrijska razlika
  x2  x1    x2  x1
 faza hoda

  n1 x1  n2 x2
  optička razlika hoda
   n  x1  x2   n
2 

razlika faza razlika hoda

 INTENZITET VALA:
2 

  
I  I 0 cos   I 0   2 y0 
2 2

  
Interferencija sinusnih valova svjetlosti
Dva vala koji destruktivno interferiraju


 min   2k  1
2
k  0,1, 2,3,...

Dva vala koji konstruktivno interferiraju

 max  k  
k  0,1, 2,3,...
 Interferencija svjetlosti
Ako zastor postavimo paralelno sa spojnicom dvaju izvora svjetlosti
dobivamo “pruge” interferencije, a ako ga postavimo okomito na spojnicu
izvora dobivamo svijetle i tamne koncentrične krugove.

U optici se KOHERENTNI IZVORI svjetlosti mogu dobiti na dva načina:

a) dijeljenjem valne fronte upadnog vala na dva dijela
(Koherentni snopovi)

b) razdvajanjem amplitude vala na dva dijela

(boje tankih listića)
Youngov pokus s dvije pukotine
T. Young je, 1801. god., izveo prvi pokus koji je
pokazao interferenciju svjetlosti.

Ako se dvije uske pukotine obasjaju koherentnom

svjetlošću, na udaljenom zastoru se opaža
interferencijska slika koja se sastoji od svijetlijih
i tamnijih područja

svjetlost
Youngov pokus s dvije
pukotine
Snop Sunčeve svjetlosti (nekoherentni izvor
svjetlosti) propušten je kroz pukotinu.
Na određenoj udaljenosti od pukotine
postavljen je zaslon s dvije pukotine koje su
time postale dva koherentna izvora svjetlosti.
Na zaslonu smještenom iza pukotina dobio je
pruge interferencije na mjestima gdje se
snopovi emitirani iz pukotina preklapaju.
Kod bijele svjetlosti dobiju se obojene pruge,
jer za svaku valnu duljinu  u prostoru postoji
točno određeno mjesto poništavanja. Na tom
mjestu pojavljuje se pruga komplementarne
boje.
Središnja pruga je uvijek bijela.
 Razlika optičkih puteva

svjetlost
Ako je d udaljenost između pukotina, a točka P na
zastoru u kojoj promatramo interferenciju, tada je
razlika optičkih puteva: l  d sinq

Ako je l = , 2, 3, ..., tada su valovi u fazi i na

zastoru u točki P formira se svijetla točka

L
P
svjetlost q

dsinq
 Uvjeti interferencije
Za KONSTRUKTIVNU
interferenciju, razlika optičkih
puteva mora biti nula ili
cijelobrojni višekratnik valne
duljine:
d sin θ = m , (m  0,  1,  2...)
Za DESTRUKTIVNU interferenciju,
razlika optičkih puteva mora biti
neparni višekratnik polovičnih
valnih duljina:

 = d sin θ = (2m  1) (m  0, 1, 2...)
m – redni broj2
 Primjeri Interferencije svjetlosti na
tankim filmovima

opal
peacock
dogbane beetle
 OGIB ili DIFRAKCIJA
-Obuhvaća pojave interferencije koje se javljaju kao granične pojave
prostornog ograničavanja valne fronte zaklonima ili otvorima
Lat. difractio = savijanje
- Objašnjava se Haygensovim principom, tj.
nastankom sekundarnih valova na rubovima
prepreke ili otvora

geometrijski difraktirani
 Ogib ili difrakcija svjetlosti
- nastaje
kada val svjetlosti naiđe na otvor ili prepreku čije
su dimenzije reda veličine valne duljine svjetlosti
 Ogib ili difrakcija svjetlosti
- Leonardo da VINCI (1452.-1519.) zapazio da svjetlost “skreće iza
ugla”, tj. pojavu ogiba (difrakcije) svjetlosti
- A. J. Fresnel (1788.-1827.) dao matematičku formulaciju
valne teorije
- S.D. Poisson (1781.-1840.), primjenom Fresnelove teorije,
izračunao da bi se u sredini sjene koju baca neprozirna
kugla kad je osvjetlimo svjetlošću iz točkastog izvora
trebala pojaviti svijetla točka !

D. A. Arago (1786.-1853.) izveo pokus prema

Poissonovoj zamisli.
 Ogib (difrakcija) svjetlosti

Pokus :
Poissonova svijetla mrlja

Ovim eksperimentom je potvrđena VALNA

PRIRODA SVJETLOSTI !
Ogib (difrakcija) valova svjetlosti
na pukotinama
- FRESNELOV OGIB

- FRAUNHOFEROV OGIB
Fraunhoferov ogib na pukotini
Fraunhoferov ogib ili difrakcija

  a sin 

Za analitičko objašnjenje koristi se metodom rotirajućih

vektora. Iz svakog dijela pukotine pod kutom  izlazi elementarni val
amplitude E0.
Kut  može poprimiti vrijednosti od 0 do ± /2 rad.
Ukupna amplituda E() u smjeru  dobiva se u točki u beskonačnosti
zbrajanjem svih amplituda valova koje imaju ogib za kut .
 d 
sin  sin  
E ( )  E (0)   
d
m sin( sin  )
m Pukotinu širine d podijelimo na m
  d   d dijelova !
lim m sin  sin     sin 
m    
  m 
d 
sin  sin  

E ( )  E (0)  
d
sin 

jer je I  E 2
d  Intenzitet
2
sin  sin  
   svjetlosti u smjeru
I ( )  I 0
d 
2
kuta ogiba 
 sin  
  
Fraunhoferov ogib na pukotini
Fraunhoferov ogib na pukotini
 Uvjet za minimum:

d sin   k
Uvjet za pokrajni
maksimum:
 2k  1
d sin   
2

k  1,  2,  3, ...
Fraunhoferov ogib na dvije pukotine

Na zastoru opažamo da se u
područjima maksimuma, tj. u
području svjetla pojavljuju tamna
mjesta (minimumi).
Ova pojava nastaje zato što svaka
pukotina daje ogibnu sliku, a obje te
slike padaju zajedno.
Pored toga, odgovarajući par zraka,
svaka iz svoje pukotine, međusobno
interferira.
Fraunhoferov ogib na dvije pukotine
 d   2 D 
sin  sin   sin  sin   d - širina pukotine
   
ED ( )  E (0)  
D - razmak između pukotina
d D 
sin  sin  sin  
   

2 2
 d    2 D 
  
sin sin     
sin sin  
I D ( )  I 0      

Intensity
Single Slit

   d sin     sin   D sin   

Double Slit

    
   
 


ogib interferencija

Minimum: Maksimum: -0,15 -0,1 -0,05 0

sin(q)
0,05 0,1 0,15


d sin   k  d sin    2k  1 Interferencijska slika 1. reda
2
k  1,  2,  3,... (zbog ogiba na pukotinama)

D sin    2k   1 d sin   k 
2 Interferencijska slika 2. reda
k  0,  1,  2,... ( interferencija)
 Ogib (difrakcija) svjetlosti na
optičkoj rešetki

Ako imamo N pukotina širine b međusobno razmaknutih za d opaža se

slijedeća pojava:
u području maksimuma svjetla pri ogibu na pukotini pojavljuju
se novi maksimumi i minimumu svjetlosti zbog dodatnih
inteferencija zraka svjetlosti iz N pukotina.
Ti maksimumi zovu se glavni maksimumi.
Što je broj pukotina veći, glavni maksimumi postaju sve uži i viši, tako da
se učinci ogiba svjetlosti mogu zanemariti u odnosu na učinke interferencije
svjetlosti.
Ogib (difrakcija) svjetlosti na optičkoj rešetki

U žarišnoj
ravnini leće
promatra se
rezultat ogiba i
interferencije
svjetlosti !

d – konstanta
optičke rešetke

b << d
 Ogib (difrakcija) svjetlosti na optičkoj rešetki
 Svaka pukotina je izvor vala
 Kada se promatra širenje svjetlosti pod
nekim kutem q prema upadnom smjeru, ti
valovi stižu na zastor različitim optičkim
putevima
  d sin q
 Između dva susjedna vala postojio stalna
razlika optičkih puteva
 Pojačanja (MAKSIMUMI) nastaju u
smjerovima za koje vrijedi:

d sin q k  k   k  0,1, 2,3,...

 Kada upadna svjetlost jednoliko i
koherentno “pobuđuje” N pukotina, tada će
se doprinosi svih pukotina poništavati
(MINIMUMI) ako je:

 k 1 
d sin qk    k  0,1, 2,3,...
 N 
Ogib (difrakcija) svjetlosti na optičkoj rešetki

2 2
  b    2 Nd 
 sin   sin     sin   sin   
I    I 0      
  b sin    sin   d sin   
      
   
Ogib na pukotini Interferencija iz svih N pukotina
(MODULACIJA)
Ogib (difrakcija) svjetlosti na optičkoj rešetki
MOĆ RAZLUČIVANJA
 Razlučivanje (rezolucija) difrakcijske
(ogibne, optičke) rešetke
Neka su 1 , 2 dvije bliske valne duljine

2  1  1 k – red spektra
 
1  kN N – broj pukotina rešetke
Moć razlučivanja optičke
rešetke
DISPERZIJA (razvučenost)
SPEKTRA: d sin   k 
d k
d  cos  d  k  d  
d d  cos 

  d  KUTNO RAZLUČIVANJE
N  d  cos  k
 Razlučivanje (rezolucija) difrakcijske (ogibne,
optičke) rešetke

 Optička rešetke se može koristiti za mjerenje valne duljine

spektralne linije koja odgovara nekom atomskom ili molekularnom
prijelazu.

 S kolikom preciznošću možemo izmjeriti valnu duljinu upadne

svjetlosti ?

 1  2 1
  relativna preciznost
 2 kN

Preciznost se povećava s povećanjem vrijednosti od N ili od k.

S povećanjem vrijednosti k, maksimumi u difrakcijskoj slici postaju
sve slabiji i slabiji.
 Razlučivanje (rezolucija) difrakcijske
(ogibne, optičke) rešetke
 N = 2500, k = 3
 = 1/(2500*3) = 1.3e-4
Relativna preciznost
 Crvena svjetlost  = 800 nm
 Apsolutna preciznost = (800 nm) 1.3e-4 = 0.1nm
 (jedan promjer atoma !!!!!)
 Primjer:
Spektroskop s optičkom rešetkom i vodikov spektar:

G- opt. rešetka
S - vodikova izbojna
cijev

Vodik emitira svjetlost određenih valnih duljina

= vodikov spektar
određuje se , mjerenjem kuta q , m = d sinq;

Sve spektralne linije pojavljuju se

kada je q=0
Primjer:
Spektroskop s optičkom rešetkom i vodikov spektar:

G- opt. rešetka
S - izbojna
cijev
ELEKTROMAGNETSKI
VALOVI

Ž. Mioković 1
 Metalni objekti
reflektiraju vidljivu
svjetlost , ali i radio
valove.

Zašto su metali tako reflektirajući?

Metali su dobri vodiči elektriciteta !

