FIZIKA II - 2 PARCIJALA *

1)TOPLOTNO ZRAENJE.KIRHOFOV ZAKON ZRAENJA

Zraenje je jedan od oblika prenosa toplote .Atomi ili molekule, pobueni
termikim kretanjima emitiraju ELM valove, te tako nastaje toplotno
zraenje.Zraenje tijela prati gubitak energije.
Hemiluminesencija-proces zraenja koje prati hemijsko pretvaranje energije
unutar tijela .
Fotoluminescencija-proces zraenja izazvan osvjetljivanjem
tijela.
Kada raspodjela energije izmeu tijela i zraenja /tj.sistema/, ostaje
nepromijenjena za svaku valnu duinu, stanje sistema je RAVNOTENO.
Toplotno zraenje - jedini oblik zraenja koje moe da se nalazi u ravnotei sa
tijelom koje zrai, a svi ostali oblici zraenja su neravnoteni.

d W
d I
( 2 ) e
dS m
d

Energetska jaina ili intenzitet zraenja tijela = fluks

energije koju emitira jedinina povrina u jedinici vremena I je openito
funkcija frekvencije ili valne duine, i T tijela

2c

Emisiona mo tijela

2 c
2
d 2 d
d

2 c
dI e d ; e d e d
a ,T

d '

Ako se zraenje karakterizira valnom duinom onda vrijedi---

I ,T dI ,T e ,T d
0

Apsorpciona mo tijela----------------

K.Z.

Kirchhoffov zakon - Odnos emisione i apsorpcione moi ne zavisi od

prirode tijela, nego je za sva tijela jedna
univerzalna funkcija T i
eS + dS + aS = S
apsorpcija/

odnosno

e + d + a = 1 /emisija + prolaz +

Tijelo koje svo zraenje to na njega upada apsorbira, a nita ne reflektira niti
proputa, zove se apsolutno crno tijelo ,,,,,to vie neko tijelo pri
odreenoj temperaturi zrai zrak odreene valne duine, to vie ono
te zrake i apsorbira pri toj istoj temperaturi....

e
1 2 3
... ,T f ( , T )
a1 a2 a3
a ,T

d
c
2
2
dv
v
c
f ( , T )

2
( , T )
2 c

Kako je = c,onda je:

Funkcija (,T) naziva se univerzalna Kirchhoffova funkcija, izraena

preko valne duine ili f(,T) izraena preko frekvencije (=2).
Za a=1 ta funkcija ustvari jednaka je emisionoj moi apsolutno crnog
tijela.
(,T) se eksperimentalno moe
odrediti

2)TEFAN-BOLTZMANOV,WIENOV I PLANCKOV ZAKON

W W I S f ( , T )d S
T 4 S
5,7 10

0
m2 K 4
8

Sveukupna energija W koju zrai

povrina crnog tijela je proporcionalna s tom povrinom S i s etvrtim
stepenom apsolutne temperature T crnog tijela----je
Stefan-Bolzmanov zakon vai samo za apsolutno crno tijelo

1
f ( , T ) 3 F ( ) ili ( , T ) 5 F * ( , T )
T

Wienov zakon pomjeranja je T.max=b, gdje je

b = 2,9 10m K Wienova konstanta

Valna duina koja odgovara maksimalnoj emisionoj moi, tj. maksimumu
krive (,T), obrnuto je proporcionalna odgovarajuoj apsolutnoj
temperaturi .Sa poveanjem T poveava se intenzitet zraenja a
smanjuje max
h 6,62 10 34 J s

Prema Plancku kvant energije proporcionalan je frekvenciji

zraenja v, tj. E ~ v, odnosno
E = hv,
gdje je h Planckova
konstanta
f ( , T )

2 hc 2

1
hc
e k T 1

esto se energija kvanta izraava i relacijom: E

= , gdje je (ita se h sa crtom, e) = h/2
Planck je teorijski doao do oblika funkcije (,T), uvodei pojam kvanta
energije.Ta zavisnost je sljedea:

h 3
f ( , T ) 3 2
8 c

1
e

h
2 kT

frekvencija
Planckov zakon:

Intenzitet zraenja crnog tijela po spektru valnih duina ili

opisuje

3) KVANTI ELM ZRAENJA...FOTONI...???

