Kolokvij I - OSTALA PITANJA

1. ŠTO JE HARMONIČKI OSCILATOR? IZVEDITE JEDNADŽBU GIBANJA

HARMONIČKOG OSCILATORA, NAĐITE RJEŠENJA TE JEDNADŽBE TE IZRAZE ZA
BRZINU I AKCELERACIJU. GRAFIČKI PRIKAŽITE I USPOREDITE OVISNOST
ELONGACIJE, BRZINE I AKCELERACIJE O VREMENU?
 
Harmonički oscilator je sistem koji titra pod utjecajem harmoničke sile F  kx

Jednadžba gibanja harmoničkog oscilatora je:

   k  dx(t ) k 
ma  kx  a  x  0   x0 (1)
m dt m
Jednadžba (1) je homogena diferencijalna jednadžba II reda. Iz nje možemo doznati
elongaciju x(t) a deriviranjem po vremenu dobivamo i brzinu, te još jednim deriviranjem i
akceleraciju. Ova jednadžba ima dva linearno nezavisna rješenja dok je opće rješenje
linearna kombinacija ova dva rješenja. Uzmimo da je: x(t )  a sin t  b cos mt

Sada napravimo zamjenu na način da je a  A cos i b  A sin  . Kada uvrstimo :

k k k
 A 2 sin(t   0 )  A sin(t   0 )  0 , (3) odnosno : 2   
m m m
 k 
Prema ovom jednadžba (1) dakle ima rješenje u: x(t )  A sin t   
 m 0 
 

 A cost   0  , a akceleracija je:

dx(t )
Iz ovoga slijedi da je brzina: v(t ) 
dt
  A 2 sint   0    2 x(t )
dv(t )
a(t ) 
dt
Grafički prikaz ovisnosti elongacije, brzine i akceleracije o vremenu:
2. IZVEDITE OVISNOST KINETIČKE, POTENCIJALNE I UKUPNE ENERGIJE O
POLOŽAJU TIJELA KOJE IZVODI JEDNOSTAVNO HARMONIČKO TITRANJE?

Kinetička energija harmoničkog titranja oscilatora jednaka je kinetičkoj energiji materijalne

točke mase m i brzine v. Vrijedi:
k
v(t )  A cos(t   ), 2 
 k  m 2 ,
m
1
2
1
2
1
2
 1

E k  mv 2  mA 2 2 cos2 (t   )  k 2 A 2 1  sin 2 (t   )  k A 2  x 2
2
 
Ovo je ovisnost Ek o položaju tijela. Za potencijalnu energiju vrijedi:

E p  W    kxdx  E px  E p 0   kx 2
x
1
0
2

x(t )  A sint    kA sin 2 t   

1 2
Pošto je: onda vrijedi: Ep 
2
Ukupna mehanička energija:

E  Ek  E p 
2
 
kA cos2 (t   )  sin 2 t     kA2
1 2 1
2
Ukupna energija harmoničkog oscilatora ne ovisi o vremenu već je ona očuvana. Pri titranju
potencijalna energija prelazi u kinetičku i obrnuto.

3. KAKO SE IZ POČETNIH UVJETA MOGU ODREDITI AMPLITUDA I POČETNA FAZA?

Ako su poznate početne vrijednosti x0, v0 i ω onda se amplituda i početna faza računaju na
2
v  x  x 
slijedeći način: A  x   0
2
 , tg   0    arctg  0 

0
 v0  v0 

4. KAKO GLASI JEDNADŽBA PRIGUŠENOG TITRANJA. SKICIRAJTE OVISNOST

POMAKA TIJELA O VREMENU ZARAZLIČITE RAZINE PRIGUŠENJA I NAVEDITE
UVJETE ZA POJAVU POJEDINOG TIPA PRIGUŠENJA?

Prigušeno titranje se dešava kada uz harmoničku silu djeluje i sila otpora sredstva. Tijelo
obješeno na oprugu koja titra u tekučini je primjer prigušenog titranja.Ako je sila otpora
proporcionalna brzini možemo pisati:
  dx(t )
Ftr  bv  b ; b je konstanta trenja
dt
 b k
mx  kx  bv   kx  bx  x  x x  0
m m
Pa na kraju imamo:
x  2x   02 x  0,
b k
gdje je 2  , ( je faktor prigušenja);  0  (vlastita frekvencija)
m m
Ovisnost pomaka tijela o vremenu za različite razine prigušenja i uvjeti:

5. ŠTO JE LOGARITAMSKI DEKREMENT A ŠTO FAKTOR DOBROTE?