Ž. Mioković 2
 Uvod
Što je svjetlost ?
Ovo pitanje je stoljećima “mučilo” čovjeka. Odgovor je dobiven nakon što su
elektricitet i magnetizam ujedinjeni u jednu disciplinu –elektromagnetizam, a
1864. god. J.C. Maxwell postavio opću matematičku teoriju elektriciteta i
magnetizma, te osnovne zakone elektrodinamike prikazao pomoću četiri
jednadžbe.
Maxwellove jednadžbe pokazuju da vremenski promjenljivo magnetsko polje
djeluje kao izvor električnog polja, a da vremenski promjenljivo električno polje
djeluje kao izvor magnetskog polja.
Električno i magnetsko polje se međusobno podržavaju formirajući
elektromagnetski val (EM-val) koji se rasprostire prostorom.
Jedan od primjera EM-vala je vidljiva svjetlost koju emitiraju žarulje i druga
rasvjetna tijela. Druge vrste EM-vala dobivene su izvorima kao što su TV i radio
stanice, mikrovalni oscilatori za pećnice i radare, te rendgenski uređaji i
radioaktivne jezge.
Ž. Mioković 3
 Maxwellove jednadžbe Uvod
su
teorijski temelj za razumijevanje EM- valova.
 EM-valovi prenose energiju i količinu gibanja.
 U harmonijskim EM-valovima, E i B polja su sinusne funkcije vremena i
položaja, s određenom frekvencijom i valnom duljinom.
 Različite vrste EM-valova: vidljiva svjetlost, radio i rendgenski valovi i dr.
razlikuju se samo po frekvenciji i valnoj duljini.
 Optika se temelji na elektromagnetskoj prirodi svjetlosti.
 Za razliku od valova na užetu ili zvučnih valova, za rasprostiranje EM-valova
NIJE potrebno sredstvo;
Svjetlost koju vidimo dolazi sa zvijezda, a bez problema je prešla put od 10 ili 100 svj.
godina kroz (približno ) prazan prostor.

 Usprkos tome, EM-valovi i MEH-valovi imaju puno toga zajedničkog i opisuju

gotovo istim matematičkim jezikom.
Ž. Mioković 4
 Što trebamo naučiti ?

 Zašto postoji i E i B polje u svjetlosnim valovima.

Kako je brzina svjetlosti povezana sa temeljnim
konstantama elektriciteta i magnetizma
Kako se opisuje širenje harmonijskog EM-vala
Što određuje snagu koju prenosi EM-val
Kako se opisuju stojni EM-valovi

Ž. Mioković 5
 Maxwellove jednadžbe i
ELEKTROMAGNETSKI VALOVI
 Maxwellove jednadžbe:
• Silnice električnog polja imaju svoj početak (izvor) i kraj (ponor) u
električnim nabojima Q
 E  dS     dV  
S V o

• Silnice magnetskog polja su zatvorene krivulje

 B  dS  0
S

• Promjenljivo magnetsko polje stvara električno polje

dB d
K E  dl   dt   dt S B  dS
• Promjenljivo električno polje i naboji u gibanju uzrokuju nastanak
magnetskog polja
dE d
K B  dl  oi  o o dt  oi  o o dt S E  dS
 Maxwellove jednadžbe
U prostoru postoje nabijene
U vakuumu nema nabijenih čestica
čestice i struje:
i struja:
1
Q  (r , t )  0 j (r , t )  0  0 0 
 E  dS     dV   c2

 E  dS  0
S V o

 B  dS  0
S  B  dS  0
dB d d
K E  dl   dt  E  dl    B  dS  
dt dt
1 d
dE  B  dl  2  E  dS
K B  dl  oi  o o dt c dt

Ž. Mioković 7
 Maxwellove jednadžbe
U prostoru postoje nabijene U vakuumu nema nabijenih čestica
čestice i struje:
i struja:
1
 (r , t )  0 j (r , t )  0  0 0 
Diferencijalni oblik : c2

E  0
1 E
 B  2
c t

B  0
B
 E  
t
Ž. Mioković 8
 Maxwellove jednadžbe u
vakuumu
U vakuumu nema nabijenih Integralni oblik :
čestica (struja):
1
 (r , t )  0 j (r , t )  0  0 0 
Diferencijalni oblik :
c2  E  dS  0
E  0  B  dS  0
1 E d d
 B  2
c t
 E  dl    B  dS  
dt dt
B  0 1 d
B
 B  dl  2  E  dS
c dt
 E  
t
Maxwellove jednadžbe predvidjele su postojanje
elektromagnetskih valova koji je, kasnije, otkrio H. Hertz
9
 Maxwellove jednadžbe i ELEKTROMAGNETSKI VALOVI
 Iz Maxwellovih jednadžbi slijedi:
• Točkasti naboj koji miruje proizvodi elektrostatsko polje, ali ne i magnetsko
polje.
• Točkasti naboj koji se giba stalnom brzinom proizvodi i električno i
magnetsko polje
• Kako bi točkasti naboj proizvodio elektromagnetske valove, naboj se mora
ubrzati.
• Svaki ubrzani naboj zrači elektromagnetsku energiju
• Promjenom električnog polja jakosti E i magnetskog polja jakosti B nastaju
ELEKTROMAGNETSKI VALOVI.
 ELEKTROMAGNETSKI VALOVI

 Maxwellove jednadžbe predvidjele su postojanje

elektromagnetskih valova koji je, kasnije, otkrio H. Hertz

D B
 H   E  
B
 
    E   
t D  0
t
B  0
t



t

 B 
2 D
   2    2
2 E   
    E     E  2 E
t t   2 E  E

 2
E  2
E  2
E  2
E
E   E  2  2  2   2
2

x y z t
 Maxwellove jednadžbe i ELEKTROMAGNETSKI VALOVI

 Promjenom električnog polja jakosti E i magnetskog

polja jakosti B nastaju ELEKTROMAGNETSKI VALOVI, koji
se šire u vakuumu brzinom svjetlosti c.
ELEKTROMAGNETSKI VAL – periodična promjena
električnog i magnetskog polja koja titraju u fazi, a po
smjeru su međusobno okomita.

Valne jednadžbe:

1  2
B 1  2
E
 B 2 2
2
 E 2 2
2
c t c t

1
c  3.0 108 m/s
 0 0
 2 E   2 Ex iˆ   2 E y ˆj   2 Ez kˆ …9 članova !

  2 Ex  2 Ex  2 Ex  ˆ   E y  E y  E y 
2 2 2

  2  2  2 i   2 

 2  ˆj
 x y z   x y z
2

  2 Ez  2 Ez  2 Ez ˆ
 2  2  2 k
 x y z 
2

1  Ex ˆ 1 E y ˆ 1  2 Ez ˆ
2

 2 i 2 j 2 k
c t 2
c t 2
c t 2

Valna jednadžba za električno polje E !

Slična jednadžba je i za magnetsko polje B.
 ELEKTROMAGNETSKI VALOVI.
VALNA JEDNADŽBA u vakuumu
Valna jednadžba za Valna jednadžba za
električno polje magnetsko polje
(električne valove) : (magnetske valove) :
 2 E  c2 E 2 B  c2 B
t 2 t 2
Rješenja ovih valnih jednadžbi zovemo
ELEKTROMAGNETSKIM VALOVIMA.

c – fazna brzina ili brzina elektromagnetskih

valova u vakuumu
 Valna jednadžba elektromagnetskih valova
MEHANIČKI val (Transverzalni val na žici)
2s 1 2s
 2 2 0
z v t
2

Valna jednadžba EM -valova

Brzina širenja EM-valova
 E 1  E
2 2
1
 2 2 0 v
z 2
v t 

vc     0 ,   0 
U vakuumu je fazna brzina za sve frekvencije,
c  f odnosno valne duljine jednaka ; u vakuumu
nema disperzije. Grupna brzina jednaka je
faznoj brzini.
BRZINA ŠIRENJA elektromagnetskih valova
u sredstvu
1
c  3 108 m/s Brzina širenja EM-valova
 0 0 u vakuumu

Brzina širenja EM –valova u sredstvu

1 1 c
v  
  0 r  0  r  r r

c
n    r r  1 Apsolutni indeks loma sredstva
v
Ako se EM-val širi u DISPERZIJSKOM
n  n( )  n( ) SREDSTVU, tada apsolutni indeks loma sredstva
ovisi o valnoj duljini, odnosno frekvenciji
 Nastanak elektromagnetskih valova

Trenutna slika elektromagnetskog vala – harmonički ravni EM-val

 Elektromagnetski valovi
Problem :
a) Pokažite da u svakoj točki u kojoj titra električno polje titra i
magnetsko polje okomito na električno polje i na smjer širenja vala

b) Nađite odnos brzine električnog i magnetskog polja

c) Pokažite da električni i magnetski valovi (elektromagnetski valovi)

nisu longitudinalni

Pretpostavite da je zadano titranje električnog polja:

E ( x, t )  E0 x sin  ky  t  iˆ
Promatramo putujući val električnog polja duž z-osi, a električno
polje titra duž x-osi :

E  E0 x cos  kz  t  iˆ  0 ˆj  0kˆ
Valna jednadžba :
 2 Ex 1  2 Ex
 2
z 2
c t 2

Kako izgleda val magnetskog polja B ?

Faradayev zakon: B
E  
t
Ex ˆ B
j E0 x
z t B0 y 
B c
kE0 x sin  kz  t  ˆj   Ex , By su u fazi
t
kE0 x
cos  kz  t  ˆj  B
 EBk
RAVNI VAL :

E k

k = valni vektor ; iznos= 2p/ u

smjeru širenja vala
Proizvoljni ravni val :


E( x, y, z, t )  E0 sin k  r  t 

E0
k
k x x  k y y  k z z  const
r

y 
i k r t 
E(r, t )  E0 e
 Najvažnije karakteristike EM-valova
1. EM-val je transverzalan:
EBk
Smjer širenja vala:
Pravilo desne ruke za EM-val:

EB
2. Definiran omjer između E-polja i B-polja u EM-valu:

E  cB  E  B  c  c  B
3. EM-val putuje u vakuumu konačnom i nepromjenljivom brzinom
 Najvažnije karakteristike EM-valova
4. Za razliku od MEH-vala za čije rasprostiranje je potrebno
sredstvo, pri čemu čestice sredstva titraju, za rasprostiranje
EM-vala nije potrebno sredstvo. EM-val se širi i u vakuumu.
Kod EM-vala titraju inducirana polja (E i B polje).

