VELEUČILIŠTE U KARLOVCU 
Sigurnost i zaštita 
Stručni studij sigurnosti i zaštite 

BINARNI BROJEVNI SUSTAV I OSNOVNI

DIGITALNI SKLOPOVI
Seminarski rad

Kolegij: Primjena računala Studentica: Maja Krasulja 

Predavač: mr.sc. Damir Kralj
 

Sadržaj: 

1.Uvod..................................................................................................................... 2 
2.Brojevni sustav ................................................................................................... 3 
2.1 Pozicijski zapis broja .......................................................................................3 
2.2 Binarni i dekadski brojevni sustav ...................................................................4 
2.3 Oktalni brojevni sustav ....................................................................................5
2.4 Heksadecimalni brojevni sustav …………………………………………...…6 
3.Osnovne operacije binarne algebre ................................................................7 
2.1. Logička operacija I .........................................................................................7 
3.1 Logička operacija ILI ......................................................................................8 
3.2 Logička operacija NE .....................................................................................9 
4.Zaključak..........................................................................................................10 
5.Izvori………….………………………………………………………………11  

1
 

1.0 Uvod

Najpoznatiji sustav digitalne elektronike predstavlja digitalno elektroni čko računalo - kompjutor.
Matematika predstavlja temeljni jezik za modeliranje odnosa i zakonitosti me Ďu veličinama u
mnogim poslovnim, proizvodnim i znanstvenim disciplinama. Izra žavajući odnose i zakonitosti u
obliku algoritama, tj. pravila postupka rije šavanja postavljenog zadatka koji u kona čnom broju
koraka dovode do rje šenja, digitalno elektroni čko računalo riješava postavljeni zadatak vrlo brzo
i točno.Postoji čitav niz ureĎaja koji su sastavljeni od digitalnih sklopova u vidu digitalnih
elemenata ili kompjutorskih sustava, kao npr. procesorski upravljane prespojne sredi šnjice,
digitalni voltmetri, mjera či brzine, ABS sustavi, brojila frekvencije i mnogi drugi.
Značajku digitalnih sustava predstavlja mogu ćnost obrade podataka izra ženih konačnim brojem
znamenaka. U digitalnim sustavima podaci se prikazuju signalima (naponima ili strujama)
konačnih vrijednosti, a obrada podataka se izvodi sklopovima i ure Ďajima koji pravilno rade s
ograni čenim brojem kona čnih stanja. Nepostojanje prakti čno izvedivih elemenata koji bi
pouzdano radili s vi še od dva kona čna stanja dovelo je do naj šire primjene binarnih elemenata, tj.
elemenata koji prikazuju signale i stanja pomo ću dvije vrijednosti. Relativno jednostavno
izvedive binarne elementa radi svoje visoke pouzdanosti u radu predstavljaju tranzistorski
elementi izvedeni kao sklopke s dva kona čna stanja (zapiranje, zasi ćenje). Većina postojećih
digitalnih elektroni čkih računala služi se u svom radu binarnim brojevnim sustavom sastavljenim
od dviju znamenki (bita), 0 i 1. Unutarnji prikaz informacija u digitalnom ra čunalu čine nizovi
binarnih znamenaka. Primjenom tehnika kodiranja, nizovi binarnih znamenaka slu že za prikaz
brojeva i simbola te na taj na čin računala služe za prikupljanje, obradu, pohranu i razdiobu
brojčanih i znakovnih podataka.

Slika 1.0-1 prikazuje pojednostavljeni prikaz jedinica digitalnog elektroni čkog računala.
Sredi šnja procesna jedinica (SPJ) sastavljena od aritmeti čko-logi čke i upravlja čke jedinice
predstavlja jedinicu neposredne obrade podataka. Zadatak sredi šnje procesne jedinice je nadzor
toka informacija i slijeda operacija te neposredno izvo Ďenje aritmeti čkih i logičkih operacija nad
podacima. Memorijska jedinica slu ži za pohranu programskog koda, ulazno izlaznih podataka i
meĎurezultata obrade.

Aritmetičko Ulazne jedinice

logička jedinica 

Memorijska
 jedinica
Upravljačka
Izlazne jedinice
 jedinica

Slika 1.0-1 Digitalno elektroničko računalo

2
 

2. Brojevni sustav

Brojevni sustav je ure Ďeni skup simbola (znamenaka) s pravilima za izvo Ďenje matemati čkih
operacija (zbrajanje, oduzimanje, mno ženje i dijeljenje). Osnovica ili baza brojevnog sustava
 jednaka je ukupnom broju znamenaka koje čine sustav. Npr., u dekadskom brojevnom sustavu
skup znamenaka čine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9} te je osnovica 10; u binarnom
brojevnom sustavu skup čine znamenke (bitovi) {0, 1}, osnovica je 2; u oktalnom brojevnom
sustavu skup čine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} te je osnovica 8; dok u heksadecimalnom
brojevnom sustavu skup čine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F} te je
osnovica 16.
U zadanom brojevnom sustavu postoje dva na čina zapisa broja: pozicijski zapis i polinomni
zapis.