Logaritamski dekrement je logaritam omjera amplitude nakon jednog perioda.

x(t )
Definiran je izrazom:   ln  ln e T  T
x(t  T )
gdje su x(t) i x(t+T) dvije susjedne amplitude koje su pomaknute za period T.

Faktor dobrote Q se definira kao:

srednja energija titrajnog sustava unutar jednog perioda  0

Q  2 
gubitak energije unutar jednog perioda 2

6. KADA NASTAJE PRISILNO TITRANJE I KAKO GLASI JEDNADŽBA GIBANJA

PRISILNOG TITRANJA?

Prisilno titranje nastaje kada vanjska sila djeluje na sustav koji titra. Pomoću te sile
nadoknađuje se energija koja se gubi zbog trenja i održava se konstanta amplitude
titranja. Ako na prigušen sustav djeluje vanjska sila F0 sin t onda je jednadžba
gibanja prisilnog titranja dana izrazom:

b
mx  2x  kx  F0 sin t ; 2 
m
7. ŠTO JE AMPLITUDNA A ŠTO ENERGIJSKA REZONANCIJA I PRI KOJIM UVJETIMA
SE JAVLJA AMPLITUDNA ODNOSNO ENERGIJSKA REZONANCIJA?
Amplitudna rezonancija je titranje sa maksimalnim amplitudama. Amplituda je
maksimalna kada je frekvencija vanjske sile jednaka  A  02  2 2
Kada je frekvencija pogonske sile jednaka vlastitoj frekvenciji (ωE=ω0), tada nastupa
energijska rezonancija. Tijelo tada za vrijeme jednog perioda primi maksimalnu
energiju: E=πA (ω0) F0

8. NAPIŠITE JEDNADŽBU GIBANJA MATEMATIČKOG NJIHALA, I NAĐITE NJENA

RJEŠENJA ZA MALI KUT OTKLONA OD RAVNOTEŽNOG POLOŽAJA TE IZRAZ ZA
PERIOD TITRANJA.

ma  mx  mg sin  mg (vrijedi za male kutove sinθ)

x  l ; x  l; (nit je nerastezljiva i bez mase)
g
ml  mg      0     2  0 (ovo je jednadžba gibanja matematičkog
l
njihala)
l
 (t )   0 sin(m t   ) ,  m  ( ovo je rješenje gibanja matematičkog njihala, ωm =
g
2 l
kružna frekv.) T   2 (ovo je period titranja) l je dužina niti, m je masa niti,
m g
g je gravitacijska konstanta.

9. NAPIŠITE JEDNADŽBU GIBANJA FIZIKALNOG NJIHALA, I NAĐITE NJENA

RJEŠENJA ZA MALI KUT OTKLONA OD RAVNOTEŽNOG POLOŽAJA TE IZRAZ ZA
PERIOD TITRANJA.
M  mgd sin (zakretni moment M ima smjer koji nastoji smanjiti kut θ)
 
M  I  I (ovo je jednadžba gibanja krutog tijela koje rotira oko čvrste osi. I -
moment tromosti)
Za mali kut θ možemo uzeti da je  mgd sin  mgd  I pa imamo:
mgd
    0 (ovo je jednadžba gibanja fizikalnog njihala)
I
mgd
Ovo možemo pisati i kao:    2f   0 ,  
I
Pa na kraju imamo:  (t )   0 sin( f t   ) (ovo je rješenje jednadžbe gibanja
2 I
fizikalnog njihala) T  2 (ovo je period titranja)
f mgd
10. OBJASNITE VEZU IZMEĐU JEDNOLIKOG KRUŽNOG GIBANJA I HARMONIČKOG
TITRANJA, ŠTO JE TO FAZOR
Harmoničko titranje možemo povezati sa jednolikim gibanjem po kružnici,Zamislimo
da se točka P na slici giba stalnom kutnom brzinom ω po kružnici polumjera A. Ako je
u trenutku t=0 položaj točke određen sa kutom φ0 onda će u nekom trenutku t položaj
biti određen sa φ =ωt + φ0. Točka P za vrijeme svog gibanja vrši projekciju na
koordinatne osi. Iz slike se može vidjeti da je gibanje projekcija P' i P'' dano izrazima
x=A cos(ωt + φ0), y=A sin (ωt + φ0). Iz ovoga slijedi da kada neka točka jednoliko
giba po kružnici tada njena projekcija na bilo koji promjer te kružnice harmonički titra.
Vektor OP sa crteža zove se rotirajući vektor ili fazor a prikazivanje titranja pomoću
ovog fazora zove se fazorski prikaz titranja. Slijedi prikaz analogije kružnog gibanja i
harmoničkog titranja.