5. EM-valovi su POLARIZIRANI
Val u kojem je vektor E-polja uvijek paralelan s određenom osi
je LINEARNO POLARIZIRAN.
 Harmonički elektromagnetski valovi – rješenja valne
jednadžbe

 x
E y  E0 sin   t   , Ex  0 , Ez  0 
i k r t  
i k r t 
 v E  E0e , H  H 0e
 x
Bz  B0 sin   t   , Bx  0 , By  0 
i k r t 
 v B  B0e

E  E sin   t  r vu   E sin  t  k  r  POYNTINGov VEKTOR:

 
o   o  

B  B sin  t  r vu  B sin  t  k  r 

o



 o



  
P  EH 

1
 E  B
 VALNI OTPOR (ili VALNA IMPEDANCIJA)
Omjer amplituda električnog i magnetskog polja
Problem :
1) Kako se odnose amplitude električnog i magnetskog polja u EM-
valu ?
2) Je li je moguće za progresivni EM-val postaviti Ohmov zakon s
obzirom na sredstvo kojim se širi val ?
Ex H H y E
Iz III. Maxwell.jednadžbe   y   x
z t z t
B Ex  E sin  kz t 
rot E   0
t
1 Ex dt   E
H y   
slijedi UVJET POVEZANOSTI z  x
rješenja valne jednadžbe za
E-polje i H-polje
 
Eo
R*  Eo  vBo
Ho 
Valni otpor ili valna impedancija sredstva
 VALNI OTPOR
Omjer amplituda električnog i magnetskog polja

U vakuumu ( i zraku ): Eo 377 

R*  
Ho r
Za većinu materijala :   o

Eo 
R   =
* o 4p 10 7
=376.7 
12
Ho o 8.8510
Veza između amplituda E i B-polja u ravnom elektromagnetskom
valu:
B   u  E   E
1

 Bu 
u - jedninični vektor u smjeru širenja vala

E  cB  E  B  c  c  B
 Energija elektromagnetskog polja
Problem :
Kolika je energija koju ravni elektromagnetski val u jedinici vremena prenese kroz
jedinicu površine ?
Određivanje GUSTOĆE TOKA ENERGIJE,
tj. INTENZITETA elektromagnetskog vala

Ukupna gustoća energije EM-polja :

1 1 2
w   E y2  Bz
2 2
1 2
w   E y  Bz
2


Gustoća toka energije (intenziteta), tj. snaga po jediničnoj površini:
1 1
P  w  v  v   E y2  v  Bz2  E y  Bz
 
P  EH 
1

 E  B
 Energija elektromagnetskog polja
Gustoća energije EM-vala mijenja se s
vremenom.
Srednja gustoća energije
jednaka je polovici maksimalne
vrijednosti: 1
w   Eo2
2
 2 2
P  v  E 
2
Eo sin t  kx  John Henry Poynting
y
 (1852-1914)
 2 2 1  2 1
P  Eo sin t  kx   Eo  Eo H o
 2  2

Srednja vrijednost iznosa

Poyntingovog vektora
 STOJNI elektromagnetski valovi
• EM-valovi mogu se REFLEKTIRATI. Reflektor EM-valova može
biti površina vodić (npr. polirana metalna ploča) ili dielektrika
(npr. staklena ploča).
• Za EM-valova vrijedi načelo superpozicije.
Superpozicijom upadnog EM-vala i reflektiranog nastaje
STOJNI elektromagnetski val.

E y  x, t   Emax cos  kx  t   cos  kx  t    2 Emax sin kx sin t

Bz  x, t   Bmax   cos  kx  t   cos  kx  t    2 Bmax cos kx cos t
 3
x0 , ,, , ... čvorovi za E
2 2
 3 5
x , , , ... čvorovi za B
4 4 4
 STOJNI elektromagnetski valovi
• EM-valovi mogu se REFLEKTIRATI. Reflektor EM-valova može
biti površina vodić (npr. polirana metalna ploča) ili dielektrika
(npr. staklena ploča).
• Za EM-valova vrijedi načelo superpozicije.
Superpozicijom upadnog EM-vala i reflektiranog nastaje
STOJNI elektromagnetski val.
Savršeno vodljiva
Prikaz E i B polja
površina
linearno polariziranog
stojnog EM-vala kada
je 3p
t  rad
4
 Stojni EM-valovi u šupljini
 Ako se paralelno postave dvije savršeno vodljive
površine dobiva se šupljina.

 Na obje površine E-polje treba isčezavati (tj.

obje vodljive ploče E-polje treba imati čvor)

 Stojni val je dobiven ukoliko je valna duljina

EM-vala zadovoljava uvjet

Ln ,  n  1, 2,3,...
2
c c
fn  n ,  n  1, 2,3,...
n 2L
Mjereći položaje čvorova stojnog vala može se odrediti valna
duljina. Ukoliko je poznata frekvencija vala, može se odrediti i
brzina vala.

Ovakav postupak je prvi koristio H.Hertz (1880.g.) pri

istraživanju EM-valova.
 Stojni EM-valovi u šupljini
Primjer : MIKROVALNA PEĆNICA
Mikrovalovi (~ 1m do 1 mm, f~300 MHz-300 GHz)prolaze kroz Zemljinu
atmosferu, te su jako korisni za svemirsku komunikaciju.
Mobiteli rade u mikrovalnom području
U SAD dopušteno je mikrovalno zračenju u okolinu do 10 mW/cm2.

Molekula vode je permanentni dipol te kad se

Mikrovalna pećnica:
 =12,2cm, f=2.45 GHz, P~1kW, E=2kV/m
nađe u EM- valu, uslijed električnog polja
molekula vode se postavlja u smjer polja, a
kako se polje mijenja, počinje titrati, u
sudarima s drugim molekulama, kinetičko
gibanje molekule se pretvara u toplinsko
gibanje.
Prema tome, kako bi se neko tijelo ugrijalo u
mikrovalnoj pećnici mora sadržavati vodu, suhi
papirnati tanjur se ne zagrije.
 Stojni EM-valovi u šupljini
Općenito,
Vodljive površine nisu jedini reflektori EM-valova.
Refleksija valova se pojavljuje , također, i na spoju između dva izolirana
materijala s različitim dielektričnim i magnetskim svojstvima.
Analogija:
Širenje MEH-vala kroz sredstvo različite gustoće

Upadni EM-val djelomično prolazi u drugi materijal, a djelomično se na

granici između dva materijala reflektira.

Primjer:
Svjetlost prolazi kroz prozorsko staklo, a njegova površina dio svjetlosti i
reflektira.
 REFLEKSIJA i TRANSMISIJA VALOVA

Širenje valnog pulsa u sredstvu različite gustoće:

 REFLEKSIJA i TRANSMISIJA VALOVA
Širenje valnog pulsa u sredstvu različite gustoće:

Valni puls koji upada na

granicu između dvaju
sredstva djelomično će se
reflektirati, a djelomično
transmitirati; ukoliko je
valna brzina manja u
gušćem sredstvu, bit će
kraća i njegova valna
duljina.
 Metalni objekti
reflektiraju vidljivu
svjetlost , ali i radio
valove.

Zašto su metali tako reflektirajući?

Metali su dobri vodići elektriciteta !

Ž. Mioković 36
 Metalni objekti
reflektiraju
vidljivu svjetlost ,
ali i radio valove.

Zašto su metali tako reflektirajući?

Metali su dobri vodići elektriciteta !
Kada EM-val upadne na vodić, E-polje vala uzrokuje struju na površini
vodića koja proizvodi reflektirajući val. Za savršeni vodić, ovaj reflektirajući val
je potpuno istog intenziteta kao i upadni val.
Zamagljene ili zatamljeni metalni objekti su manje sjajni, jer je njihova
površina oksidirana i stoga imaju manju vodljivost. Poliranjem metalnih površina
uklanja se oksidirani sloj i dobiva se vodljiva metalna površina.

Ž. Mioković 37
 NASTANAK
elektromagnetskih valova
Kako bi se promjenljivo električno i magnetsko polje širilo prostorom u
obliku elektomagnetskih valova potrebno je otvoriti ELEKTRIČNI
TITRAJNI KRUG.

OTVORENI TITRAJNI KRUG

ili
TITRAJUĆI DIPOL
ELEKTROMAGNETSKI TITRAJI
nastaju u električnom titrajnom krugu koji se sastoji od :
kondenzatora kapaciteta C,
zavojnice induktiviteta L i
otpornika otpora R

Idealni titrajni LC - krug Titrajni RLC - krug

Usporedba električnog i mehaničkog titrajnog sustava

Q2  LI 2  const.
2C 2

Zakon očuvanja energije u

idealnom titrajnom LC-krugu
ANALOGIJA između ELEKTRIČNIH i
MEHANIČKIH TITRAJNIH SUSTAVA
 Elektromagnetski titraji
Idealni titrajni LC- krug
Periodičkim nabijanjem i izbijanjem kondenzatora, odnosno
pretvaranjem energije električnog polja u energiju
magnetskog polja i obratno, u električnom titrajnom krugu
nastaju elektromagnetski titraji perioda T.
Zatvoreni titrajni krug – promjenjivo električno i magnetsko polje u
titrajnom krugu lokalizirano je u prostoru oko kruga.

Električna potencijalna Elastična potencijalna

energija energija
2
EC  Q
Ep 
2
ks
2C 2
Energija magnetskog Kinetička energija
polja
Ek 
2
mv
EL  LI 2
2
2
 Elektromagnetski titraji

1) Idealni titrajni LC-krug

d 2Q  1 Q  0 Thomsonova formula
dt 2 LC

Q  Q0 sin(t  ) 0  1 T  2p LC
LC
2) Prigušeni elektromagnetski titraji (titrajni RLC – krug)
2
Q
E  LI 2

2C 2
dE  Q dQ  LI dI RI 2
dt C dt dt
d 2Q  R dQ  1 Q  0
dt 2 L dt LC

Q  Q0e sin(t  )
 t
  0  
2 2 1  R2
LC 4L2
 Elektromagnetski titraji
3) Prisilni elektromagnetski titraji
(Ako titrajni krug spojimo
na vanjsku izmjeničnu
elektromotornu silu E )
E  E0 sin(t)
2 2
L Q  R dQ  1 Q  E sin( t)
d d Q  R dQ  1 Q  E0 sin( t)
2 dt C 0 2 L dt LC L
dt dt
E
0 U
Q  Q ( )sin(t  ) Q()  L  0
0 2 2 2
 2 2 2 2  1 
  0   4    L   R
   C 
2
tg  2  R 2 2
     1 R
2 2 1 LC 2
  L  0 2L
0 C
 NASTANAK elektromagnetskih valova

Titranje električnog i magnetskog polja prenosi se iz otvorenog titrajnog

kruga u okolni prostor.
Oko kruga nastaje ELEKTROMAGNETSKO POLJE. Otvoreni
titrajni krug je izvor ELEKTROMAGNETSKIH VALOVA.
Silnice E-polja oko oscilirajućeg Isijavanje električnog polja iz antene:
točkastog naboja u nekom
trenutku:
Jedan ciklus u nastajanju elektromagnetskih
valova isijavanjem električnog polja iz antene.

Nakon svakog T/2 dipol odašilje

zatvorenu električnu silnicu iz
antene.
 NASTANAK elektromagnetskih valova
Isijavanje vrtloga električnog polja iz antene:

Električno polje na dipolu Jakost električnog polja u nekoj

titra po zakonu: točki P prostora:
t 2p  x
E  E0 sin 2p E  E0' sin t  
T T  v
Električno polje širi se iz antene u obliku vala brzine v i valne
duljine: v
  v T , 
f
 Nastanak elektromagnetskih valova
Titranjem naboja u dipolu nastaju elektromagnetski valovi:

Daleko od izvora, valne fronte elektromagnetskog vala su ravne !