RaspodjelA zraenja zagrijanog tijela (zraenje crnog tijela) --- energija zrai
samo u odreenim porcijama
iznosima kvantima.
kvantna teorija-- koja predvia da elektroni samo mogu imati diskretizirana
kvantna stanja energije
(Frank-Hertzov eksperiment) ------Elektroni
ubrzani naponom idu prema prema pozitivno nabijenoj mreici u jednom
staklenom balonu sa ivinim parama. Prolaze kroz mreicu na jednu ravnu
plou koja se dri na malom negativnom naponu u odnosu na mreicu.
Vrijednosti napona ubrzavanja gdje struja pada uzimane su za mjerenje
energije neophodne da prisili elektrone da preu u pobueno stanje

m0
1

v2
c2

0
0

Foton je elementarna koliina

ili kvant elektromagnetskog zraenja. Svjetlost se prostire u obliku
diskretnih estica, prvobitno nazvanih svjetlosni kvanti, a kasnije su te estice
dobile naziv fotoni ..Foton nema masu mirovanja i moe samo da postoji kad
se kree brzinom svjetlosti c=300000km/s. Foton-estica u kojoj je
skoncentrisana energija elm polja Prema kvantnoj mehanici, energija fotona je
h, direktno je srazmjerna frekvenciji a obrnuto valnoj duini..Najveu energiju
imaju fotoni gama-zraenja koji se javljaju kao komponenta kosmikih zraka, a
najmanju fotoni elektromagnetskog zraenja u oblasti radio-valova

Energija fotona E = c p
E h

h
hc

Impuls fotona p = E/c

4)FOTOELEKTRINI EFEKAT...X ZRACI

Fotoefekat - emisija elektrona iz materijala pod djelovanjem svjetlosti...1887
god. otkrio ga Hertz
Osim vanjskog fotoefekta postoji
takoer i unutranji fotoefekat
Svjetlost se prostire u obliku diskretnih estica, prvobitno nazvanih svjetlosni
kvanti, a kasnije su te estice dobile naziv fotoni ...Foton nema masu
mirovanja i moe samo da postoji kad se kree brzinom svjetlosti
c=300000km/s.
Najvanija osobina fotoelektrinog efekta je povezana sa zavisnou
fotoelektrinog efekta od valne duine i intenziteta svjetlosti kojom se
osvjetljava metalna ploa
Druga opaena osobina efekta je vezana za kretanje naelektrisanja koja
naputaju metalnu plou
Fotoelektrini efekat je objasnio (i zato dobio
Nobelovu nagradu) Albert Einstein 1905. Energija jednog kvanta svjetlosti
(nazvanog foton) Ef , je data jednainomEf = h, h - Planckova konstanta frekvencija svjetlosti

Einsteinov zakon fotoefekta

Ukoliko je energija jednog kvanta svjetlosti
(fotona) h manja od izlaznog rada W onda do fotoelektrinog efekta nee doi
Ekin = h W
Ekin ...
kinetika energija emitovanog elektrona
h ..... Plankova konstanta (6.626 x 10-34 Js)
..... frekvencija svjetlosti
W ..... izlazni rad
Elektroni fotoelektrinog efekta prema klasinoj
elektromagnetskoj teoriji osciluju proporcionalno sa amplitudom svjetlosnih
valova.Svjetlosni kvant prilikom sudara sa elektronom ima mogunost da
prenese svoju energiju na elektron,
Bombardiranjem vrstih meta brzim elektronima nastaje zakono
zraenje kratke
Elektronska Rendgenska cijevzagrijavanjem katode emitiraju se elektroni termojonsak emisija.
Slobodni elektroni pod uticajem jakog polja izmeu katode i anode kreu se
ubrzano i udaraju u anodu. Na mjestu sudara nastaju X-zraci
(Rendgenski),,,Najvei dio energije elektrona pretvara se u toplotu. Treba
anodu jako i brzo hladiti./to se postie naglim koenjem brzih elektrona/

 '

2
(1 cos )
me c

0 (1 cos )

5) COMTONOV ZAKON
Rasprenje rendgenskih X zraka na nekim supstancama ( grafit, litij,..)
Raspreni zraci se sastoje od 2 komponente:
- jedna sa nepromijenjenom
- druga sa ' koja je vea od upadne

1
1
1
R( 2 2 )

n m
n 1,2,3,... a m n 1, n 2,

6)ZAKONITOSTI ATOMSKIH SPEKTARA

Spektri su dijelovi elektromagnetskog zraenja
Zavisno od uzroka nastanka spektri mogu biti:
-Linijski
-Trakasti
-Kontinualni
Valne duine linija drugih serija
1
1
1
R( 2 2 )