Veličina Kružno gibanje Harmoničko titranje

A Polumjer Amplituda .

φ=ωt+ φ0 Pređeni kut Faza

f Frekvencija Frekvencija

ω Kutna brzina Kružna frekvencija

T Ophodno vrijeme Titrajno vrijeme

11. IZVEDITE IZRAZ ZA REZULTANTNO TITRANJE DVAJU KOHERENTNIH TITRANJA DUŽ

ISTOG PRAVCA POMOĆU FAZORSKOG PRIKAZA (METODA ROTIRAJUĆIH VEKTORA).
DISKUTIRAJTE POJAVU I UVJETE KONSTRUKTIVNE I DESTRUKTIVNE INTERFERENCIJE.

Kad tijelo istovremeno izvodi dva harmonička titranja iste frekvencija i stalne razlike u
fazi govorimo o koherentnim titranjima. Rezultantni je pomak čestice zbroj tih dvaju
pomaka.Na slici su prikazana dva titranja pomoću rotirajućih vektora A1 i A2. Oba
titranja imaju jednaku frekvenciju i među njima postoji razlika u fazi koja se ne mijenja
kroz cijelo vrijeme gibanja. Kada zbrojima ova 2 titranja rez ultantno titranje je gibanje
  
projekcije vrha vektorskog zbroja A  A1  A 2 a frekvencija titranja je jednaka
početnoj frekvenciji. Iz slike također možemo izvući.
A sin   A2 sin 
A2  A12  A22  2 A1 A2 cos( 2  1 ) a   arctg 1 . Amplituda rezultantnog
A1 cos  A2 cos
titranja ovisi o amplitudama pojedinih titranja i razlici u fazi između dva titranja to jest Δφ=φ 2-
φ1.
Konstruktivna interferencija je pojava kada je amplituda rezultantnog titranja maksimalna
(A=A1+A2). Ovo se dešava kada je Δφ=φ2- φ1=n·2π, n=0,±1, ±2...
Destruktivna interferencija je pojava kada je amplituda rezultantnog titranja minimalna
(A=A1-A2). Ovo se dešava kada je Δφ=φ2- φ1=(2n+1)π, n=0,±1, ±2...
12. KAKO GLASI OPĆI MATEMATIČKI ZAPIS VALA KOJI SE ŠIRI NADESNO,
ODNOSNO NA LIJEVO.

Gornja slika prikazuje jednodimenzionalni val koji putuje brzinom v na desno. U t=0 oblik
deformacije je dan a f(x). Za kasnija vremena t oblik deformacije ostaje isti te je u bilo kojoj
točci P dan sa izrazom s( x, t )  A sin(t  kx) za širenje na desno. Za širenje vala na lijevo
vrijedi s( x, t )  A sin(t  kx)
13. IZVEDITE I OBJASNITE JEDNADŽBU TRANSVERZANLOG VALA NA ŽICI. NAĐITE I
OBJASNITE NJENO RJEŠENJE.

Na slici vidimo zategnutu žicu. Ako ova žica ne titra (u

smjeru osi x) onda se sile koje djeluju na oba kraja
žice poništavaju. Promatramo element žice duljine l
koja je napeta silom F. Masa djelića žice duljine
l  x je m  x . μ – linijska gustoća žice (μ=m/L;
m=masa žice, L=duljina žice).
Krećemo od II Newtonovog zakona, zanima nas
jednadžba gibanja ovog djelića žice pa imamo

ma  F2  F1 .
Sila u smjeru osi x (za male amplitude vala) je:
Fx  F2 x  F1x  F cos B  F cos A  F (cos B  cos A )  0
Sila u smjeru osi y sin  tg ;  1 je:
 dy dy 
Fy  F2 y  F1 y  F (sin B  sin  A )  F (tg B  tg A )  F   
 dx dx 
 x  xB x xA 
Ovo posljednje je jednadžba gibanja djelića žice. Nadalje imamo:
d2y  dy dy 
mdy  Fy  x  F   a iz ovoga:
dt 2  dx dx 
 x  xB x xA 

 dy dy 
  
d y  dx dx  d2y d2y  d2y
 x  xB x xA 
2
F
 lim  te na kraju   0 a pošto je v 
F dt 2 x0 x dx 2 dx 2 F dt 2 
d2y 1 d2y
onda je  0
dx 2 v 2 dt 2