 Nastanak elektromagnetskih valova
Osim električnog polja iz antene se istovremeno isijava i magnetsko
polje u obliku vrtloga koji se šire u ravninama okomitim na vodić.

Kuglasti Dijagram zračenja dipola

elektromagnetski
val koji se širi iz
dipola

 Polje je POLARIZIRANO

 iznos E-polja i H-polja ovisi o :

 kutu između vektora polažaja i dipolnog momenta
 udaljenosti

Daleko od dipola ( r>> ) električno i magnetsko polje titraju u

fazi i slabe (opadaju) sa 1/r !
 Brzina elektromagnetskih valova
H.R. Hertz (1888. god.) proizveo
elektromagnetske valove i time potvrdio
Maxwellovu teoriju
Proizveo je EM-valove frekvencije
30 MHz, izmjerio njihovu valnu
duljinu  = 9.7 m i odredio brzinu
H. R. Hertz,
širenja tog vala:
1857.-1894.

c    f  3 107 Hz  9.7 m/s  2.9 108 m/s

Dobro slaganje s eksperimentalno dobivenom
vrijednosti za brzinu svjetlosti !
Eksperimentalni dokaz da se radio-
valovi šire na isti način i istom
brzinom kao i svjetlost.
 Spektar elektromagnetskih
valova

50
Spektar elektromagnetskih valova
 Spektar
elektromagnetskih valova

Radio-valovi – potječu od gibanja naboja u antenama; dobivaju se pomoću

posebno konstruiranih električnih uređaja, imaju primjenu u
telekomunikacijama
IC-, vidljivi, ULJ- valovi – potječu od promjene energije u atomima i
molekulama uslijed prijelaza elektrona sa viših na niža elektronska
stanja; Kako bi došlo do emisije ovih EM-valova, atomi ili molekule se
moraju biti u pobuđenom stanju u koja dolaze zbog ili termičke
energije ili uslijed sudara s drugim česticama i sl.
Rendgenski il X-valovi – nastaju kada se brzi elektroni koče pri sudarima s
nekim materijalom; brzi elektroni mogu prodrijeti u atomski omotač i pri
tome se sudariti s elektronom koji je blizu atomske jezgre.
Popunjavanjem tog praznog mjesta elektronom s nekog višeg energijskog
stanja nastaje rendgensko zračenje
g-zračenje – nastaje pri raspadu atomskih jezgara elemenata
 Radiovalovi
(~ 3km do 30 cm)
 Ljudsko tijelo je dobra antena za radiovalove čija je frekvencija od 30 MHz do
300 MHz, što se može primijetiti kad se podešava kuća antena televizora. Do
Zemlje dolaze radiovalovi iz dubokog Svemira. FM područje 88MHz do
108MHz, odnosno valna duljina  u području od 3,4 m do 2,8 m).
 Nevodljivi materijali kao staklo, beton, cigle su transparentne za radiovalove,
dok vodiči zbog svojih slobodnih elektrona ne propuštaju radiovalove.
Radioteleskopi

53
 Mikrovalovi
(~ 1m do 1 mm, f~300 MHz-300G Hz)
 Mikrovalovi prolaze kroz Zemljinu atmosferu, te su jako korisni za
svemirsku komunikaciju.

 Mobiteli rade u mikrovalnom području

 U SAD dopušteno je mikrovalno zračenju u okolinu do 10 mW/cm2.

Mikrovalna pećnica:
 =12,2cm, f=2.45 GHz, P~1kW, Satelitska slika Amazone u
E=2kV/m mikrovalnom području
=20cm

54
 Infracrveno zračenje
(~ 1mm do 780 nm, f~ 300 GHz do 385 THz)
 Infracrveno zračenje neposredno iza vidljivog dijela spektra, prodire u
tkivo do dubine od 3 mm, zato se ne smije gledati u Sunce, treba nositi
kvalitetne sunčane naočale.

55
 Ultraljubičasto f=8x1014 do 2,4x1016 Hz
 Ultaljubičasto zračenje, izaziva dermatološke efekte: preplanulost, aktivira
sintezu D vitamina, ali izaziva i rak kože.
 Sloj ozona (O3) apsorbira ultaljubičasto zračenje < 320 nm i tako štiti
Zemlju. Ultraljubičasto zračenje čija je valna duljina < 300 nm izaziva
biološke efekte dioscirajući molekule.
 Obično staklo koje sadrži željezni oksid je neprozirno za ultraljubičasto
zračenje. Beskorisno je nastojati preplanuti sunčajući se iza stakla.

Slika Sunca u ultraljubičastom Tri različite galaksije snimljene u ultraljubičastom

dijelu spektra =171x10-10 m (gore) i vidljivom (dolje) dijelu spektra

56
 X-zračenje (rendgensko zračenje), W. Rontgen 1895
 f=2,4x1016 do 5x1019 Hz, ~ manja od dimenzija atoma
 Individulani fotoni ovog zračenja imaju energiju od 100 eV do 0.2 MeV tako,
svaki pojedini foton može ostvariti interakciju s materijom
 1970 kombinacija računala i X-zračenja omogućila je tehniku CT (computer
tohmography) (tomos – grčki sloj)
 Kad se materija ugrije preko milijun stupnjeva zrači X-zrake

57
 Gama zračenje
 Gama zračenje je najintenzivnije, izvori gama
zrake su pobuđene jezgre (radioaktivni
atomi), nuklearne eksplozije.
 Gama zrake ne prolaze kroz atmosferu
 Gama zraka ubija žive stanice (liječenje raka,
Co-bomba)
 Detektori gama zraka se se nalaze uglavnom
izvan atmosfere

58
Spektar elektromagnetskih valova
 Radiometrija
-Bavi se mjerenjem fizikalnih veličina koje opisuju zračenje iz bilo
kojeg dijela elektromagnetskog spektra

EM-val prenosi elektromagnetsku energiju = ENERGIJA ZRAČENJA

(W) [J=Joule]
Snaga emitirana, prenesena ili primljena u obliku EM-zračenja
=TOK ili SNAGA ZRAČENJA ( e ) dW
e  W
Gustoća toka zračenja : dt
Ekscitancija (emitancija) zračenja Me Ozračenost Ee
(engl. radiant exitance) (engl. irradiance )

d e  W  d e  W 
Me  Ee 
dSi  m 2  dSp dS p  m2 
Za svaki izvor zračenja važne su i veličine koje ovise o prostornoj
raspodjeli izračene energije : intenzitet zračenja Ie , površinska
gustoća zračenja (radijancija) Le
 Def. Radiometrija
Prostorni kut :

dS
d  sr 
r2
4p r 2
   d   2  4p sr 
r
Intenzitet zračenja Ie : S

omjer toka zračenja koji sa

točkastog izvora odlazi u Površinska gustoća zračenja
elementarni prostorni kut i (radijancija) Le :
vrijednosti prostornog kuta

d e W
d 2 e
I e (r )  Le (r ) 
d  sr  d dS cos 
Radiometrijske fizikalne veličine
Tok ili snaga zračenja e W
Gustoća toka zračenja izvora (ekscitancija) Me W/m2
Gustoća toka zračenja na prijemniku Ee W/m2
(ozračenost)
Prostorna raspodjela toka zračenja Ie W/sr
točkastog izvora (intenzitet zračenja)
Površinsko-prostorna raspodjela toka Le W/(srm2)
zračenja izvora (radijancija)

Le
Me e Ee
Ie 
MAXWELLOVE JEDNADŽBE

Vremenski promjenljiva
B i E polja

Ž. Mioković 1
 Kada kreditnu karticu
“provučemo” kroz čitač
kartica, informacije koje su
zapisane u magnetskom
zapisu na poleđini kartice
prenose u banku koja je
vlasnik kartice.

Zašto je potrebno karticu provući kroz čitač, a ne

samo staviti u utor čitača ?
Elektromagnetska indukcija
Ž. Mioković 2
Uvod
U današnje vrijeme, većinu uređaja koje se koriste u industriji, ali i u
svakodnevnom životu pokreće električna energija. Stoga su električni strujni
krugovi su najvažniji dijelovi svakog modernog uređaja, pri čemu njihovi
izvori elektromotorne sile (EMS) nisu baterije, već električni generatori.
Takvi generatori proizvode električnu energiju pretvorbom jednog oblika
energije u drugi.

Kako se obavlja ova pretvorba energije?

Koja je fizikalna pozadina dobivanja električne energije za sve naše potrebe?

Odgovor: pojava Elektromagnetske indukcije

Zahvaljujući ključnoj ulozi u proizvodnji električne energije

Primjena elektromagnetske indukcije
je jedan od temelja našeg tehnološkog okruženja !

Ž. Mioković 3
Uvod
Središnje načelo elektromagnetske indukcije je Faradayev zakon koji
povezuje induciranu EMS sa promjenom magnetskog toka u zatvorenoj
petlji, uključujući i zatvoreni električni krug, a pomoću Lenzovog
zakona mogu se predvidjeti smjerovi induciranih EMS i struja. Ovi
zakoni omogućavaju razumijevanje rada uređaja kao što su električni
motori, generatori i transformatori.

Elektromagnetska indukcija pokazuje da vremenski promjenjivo

magnetsko polje može djelovati kao izvor električnog polja.
Međutim, pokazat će se, kako vremenski promjenjivo električno polje
može djelovati kao izvor magnetskog polja.

Ovi značajni rezultati predstavljaju dio sažetih i jednostavnih formula,

poznatih kao Maxwellove jednadžbe, koje opisuju ponašanje
električnih i magnetskih polja u svim prilikama.
Maxwellove jednadžbe “utrle” su put prema razumijevanju
elektromagnetskih valova.
Ž. Mioković 4
Što trebamo naučiti ?

 Eksperimentalne dokaze da se promjenom magnetskog polja

inducira elektromotorna sila (EMS).
Kako Faradayev zakon povezuje induciranu EMS u petlji sa
promjenom magnetskog toka kroz petlju.
Kako odrediti smjer inducirane EMS.
Kako odrediti EMS induciranu u vodiču koji se giba u
magnetskom polju.
Kako promjena magnetskog toka proizvodi električno polje
koje je različito od onog koje postoji oko naboja u mirovanju.
Četiri (4) temeljne jednadžbe koje potpuno opisuju i
elektricitet i magnetizam.

Ž. Mioković 5
Eksperimenti koji pokazuju induciranu EMS i
struju
[oko 1830. god.M. Faraday,J. Henry ]

Ž. Mioković 6
Eksperimenti koji pokazuju induciranu
EMS i struju [oko 1830. god.M. Faraday,J. Henry ]

Zavojnica u mag. polju

Ako je B-polje stalno (vremenski

nepromjenjivo !), a oblik, mjesto i
položaj zavojnice se ne mijenja, u
zavojnici se ne inducira EMS i struja.

U zavojnici se inducira EMS i struja

samo ako se neki od ovih čimbenika
mijenja !

