Made by: Borna aji

Powered by:

web.vip.hr/bcajic.vip/

Graa digitalnih
sklopova i ureaja

Sadraj
1.0 Uvod
1.1 Brojevni sustavi
1.1.1 Pozicijski zapis broja
1.1.2 Polinomni zapis broja
1.1.3 Binarni brojevni sustav
1.1.4 Oktalni brojevni sustav
1.1.5 Heksadecimalni brojevni sustav
1.1.6 Binarno kodirani decimalni brojevi
1.2 Aritmetike operacije u binarnom brojevnom sustavu
1.2.1 Binarno zbrajanje
1.2.2 Binarno oduzimanje
1.2.3 Binarno mnoenje
1.2.4 Binarno dijeljenje
1.2.5 Komplementi
1.2.5.1 r-ti komplement broja
1.2.5.2 r - 1 komplement broja
1.2.6 Binarni brojevi s predznakom
1.2.6.1 Prikaz binarnog broja u formatu predznak-vrijednost
1.2.6.2 Format prvog komplementa
1.2.6.3 Format drugog komplementa
1.2.7 Aritmetike operacije s binarnim brojevima s predznakom
1.2.7.1 Aritmetike operacije s brojevima zapisanim u formatu drugog
komplementa
1.2.7.2 Pretok
1.3 Slovnobrojani znakovi
1.4 Boole-ova algebra
1.4.1 Logika operacija I
1.4.2 Logika operacija ILI
1.4.3 Logika operacija NE
1.4.4 Boole-ove jednakosti
1.5 Pojednostavljenje boole-ovih funkcija
1.5.1 Pojednostavljenje boole-ovih funkcija primjenom temeljnih jednakosti
1.5.2 Primjena Karnaughovih tablica
1.5.3 Booleovi izrazi u obliku sume produkata
1.5.4 Karnaughove tablice
1.5.5 Nepotpuno zadane funkcije
1.6 Temeljna logika vrata
1.6.1 Logika ILI vrata
1.6.2 Logika I vrata
1.6.3 Logika NE vrata
1.7 Logika vrata
1.7.1 Logika NI vrata
1.7.2 Logika NILI vrata
1.7.3 Iskljuivo ILI vrata
1.7.4 Iskljuivo NILI vrata
1.8 Integrirani krugovi
1.9 Oblikovanja
1.9.1. Potpuno zbrajalo
1.9.2 Usporeiva vrijednosti
1.10 Dekoderi, koderi i multipleksori
1.10.1 Dekoderi
1.10.2 Koderi
1.10.3 Multipleksori
1

1.0 Uvod
Najpoznatiji sustav digitalne elektronike predstavlja digitalno elektroniko raunalo - kompjutor.
Matematika predstavlja temeljni jezik za modeliranje odnosa i zakonitosti meu veliinama u mnogim
poslovnim, proizvodnim i znanstvenim disciplinama. Izraavajui odnose i zakonitosti u obliku
algoritama, tj. pravila postupka rijeavanja postavljenog zadatka koji u konanom broju koraka
dovode do rjeenja, digitalno elektroniko raunalo rijeava postavljeni zadatak vrlo brzo i tono.
Postoji itav niz ureaja koji su sastavljeni od digitalnih sklopova u vidu digitalnih elemenata ili
kompjutorskih sustava, kao npr. procesorski upravljane prespojne sredinjice, digitalni voltmetri,
mjerai brzine, ABS sustavi, brojila frekvencije i mnogi drugi.
Znaajku digitalnih sustava predstavlja mogunost obrade podataka izraenih konanim brojem
znamenaka. U digitalnim sustavima podaci se prikazuju signalima (naponima ili strujama) konanih
vrijednosti, a obrada podataka se izvodi sklopovima i ureajima koji pravilno rade s ogranienim
brojem konanih stanja. Nepostojanje praktino izvedivih elemenata koji bi pouzdano radili s vie od
dva konana stanja dovelo je do najire primjene binarnih elemenata, tj. elemenata koji prikazuju
signale i stanja pomou dvije vrijednosti. Relativno jednostavno izvedive binarne elementa radi svoje
visoke pouzdanosti u radu predstavljaju tranzistorski elementi izvedeni kao sklopke s dva konana
stanja (zapiranje, zasienje).
Veina postojeih digitalnih elektronikih raunala slui se u svom radu binarnim brojevnim
sustavom sastavljenim od dviju znamenki (bita), 0 i 1. Unutarnji prikaz informacija u digitalnom
raunalu ine nizovi binarnih znamenaka. Primjenom tehnika kodiranja, nizovi binarnih znamenaka
slue za prikaz brojeva i simbola te na taj nain raunala slue za prikupljanje, obradu, pohranu i
razdiobu brojanih i znakovnih podataka.
Slika 1.0-1 prikazuje pojednostavljeni prikaz jedinica digitalnog elektronikog raunala. Sredinja
procesna jedinica (SPJ) sastavljena od aritmetiko-logike i upravljake jedinice predstavlja jedinicu
neposredne obrade podataka. Zadatak sredinje procesne jedinice je nadzor toka informacija i slijeda
operacija te neposredno izvoenje aritmetikih i logikih operacija nad podacima. Memorijska
jedinica slui za pohranu programskog koda, ulazno izlaznih podataka i meurezultata obrade.