14. NAĐITE IZRAZE ZA SNAGU I INTENZITET HARMONIČKOG VALA.

1 2 1
Ukupna energija čestice koja harmonički titra je E  Ek  E p  kA  m 2 A2 .
2 2
Razmotrimo ukupnu energiju u volumenu V omeđenom površinom S i duljinom koju val
prevali za vrijeme t ( V  Svt ).Ukupna mehanička energija u volumenu V jednak je
sumi energija svih čestica u volumenu V koje su pobuđene na titranje zbog vala koji se
širi. n je broj čestica po jedinici volumena, m je masa pojedine čestice

 brojcestica 
 mkg 
1 1
E  m 2 A2 nV   2 A2 V ;   n 
2 2  m3
 J  E 1
Gustoća energije, tj. energija po jedinici volumena je: w 3     2 A2
 m  V 2
Snaga, energija u jedinici vremena, prenesna kroz površinu S jednaka je:
 J 
 v  ms ; P  12 
PW   w 3  S m 2 2
A2 Sv
m   
Intenzitet (I) –gustoća energijskog toka, energija koju val prenese u jedinici vremena kroz
jedinicu površine okomitu na smjer širenja vala:

 J  E P 1
I 2     wv   2 A2v
 m s  St S 2

15. KAKO GLASI HUYGENSOV PRINCIP.

Huygenov princip širenja valova glasi: svaka točka valne fronte je točkasti izvor sfernog
(kuglastog) sekundarnog vala. Ovojnica svih sekundarnih kuglastih valova je nova valna
fronta.
16. ŠTO JE TO POLARIZACIJA VALA.

Polarizacija vala vrijedi samo za transfetzalne valove i definira pravac titranja čestica
sredstva kroz koje se val širi. Ako čestice sredstva uvijek titraju duž istog smjera kaže se da
je val polariziran Val je cirkularno (kružno) polariziran ako se titranje odvija čas duž jednog
čas duž drugog pravca opisujući kružnicu u ravnini okomitoj na smjer širenja vala..
17. OBJASNITE FOURIEROVU ANALIZU VALNOG GIBANJA.

Svaka periodična funkcija vremena f(t) s periodom T moze se prikazati kao zbroj
harmoničnih titranja frekvencije f, 2f, 3f, ..,nf.. Valno gibanje je također periodična funkcija u
 v
vremenu i prostoru te se i na periodičnu funkciju f  x   može primijeniti Fournierova
 t
 v a0   v   v
analiza f  x      an cos n  x     bn sin n  x   .
 t 2 n 1  t  n 1  t

Svako valno gibanje se moze predočiti odgovarajućom superpozicijom jednostavnih

harmoničnih valova.

Ako umjesto zbroja po diskretnom frekventnom spektru integriramo harmoničke valove po

svim frekvencijama u području od ω1do ω2, tj. po kontinuiranom području frekvencija, dobit
2
x
čemo grupu valova ili, kako se često naziva, valni paket u (t , x)   A( ) sin  (t  v )d
 1

Dobiveno je valno gibanje ograničeno u intervalu od Δxi kako vrijeme raste, širi se
određenom brzinom kroz prostor. što je pritom interval frekvencije Δω veći, to je širina valnog
paketa manja.

18. OBJASNITE SUPERPOZICIJU VALOVA.

Ako 2 ili više valova stignu istovremeno u istu točku u prostoru rezultantno titranje u toj točci
je zbroj pojedinih titranja. Dva pulsna vala na užetu gibaju se suprotnim smjerovima. Kad se
pulsovi preklope rezultantna elongacija jednaka je vektorskom zbroju elongacija koje bi
proizveo svaki valni puls zasebe kad ne bi bilo drugog pulsa. Nakon što su prošli kroz mjesto
preklapanja pulsovi se dalje nastavljaju gibati kao da nema drugog pulsa.

19. IZVEDITE UVJETE ZA POJAVU KONSTRUKTIVNE I DESTRUKTIVNE INTEFERENCIJE

VALOVA IZ DVA KOHERENTNA IZVORA AKO JE IZVORA JEDNOG VALA UDALJEN ZA R1,A
IZVOR 2 ZA R2OD TOČKE PREKLAPANJA U KOJOJ SE PROMATRA INTERFERENCIJA..