Elektromagnet
galvanometar
Ž. Mioković 7
 26.11.2020.
10:05

Promjena magnetskog
toka
u zavojnici

Zbog gibanja zavojnice u

Zbog vremenske (ne)jednolikom
promjene mag. polja
mag. polju

d   B  dA  B dA  BdA cos

   BdA   BdA cos 

Ž. Mioković 8
8
 26.11.2020.
10:05

ε d  Faradayev zakon indukcije:

Inducirana elektromotorna sila (EMS) u
dt zatvorenoj petlji jednaka je vremenskoj
promjeni magnetskog toka kroz petlju.

(povećava se)
(smanjuje se)

Ž. Mioković 9
9
 Faradayev zakon elektromagnetske
indukcije [M. Faraday,1791.-1867.]
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA = promjenljivi magnetski
tok kroz neku petlju (N=1) ili zavojnicu (N > 1)
na njihovim krajevima inducira elektromotornu
silu (EMS) i kroz njih potekne inducirana struja
U prisutnosti
magnetskog polja
mehanička energija se E N  d
pretvara u električnu dt
Kroz petlju se inducira elektromotorna sila uvijek kada
se kroz zatvorenu petlju mijenja tok magnetskog polja.
Ako je strujni krug zatvoren poteći će i inducirana
struja!
“ – “ posljedica zakona o očuvanju energije ; Lenzovo pravilo

Ž. Mioković 10
 26.11.2020.
10:05

Lenzovo pravilo:
Smjer učinka kao posljedica magnetske indukcije je
suprotan uzroku tog učinka !
Promjena
magnetskog toka
u zavojnici

Zbog vremenske Zbog gibanja zavojnice u

promjene mag. nejednolikom
polja mag. polju

promjena
Lenzovo pravilo:
Inducirana EMS proizvodi struju koja
povećanje
stvara magnetsko polje čiji je smjer
suprotan promjeni magnetskog toka
zbog
Lenzovog koji ju je uzrokovao !
pravila
Ž. Mioković 11
11
 Izvod Faradayevog zakona indukcije
Primjer:
gibanje ravnog metalnog vodiča po metalnim tračnicama
Promatramo komad kratkog metalnog vodića duljine l koji klizi preko dvije paralelne metalne tračnice
i giba se jednolikom brzinom v okomito na magnetsko polje B

S

Povećanje magnetskog toka (uslijed povećanja površine petlje) inducira EMS i

struja počinje teći vodičem !
Odrediti smjer i iznos inducirane EMS !

   d   B dS  B Lvdt   BLv
dt dt dt
  BLv Ž. Mioković 12
 Izvod Faradayevog zakona indukcije
U prisutnosti magnetskog polja mehanička energija se pretvara u
električnu !

Magnetska sila koja

djeluje na naboje koji
se gibaju u stalnom
mag. polju

F  q  v  B   e  v  B 
Uslijed razdvajanja naboja
u vodiču se stvara
električno polje i djeluje

F F e  v  B 
električna sila

E    vB Smjer induciranog

ind q e e (neelektrostatskog) električnog
polja E
ind
U  Ua U  E  L  v  B  L  
ab b
Ž. Mioković 13
 Izvod Faradayevog zakona indukcije
U prisutnosti magnetskog polja mehanička energija se pretvara u električnu !

⊙B
Magnetska sila koja
ind djeluje na naboje koji
se gibaju u stalnom
mag. polju

Inducirana elektromotorna sila jednaka je

cirkulaciji induciranog (neelektrostatskog)
Uslijed razdvajanja naboja
polja
u vodiču se stvara
D
Eind   Eind ds   (v  B)ds  v  B l električno polje i djeluje
električna sila
C

Smjer induciranog
d  B  dS  Blv dt (neelektrostatskog) električnog
polja E
Eind   d
ind
dt

Ž. Mioković 14
 26.11.2020.
10:05

Zamislimo vodić zakrivljen u stacionarnu krivulju (petlju) K bilo kojeg

oblika:
Ako se inducirana elektromotorna sila prikaže cirkulacijom induciranog
električnog polja po zatvorenoj krivulji K, a tok magnetskog polja
plošnim integralom magnetske indukcije B po površini S koju ta krivulja
obuhvaća, tada vrijedi

Eind   E ds   d   d  BdS Promjena magnetskog

dt dt S
K
toka inducira električno
Promjena polje !
magnetskog toka

U vremenu zbog
zbog promjene
promjene mag.
površine petlje
polja u petlji

  S  B 
  v  B 
  ds
t t K 

Ž. Mioković 15
15
 26.11.2020.
10:05

INDUCIRANO električno polje može nastati vremenskom

promjenom magnetskog polja, odnosno relativnim gibanjem
vodiča u magnetskom polju :

Eind   E ds   d      vB ds

K dt t K  
Opći oblik Faradayevog zakona
indukcije
U elektrostatici vrijedi:

 E ds  0 , rot E  0 Elektrostatsko polje je

K NEVRTLOŽNO !
Ovo ne vrijedi za inducirano električno polje, tj.
inducirano električno polje nije konzervativno !

Treća Maxwellova jednadžba

u integralnom obliku
(Faradayev zakon indukcije)

Ž. Mioković 16
16
 Treća Maxwellova jednadžba
u diferencijalnom obliku
B

C (s)
E  ds   rot E  dS     E  dS   
S S S
t
 dS

d d
  E  ds    B  dS  
C (s)
dt S dt

Prema Stokesovom B
teoremu rot E   N S

t
B
 E  
t

Ž. Mioković 17
 Ampereov zakon
Vrijedi samo za stalne struje i vremenski nepromjenjiva
magnetska polja

Ampereov zakon protjecanja:

magnetske silnice su zatvorene krivulje kroz koje protječe struja i
obratno; struja oko sebe stvara magnetske silnice
Ž. Mioković 18
Ampereov zakon

K Bds  o i Ii I   j dS
S

K Bds  o S j dS

Ž. Mioković 19
 Ampereov zakon protjecanja
Cirkulacija vektorskog polja je linijski
integral po zatvorenoj krivulji
projekcije vektora na krivulju u svakoj
točki te krivulje :
 B  ds
K

B  o I  B ds  o I
2 r K

K Bds  o i Ii I   j dS
Ampereov zakon protjecanja:
S

magnetske silnice su zatvorene krivulje

kroz koje protječe struja i obratno; K Bds  o S j dS
struja oko sebe stvara magnetske silnice

Ž. Mioković 20
 Ampèreov zakon :


C (s)
B  ds     B  dS  0  j  dS  0 I
S S

Ampère   B  0 j
rot B  0 j  0 I
Vrijedi za stacionarne struje (Biot-Savart zakon, 1820.):

0 I dl  r
B
4  r3
Biot 0 I
za pravocrtni vodić B 
2 r
Ž. Mioković 21
 Zakon očuvanja naboja
(JEDNADŽBA KONTINUITETA)
Provodna struja kroz neku površinu je naboj
koji u jedinici vremena prođe kroz površinu.

j  nq  v Ipr  dQ
dt
Vektor gustoće struje
v  1n  n jv j
j

Provodna struja = toku

Ipr (S )   j  dS
S polja gustoće struje

  d  dV Jednadžba kontinuiteta

S j dS
dt 
V u integralnom obliku

Ž. Mioković 22
 Zakon očuvanja naboja
(JEDNADŽBA KONTINUITETA)

Diferencijalni oblik dobivamo primjenom Gaussovog teorema :

      dV

S
j dS  div
V
j dV  V t

divj ( x, y, z,t)   ( x, y, z,t) Jednadžba kontinuiteta

t u diferencijalnom obliku
divj  
t
Za stacionarne struje vrijedi :
S j dS  0 divj  0
Ampereov zakon protjecanja u diferencijalnom obliku:

 B ds   rotB dS  o  j rotB  o  j

C (s) S

Ž. Mioković 23
 ČETVRTA Maxwellova jedandžba
• Iako vrlo koristan u primjenama, Amper-ov zakon nije u
potpunosti točan: on vrijedi samo u slučajevima kada su struje
stacionarne, tj. kada se ukupni tok električnih struja u nekom
području vremenski ne mijenja.

rotB  o jj Ne vrijedi za proizvoljna, vremenski

ovisna polja
(u proturječju s jednadžbom kontinuiteta)

j  1 rot B div j    div j  1 div  rot B   0

0
t 0
 

Zaključak :
Budući da jednadžba kontinuiteta mora bezuvjetno
vrijediti, Ampereov zakon je nepotpun !

Ž. Mioković 24
 ČETVRTA Maxwellova jednadžba

 Faraday: promjena B-polja, generira E-polje

 Maxwell: promjenom E-polja trebalo bi se dobiti B-polje, ali ovo NE
POTVRĐUJE Ampereov zakon

Ampereov zakon je na pravilan način upotpunio J. C. Maxwell

krajem 19. stoljeća. Taj zakon je zbog toga poznat kao četvrta
Maxwell-ova jednadžba, i općenito vrijedi za bilo kakve
raspodjele električnih struja i/ili gibanja naboja.

ČETVRTA Maxwellova
rotB  o jj  o o E jednadžba
t
(Prošireni ili poopćeni
Ampereov zakon )

provodna
Maxwellova struja
struja
pomaka

Ž. Mioković 25
 Maxwellova STRUJA POMAKA
 Matematičko–fizikalnu prirodu pomačne Maxwellove struje
najjednostavnije se može predočiti u izolatoru (dielektriku) kondenzatora
tijekom njegovo nabijanja i izbijanja.
 Struja pomaka između ploča kondenzatora pri nabijanju (a) i pri izbijanju
(b)

Dok se kondenzator nabija, vodičem teče struja, a na pločama kondenzatora

prikuplja se naboj i pojačava električno polje između ploča gdje nema provodne
struje. Kako bi vrijedila jednadžba kontinuiteta (očuvanja naboja), provodna
struja , koja vodičem dolazi do ploča kondenzatora, nastavlja teći između ploča
kao struja pomaka.
Uz to, provodna struja Ipr i struja pomaka Ipom moraju biti jednake.
Ž. Mioković 26
  
 Prema Gaussovom zakonu za
elektrostatsko polje 
s
D  dS  Q

 Provodna struje jednaka dQ

je struji pomaka I pr   I pom
dt
U strujnom krugu
d
I pom   D  dS promjenjiva provodna
struja u vodićima nastavlja
dt s teći kao struja pomaka u
izolatoru (vakuumu) između
ploča i tako zatvara strujni
krug.

Struja pomaka teče u izolatorima (vakuumu) !