Slika 1.0-1 Digitalno elektroniko raunalo

1.1 Brojevni sustavi

Brojevni sustav je ureeni skup simbola (znamenaka) s pravilima za izvoenje matematikih operacija
(zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje). Osnovica ili baza brojevnog sustava jednaka je ukupnom
broju znamenaka koje ine sustav. Npr., u dekadskom brojevnom sustavu skup znamenaka ine znamenke
{0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9} te je osnovica 10; u binarnom brojevnom sustavu skup ine znamenke (bitovi) {0,
1}, osnovica je 2; u oktalnom brojevnom sustavu skup ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} te je osnovica 8;
dok u heksadecimalnom brojevnom sustavu skup ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F}
te je osnovica 16.
U zadanom brojevnom sustavu postoje dva naina zapisa broja: pozicijski zapis i polinomni zapis.

povratak

1.1.1 Pozicijski zapis broja

Broj N se u pozicijskom zapisu pie na slijedei nain:

pri emu je:

povratak

1.1.2 Polinomni zapis broja

Broj N se u polinomnom zapisu pie na slijedei nain:

pri emu su

definirani na prethodni nain.

U okviru digitalne elektronike najee upotrebljavane brojevne sustave ine binarni, oktalni i
heksadecimalni brojevni sustav.
povratak

1.1.3 Binarni brojevni sustav

Osnovica binarnog brojevnog sustava je broj 2, binarne znamenke su {0, 1}, a broj se prikazuje nizom
binarnih znamenki, te ako postoji decimalni dio broja i decimalnom tokom.
Kod pretvorbe broja zapisanog u binarnom brojevnom sustavu u broj zapisan u dekadskom
brojevnom sustavu mogue je koristiti sljedei postupak: 1) binarni broj izraziti u polinomnom obliku,
2) razviti polinom prema pravilima za zbrajanje i mnoenje brojeva u dekadskom brojevnom sustavu.

Postupak pretvorbe cijelog dijela broja zapisanog u dekadskom brojevnom sustavu u broj zapisan u
binarnom brojevnom sustavu glasi: cijelobrojni dio decimalnog broja dijeliti s brojem 2; ostatak
poslije svakog dijeljenja se koristi za tvorbu binarnog broja. Postupak se ponavlja sve dok je kolinik
razliit od broja 0. Binarni broj se tvori koritenjem ostataka dijeljenja. Prvi ostatak je znamenka
najmanje teine binarnog broja.

Postupak pretvorbe decimalnog dijela broja zapisanog u dekadskom brojevnom sustavu u broj
zapisan u binarnom brojevnom sustavu glasi: decimalni dio decimalnog broja mnoiti s brojem 2;
rezultat mnoenja je iskljuivo broj 0 ili 1 s lijeve strane decimalne toke i taj broj tvori decimalni dio
binarnog broja. Postupak ponavljati sve dok je decimalni dio umnoka razliit od nule ili dok nije
dostignut eljeni broj binarnih znamenaka.

povratak

1.1.4 Oktalni brojevni sustav

Premda veina digitalnih raunala i digitalnih sustava u svom radu koristi binarni sustav, brojevi
zapisani u oktalnom brojevnom sustavu su prikladno pomagalo za prikaz binarnih brojeva. Osnovica
oktalnog brojevnog sustava je broj 8 i sustav ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}. Broj se izraava kao
niz navedenih znamenaka. Brojevi (6105)8, (1010)8, (347.6)8 predstavljaju valjane oktalne brojeve.
Meutim broj (648.2)8 nije valjani oktalni broj. Za pretvorbu brojeva iz oktalnog u dekadski brojevni
sustav vrijede isti postupci kao kod pretvorbe binarnih u decimalne brojeve, tj. oktalni broj se izrazi u
polinomnom obliku i razvija po pravilima zbrajanja u dekadskom brojevnom sustavu.

Pri pretvorbi iz dekadskog brojnog sustava u oktalni primjenjuju se postupci kao i kod pretvorbe
decimalnog broja u binarni. Meutim se kod raunanja cijelog dijela broja ne dijeli s 2 ve s 8, a kod
raunanja decimalng dijela broja se mnoi takoer s 8, a ne s 2.
U digitalnoj tehnici je esto puta potrebno izvriti pretvorbu binarnog broja u oktalni i obratno.
Pretvorba iz binarnog u oktalni broj se odvija grupiranjem binarnih brojeva u grupe od po 3
znamenke i to poevi od binarne toke na desnu i na lijevu stranu, a zatim se pojedina grupa zamijeni
s odgovarajuom oktalnom znamenkom.

Pretvorba iz oktalnog u binarni broj se izvodi zamjenom oktalnih znamenaka odgovarajuim

binarnim nizom duljine tri bita.
povratak
8

1.1.5 Heksadecimalni brojevni sustav

Osnovica heksadecimalnog brojevnog sustava je broj 16, a znamenke su {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B,
C, D, E, F}, pri emu znak A odgovara decimalnom broju 10, , a F decimalnom broju 15.
Heksadecimalni broj se izraava kao niz prethodno navedenih znamenaka. Brojevi (9A3.0B)16,
(1101.1)16 i (0ABC.DEF)16 predstavljaju valjane heksadecimalne brojeve. Pretvorba broja iz
heksadecimalnog u decimalni broj i obratno slijedi pravila za pretvorbu izmeu decimalnog i oktalnog
broja, osim to se kod pretvorbe umjesto broja 8 koristi broj16.