Zamislimo li dva izvora valova S1 i S2. tako da valovi imaju jednaku amplitudu i fazu. Dok
dođu do neke točke P u kojoj promatramo interferenciju, valovi prevale različite putove, te se
titranja koja proizvede u toj točki razlikuju u fazi:
s1=A1 sinω(t- (r1/v) i s2=A2 sin ω(t-(r2/v) gdje su r1 i r2 udaljenosti od izvora i tocke P.
 2
Razlika u fazi tih dvaju titranja jednaka je: Δφ=k(r2-r1), gdje je k  
v 
Predpostavimo da su amplitude jednake (A1=A2=A), rezultantno je tritranje:

k (r2  r1 )  r r 
s  s1  s 2  2 A cos sin t - k 1 2  Ako je točka P daleko od izvora amplitudna
2  2 

kd sin 
rezultatnog titranja je: 2 A cos
2
kd sin 
Titranje će biti maksimalno na mjestima gdje je cos  n .To znaci kada je
2
amplituda rezultantnog titranja maksimalna (A=A1+A2).Ovo se dešava kada je
Δφ=φ2- φ1=n·2π, n=0,±1, ±2.To se naziva konstruktivna interferencia..
Destruktivna interferencija nastaje kada je amplituda rezultantnog titranja
minimalna (A=A1-A2). Ovo se dešava kada je Δφ=φ2- φ1=(2n+1)π, n=0,±1, ±2...

20. Razmotrite pojavu pri upadu vala na granicu između dvaju sredstava.
Izvedite izraz za amplitudu reflektiranog i transmitiranog vala. Diskutirajte
posebne slučajeve.

Kada val upada na granicu između dva sredstva, u kojima se brzine sirenja vala
razlikuju, jedan dio energije vala se reflektira a ostatak se transmitira, odnosno
prelazi u drugo sredstvo. Od upadnog vala tada nastaje reflektirani i transmitirani val.
Frekvencija vala ne mijenja se jer je određena
frekvenciom izvora vala. Jednadžbe upadnog,
refleksiranog i transmitiranog vala su :

Upadni val: su(x,t)=Au sin(ωt-k1 x) = Au sinω(t-w/v1 x)

Reflektirani val: sr(x,t)=Ar sin(ωt+k1 x) = Ar
sinω(t+w/v1 x)
Transmitirani val: st(x,t)=Au sin(ωt-k2 x) = At sinω(t-w/v2 x)

Na granicu dvaju medija koja se nalazi na mjestu x=0 moraju biti ispunjeni
slijedećirubni uvjeti: -uu + ur=ut i Au+Ar=At Na granici dvaju medija (x=0) elongacija
 u
mora biti ista i slijeva i s desna. uu  u r   t i Au  Ar  At Na granici dvaju
x x v1 v1 v 2
medija (x=0) nagibi obiju žica moraju biti ista i s lijeve i s desne stran

Amplitude reflektiranog i transmitiranog vala:

Pri refleksiji na rijeđe sredstvu

Pri refleksiji na gušćem sredstvu
2<1 , v2>v1 reflektirani val nema
2>1 , v2<v1 reflektirani val ima skok u fazi za skok u fazi z

a
21. KAKO NASTAJE STOJNI VAL? OBJASNITE PRIMJER TRANSVERZALNOG STOJNOG VALA
NA ŽICI UČVRŠĆENOJ NA OBA KRAJA. OBJASNITE POJAM VLASTITIH FREKVENCIJA.

Stojni val je val koji nastaje interferencijom dvaju valova jednake amplitude i
jednake frekvencije, a time i jednake valne duljine, koji na istom pravcu putuju
jedan nasuprot drugome Stojni se val ne giba i ne prenosi nikakvu energiju. Stojni
valovi mogu biti longitudinalni i transverzalni.
Primjer: Transverzalni stojni val na napetoj žci učvršćenoj na jednom kraju
Ako je žica učvršćena na jednom kraju (x=0), stojni val možemo dobiti tako da se
putujući val reflektira na čvrstom kraju žice, vrati natrag i zbroji s upadnim valom.
Ako u smjeru osi - x putuje val: su=A sin(ωt+k x) onda će se na čvrstom kraju žice
(x = 0) val reflektirati mijenjajući fazu za . sr=A sin(ωt-k x+) = -A sin (ωt-kx)
Rezultantnu elongaciju žice dobijemo zbrajanjem upadnog i reflektiranog vala:
s(x,t)= Su(x,t)+Sr(x,t)=A sin(ωt+k x)- -A sin (ωt-kx) = 2A sin kx cox ωt.