Ž. Mioković 27
Kao i provodna struja, i struja pomaka uzrokuje magnetsko polje.
U Ampereovom zakonu, koji povezuje električnu struju i magnetsko
polje koje ona proizvodi, moramo uzeti u obzir obje struje, i
provodnu, i pomačnu:

 H  ds  I
K
pr  I pom

d
 H  ds  
K s
j  dS   D  dS
dt s
Prošireni ili poopćeni Ampereov zakon
ČETVRTA Maxwellova jednadžba

E
rot B    B  0  j  jd   0 j  0 0
t
Ž. Mioković 28
 Konsistencija između Maxwellovih jednadžbi i
zakona očuvanja naboja
Zakon očuvanja naboja
Iz Maxwellovih jednadžbi:
(Charge conservation):
Promotrimo divergenciju poopćenog
Ukupni tok polja gustoće struje Ampereovog zakona
jednak je smanjenju ukupnog
naboja unutar tog volumena.
1 
d   B  0  j  2
c t
 E 
 j  dS  
dt   dV

  0  0  j   0 0  
    j dV    dV t   0 
t
 
  j  0  0   j 
t t

Zakon očuvanja naboja je sadržan u Maxwellovim jednadžbama

Ž. Mioković 29
 PRIMJER SIMETRIJE U PRIRODI:
Simetrija električnog i magnetskog polja
J. C. Maxwell je uočio simetriju električnog i magnetskog polja :
Faradayev zakon indukcije
VRTLOZI električnog i
d
K E  ds   dt s B  dS magnetskog POLJA

Promjenjivo magnetsko
polje inducira električno
polje
Ampereov zakon
d
K H  ds  dt s D  dS
Promjenjivo električno
polje inducira magnetsko
polje

Ž. Mioković 30
 26.11.2020.
10:05

Q
Q Q
ELEKTRIČNO POLJE MAGNETSKO POLJE
MAXWELLOVE
JEDNADŽBE

Gaussov zakon za električno polje

Gaussov zakon za magnetsko polje

Faradayev zakon idukcije

Poopćeni Amperov zakon

Ž. Mioković 31
31
 26.11.2020.
10:05

PREGLED MAXWELLOVIH JEDNADŽBI:

Integralni oblik: Diferencijalni oblik:

Gaussov zakon za
električno polje

Gaussov zakon za
magnetsko polje

Faradayev zakon
indukcije

Amperov zakon

Ž. Mioković 32
32
 Maxwellove jednadžbe u
vakuumu
U vakuumu nema nabijenih Integralni oblik :
čestica (struja):
1
 (r , t )  0 j (r , t )  0  0 0 
c2
Diferencijalni oblik :

 E  dS  0
E  0
1 E
 B  dS  0
 B  d d
c 2 t  E  dl  
dt 
B  dS  
dt
B  0 1 d
B
 B  dl  2  E  dS
c dt
 E  
t
Ž. Mioković 33
 Maxwellove jednadžbe u
vakuumu
U vakuumu nema nabijenih Integralni oblik :
čestica (struja):
1
 (r , t )  0 j (r , t )  0  0 0 
c2
Diferencijalni oblik :

 E  dS  0
E  0
1 E
 B  dS  0
 B  d d
c 2 t  E  dl  
dt 
B  dS  
dt
B  0 1 d
B
 B  dl  2  E  dS
c dt
 E  
t
Ž. Mioković 34
 Lorentzova sila
• Maxwellove jednadžbe pokazuju da su električno i magnetsko polje
određeni RAZMJEŠTAJEM i GIBANJEM NABOJA i da su polja
MEĐUSOBNO POVEZANA

• Lorentzova sila = ukupna sila na naboj koji se nalazi

u elektromagnetskom polju:


F Q E vB  dp

 F Q EvB 
dt

j E
Maxwell. Jednadžbe TEMELJ
+
Lorentzova sila
+ D E
B  H
= ELEKTRODINAMIKE
dQ
div j  
dt

Ž. Mioković 35
 INDUCIRANA POLJA
 Članovi s desne strane Maxwellovih jednadžbi opisuju IZVORE POLJA koja se
pojavljuju s lijeve strane.
E-polje se stvara nabojima ili promjenom B-polja
B-polje se može stvoriti strujama ili promjenom E-polja

 Polja stvorena promjenom polja druge vrste nazivaju se INDUCIRANA POLJA.

 postoji razlika između polja ovisno o različitim vrstama izvora polja

Jakost polja koja stvaraju naboji ili struje opadaju s kvadratom udaljenosti (1/r2 ) od
izvora polja. ( Coulombov zakon, Biot-Savartov zakon ). Ova polja prevladavaju u blizini izvora
polja i nazivaju se bliska polja.
Jakost induciranih polja opada s udaljenosti (1/r ) pa se ova polja nazivaju daleka polja.

 U blizini izvora, polja koja proizvode naboji i struje su puno jača od induciranih polja
na tim udaljenostima, dok daleko od izvora prevladavaju inducirana polja.

 Inducirana polja mogu od izvora polja prenositi energiju, u obliku

elektromagnetskih valova (zračenja), na velike udaljenosti.
Ž. Mioković 36
 26.11.2020.
10:05

Energija električnog polja:

potrebno izvršiti rad odbojne sile
Rad se pretvara u
potencijalnu
energiju el.polja

gdje je V= Sd
[volumen kondenzatora]
Gustoća energije homogenog električnog polja:

Ž. Mioković 37
37
 26.11.2020.
10:05

Energija magnetskog polja:

zavojnicu induktiviteta L priključimo na izvor napona, struja neće odmah postići maksimalnu
vrijednost jer će se ukupna elektromotorna sila smanjiti za inducirani napon nastao vremenskom
promjenom struje:

 
R


UL
U

Gustoća energije
magnetskog polja

Ž. Mioković 38
38
 Zaključak
 Inducirana E/B polja stvaraju se B/E poljima koja se
mijenjaju u vremenu.

 Linije (silnice) induciranih polja uvijek su zatvorene

krivulje.

 Jakosti induciranih polja opadaju s udaljenosti od izvora

polja (1/r ).

Elektromagnetski valovi sastoje se od induciranih

E- i B-polja koja se rasprostiru prostor stvarajući
u svakoj točki prostora jedan drugoga.

Ž. Mioković 39
MAGNETOSTATIKA

Izvori
magnetskoga polja

Ž. Mioković 1
 Primjena Gaussovog zakona
1. Električno polje točkastog naboja

2. Električno polje sfernosimetrične

2. Električno polje jednoliko nabijene
raspodjele naboja
sfernosimetrične ljuske

Ž. Mioković 2
 Primjena Gaussovog zakona

1. Električno polje sfernosimetrične 2. Električno polje jednoliko nabijene

raspodjele naboja sfernosimetrične ljuske

Ž. Mioković 3
Magnetsko polje predočavamo silnicama Više silnica = magnetska indukcija
i jakost magnetskog polja jače

Ž. Mioković
4
Ž. Mioković
5
Ž. Mioković
6
Ž. Mioković
7
 Linije MAGNETSKOGA
Silnice ELEKTRIČNOGA polja polja

Ž. Mioković 8
 Magnetsko polje električne struje
H. C. Oersted (1777.-1851.), danski fizičar,
otkrio vezu između električnih i magnetskih
pojava ; Oerstedov pokus, 1819. god.

B - Magnetska indukcija (gustoća

magnetskog toka)

H - Jakost magnetskog polja

Ž. Mioković 9
Magnetska sila na naboje u gibanju

F q ( v  B )

Ž. Mioković 10
Gibanje električki nabijene čestice u stalnom
električnom polju

F  QE
Ž. Mioković 11
 Lorentzova sila
Gibanje električki nabijene čestice u stalnom magnetskom polju

F  q(v  B) F  qvB  mv 2
r   v  qB
Ž. Mioković
r m 12
Gibanje električki nabijene čestice u nejednolikom
magnetskom polju

Ž. Mioković 13
 Lorentzova sila
= ukupna sila na naboj koji se nalazi u elektromagnetskom polju:


F  q E vB 
“ izbornik brzina”

F  q E vB  0 
E
v
B

Ž. Mioković 14
 Lorentzova sila
= ukupna sila na naboj koji se nalazi u elektromagnetskom polju:


F  q E vB 
 
F  q E vB  0
E
v
B

Ž. Mioković 15
Vodić kojim teče struja u magnetskom
polju

Ž. Mioković 16
Vodić kojim teče struja u magnetskom
polju

F  (qv  B)(nAl)  nqv  B( Al )

F  j  B( Al)  jA B(l )

F  I (l  B)
F  Il  B

Ž. Mioković 17
Vodić kojim teče struja u magnetskom
polju

dF  I (ds  B)

b 
F  I   ds  B




 
a 

Ž. Mioković 18
Vodić kojim teče struja u magnetskom
polju

b 
b 
F  I   ds  B  IL B
  F  I   ds  B 




   
  a 
a 
F  I   ds  B  0
 
Ž. Mioković 19
Vodić kojim teče struja u magnetskom
polju

Kroz sva četiri vodića teče jednaka struja u stalnom magnetskom polju.
Poredajte po veličini ( od najveće do najmanje !) iznose magnetske sile na
pojedini vodić.

Ž. Mioković 20
Primjer:
Magnetska sila na vodić polukružnog oblika kojim
teče stalna struja

Ž. Mioković 21
Sila između dvaju vodiča kojima teku
električne struje
Felmag
 r 0 I1 I2
s 2 r

Def. mj. jedinice

AMPER:
ona stalna struja koja tokom
kroz dva beskonačno duga ravna
vodića, uzrokuje u vakuumu
između njih silu od 0.2 N po
metru duljine kada su vodići na
udaljenosti 1 m

0  4 107 N2
A

Ž. Mioković 22
Sila između dvaju vodiča kojima teku
električne struje
Felmag
 r 0 I1 I2
s 2 r

Def. mj. jedinice

AMPER:
ona stalna struja koja tokom
kroz dva beskonačno duga ravna
vodića, uzrokuje u vakuumu
između njih silu od 0.2 N po
metru duljine kada su vodići na
udaljenosti 1 m

0  4 107 N2
A

Ž. Mioković 23
 Biot-Savartov zakon
[J. B. Biot (1774.-1862.), F. Savart (1791.-1841.)]
- Zakon za izračunavanje jakosti magnetskog polja (ili magnetske
indukcije) na bilo kojem mjestu i za bilo koji oblik vodiča kojim
teče električna struja

 I  ds ro   I  ds r 

   
dB    
4 r 2
4 r3
I  ds ro  I  ds r 
dH  
4 r 2
4 r 3

B   dB

Ž. Mioković 24
Primjer:

Magnetsko polje oko savijenog vodića kojim teče stalna

struja

Ž. Mioković 25
Silnice magnetskog polja i magnetski tok

Ž. Mioković 26
 Gaussov zakon za magnetsko polje
 Tok magnetskog polja kroz površinu S,okomitu na magnetske silnice
jednak je produktu magnetske indukcije (gustoća magnetskog toka) i
površine.




 
S
 B  BS Tm 2  Vs  Wb B

 
 Silnice nisu okomite na
SSn
površinu:

 
 B  B S  BS cos  
B

27
Ž. Mioković 27
 Gaussov zakon za magnetsko polje

 Određivanje magnetskog toka kod plohe proizvoljnog oblika

 
 B   B  d S
S

Tok magnetskog polja jednak

je plošnom integralu vektora
magnetske indukcije po
površini kroz koju računamo
tok !

GAUSSOV zakon
Tok vektorskog polja kroz zatvorenu plohu jednak je zbroju
svih izvora unutar plohe.

28
Ž. Mioković 28
 Gaussov zakon za magnetsko polje

Koliki je magnetski tok kroz bilo koju zatvorenu plohu ?

Ukupni tok magnetskog polja kroz zatvorenu plohu
valjak
Sferu (kuglu)

S N S

 B
B N S

 Magnetske silnice su zatvorene krivulje i broj silnica koje ulaze u

neku zatvorenu plohu jednak je broju silnica koje izlaze iz te plohe
odnosno magnetski tok kroz bilo koju zatvorenu plohu
jednak je nuli.