Pretvorba iz binarnog broja u heksadecimalni se izvodi grupiranjem binarnih brojeva u grupe od 4

znamenke poevi od binarne toke na desnu i lijevu stranu, te zatim zamjenom pojedine grupe
odgovarajuom heksadecimalnom znamenkom.

Pretvorba iz heksadecimalnog broja u binarni slijedi promjenom smjera postupka.

povratak

1.1.6 Binarno kodirani decimalni brojevi

Budui je ovjeku kao krajnjem korisniku digitalnih sustava koji koriste binarne brojeve za prikaz i
obradu podataka blii prikaz brojeva u dekadskom brojnom sustavu, pri ulazu u digitalni sklop
potrebno je izvriti pretvorbu iz decimalnog u binarni broj, a pri izlazu iz digitalnog sklopa pretvorbu
binarog broja u decimalni. Za pretvorbu se koristi binarno kodirani decimalni (BCD - Binary Coded
Decimal) kod. U binarno kodiranom decimalnom kodu pojedini znak dekadskog brojevnog sustava je
kodiran nizom od 4 binarne znamenke.

Prvih 20 brojeva izraenih u dekadskom, binarnom, oktalnom, heksadecimalnom i BCD sustavu

prikazuje tablica 1.1-1.

Tablica 1.1-1 Prikaz brojeva u razliitim sustavima

povratak

10

1.2 Aritmetike operacije u binarnom brojevnom sustavu

Aritmetike operacije s brojevima zapisanim u binarnom brojevnom sustavu slijede pravila koja vrijede za
aritmetike operacije s brojevima zapisanim u dekadskom brojevnom sustavu, s time da se za sva
raunanja koriste samo dvije znamenke (0 i 1), a baza je 2.

povratak

11

1.2.1 Binarno zbrajanje

Temeljna pravila zbrajanja binarnih brojeva glase:

U rezultatu pravila 1 + 1 = 10, zbroj je 0, a znamenka 1 rezultata predstavlja znamenku koja se prenosi na
sljedee vie brojno mjesto i zbraja sa znamenkama vieg brojnog mjesta.

povratak

12

1.2.2 Binarno oduzimanje

Temeljna pravila oduzimanja binarnih brojeva glase:

Budui je u rezultatu pravila 0 - 1 = 11, umanjenik vei od umanitelja prva znamenka 1 oznaava
znamenku manjka koju treba oduzeti od umanjitelja sljedeeg vieg brojnog mjesta.

ee koriteni postupak oduzimanja kod digitalnih sklopova predstavlja oduzimanje binarnih brojeva
pomou metode drugog komplementa.
povratak

13

1.2.3 Binarno mnoenje

Temeljna pravila mnoenja binarnih brojeva glase:

Treba uoiti da je poloaj binarne toke u umnoku jednak poloaju decimalne toke u dekadskom
brojnom sustavu.
povratak

14

1.2.4 Binarno dijeljenje

Temeljna pravila dijeljenja binarnih brojeva glase:

Dijeljenje s nulom nije dozvoljeno.

povratak

15

1.2.5 Komplementi

Do sada su promatrane aritmetike operacije s pozitivnim brojevima, tj. brojevima s pozitivnim

predznakom. Jasno je da se u raunanju susreu i negativni brojevi, tj. brojevi s negativnim predznakom.
Budui se predznaci pozitivnih i negativnih brojeva u binarnom sustavu ne mogu prikazati znakovima
predznaka + i -, za njihov prikaz se koriste binarne znamenke 0 i 1. Kod prikaza brojeva s predznakom,
predznak broja pokazuje najlijevija binarna znamenka. Brojeve je u digitalnom sustavu mogue prikazati
na tri naina. Prikladan nain prikaza pozitivnih i negativnih brojeva predstavlja zapis brojeva u njihovom
komplementarnom obliku.
Oduzimanje brojeva u digitalnim sustavima je mogue pojednostaviti koritenjem komplementa broja, tj.
umanjitelj se zapisuje kao negativni broj (suprotni broj), a razlika se dobiva zbrajanjem umanjenika i
suprotnog broja umanjitelja. Na taj nain se za operaciju oduzimanja A - B ne koristi digitalni sklop za
oduzimanje, ve se pomou sklopa za zbrajanje izvodi operacija A + (-B). Oduzimanje brojeva zbrajanjem
s komplementom olakava izvedbu digitalnog raunala, jer se istim sklopom (za zbrajanje) izvode dvije
aritmetike operacije ime se postie uteda u sklopovlju i smanjuje sloenost sredinje upravljake
jedinice.
U svakom brojevnom sustavu baze r, zadani broj ima dva svoja suprotna broja: r-ti komplement
(komplement baze), i r - 1 komplement (umanjeni komplement baze).

povratak

16

1.2.5.1 r-ti komplement broja

r-ti komplement [N]r broja (N)r s n znamenaka i bazom r je zadan na slijedei nain:

Jedno od pravila za dobivanje drugog komplement binarnog broja glasi: poevi od znamenke
najmanje teine i kreui se prema znamenki najvee teine prepisivati znamenke dok se ne prepie i
prva znamenka 1; nakon prepisivanja prve znamenke 1, prepisujui i dalje u smjeru prema znamenki
najvee teine, zamijeniti preostale znamenke 0 sa znamenkama 1, a znamenke 1 sa znamenkama 0.