Na žici ima točaka koje trajno miruju, a rezultantni val nije putujući val već stojni
val. Čvorovi stojnog vala, tj. točke koje trajno miruju, su one točke za koje vrijedi
da je:
sin kx=0 →kx=n →x=n(/2) nalaze se na udaljenosti n(/2), n=0,1,2... od
čvrstog kraja, a razmak između dva susjedna čvora je (/2).
Na napetoj žici, duljine L, učvrščenoj na oba kraja mogu se pobuditi samo stojni
valovi za koje je duljina žice L jednaka cijelom broju polovina valne duljine: L=
n(/2), n=1,2,3..
Vlastite frekvencije su frekvencije kojima titra napeta žica. One su određene
brzinom prostiranja valova: fn= n F , n=1,2,3... gdje je F sila kojom je žica
2L 
nategnuta, a  linearna gustoca žice.
22. ŠTO JE JAKOST ZVUKA? KAKO SE RAČUNA RAZINA BUKE? ŠTO JE GLASNOĆA ZVUKA?
Jakost zvuka(W/m2 ) je intenzitet zvučnog vala, tj. energija koja se prenese u jedinici
vremena kroz jedinicu površine okomitu na smjer širenja vala. Razina buke se računa po
I W
formuli: L  10 log , I 0  1012 2 gdje je I jakost zvuka , a I0 prag čujnosti. Dakle , zvuk na
I0 m
pragu čujnosti ima 0 dB.

23. ŠTO SU UDARI, NAĐITE FREKVENCIJU UDARA.

Udari su periodična variacija intenziteta u danoj točci zbog superpozicije dva vala cije se
frekvencije malo razlikuju. Npr, dva vala skoro istih frekvencija interferiraju u nekoj točki. U toj
točki titranje zbog jednog vala je u1= A cos (w1T, a zbog drugog vala u2=A cos (w2t) ;
Razultirano titranje je : u = u1 +u2 – 2A cos (w2-w1)/2 *t cos (w2+w1)/2*t; frekvencija udara
je [ f (udari) = f2 – f1 ]

24. OBJASNITE DOPPLEROV EFEKT.

Kada se izvor vala i detektor relativno gibanju jedan prema drugom, detektor će registrirati
drukčiju frekvenciju f' od one koju emitira izvor. Ova pojava se zove Dopplerov efekt. Ako se
izvor giba brzinom vi, a detector brzinom vd, onda ce detector registrirati frekcvenciju: f ‘ = f*
((v±vd) / (v±vi)).  gornji (+ detektor se kreće prema izvoru, - detektor se kreće od izvora)
donji ( + izvor se kreće od detektora , - izvor se kreće prema detektoru) ; f-frekvencija koju
emitira izvor ; predznake u relaciji mozemo odredit I tako sto znamo da je f ‘ > f za gibanje
izvora i detektora jednog prema drugome.
1. OBJASNITE GAUSSOV ZAKON ZA ELEKTRIČNO I MAGNETSKO POLJE.
Gaussov zakon za električno polje ukazuje na vezu između el. polja i naboja koji
ovo polje proizvodi. ◦∫sD∙dS=Q. Ukupni tok vektora električnog pomaka D kroz
zatvorenu plohu S jednak je ukupnom slobodnom naboju Q što ga ta ploha
obuhvaća. Kada iz plohe izlazi onoliko silnica koliko i ulazi, onda je ukupni tok nula.
Tok električnog polja je skalar i može se predočiti brojem silnica koje prolaze kroz
jediničnu površinu, to jest: dΦE=D∙dS.

Gaussov zakon za magnetsko polje kaže: Tok magnetskog polja kroz bilo koju
zatvorenu plohu jednak je nuli: ◦∫sB∙dS=Q; Naime, tok magnetskog polja je definiran
na isti način kao i tok električnog polja i također se može predočiti silnicama koje
prolaze kroz neku plohu. dB=B·dS.

2. OBJASNITE FARADAYEV ZAKON INDUKCIJE.

Promjenjivo magnetsko polje stvara električno polje. Uvlačenjem magnetskog štapa u
strujnu petlju ili u zavojnicu na njenim se krajevima inducira elektromotorna sila,
odnosno kroz strujni krup protekne struja. Izvlačenjem magneta nastaje
elektromotorna sila suprotnog smjera. Veličina inducirane eletkromotorne sile 
razmjerna je brzini promjene magnetskog toka Φ kroz petlju: ε=-(dΦ/dt). Inducirana
elektromotorna sila ima predznak suprotan predznaku promjene toka. Značenje ovog
predznaka najbolje objašnjava Lenzovo pravilo koje kaže da: Smjer inducirane
elektromotorne sile uvijek je takav da struja što zbog nje protječe petljom proizvodi
magnetski učinak kojim nastoji poništiti uzrok koji ju je izazvao.