29
Ž. Mioković 29
 Druga Maxwellova jednadžba
(Gaussov zakon za magnetizam)
Magnetski tok kroz bilo koju zatvorenu plohu jednak
je nuli, tj. nema izoliranih magnetskih naboja

 

 B  d S  0
S

Druga Maxwellova jednadžba u integralnom

obliku (GAUSSov zakon za magnetizam)

div B B  0 Druga Maxwellova jednadžba

u diferencijalnom obliku

Ž. Mioković 30
 Ampereov zakon
Vrijedi samo za stalne struje i vremenski nepromjenjiva
magnetska polja

Ampereov zakon protjecanja:

magnetske silnice su zatvorene krivulje kroz koje protječe struja i
obratno; struja oko sebe stvara magnetske silnice
Ž. Mioković 31
Ampereov zakon

K Bdl   i Ii I   J dS
S

K Bdl   S J dS

Ž. Mioković 32
 Ampereov zakon protjecanja
Cirkulacija vektorskog polja je linijski
integral po zatvorenoj krivulji
projekcije vektora na krivulju u svakoj
točki te krivulje :
 H d l
K

H I  H dl  I
2 r K

K H dl  i Ii I   J dS
Ampereov zakon protjecanja:
S

magnetske silnice su zatvorene krivulje kroz

koje protječe struja i obratno; struja oko K H dl  S J dS
sebe stvara magnetske silnice

Ž. Mioković 33
 Ampereov zakon

Kroz ravnu žicu teče stalna struja koja je jednoliko raspoređena po poprečnom
presjeku žice. Izračunajte magnetsko polje na udaljenosti r od središnje osi žice u
slučajevima:

a) r > R

b) r < R

Ž. Mioković 34
 Usporedba E-polja i B-polja
Magnetsko polje oko ravnog vodiča kojim teče
stalna struja

Električno polje sfernosimetrične

raspodjele naboja

Ž. Mioković 35
 Zaključak
Jednadžbe koje opisuju električna i magnetska polja za
naboje u mirovanju i stalne (vremenski neovisne) struje:
Q
 E  dS   o

 E  dr  0 
F  q E vB 
 B  dS  0

 B  dr   I o
Ž. Mioković 36
 26.11.2020.
9:48

MAXWELLOVE JEDNADŽBE
• teorija ujedinjenog elektromagnetskog polja ;
• temelj klasične elektrodinamike i svih proračuna koji
se odnose na EM valove i njihovo širenje kroz prostor
• 4 temeljne jednadžbe elektrodinamike za mirna
sredstva

“( Maxwellovo djelo)...najtemeljitije
i najplodnije koje je fizika iskusila
od vremena Newtona.”
A. Einstein

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
1
 26.11.2020.
9:48
James Clerk Maxwell ( Edinburghu, 13. lipnja 1831.)
- djetinjstvo proveo u Glenlairu
- sa trinaest godina upisuje Sveučilište u Edinburgh-u.
- kao četrnaestogodišnjak bavi se istraživanjem elipsa, a njegov rad se čita u
visokim krugovima društva.
- u šesnaestoj godini života postavlja rekord koji je dan-danas nedostižan u
broju posuđenih knjiga na Sveučilištu.
- u nedostatku sadržaja prelazi na Cambridge, gdje i diplomira 1854. godine
- radni vijek na Cambridge-u obilježen velikim uspjesima

- 1864. postavio opću matematičku teoriju

elektriciteta i magnetizma, te osnovne zakone
elektodinamike prikazao pomoću četiri jednadžbe

-5. studenog 1879. umire nakon teške bolesti u

Glenlairu

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
2
 26.11.2020.
9:48

MAXWELLOVE
JEDNADŽBE

Gaussov zakon za Gaussov zakon za

Amperov zakon Faradayev zakon
elektricitet elektromagentizam

(1775 - 1836) (1791 - 1867)

(1777 - 1855)
[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]
[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
3
 26.11.2020.
9:48

Q
Q Q
ELEKTRIČNO POLJE MAGNETSKO POLJE
MAXWELLOVE
JEDNADŽBE

Gaussov zakon za električno polje

Gaussov zakon za magnetsko polje

Faradayev zakon indukcije

Poopćeni Amperov zakon

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
4
 26.11.2020.
9:48

PREGLED MAXWELLOVIH JEDNADŽBI:

Integralni oblik: Diferencijalni oblik:

Gaussov zakon za
električno polje

Gaussov zakon za
magnetsko polje

Faradayev zakon
indukcije

Amperov zakon

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
5
Osnovna jednadžba vektora električnog
pomaka D

Električna influencija ;
influencijsko djelovanje
vektor električnog pomaka D
određuje influencijsko djelovanje električnog polja na
tijelo koje se unese u to polje
D  n Qmax
S
n - normala na pozitivnu pločicu
Qmax -najveći influencirani naboj
S - površina pločice

Iznos vektora jednak je gustoći maksimalno

influenciranog naboja na površini metala u
električnom polju ; mjerna jedinica : Cm-2
D , E - u vakuumu i dielektriku imaju isti smjer i podudaraju
se za naboje u mirovanju
Coulombov zakon

26.11.2020. 9:48
Primjeri:

1. Odrediti rezultantnu silu

2. Gdje je rezultantna sila jednaka nuli?

26.11.2020. 9:48
 3. Kviz – Elektromagnetizam

14. Četiri pozitivna naboja smještena su u vrhovima kvadrata kako

je prikazano na crtežu. Negativni naboj je smješten u središte
kvadrata. Koji smjer ima sila na negativni naboj – Q ?

Obrazložite odgovor grafički i računski !

Električno polje

26.11.2020. 9:48
Primjeri:

Električno polje točkastih naboja

26.11.2020. 9:48
Električni dipol

p
Električno polje kontinuirane
raspodjele naboja

26.11.2020. 9:48
Primjeri:
Električno polje kontinuirane raspodjele naboja

A)

B)
C)

26.11.2020. 9:48
 26.11.2020.
9:48

tok električnog polja

S kroz površinu S

vektor gustoće
električnog toka
 (vektor ELEKTRIČNOG
S POMAKA)

 D Uz poznati kut α:

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
16
Zatvorena ploha u električnom polju

26.11.2020. 9:48
Zatvorena ploha u električnom polju

Odrediti tok električnog polja

E kroz zatvorenu plohu oblika
kocke čiji je brid l .

26.11.2020. 9:48
 Gaussov zakon za električno polje

Koliki je tok električnog polja točkastog naboja Q kroz neku zatvorenu

plohu ?
Silnice okomito probadaju kuglinu plohu.
Iznos vektora D jednak u svim
točkama kugline plohe.

 Poljena površini
kugle :
Q
E
4R 2

 Tok električnog polja: Tok električnog polja kroz

neku kuglinu plohu
Q
  D  S    E  4R   
2
4 R 2
 Q proporcionalan je naboju
4R 2
unutar te kugle i ne ovisi o
polumjeru kugle.

19
 Gaussov zakon za električno polje
Općenito vrijedi:
Tok električnog polja kroz zatvorenu plohu proizvoljnog oblika
jednak je ukupnom naboju unutar te plohe !


Dokaz:
 D
n
 Ako promatramo zatvorenu plohu
proizvoljnog oblika, tok električnog 
polja tada je jednak:
     
S dS
  D1   S1  D2   S 2  ...   Di   S i
i

 U graničnom slučaju : S  0
i

  lim
S 0
Di Si   D  dS Tok električnog polja kroz zatvorenu
i S plohu S jednak je plošnom integralu
skalarnog produkta D dS preko te
plohe.

20
 26.11.2020.

GAUSSov ZAKON za ELEKTROSTATSKO POLJE

9:48

osnovni zakon elektrostatike

Vrijedi za bilo koju zatvorenu plohu
oko točkastog naboja
Ako u volumenu zatvara plohu S
Gaussov zakon za
postoji više točkastih naboja:
elektrostatsko
polje
  dQ
dV
Tok električnog polja kroz bilo
koju zatvorenu plohu jednak je prostorna (volumna)
ukupnom električnom naboju gustoća naboja
obuhvaćenom tom plohom

prva Maxwellova jednadžba u

integralnom obliku
( GAUSSOV ZAKON ELEKTROSTATIKE )

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja]
21
Gaussov zakon za električno polje
Gaussov zakon za električno polje

26.11.2020. 9:48
Gaussov zakon za električno polje

26.11.2020. 9:48
Gaussov zakon za električno polje

Sferna Gaussova ploha obuhvaća

točkasti naboj q.
Opišite što se događa s ukupnim tokom
električnog polja kroz plohu ako je :

a)naboj u trostruko veći,

b) Polumjer sfere dvostruko veći,

c) se ploha preoblikuje u kocku,

d) Se naboj pomakne unutar plohe.

26.11.2020. 9:48
 Prva Maxwellova jednadžba
(Gaussov zakon elektrostatike)
u DIFERENCIJALNOM OBLIKU
Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku vrijede za konačne
volumene i površine u prostoru
Za opisivanje ponašanje električnog i magnetskog polja u nekoj
točki prostora jednadžbe napisane u integralnom obliku MORAJU
se TRANSFORMIRATI u diferencijalni oblik.

 Što se događa kad se volumen i površina po kojima integriramo

smanjuju, tj. kada je plohom integracije zatvoreno infinitezimalno
područje, odnosno kada graničnim prijelazom :

V  0
Prva Maxwellova jednadžba (Gaussov zakon elektrostatike)
u DIFERENCIJALNOM OBLIKU

S DdS   dV

lim  lim V
V 0 V V 0 V

S DdS Divergencija vektora D = tok

lim  div D D vektora po jediničnom volumenu
V 0 V u infinitezimalno malom okolišu
promatrane točke
Prostorna gustoća naboja  u
promatranoj točki
Prva Maxwellova jednadžba u
DIFERENCIJALNOM OBLIKU

div D D   Pozitivni električni naboji su IZVORI,

a negativni su PONORI ELEKTRIČNOG
POLJA
Izračunavanje divergencije vektora D : div D
u Cartesijevu koordinatnom sustavu

Dz+dDz

 Dx D y

Dz 
S DdS  x  y  z  dV



 
 

Dx Dy Dz

  
dz
dx
x y z
dy
Dx+dDx

Dx Dy Dz

div D   
x y z
 Elektrostatsko polje osamljene kugle
COULOMBOV ZAKON
Električni
dS D D  Q 2  rr
4 r pomak kugle
R
r  E ds  0 , D  E
ELEKTRIČNO POLJE
E Q r

4 r r
2 kugle

Unesemo li u polje osamljene kugle probni (sitni) naboj q, na njega će

djelovati električna sila:

Fel  Qq 2  rr COULOMBOV ZAKON za

4 r električne naboje
Primjena Gaussovog zakona
1. Električno polje točkastog naboja