17

povratak

18

1.2.5.2 r - 1 komplement broja

(r - 1) komplement [N]r-1 broja (N)r s n znamenaka i bazom r je zadan na sljedei nain:

povratak

19

1.2.6 Binarni brojevi s predznakom

Pozitivni odnosno negativni predznak binarnog broja se u binarnom brojevnom sustavu prikazuje pomou
znamenke 0, odnosno 1, na najlijevijem mjestu binarnog niza, a koje se razlikuje od mjesta znamenke
najvee teine. Najlijevija znamenka binarnog broja se naziva znamenka ili bit predznaka broja. Ako je
broj s predznakom duljine n znamenaka prikazan kao binarni niz (bn -1 bn - 2 bn - 3 b2 b1 b0), onda
znamenka bn - 1 predstavlja predznak broja, a za prikaz stvarne vrijednosti broja preostaje (n - 1)
znamenka.
Slijedi opis tri naina prikaza binarnih brojeva s predznakom. U raunalu se brojevi bez predznaka i
brojevi s predznakom zapisuju kao nizovi binarnih znamenaka. Najlijevija znamenka zavisno o tumaenju
koje mora biti jednoznano i dosljedno, moe oznaavati predznak broja ili dio njegove vrijednosti.

povratak

20

1.2.6.1 Prikaz binarnog broja u formatu predznak-vrijednost

Format predznak-vrijednost, binarnog broja s n znamenaka prikazuje slika 1.2-1.

Slika 1.2-1 Prikaz binarnih brojeva s predznakom u formatu

predznak-vrijednost

povratak

21

1.2.6.2 Format prvog komplementa

Format prvog komplementa, binarnog broja s n znamenaka prikazuje slika 1.2.-2.

Slika 1.2-2 Prikaz binarnih brojeva s predznakom u formatu prvog komplementa

povratak

22

1.2.6.3 Format drugog komplementa

Format drugog komplementa, binarnog broja s n znamenaka prikazuje slika 1.2-3.

Slika 1.2-3 Prikaz binarnih brojeva s predznakom u formatu

drugog komplementa

Prvih pet pozitivnih i negativnih brojeva prikazanih u tri razliita oblika, koristei za prikaz binarni
niz od est znamenaka, prikazuje tablica 1.2-1.

23

Tablica 1.2-1 Prikaz prvih pet brojeva u raznim formatima zapisa

povratak

24

1.2.7 Aritmetike operacije s binarnim brojevima s predznakom

Aritmetike operacije s binarnim brojevima u formatu predznak-vrijednost slijede ista pravila i

postupke aritmetike u dekadskom brojevnom sustavu. Budui je za utvrivanje predznaka rezultata
potrebno usporediti predznake obadva operanda to predstavlja dodatne operacije, format
predznak-vrijednost se ne koristi u aritmetici digitalnih raunala. Zato formati prvog komplementa i
drugog komplementa predstavljaju prikladne naine prikaza i izvoenja osnovnih raunskih operacija.
Veina suvremenih digitalnih raunala za raunanje koristi format drugog komplementa.

povratak

25

1.2.7.1 Aritmetike operacije s brojevima zapisanim u formatu drugog

komplementa

Zbrajanje. Zbrajanje dva n znamenkasta binarna broja zapisana u formatu drugog komplementa se izvodi
njihovim zbrajanjem, ukljuujui i bit predznaka, prema pravilima zbrajanja binarnih brojeva. Ako
postoji prijenos znamenke jedinice s mjesta najlijevijeg bita, prijenos se zanemaruje. Najlijeviji bit
rezultata predstavlja predznak zbroja.

Oduzimanje. Oduzimanje binarnih brojeva prikazanih u formatu drugog komplementa izvodi se

postupkom zbrajanja, tj. A - B = A + (-B). Dakle, razlika oduzimanja dva broja jednaka je zbroju drugog
komplementa umanjitelja i umanjenika. Ako postoji znamenka prijenosa ona se u rezultatu zanemaruje.
Predznak razlike je prikazan vrijednou najlijevijeg bita razlike.

26

povratak

27

1.2.7.2 Pretok
Pretokom se naziva stanje kada rezultat zbrajanja dva binarna broja duljine n bita za svoj prikaz
zahtjeva (n + 1) bit. Budui memorijske jedinice digitalnog raunala, registri, mogu prikazati broj
samo s konanim brojem bita, registar duljine n bita nemoe prikazati broj duljine (n +1) bit.
Postojanje pretoka se kod digitalnih raunala signalizira postavljenjem bita pretoka u registru stanja.
Pri zbrajanju binarnih brojeva bez predznaka, pojava pretoka je izraena postavljanjem bita
prijenosa na mjestu najvee teine. Pri zbrajanju binarnih brojeva s predznakom pretoka nee biti
ako su predznaci pribrojnika razliiti. Meutim do pretoka moe doi ako su predznaci pribrojnika
jednaki. Npr., zbrajanje dva negativna broja (10101111)2 i (10001010)2 prikazana u formatu drugog
komplementa koritenjem osam bita dovodi do pojave pretoka; slino e i kod zbrajanja dva pozitivna
broja (01011100)2 i (01101111)2 doi do pojave pretoka.