3. OBJASNITE BIOT-SAVARTOV ZAKON, ODNOSNO AMPERE-OV ZAKON.

BIOT-SAVARTOV ZAKON OMOGUĆUJE da se izračuna magnetsko polje koje

proizvodi naboj koji se giba (struja). Prema tom zakonu, magnetska indukcija, koju u
 Ids  r0
točki P proizvodi tzv. Element struje I ds, jednaka je: dB  gdje je r
4 r 2
udaljenost elementa vodiča ds do točke promatranja P, I jakost struje, a r0 je jednični
vektor koji je uzduž r usmjeren od elementa struje prema točki promatranja.
Konstanta proporcionalnosti μ zove se permeabilnost materijala u kojem se vodič
nalazi. Smjer vektora dB određuje se pravilom desnog vijka za vektorski produkt.

Ampere-ov zakon. Cirkulacija vektorskog polja je linijski integral po zatvorenoj

 
krivulji projekcije vektora na krivulju i svakoj točki te krivulje.  H  ds . Ampereov
K

zakon kaže da je ovakva cirkulacija (po bilo kojoj zatvorenoj krivulji) jednaka jakosti
   
struje što protječe kroz površinu koju ta krivulja obuhvaća to jest:  H  ds   J  dS ,
K
  
gdje je jakost struje J  v .  - gustoća naboja, v - brzina naboja.
4. OBJASNITE POJAM STRUJE POMAKA.

Struja pomaka može se objasniti kroz nabijanje ili pražnjenje kondenzatora. Dok se
kondenzator nabija, u strujnom krugu teče struja. Na pločama kondenzatora prikuplja
se naboj i pojačava električno polje između ploča, gdje nema provodne struje (jer je
između ploča izolator). Da bi važila jednadžba kontinuiteta struje (izvodi se iz zakona
o očuvanju naboja) Maxwell je proširio pojam električne struje (koji je do tada
uključivao samo struju u vodičima) te uveo pojam struje pomaka, a koja u slučaju
kondenzatora mora biti jednaka provodnoj struji. Isto kao provodna struja, i struja
pomaka stvara magnetske efekte. Tzv. Ampere-Maxwellow zakon glasi:
    d  

K
Hds  S JdS 
dt 
S
DdS . Ako nema provodnih struja (npr. u vakuumu) onda je prvi

član na desnoj strani nula, a ako nema struja pomaka onda je drugi član na desnoj
strani jednak nula. Ovo poopćenje Ampereovog zakona ima dalekosežne posljedice,
jer objašnjava nastanak elektromagnetskih valova (osim struje, magnetsko polje se
stvara i kao posljedica promjenjivog električnog polja). Gornji izraz je četvrta
Maxwellova jednadžba u integralnom obliku!

5. IZVEDITE IZRAZE ZA GUSTOĆU ENERGIJE ELEKTRIČNOG I MAGNETSKOG

POLJA.

Elektricno polje: Uzmimo za primjer nabijanje kondenzatora. Rad koji je potreban

da se naboj dQ prenese s jedne ploče na drugu pri naponu U između ploča je: dW =
UdQ = Q/C dQ;

Ukupni rad potreban za nabijanje kondenzatora kapaciteta C nabojem Q dobijamo

integracijom od 0 do Q: W=Q/C dQ = Q2/(2C) = CU2/2 = QU/2;

Rad potreban za nabijanje kondenzatora pretvara se u potencijalnu energiju

električnog polja unutar kondenzatora: Eel = CU2/2;

Ako umjesto kapaciteta C u gornjoj relaciji pišemo C=0r S/d za kapacitet pločastog
kondenzatora te primjenjujemo vezu U=Ed dobit ćemo: Eel=1/2 0rE2V; gdje je V=Sd
volumen kondenzatora.

Iz ove relacije možemo dobiti gustoću energije homogenog električnog polja u

vakuumu: wel = dEel/dV=E2/2; wel = ED/2;

Magnetsko polje : Kad zavojnicu priklju�imo na izvor napona, struja ne postigne

odmah maksimalnu vrijednost, jer se u zavojnici inducira napon koji se protivi porastu
struje (Lenzovo pravilo). Inducirani napon samoindukcije na krajevima zavojnice dan
je izrazom: UL=-L (dL/dt)
Da bi se kroz zavojnicu uspostavila stalna struja iznosa I, potrebno je ulo�iti određeni
rad, koji se očituje kao potencijalna energija magnetskog polja zavojnice. Ako
isključimo izvor napona i spojimo zavojnicu na otpornik, struja neče odmah pasti na
nulu, nego će se postepneno smanjivati obavljajući rad na otporniku. Taj rad je
jednak radu koji smo utrošili za stvaranje magnetskog polja.
6. NACRTAJTE ELEKTRIČNI TITRAJNI KRUG I OBJASNITE
ELEKTROMAGNETSKE TITRAJE. OBJASNITE ANALOGIJU IZMEĐU
MEHANIČKIH I ELEKTRIČNIH TITRAJNIH SISTEMA.