2. Električno polje sfernosimetrične

2. Električno polje jednoliko nabijene
raspodjele naboja
sfernosimetrične ljuske

26.11.2020. 9:48
 Primjena Gaussovog zakona

1. Električno polje sfernosimetrične 2. Električno polje jednoliko nabijene

raspodjele naboja sfernosimetrične ljuske

26.11.2020. 9:48
 Električna potencijalna energija
B
WAB   F ds  QQ  
 1 
 r 
1
A 4 o  B A 
r

Ep  EpB  EpA WAB

rB  Ep (r)  1 QQ 
4 o r
   Fel ds  Q E ds
B B
WAB

A A
Ep (rA)  Q  E ds
  EpB  EpA WAB
rA
WAB
Potencijalna energija naboja Q’ koji se nalazi u točki A
električnog polja jakosti E, jednaka je radu električne sile
obavljenom pri udaljavanju naboja Q’ iz točke A u
beskonačnost
ELEKTRIČNI POTENCIJAL i NAPON

E p (rA)  r
A    E ds   E ds Potencijal neke točke
A

Q rA  električnog polja jednak je

radu elektrostatskih sila pri
 pomaku jediničnog pozitivno
 (r)   E ds   E ds
r
naboja iz odabrane referente
 r
točke.
 Električni potencijal i napon

+ - Ekvipotencijalne
plohe

-
 Električno polje i gradijent potencijala
Def.
Električni potencijal jednak je linijskom
integralu skalarnog produkta vektora
 (r )   E dr
r
električnog polja E i dijela puta ds=dr na
 proizvoljnoj putanji od nekog tijela ili točke
prema referentnoj točki nultog potencijala
(npr. površina Zemlje)
d  E dr

d  Edr , E  d
dr
Ex    ( x, y, z) , E y    ( x, y, z) , Ez    ( x, y, z)
x y z

E grad 
 26.11.2020. 10:53

MAXWELLOVE
JEDNADŽBE

Gaussov zakon za Gaussov zakon za

Amperov zakon Faradayev zakon
elektricitet elektromagentizam

(1775 - 1836) (1791 - 1867)

(1777 - 1855)
[ J.C.Maxwell [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]
]
[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] [Energija elektromagnetskog polja] 1
 26.11.2020.
10:53

Q
Q Q
ELEKTRIČNO POLJE MAGNETSKO POLJE
MAXWELLOVE
JEDNADŽBE

Gaussov zakon za električno polje

Gaussov zakon za magnetsko polje

Faradayev zakon indukcije

Poopćeni Amperov zakon

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku] obliku] polja]
[Energija elektromagnetskog
2
 26.11.2020.
10:53

PREGLED MAXWELLOVIH JEDNADŽBI:

Integralni oblik: Diferencijalni oblik:

Gaussov zakon za
električno polje

Gaussov zakon za
magnetsko polje

Faradayev zakon
indukcije

Amperov zakon

[ J.C.Maxwell ] [ Gaussov zakon za električno polje ] [Gaussov zakon za magnetsko polje]

[Faradayev zakon indukcije] [Amperov zakon] [Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku]
[Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom [Energija elektromagnetskog polja]
obliku] 3
 VEKTORI U KOORDINATNIM
SUSTAVIMA
Kartezijev koord. sustav Polarni (ravninski) koord. sustav
 VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA

Cilindrični koord. sustav

 VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
Sferni (prostorni) koord. sustav
 VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
Sferni (prostorni) koord. sustav
VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
VEKTORI U KOORDINATNIM SUSTAVIMA
 Neke temeljne relacije iz vektorskog računa

za skalarnu funkciju φ  x, y,z,t  , Gradijent je vektor okomit na

 φ φ φ  površinu =const.
GRADIJENT : φ   , , 
 x y z 

2 1    dr
C

grad    iˆ   ˆj   kˆ
x y z
GRADIJENT funkcije je VEKTOR
čiji je smjer jednak smjeru
najnaglijeg porasta funkcije po
pomaku u tom smjeru.

Strelice predstavljau vektorsku

funkciju 
Tok ili fluks vektorske funkcije

  F j a j    F da
po svim po cijeloj
j
plohi
 DIVERGENCIJA
vektorske funkcije

 F dai
div F  V lim
Si
iS 0
 
i
Vi (Si )
 Neke temeljne relacije iz vektorskog računa

za vektorsku funkciju F   Fx , Fy , Fz  ,
Fx Fy Fz
DIVERGENCIJA :   F   
x y z
Divergencija
( Gaussov teorem )

   F dV   F  dS
V S

GAUSSOV zakon
Tok vektorskog polja kroz
zatvorenu plohu jednak
je zbroju svih izvora
unutar plohe.
 ROTACIJA
vektorske funkcije

C F ds

 rot F 
ˆ
  n  alim
0
i
a
  i i
 Neke temeljne relacije iz vektorskog računa

za vektorsku funkciju F   Fx , Fy , Fz  ,
 Fz Fy Fx Fz Fy Fx 
ROTACIJA :   F    ,  ,  
 y z z x x y 

 F F   F F  ˆ  Fy Fx 
rot F   z  y  iˆ   x  z  j    k̂
 y z   z x   x y 

Stokesov teorem

 rot F dS   F dS   F dr

S S C

 

dS  n dS
n
Sažetak nekoliko diferencijalnih
vektorskih relacija
 Sažetak nekoliko relacija iz
vektorskog računa
za skalarnu funkciju φ  x, y,z,t  ,
Gradijent je vektor okomit na
 φ φ φ 
GRADIJENT : φ   , ,  površinu =const.
 x y z 

za vektorsku funkciju F   Fx , Fy , Fz  ,
Fx Fy Fz
DIVERGENCIJA :   F   
x y z
 Fz Fy Fx Fz Fy Fx 
ROTACIJA :   F    ,  ,  
 y z z x x y 
Neki korisni identiteti iz vektorskog
računa
div( F  G )  G  rot F  F  rot G
  ( F  G )  G   F  F   G

rot(grad  )  0
    0

div(rot F )  0
   F  0

rot(rot F )  grad(div F )  F
  (  F )  (  F )   2 F  (  F )  F
 REFLEKSIJA i TRANSMISIJA
VALOVA
Širenje valnog pulsa u 1-D ograničenom sredstvu

Ako je uže na kraju

pričvršćeno, poremećaj će
se REFLEKTIRATI ; nastaje
promjena faze za π

REFLEKSIJA i TRANSMISIJA VALOVA

Širenje valnog pulsa u sredstvu različite gustoće:

1
 REFLEKSIJA i TRANSMISIJA VALOVA
Širenje valnog pulsa u sredstvu različite gustoće:

Valni puls koji upada na

granicu izmeñu dvaju
sredstva djelomično će se
reflektirati, a djelomično
transmitirati; ukoliko je
valna brzina manja u
gušćem sredstvu, bit će
kraća i njegova valna
duljina.

REFLEKSIJA i TRANSMISIJA VALOVA

Zaključak:
Kada val upada na granicu izmeñu dva sredstva, jedan dio
energije vala se reflektira, a drugi prelazi u drugo sredstvo; Od
upadnog vala nastaje reflektirani i transmitirani val.
Pri refleksiji na gušćem sredstvu reflektirani val je
pomaknut u fazi za π prema upadnome, a pri refleksiji na
rijeñem sredstvu nema pomaka u fazi.
Pri refleksiji od čvrste zapreke nema transmitiranog vala,
a reflektirani val ima istu amplitudu kao i upadni, samo je
pomaknut u fazi za π ; pri refleksiji na slobodnom kraju
upadni i reflektirani val imaju jednake amplitude i faze.

Matematički opis: Ar = vv2+−vv1 Au , At = v2+v2v Au

1 2 1 2

2
 REFLEKSIJA i TRANSMISIJA VALOVA
Dvo- ili trodimenzionalni valovi mogu se prikazati
valnim frontama

LOM ili REFRAKCIJA VALOVA

3
 STOJNI (stacionarni) VALOVI
A) Superpozicija dvaju B) Superpozicija dvaju valova
valova koji se gibaju u istom koji se gibaju u suprotnim
smjeru : smjerovima :

STOJNI (stacionarni) VALOVI

nastaje interferencijom dvaju valova jednake amplitude i
jednake frekvencije, koji na istom pravcu putuju jedan
nasuprot drugom

može se dobiti tako da se progresivni val reflektira na
jednom kraju žice, vrati natrag i zbroji s upadnim valom

4
 STOJNI (stacionarni) VALOVI

su ( x,t ) = Asin(ωt + kx)

sr ( x,t ) = Asin(ωt − kx +π ) = − Asin(ωt − kx)

s = su + sr = A sin ωt + kx  − sin ωt − kx   = 2 Asin kx cosωt

 

sin kxn = 0⇒ xn = nπ = n λ ; n = 0,1,2…

k 2

sin kxn =±1⇒ xn = (2n +1) λ ; n = 0,1,2…

4
miruju
najjače titraju
ČVOROVI
TRBUSI (nodes)
(antinodes)

STOJNI (stacionarni) VALOVI

Stojni val se NE GIBA i NE PRENOSI ENERGIJU !

Opće rješenje diferencijalne valne jednadžbe

∂2 s − 1 ∂2 s = 0
∂x2 v2 ∂t 2
napisano u obliku stojnog vala:
s( x,t) = Asin(kx +ϕ1) sin(ωt +ϕ2 )

5
Transverzalni stojni valovi na napetoj žici

Transverzalni stojni valovi na napetoj žici

Pretp. početni uvjeti = rubni uvjeti
– oba kraja žice su učvršćena s(0,t) ≡ 0 , s(L,t) ≡ 0
s1( x,t ) = A1 sin(ωt − kx)
s2 ( x,t) = A2 sin(ωt + kx +ϕ )

s = s1 + s2 = 2 Asin kx⋅sin ωt − π 

 2
sin kL = 0
kL = nπ

λn = 2nL n =1,2,3…

Pobuñuju se samo oni stojni valovi čiji

prirodni broj polovičnih valnih duljina
odgovara duljini žice

6
Transverzalni stojni valovi na napetoj žici

Transverzalni stojni valovi na napetoj žici

7
 Transverzalni stojni valovi na napetoj žici
FREKVENCIJE TITRANJA NAPETE ŽICE ili VLASTITE
(svojstvene) FREKVENCIJE odreñene su brzinom širenja
valova na njoj
fn = v =n v
λn 2L

fn = n F
2L µ
f = v osnovna frekvencija
1 2L
tanka, jako zategnuta žica VISOKI OSNOVNI TONOVI
Debela, slabo zategnuta žica DUBOKI OSNOVNI TONOVI
BOJA TONA ovisi o primjesama viših harmonika !

Primjer 1:
Superpozicijom harmoničkog vala
 1 
s1 = 4 cm sin  3 s-1t − cm-1 x 
 7 
i pripadajućeg drugog vala s2 formira se stojni val s
čvorom u točki x=5 cm.
Napišite jednadžbu drugog vala.

8
Primjer 2:
Čelična žica duljine 1 m zategnuta je silom koja u njoj
izaziva napetost od 0.78 GPa. Gustoća čelika je 7850
kg/m3. Kolika je:

a) valna duljina stojnog vala na žici,

b) frekvencija osnovnog tona koji proizvodi ova
žica pri titranju.