2.1 Pozicijski zapis broja

Broj N se u pozicijskom zapisu pi še na slijede ći način:

Nr= (bn-1bn-2K b 2b1 b0b-1 b-2 K b-m)

Pri čemu je: 

r = osnovica
bi = i-ta znamenka (bit)
bn-1=znamenka (bit) najveće težine 
b-m=znamenka najmanje težine 
n=broj cijelih znamenaka
m=broj decimalnih znamenaka

1.1.2 Polinomni zapis broja

Broj N se u polinomnom zapisu pi še na slijedeći način:

y-1 1 0 -1 -m
N= iyi =bn-1*y +K+b1*y +b0*y +b-1*y +K+b-m*y  

 pri čemu su znamenke b,m,n,r definirane na prethodni način. 

U okviru digitalne elektronike najčešće upotrebljavane brojevne sustave čine binarni, oktalni i 
heksadecimalni brojevni sustav .

3
 

2.2 Binarni i dekadski brojevni sustav

Osnovica binarnog brojevnog sustava je broj 2, binarne znamenke su {0, 1}, a broj se prikazuje
nizom binarnih znamenki, te ako postoji decimalni dio broja i decimalnom to čkom.
Kod pretvorbe broja zapisanog u binarnom brojevnom sustavu u broj zapisan u dekadskom
brojevnom sustavu mogu će je koristiti sljede ći postupak:
1) binarni broj izraziti u polinomnom obliku
2) razviti polinom prema pravilima za zbrajanje i mno ženje brojeva u dekadskom brojevnom
sustavu
Primjer:
Pretvorite sljedeće binarne brojeve u dekatskom brojevnom sustavu:
a) 2 

b) (.101)2 
c) (101101.101) 2

Riješenje: 
5 4 3 2 1
2=1*2
+0*2 +1*2 +1*2 +0*2 +1*2=32+8+5=(45) 10 
-1-2 -3
(.101)2=1*2 +0*2 +1*2 =0.5+0+0.125=(0.625) 10
5 4 3 2 1 0 -1 -
101101.101) 2=1*2 +0*2 +1*2 +1*2 +0*2 +1*2 +1*2 +0*2
2 3
+1*2 =32+0+8+4+0+1+0.5+0+0.125
=(45.625) 10

Postupak pretvorbe cijelog dijela broja zapisanog u dekadskom brojevnom sustavu u broj zapisan
u binarnom brojevnom sustavu glasi: cijelobrojni dio decimalnog broja dijeliti s brojem 2;
ostatak poslije svakog dijeljenja se koristi za tvorbu binarnog broja. Postupak se ponavlja sve
dok je koli čnik različit od broja 0. Binarni broj se tvori kori štenjem ostataka dijeljenja. Prvi
ostatak je znamenka najmanje težine binarnog broja. 

4
 

2.3 Oktalni brojevni sustav

Premda većina digitalnih ra čunala i digitalnih sustava u svom radu koristi binarni sustav,
brojevi zapisani u oktalnom brojevnom sustavu su prikladno pomagalo za prikaz binarnih
brojeva. Osnovica oktalnog brojevnog sustava je broj 8 i sustav čine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5,
6, 7}. Broj se izra žava kao niz navedenih znamenaka. Brojevi (6105) 8, (1010)8, (347.6)8
predstavljaju valjane oktalne brojeve. Me Ďutim broj (648.2) 8 nije valjani oktalni broj. Za
pretvorbu brojeva iz oktalnog u dekadski brojevni sustav vrijede isti postupci kao kod pretvorbe
binarnih u decimalne brojeve, tj. oktalni broj se izrazi u polinomnom obliku i razvija po
pravilima zbrajanja u dekadskom brojevnom sustavu . 

Pri pretvorbi iz dekadskog brojnog sustava u oktalni primjenjuju se postupci kao i kod pretvorbe
decimalnog broja u binarni. Me Ďutim se kod ra čunanja cijelog dijela broja ne dijeli s 2 ve ć s 8, a
kod računanja decimalng dijela broja se mno ži takoĎer s 8, a ne s 2. U digitalnoj tehnici je često
puta potrebno izvr šiti pretvorbu binarnog broja u oktalni i obratno. Pretvorba iz binarnog u
oktalni broj se odvija grupiranjem binarnih brojeva u grupe od po 3 znamenke i to po čevši od
binarne točke na desnu i na lijevu stranu, a zatim se pojedina grupa zamijeni s odgovaraju ćom
oktalnom znamenkom.

Pretvorba iz oktalnog u binarni broj se izvodi zamjenom oktalnih znamenaka

odgovaraju ćimbinarnim nizom duljine tri bita.