Prvo se kondenzator nabije nabojem Q0, zatim prekidačem

isključimo izvor napona i zatvorimo LC (zanemarimo R) krug.
Elektromagnetski titraji su posljedica periodičkog nabijanja i
izbijanja kondenzatora, odnosno pretvaranja energije električnog
polja i obratno.

Analogija između meh. i elektr. titrajnih sistema: Uspoređujući meh. i elekt.

sisteme, možemo zaključiti da električna potencijalna energija u LC krugu
odgovara potencijalnoj energiji harmoničkog oscilatora, a energ. mag. polja
odgovara kinetičkoj energiji. U idealnom LC krugu (R=0) zbroj električne i
Q 2 LI 2
magnetske energije je konstantan.   konst ; Deriviranjem po vremenu
2C 2
QdQ dI dQ Q Ld 2 Q d 2Q Q
dobivamo:  LI  0; I     0    0 ; Vidljivo je da
Cdt dt dt C dt 2 dt 2 LC
d 2s
je jednadžba analogna jednadžbi harmoničkog oscilatora: 2   2 s  0 pa na
dt
osnovi analogije slijedi rješenje: Q  Q0 sint  0  .
7. KAKO NASTAJU ELEKTROMAGNETSKI VALOVI? KOJA JE VEZA IZMEĐU
SMJERA ŠIRENJA VALA I TITRANJA ELEKTRIČNOG I MAGNETSKOG POLJA?

EM val nastaje kad se naboj akcelerira tj. kad postoji promjena vektora brzine
naboja (elektrona). Korištenjem titrajućeg dipola može se postići da se titranje
električnog i magnetskog polja prenosi iz otvorenog titrajnog kruga u okolni prostor.
Oko kruga tada nastaje EM polje a otvoreni titrajni krug postaje izvor EM valova. Pri
širenju EM valova električno i magnetsko polje međusobno su okomiti, a okomiti su i
na smjer širenje vala. Pri tom vektori električnog i magnetskog polja titraju u
fazi.Brzina širenja valova u sredstvu s određenom dielektričnošću  i
permeabilnošću  iznosi: v  1 . Brzina širenja EM vala u vakuumu (=0, =0)

iznosi 3·108 m/s. Pretpostavimo da se EM valovi šire u z smjeru, a vektor el- polja
titra u x smjeru. Valne jednadžbe za el. i magn. polje i njihova rješenja su:

 2 Ex  2 Ex
   0 a rješenje je: Ex z, t   E0 sint  kz . (Sve isto za B, samo je By)
z 2 t 2

8. IZ MAXWELLOVIH JEDNADŽBI U DIFERENCIJALNOM OBLIKU IZVEDITE VALNE

JEDNADŽBE ZA ELEKTRIČNO I MAGNETSKO POLJE I NAPIŠITE NJIHOVA
RJEŠENJA.

 B
Polazi se od 3. I 4. Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku ( rotE   i
t

  D
rotH  J  ), a uz pretpostavku da je provodna struja nula (J u četvrtoj jednadžbi je
t
nula) Uzmimo u obzir da su E i H povezani preko konstante permeabilnosti, a D i E
preko dielektrične konstante. Još jednom primjenom operatora rot na jednadžbu (3),
dok jednadžbu (4) još jednom deriviramo po vremenu. Nakon toga supstitucijom

dobivamo valne jednadžbe za magnetsko i električno polje to jest E    E
 2
0 i
t 2

  2B
B   2  0 . NA ZADNJOJ STRANI!!! SLIKE!!
t

9. IZVEDITE IZRAZ ZA INTENZITET ELEKTROMAGNETSKOG VALA

(POYNTINGOV VEKTOR), KOLIKA JE NJEGOVA SREDNJA VRIJEDNOST?

Intenzitet EM vala 'I' računa se kao srednja vrijednost energije koja prođe kroz
jediničnu površinu u jedinici vremena. S obzirom da se i E i H mijenjaju po zakonu
sinusa te da je vremenska srednja vrijednost funkcije sinus na kvadrat: sin 2 (kx - ωt)
= ½ onda, iako se gustoća toka energije mijenja s vremenom, njegova srednja
vrijednost će biti ista i iznosi: P  I  1 E0 H 0  1  E02  1  H 02

2 2  2 
8. MAXWELL