Pretok se pojavljuje kada su bit prijenosa i bit prijelaza najlijevijeg bita razliitih vrijednosti. Uvjet se
jednostavno ispituje koristei digitalni sklop iskljuivo ILI.
povratak

28

1.3 Slovnobrojani znakovi

Slovnobrojani znakovi se koriste kod obrade nebrojanih informacija. Slovnobrojani kodovi se
koriste za prikaz slova, decimalnih znamenaka i posebnih znakova. Sedam ili osam bitni kod je
standardni kod koji se koristi za prikaz velikih i malih slova engleske abecede, 10 decimalnih
znamenaka (0,1,29), i vie posebnih znakova (?,!:). Za prikaz slovnobrojanih znakova najee se
koristi Ameriki standardni kod za razmjenu informacija (ASCII - American Standard Code for
Information Interchange). Tablica 1.3-1 prikazuje 128 znakova kodiranih 7-bitnim ASCII kodom.
Tako npr., ASCII kod za decimalnu znameku 1 glasi 0110001, dok ASCII kod za slovo T glasi 1010100.
U tablici postoje i 34 posebna znaka koji slue za formatiranje teksta kod ispisa te za nadzor izmjene
informacija izmeu udaljenih digitalnih jedinica. Npr., kontrolni znak poetka teksta STX (start of
text) oznaava poetak teksta koji se prenosi izmeu udaljenih raunala, dok znak kraja teksta EOT
(end of text) oznaava kraj teksta koji se prenosi.

Tablica 1.3-1 Sedambitni ASCII kod (BNMT-bitovi manje teine)

povratak

29

1.4 Boole-ova algebra

Prije opisa digitalnih sklopova pomou kojih se izgrauju digitalna elektronika raunala i ostali digitalni
sklopovi, izloit e se osnove boole-ove algebre nune za opis digitalnih sklopova. Boole-ova algebra je
matematiki sustav koji slui za opis povezanosti digitalnih krugova. Varijable koritene u boole-ovoj
algebri su binarne varijable i nazivaju se boole-ovim varijablama. Binarne varijable poprimaju samo dvije
razliite, meusobno iskljuive, vrijednosti (istina ili la).
Uobiajeno se binarnim varijablama pridruuju vrijednosti binarnih znamenaka 0 i 1. Varijable se
oznaavaju pojedinim slovima abecede, npr., A, B, C, itd. ili rijeima koja poblie oznaavaju zadau
varijabli, npr., TEST, IZLAZ. Boole-ova varijabla moe biti u odnosu s drugim boole-ovim varijablama.
Izmeu varijabli u Boole-ovoj algebri utvrene su tri osnovne logike operacije: I (AND), ILI (OR) i NE
(NOT).

povratak

30

1.4.1 Logika operacija I

Operator logike operacije I se oznaava simbolom ili se ne naznauje, npr., F = A B ili F = AB.
Rezultat operacije I je 1 ako i samo ako su vrijednosti svih ostalih operanada u izrazu jednaki 1.
Mogue vrijednosti logike operacije I glase
0 0=0

1 0=0

0 1=0

1 1=1

Kao primjer izvedbe operacije I promatra se strujni krug sastavljen od dvije sklopke, slika 1.4-1,
oznaene slovima A i B i aruljice F povezane na naponski izvor. Budui se sklopke A i B mogu nalaziti
u samo jednom od dva mogua poloaja, otvorenom ili zatvorenom, mogu posluiti kao primjeri
boole-ovih varijabli. Slino i aruljica F slui za prikaz rezultata budui moe biti u samo jednom od
dva mogua stanja, aruljica svijetli, aruljica ne svijetli. Ako se varijablama A i B pridrui vrijednost
1 kada se odgovarajue sklopke nalaze u zatvorenom poloaju, a vrijednost 1 varijabli F kada
aruljica svijetli, onda slijedi da je F = 1 (aruljica svijetli) ako i samo ako je A = B = 1 (tj.obje sklopke
se nalaze u zatvorenom poloaju). Isto tako ako je A ili B jednako 0 (bilo koja sklopka je u otvorenom
poloaju), F = 0 ,aruljica ne svijetli), jer da bi aruljica svjetlila obje sklopke moraju biti u
zatvorenom poloaju.