2 m

m 3, 4,5,..

n=1 Limanova serija, m=2,3,4,...

n=2 Balmerova serija, m=3,4,5,..
n=3 Paschenova serija, m=4,5,6,..
Spektar H atoma - Balmer je predstavio H spektar formulom
R-Rydbergova konstanta

R=1,097.107m-1

7) BOHROVI POSTULATI
-Kretanje elektrona na orbiti - Coulombova sila
-Moment koliine kretanja se kvantizira, tj.
L = r x p jednak je L = n h /2
Planckova konstanta podijeljena s 2 ,
-34
= 1.05456x10 Js
-Elektron u stacionarnoj orbiti ne zrai energiju, iako se kree po orbiti
-Elektron zrai energiju samo kada prelazi iz jedne stacionarne orbite u drugu.
Energija emitiranog kvanta jednaka je
razlici energija na tim orbitama
Em - En =
1 Bohrov postulat moe se razumijeti valnom prirodom elektrona
postoje samo na onim stazama na kojima se interferencija ne ponitava
2rn=n
de Broglieva relacija za valnu duljinu elektrona i gornje relacija = Bohrov
prvi postulat

8) BOHROVA TEORIJA VODIKOVOG ATOMA

1913, Nils Bohr (1885-1962) objanjava spektar atoma vodika ...on
pretpostavlja da atomi energiju mogu emitovati
samo u kvantima
Bohr prihvata planetarni model atoma za osnovu
apsorpcija i emisija svjetlosti deava se pri prelazu elektrona iz jednog
stacionarnog stanja u drugo
Frekvencija emitovanog ili apsorbovanog fotona odreena je zakonom o
odranju energije
Efot = h f = Ekr - Epo
Efot ... energija emitovanog ili apsorbovanog fotona
h ..... Plankova konstanta (6.626 x 10-34 Js)
f ..... frekvencija svjetlosti
Ekr ... energija elektrona na kraju procesa
Epo ... energija elektrona na poetku procesa
atomi emituju samo odreene valne duine (frekvencije)
Na stacionarnim orbitama ne zrae elektromagnetsku energiju:
tada se mogu kretati samo odreenim brzinama
tada mogu imati samo odreene vrednosti energije
Bohrov uslov: moment koliine kretanja elektrona na orbiti mora biti celobrojni
umnoak kvanta momenta koliine kretanja Lkv = h/2:
Ln = n Lkv
Orbita L1 = h/2

m vn2
1 Ze 2

rn
4 0 rn2
m vn rn n

Orbita L2 = 2 h/2

4 0 2
rn
n2
2
mZe
Ze 2
1
vn

4 0 n
En

mvn2
1
Z 2e 4 m 1

2
2
( 4 0 ) 2 2 2
n

glavni kvantni broj elektrona broj orbitale na

kojoj se elektron nalazi

Za odreivanje poluprenika stac. putanja, brzine i energije na njima koriste se
jednaine
ravnotee
centripetalne sile i Coulombove i kvantizacija momenta koliine kretanja

E h

h
2 h
p k

9) VALNA PRIRODA ESTICA

ELM valovi su dualne prirode

Da li je svaka supstanca dvojne prirode?
Luis de Brogli : estice materije /elektron, proton, neutron idr./ pored estinih
svojstava pokazuju i valna svojstva.
PAULIJEV PRINCIP ISKLJUENJA
Kvantno stanje elektrona u atomu opisano je s etiri kvantna broja
Paulijev princip kae da dva elektrona u atomu ne mogu imati sva etiri
kvantna broja jednaka. To znai da ne mogu biti opisana istom valnom
funkcijom