5
 

2.4 Heksadecimalni brojevni sustav

Osnovica heksadecimalnog brojevnog sustava je broj 16, a znamenke su {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8,

9, A, B, C, D, E, F}, pri čemu znak A odgovara decimalnom broju 10, …, a F decimalnom broju
15. Heksadecimalni broj se izra žava kao niz prethodno navedenih znamenaka. Brojevi
(9A3.0B) 16, (1101.1)16 i (0ABC.DEF)16 predstavljaju valjane heksadecimalne brojeve.
Pretvorba broja iz heksadecimalnog u decimalni broj i obratno slijedi pravila za pretvorbu
izmeĎu decimalnog i oktalnog broja, osim što se kod pretvorbe umjesto broja 8 koristi broj16. 

Pretvorba iz binarnog broja u heksadecimalni se izvodi grupiranjem binarnih brojeva u grupe od

4 znamenke počevši od binarne točke na desnu i lijevu stranu, te zatim zamjenom pojedine grupe
odgovarajućom heksadecimalnom znamenkom. 

Pretvorba iz heksadecimalnog broja u binarni slijedi promjenom smjera postupka.  

6
 

3.Osnovne opreracije binarne algebre

2.1. Logička operacija I  
Operator logičke operacije I se označava simbolom ili se ne naznačuje, npr., F = A B ili F =
 AB.Rezultat operacije I je 1 ako i samo ako su vrijednosti svih ostalih operanada u izrazu jednaki
1.Moguće vrijednosti logičke operacije I glase 

00=010=0
01=011=1

Kao primjer izvedbe operacije I promatra se strujni krug sastavljen od dvije sklopke, slika 1.4-1,
označene slovima A i B i žaruljice F  povezane na naponski izvor. Budući se sklopke A i B mogu
nalaziti u samo jednom od dva moguća položaja, otvorenom ili zatvorenom, mogu poslužiti kao
primjeri boole- ovih varijabli. Slično i žaruljica F služi za prikaz rezultata 
 budući može biti u samo jednom od dva moguća stanja, žaruljica svijetli, žaruljica ne svijetli.
Ako se varijablama  A i B pridruži vrijednost 1 kada se odgovarajuće sklopke nalaze u
zatvorenom položaju, a vrijednost 1 varijabli F kada žaruljica svijetli, onda slijedi da je F = 1
(žaruljica svijetli) ako i samo ako je A = B = 1 (tj.obje sklopke
se nalaze u zatvorenom položaju). Isto tako ako je A ili B jednako 0 (bilo koja sklopka je u
otvorenom položaju), F = 0 ,žaruljica ne svijetli), jer da bi žaruljica svjetlila obje sklopke moraju
 biti u zatvorenom položaju. 

Slika 2.1-1 Prikaz logičke operacije I 

Popis svih mogućih vrijednosti članova boole-ove funkcije s odgovarajućim izlaznim

vrijednostima naziva se tablicom istinitosti booleove funkcije. Tablica istinitosti funkcije F = AB

7
 

3.1 Logička operacija ILI  

Operator logičke operacije ILI (uključivo ili) se označava simbolom +, npr., F = A+B. Rezultat
operacije ILI je 1 ako je vrijednost bilo kojeg operanda u funkciji jednaka 1. Moguće vrijednosti
logičke operacije ILI glase 

0 + 0 = 0 ........1 + 0 = 1
0 + 1 = 1 ........1 + 1 = 1

Tablica istinitosti funkcije F = A+B glasi:

Slika 2.2-1 pr ikazuje izvedbu logičke operacije

ILI.
Slika 2.2-2 Prikaz logičke operacije ILI 

Služeći se pri analizi izvedbe logičke operacije ILI sličnošću sa strujnim krugom na slici 1.4-1
može se zaključiti da je rezultantna vrijednost funkcije F = 1, žaruljica svijetli, ako je vrijednost
bilo kojeg argumenata  A ili B jednaka 1, bilo koja sklopka je zatvorena.

8
 

3.2 Logička operacija NE 

Logička operacija NE (negacije) se označava crticom iznad varijable. Npr.F=A, Operacija je 
poznata i pod nazivom operacije komplementiranja. Tablica istinitosti operacije NE glasi:

Operaciju komplementiranja je moguće izvesti i na više varijabli. Tako komplement od (A+B) je

, a komplement odje je

Za razliku od operacija I i ILI koje su binarne operacije i uvijek zahtijevaju dva argumenta,
operacija NE je unarna operacija i zahtijeva samo jedan argument. Treba uočiti da
 je
Općenito pravilo glasi 

9
 

4.Zaključak  

Kroz ovaj seminar zaključila sam da je brojevni sustav skup znamenaka s pravilima za
izvoĎenje matematičkih operacija.Najviše digitalnih računala i digitalnih sustava u svom radu
koristi binarni sustav,a mogu se prikazati i u oktalnom ,dekadskom i heksadecimalnom sustavu .
Binarni brojevni sustav sastavljen je od dviju znamenki (bita), 0 i 1. Unutarnji prikaz informacija
u digitalnom ra čunalu čine nizovi binarnih znamenaka. Primjenom tehnika kodiranja, nizovi
binarnih znamenaka slu že za prikaz brojeva i simbola te na taj na čin računala služe za
prikupljanje, obradu, pohranu  

10
 

5.Literatura i izvori

Web stranice:

1. www.wikipedia.com

11