Slika 1.4-1 Prikaz logike operacije I

Popis svih moguih vrijednosti lanova boole-ove funkcije s odgovarajuim izlaznim vrijednostima
naziva se tablicom istinitosti booleove funkcije. Tablica istinitosti funkcije F = AB glasi:

31

Budui svaki argument (varijabla) boole-ove funkcije moe poprimiti jednu od dvije meusobno
iskljuive vrijednosti (0 ili 1), u tablici istinitosti funkcije s n argumenata, postoji 2n moguih stanja
argumenata. Popis svih moguih vrijednosti argumenata boole-ove funkcije mogue je napisati
zapisujui u prvi redak tablice za sve argumente vrijednost 0, a zatim izmjenino 0 i 1 u najdesniji
stupac argumenata. U sljedei stupac ulijevo, izmjenino 0 i 1 svaka dva retka, zatim izmjenino svaka
etiri retka u sljedei stupac, itd. Kada su ispisane sve vrijednosti argumenata u tablici, boole-ova
funkcija se razvija za svaki pojedini redak u tablici.

povratak

32

1.4.2 Logika operacija ILI

Operator logike operacije ILI (ukljuivo ili) se oznaava simbolom +, npr., F = A+B. Rezultat
operacije ILI je 1 ako je vrijednost bilo kojeg operanda u funkciji jednaka 1. Mogue vrijednosti
logike operacije ILI glase
0 + 0 = 0 ........1 + 0 = 1
0 + 1 = 1 ........1 + 1 = 1
Tablica istinitosti funkcije F = A+B glasi:

Slika 1.4-2 prikazuje izvedbu logike operacije ILI. Sluei se pri analizi izvedbe logike operacije ILI
slinou sa strujnim krugom na slici 1.4-1 moe se zakljuiti da je rezultantna vrijednost funkcije F =
1, aruljica svijetli, ako je vrijednost bilo kojeg argumenata A ili B jednaka 1, bilo koja sklopka je
zatvorena.

Slika 1.4-2 Prikaz logike operacije ILI

povratak

33

1.4.3 Logika operacija NE

Logika operacija NE (negacije) se oznaava crticom iznad varijable. Npr.,
. Operacija je
poznata i pod nazivom operacije komplementiranja. Tablica istinitosti operacije NE glasi:

Operaciju komplementiranja je mogue izvesti i na vie varijabli. Tako komplement od

, a komplement od

je

je

Za razliku od operacija I i ILI koje su binarne operacije i uvijek zahtijevaju dva argumenta, operacija
NE je unarna operacija i zahtijeva samo jedan argument. Treba uoiti da je
Openito pravilo glasi
Pri izvoenju logikih operacija, ako operacije i argumenti nisu navedeni u zagradama, operacija NE
ima najvii prioritet, iza nje slijedi operacija I, a zatim ILI. Npr., pri razvoju funkcije
kada je A = 1, B = 1 i C = 1, prvo se razvija argument
, zatim
, te konano
.
Dakle, kada su vrijednosti varijabli A = 1, B = 1 i C = 0 vrijednost funkcije F = 0.

34

Tablica 1.4-1 Tablica istinitosti funkcije

povratak

35

1.4.4 Boole-ove jednakosti

Originalna Boole-ova algebra predstavlja zatvoreni sustav sastavljen od dva elementa, 0 i 1, te
operacija I, ILI i NE. Boole-ova algebra se koristi pri razvoju digitalnih sklopova s ciljem
pojednostavljenja logikih funkcija u najjednostavniji oblik. Budui se boole-ove funkcije ostvaruju u
sklopovlju, boole-ova algebra predstavlja znaajno pomagalo za smanjenje broja veza izmeu
sklopovlja.

Tablica 1.4-2 Temeljne boole-ove jednakosti

U tablici 1.4-2 je dan popis osnovnih jednakosti boole-ove algebre. Prvih devet jednakosti 36

predstavljaju temeljne odnose boole-ove algebre i pruaju osnovu za rukovanje s boole-ovim izrazima.
Jednakosti od broja 10 do broja 14 odgovaraju osnovnim zakonima algebre, i to jednakosti 10 i 11
zakonu izmjene lanova u izrazu (zakon komutacije), 12 i 13 zakonu pridruivanja lanova (zakon
asocijacije), dok jednakost 14 predstavlja zakon razdiobe lanova (zakon distribucije) boole-ove
algebre. Jednakosti od broja 15 do broja 18 nisu primjenljive u opoj algebri, ali su vrlo korisne u
boole-ovoj algebri. Jednakost 16 je poznata kao jednakost saimanja lanova; jednakost 18 kao
jednakost dogovora lanova. Posljednje dvije jednakosti 19 i 20 su poznate kao De Morgan-ova
pravila.
Jednakosti iz tablice 1.4-2 jednostavno se provjeravaju zamijenjujui boole-ove varijable dozvoljenim
vrijednostima te razvijajui lijevu i desnu stranu pojedine jednakosti. Postupak se naziva dokazom
indukcijom. Npr., za dokaz jednakosti broj 16 potrebno je razviti lijevu i desnu stranu jednakosti za
sve dozvoljene vrijednosti varijabli x i y. Postupak je prikazan u formatu tablice istinitosti u tablici
1.4-3

Tablica 1.4-3 Dokaz jednakosti

indukcijom

Budui izraz broj 18 predstavlja temelj sustavnog pojednostavljenja (minimizacije) boole-ove funkcije,
dokazat e se njegova jednakost. Za dokazivanje slue tablice istinitosti lijeve i desne strane prikazane
u tablici 1.4-4.