 Elektroni u atomu prvo popunjavaju orbitale najnie energije, a to su one

blie jezgri. Ako su popunjena sva nia
stanja, kaemo da je atom u
osnovnom stanju
Atom u pobuenom stanju ima energiju veu od osnovne, no i dalje je
elektriki neutralan
10) SASTAV I KARAKTERISTIKE ATOMSKE JEZGRE
Jezgra je sastavljena od protona i neutrona, koje jednim imenom zovemo
nukleoni. Naboj jezgre oznaen je slovom Z, dok ukupni broj protona i
neutrona odreuje maseni broj jezgre A. Jezgru odreenog elementa
karakterizira broj protona Z i zove se redni broj elemnta, dok je broj neutrona N
= A Z.
*Atomska jedinica mase jedna ka je 1/12 mase atoma ugljika 6C12. U nuklearnoj
fizici mase izraavaju u jednicama energije prema relaciji E = mc2. Nukleus ili
jezgro atoma je izgraeno od vie vrsta elementarnih estica:protona, neutrona
i drugih elem.estica koji se jednim imenom nazivaju nukleoni.
Protoni i neutroni predstavljaju dva stanja jedne iste estice-nukleona.
Proton je stabilna estica koja ima pozitivni elektrini naboj. Naboj jezgre je
odreen brojem protona Z
broj protona u jezgru jednak je
broju elektrona u elektronskom omotau neutralnog atoma i taj broj se naziva
atomski broj. Ukupan broj nukleona u jezgri - A
A se zove maseni broj,
odreuje masu jezgra A = Z + N
Broj neutrona u jezgru - N. U slobodnom stanju je neutron nestabilan i
spontano se raspada, pretvara se u proton, emitirajui elektron (e -) i u jo
jednu esticu antineutrino.
Izotopi su jezgre sa istim brojem protona Z, jezgre sa jednakim masenim brojem
A nazivaju se izobari, np
r. 18Ar40, jezgre sa istim brojem neutrona nazivaju
se izotopi, npr. 6C13.
Postoje takoer i radioaktivne jezgre sa jednakim Z i A .--Takve jezgre se
nazivaju izomeri.

11) MASA I ENERGIJA VEZE JEZGRA....DEFEKT MASE

Nuklearne sile ne ovise o naboju tj:
- nuklearne sile koje djeluju izmeu dva protona su jednake po veliini
- nuklearne sile koje djeluju izmeu protona i neutrona su jednake po veliini

- nuklearne sile koje djeluju izmeu dva neutrona su jednake po veliini.

-nuklearne sile zavise o uzajamnoj orijentaciji spinova izmeu nukleona.
Masa mirovanja jezgre MN uvijek je manja od sume mase mirovanja estica koje
sainjavaju jezgru.
Pri sjedinjavanju nukleona
oslobaa se energija veze Eveze
Eveze je jednaka radu, koji se treba izvriti da bi se jezgro rastavilo na nukleone i
da bi se ti nukleoni meusobno udaljili na rastojanje vee od 2*10 -15 m. Na
tom rastojanju oni vie nee meudjelovati
Prema relativistikoj relaciji promjeni mase sistema za veliinu m odgovara
promjena energije za veliinu
E = m C 2.
Prema tome, smanjenje mase sistema M :
M = Zmp+ Nmn- MN
Odgovara smanjenju njegove energije
za
E = M c2
Ova se energija zove energija veze i ona iznosi
Eveze = c2 (Zmp + Nmn MN )
, MN je masa mirovanja jezgre
Ova razlika u masi M naziva se defekt mase jezgre i predstavlja karakteristiku
svake jezgre.
Specifina energija veze pripada
po nukleonu = Eveze/A

12) RADIOAKTIVNOST
Francuski fiziar Henri Becquerel je 1896.god. radio na jedinjenjima koja sadre
element uranijum. na fotografskoj ploi, koja treba da titi od svjetlosti, ostaju
neki magloviti tragovi, kada se ova uranijumova jedinjenja nalaze u blizini
ploe, ak i kad je ona uvijena u crnu hartiju. Ova zamagljenja su

nagovjetavala da neka vrsta zraenja prolazi kroz plou. Nekoliko materijala

razliitih od uranijuma su, takoe, emitovali ove prodorne zrake Materijali koji
emituju ovu vrstu radijacije su oznaeni kao radioaktvini i prolaze kroz fazu koja
se zove radioaktivno raspadanje. Ernest Rutherford 1899. je otkrio da
uranijumova jedinjenja proizvode tri razliite vrste radiacije: alfa, beta, gama.
Isputanje alfa-estica, ili jezgra He24, je proces koji se naziva alfa-raspad.
Jezgro koje nastaje pri alfa-raspadu e imati drugaiju masu i naelektrisanje od
originalnog jezgra.
Jezgro koje nastaje pri alfaraspadu e imati drugaiju masu i naelektrisanje od originalnog jezgra.
to je vea gustina supstance, to je manji domet alfa-estica.
Beta-estice su negativno naelektrisani elektroni koje emituje jezgro. Kako je
masa elektrona samo mali dio atomske mase, masa jezgra koje prolazi kroz
beta-raspad se samo malo promijeni. Svaki beta-rapad prati nevidljivi neutrino.
Drugi oblik beta raspada je beta plus raspad (+).Nestabilna jezgra koja imaju
manjak neutrona emitiraju pozitivne estice mase jednake masi elektrona. I
ovakav raspad nazivamo beta plus raspadom,pri kome se jedan proton pretvara
u neutron,a iz jezgra izlazi pozitron (e+) i neutrino (v).
Gama-zraenje obino prati alfa- i beta-zraenje. Gama zraci su vrsta
elektromagnetnog zraenja koje rezultuje iz preraspodjele naelektrisanja u
samom jezgru. Gama-zrak je foton velike energije.
Jedina stvar po kojoj se gama-zrak razlikuje od vidljivog fotona, emitovanog iz
sijalice, je njegova talasna duina; talasna duina gama-zraka je mnogo kraa.
Gama-zraci se mogu emitovati kada nukleus prolazi kroz promjenu iz jednog
oblika u drugi.