Tablica 1.4-4 Dokaz jednakosti

indukcijom

De Morgan-ova pravila utvruju jednakosti komplementiranja cijelog boole-ovog izraza. Jednakost

37

broj 19 glasi komplement zbroja (ILI) jednak je umnoku (I) komplemenata. Slino jednakost broj
20 glasi komplement umnoka (I) jednak je zbroju (ILI) komplemenata.
povratak

38

1.5 Pojednostavljenje boole-ovih funkcija

Boole-ove funkcije predstavljaju matematike prikaze povezanosti logikih sklopova. Pri izvedbi logikih
funkcija, lanovima u funkciji odgovaraju logiki sklopovi pri emu je pojedinoj varijabli lana funkcije
zahtjeva logiki sklop s tri ulaza za
pridruena ulazna linija logikog sklopa. Npr., izvedba lana
varijable X, Y i Z. Pojedini lan boole-ovog izraza je sastavljen od znakova, literala. Literal predstavlja
varijablu unutar lana koja moe biti i komplement. Npr., funkcija
je
sastavljena od tri lana i est literala; njezina ekvivalentna funkcija prema pravilu 18 glasi
i sastavljena je od dva lana i etiri literala. Jasno je da manji broj lanova i literala boole-ove funkcije u
konanoj izvedbi zahtijeva manji broj logikih sklopova. Pri izvedbi boole-ovih funkcija logikim
sklopovima potrebno je prvo pojednostaviti izraze. Meutim za postizanje najboljeg rezultata, tj. funkcije s
najmanjim brojem lanova i literala ne postoji sustavni postupak.

povratak

39

1.5.1 Pojednostavljenje boole-ovih funkcija primjenom temeljnih

jednakosti
Metoda pokuaja i pogreaka, koritenjem temeljnih jednakosti predstavlja osnovni postupak u
pojednostavljivanju boole-ovih funkcija. Sljede primjeri pojednostavljenja boole-ovih funkcija
primjenom temeljnih jednakosti.

U prethodnom primjeru se prvo za ukinue lana

koristi lan
, a zatim se primjenom
jednakost 18 na lanove
i
oni proiruju lanom
. Uz postojanje lana
za ukinue
lana
primjenjuje se pravilo broj 16. Konano se za ukinue lana
jo jednom
primjenjuje pravilo broj 18.

40

Boole-ova funkcija moe imati vie jednostavnih, minimalnih prikaza. Po definiciji, jednostavni prikaz
boole-ove funkcije je jednak izvornoj funkciji i sastavljen je od najmanjeg broja lanova i literala u
odnosu na ostale prikaze iste funkcije.

Pri razvoju i izvedbi digitalnih elektronikih raunala i drugih digitalnih sustava, za ostvarenje
lanova boole-ovih logikih funkcija koriste se logika vrata koja predstavljaju temeljne digitalne
krugove.
povratak

41

1.5.2 Primjena Karnaughovih tablica

Kao to je pokazano u prethodnim poglavljima jedna te ista Booleova funkcija se moe prikazati na
razliite naine.Tako npr., za realizaciju funkcije
potrebno je osigurati est
komponenti (troja logika I vrata, dvoja logika vrata NE i jedna logika troulazna ILI vrata. Upotrebom
osnovnih Boole-ovih jednakosti funkcija se moe pojednostavniti na oblik F = A + B, to sklopovski za
realizaciju zahtjeva jedna logiki ILI vrata. Openito cijena odreenog sklopa ovisi o broju elemenata,
stoga e se za realizaciju odreene funkcije svakako odabrati jednostavnija funkcija. Svoenje funkcije na
minimalni broj elemenata zove se minimizacija. Treba napomenuti da niti jedan postupak minimizacije na
vodi do jedinstvena rjeenja. Vrlo esto je mogue dobiti vie izraza za istu funkciju koji svi zahtijevaju isti
broj elemenata. Opisati e se jedna grafika metoda pojednostavljenja Boole-ovih funkcija koja koristi
Karnaughove tablice

povratak

42

Booleovi izrazi u obliku sume produkata

Pri konstrukciji logikog sklopa prvo je potrebno konstruirati tablicu istinitosti koja opisuje nain
rada samog sklopa. Ukoliko promatramo tablicu istinitosti na slici 1.5-1 primjeuje se da dvije
kombinacije vrijednosti ulaznih varijabli generiraju 1 na svom izlazu. Za liniju 2 u tablici istinitosti
moemo rei da not C AND not B AND A ulaz stvaraju 1 na izlazu. Linija 8 se moe proitati kao
C AND B AND A stvaraju 1 na izlazu. Te dvije kombinacije se pri konstrukciju Boole-ovog izraza
za zadanu tablicu istinitosti zbrajaju.

Slika 1.5-1 (a) tablica istinitosti; (b) Booleov izraz (c) kombinacijski
sklop

Izraz na slici 1.5-1 (b) je Booleov izraz zapisan u obliku sume produkata koji se jo naziva forma
minterma. Kombinacijski sklop prema slici 1.5-1 (c) sklopovska je realizacija funkcije.
povratak

43

Karnaughove tablice
Booleova algebra predstavlja bazu za pojednostavljenje logikih krugova. Jedna od metoda
pojednostavljenja Boole-ovih funkcija koristi Karnaughove tablice. Metoda se ubraja u grafike
metode.
Prvi korak u primjeni Karnaughovih tablica predstavlja konstrukcija mintermi iz tablice istinitosti.
Slijedei korak je upisivanje vrijednosti u Karnaughovu tablicu (tzv.K tablica) u kojoj se susjedne
kombinacije meusobno razlikuju za jedan to je kljuno za postupak minimizacije. Trei korak u
postupku minimizacije je grupiranje dviju, etiri, osam jedinica zajedno. etvrti korak je eliminacija
varijabli. Zadnji korak je zbrajanje varijabli koje su ostale.