13) ZAKON RADIOAKTIVNOG RASPADA

Brzina kojom se raspada radioaktivni materijal naziva se aktivnost. Aktivnost
radioaktivnog izotopa A ili brzina raspada definira se kao broj raspada u jedinici
vremena:
A= - dN / dt
Aktivnost se mijenja sa vremenom i proporcionalna je broju nestabilnih jezgri
N(t):
A= N(t)
-konstanta radioaktivnog
raspada
Zakon radioaktivnog raspada glasi: da se u jednakim vremenskim intervalima
raspadne isti dio jo neraspadnutih jezgara:
dN~ Ndt ; dN=- N(t)dt;
lnN=- t+C
N=N0e-t N0-broj jezgara na poetku za t=t0
N -broj
neraspadnutih jezgara poslije vremena t
Ako je A0 poetna aktivnost uzorka:
A0=( - dN / dt )0 = N0
Vrijeme poluraspada T predstavlja onaj vremenski interval u kojem se
raspadne polovina atoma.
Kada uvrstimo za
t=T1/2 i N = No/2 dobijemo:
T 1/2= ln2/ = 0,693/

14) NUKLEARNE REAKCIJE ....FISIJA I FUZIJA....

Fisija je nuklearna reakcija cijepanja jezgre atoma na dva dijela (fisijski produkti
ili fragmenti) pri emu se oslobaa velika koliina toplinske energije.
Jezgra U235 apsorbuje spori neutron nastaje jezgra U236. Neutron s ulaskom u
jezgru oslobaa svoju energij
veze, pa je zbog toga jezgra U236 u pobuenom

stanju

Fuzija je nuklearni proces u kome se dva laka jezgra spajaju da bi se stvorilo

jedno, tee jezgro.
Primjer fuzije, koji je veoma vaan za termonuklearno oruje i u
budunosti za nuklearne reaktore, je reakcija izmeu dva razliita
vodikova izotopa da bi se stvorio izotop helijuma.
Ova reakcija oslobaa koliinu energije koja je vie od milion puta vea od one
koja se dobija obinom kemijskom reakcijom.
Takva velika koliina energije se u procesu fuzije oslobaa kada se dva laka
jezgra spoje.
Pri tom spajanju nastaje
jezgro ija je masa manja od zbira masa poetnih jezgara. Iako je fuzija
energetski pogodna reakcija za laka jezgra, ne moe da se desi pod normalnim
uslovima na Zemlji jer je potrebna da se utroi velika koliina energije.

15) LASER..PRINCIP RADA LASERA...

Elektromagnetski valovi

Spektar
valova

elektromagnetskih

Fotoni

KARAKTERISTIKE LASERSKOG ZRAENJA

KOHERENCIJA (konstantnost razlike u fazi laserskogt snopa)
MONOKROMATINOST (laserski snop ima konstantnu frekvenciju boju
KOLIMISANOST ( laserski snop je skoro idealno paralelan)
PRIMIJENA lasera
Precizna mjerenja; udaljenosti, brzina, itd. LDA,PDA,,Rezanje, varenje, topljenje,
isparavanje,kaljenje,fotolitografija itd. ,,Spektralna analiza Kompakt disk
(CD),,,Laserski printer,,Skener ,,Hologram (novac, kred.kartica itd.),,Fiber
optika komunikacvija ,,,Light show (diskoteka),,Hologrami na

izlobama .,,,Kirurgija ..Laserska dijagnostika LDA,,Meki laseri, lijeenje rana,

oslobaanje bola,,Kozmetika