Slika 1.5-3 a) tablica istinitosti; (b) minterma; (c) d) K tablica za

dvije varijable

K tablice za tri odnosno etiri varijable prikazane su slikom 1.5-4.

44

Slika 1.5-4 K tablica za (a) tri varijable; (b) etiri varijable

povratak

45

Nepotpuno zadane funkcije

Kod pojedinih logikih sklopova neke ulazne kombinacije se ne pojavljuju kao npr. kod 4-bitnog
dekadskog brojila. U tablici kombinacija moe se vrijednost funkcije za takve kombinacije oznaiti s
X, to znai da ne trebamo voditi rauna je li vrijednost 0 ili 1 jer se takva kombinacija ne moe
nikada pojaviti.

povratak

46

1.6 Temeljna logika vrata

Sklopovlje koje izvodi temeljne boole-ove operacije naziva se logikim vratima. To su elektroniki krugovi
koji pretvaraju jedan ili vie ulaznih signala u izlazni signal. Ulazni i izlazni signali su naponi ili struje ije
vrijednosti odgovaraju logikim vrijednostima boole-ovih varijabli koje predstavljaju. Npr., boole-ovu
vrijednost 1 je mogue pridruiti pozitivnoj naponskoj razini, najee +5 V, dok je boole-ovu vrijednost 0
mogue pridruiti naponskoj razini od 0 V.

povratak

47

1.6.1 Logika ILI vrata

ILI vrata predstavljaju elektroniki sklop koji slui za ostvarenje logike operacije ILI. Grafiki
prikaz ILI vratiju s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuje slika 1.6-1. ILI vrata mogu
imati vie od dva ulaza, ali sva imaju samo jedan izlaz. Izlaz iz ILI vratiju moe biti ulaz u neka druga
logika vrata. Slika 1.6-2 prikazuje povezanost ILI vratiju s dva ulaza pri tvorbi ILI vratiju s tri ulaza.

Slika 1.6-1 ILI vrata s dva ulaza: (a) simboliki prikaz; (b) tablica
istinitosti

Slika 1.6-2 ILI vrata s tri ulaza ostvarena koritenjem dvaju ILI
vratiju s dva ulaza
povratak

48

1.6.2 Logika I vrata

I vrata predstavljaju elektroniki sklop koji slui za ostvarenje logike operacije I. Grafiki prikaz I
vratiju s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuje slika 1.6-3. I vrata mogu imati vie od
dva ulaza, ali sva imaju samo jedan izlaz. Izlaz iz I vratiju moe biti ulaz u neka druga logika vrata.
Slika 1.6-4 prikazuje povezanost I vrata s dva ulaza i ILI vrata s dva ulaza pri tvorbi boole-ovog izraza
F = A B +C D. Slika 1.6-5 prikazuje izvedbu boole-ovog izraza F = (W + X) (Y +Z) pomou logikih
vratiju.

Slika 1.6-3 I vrata s dva ulaza: (a) simboliki prikaz; (b) tablica
istinitosti

Slika 1.6-4 Simboliki prikaz boole-ove funkcije F = A B + C D

Slika 1.6-5 Simboliki prikaz boole-ove funkcije F = (W + X) (Y

+Z)
povratak

49

1.6.3 Logika NE vrata

NE vrata predstavljaju elektroniki sklop koji slui za ostvarenje logike operacije NE. Budui logika
operacija NE predstavlja unarnu operaciju, NE vrata imaju samo jednu ulaznu te jednu izlaznu
stezaljku. Grafiki prikaz NE vratiju i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuje slika 1.6-6. NE vrata
se nazivaju i invertorom.

Slika 1.6-6 NE vrata: (a) simboliki prikaz; (b) tablica istinitosti

Meusobno povezana temeljna logika vrata (ILI, I i NE), tvore logiku mreu. Drugi naziv za logiku
mreu je kombinaciona mrea. Pod pojmom kombinacione mree se podrazumijeva logika mrea koja
ne sadri memorijske elemente. Boole-ova funkcija koja opisuje kombinacionu mreu se izvodi iz
sustavnog napredovanja od ulaza prema izlazu logikih vratiju.

50

S druge strane, bilo koju boole-ovu funkciju je mogue koritenjem temeljnih logikih vratiju,

pretvoriti iz algebarskog izraza u kombinacionu mreu. Npr., kombinaciona mrea boole-ove funkcije
prikazana je na slici 1.6-7.

Slika 1.6-7 Kombinaciona mrea za

povratak

51

1.7 Logika vrata

Premda je boole-ove izraze praktino mogue izvesti pomou temeljnih logikih vratiju, esto puta se u
oblikovanju digitalnih sklopova koriste NI, NILI, iskljuivo-ILI i iskljuivo-NILI vrata. Isto tako se
digitalni krugovi najee izvode koritenjem samo jednog tipa logikih vratiju. U takvim krugovima se
koriste jedna od sljedee opisanih vratiju.

povratak

52

1.7.1 Logika NI vrata

Grafiki prikaz NI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike 1.7-1(a) i 1.7-1(b). Slika 1.7-1(c)
predstavlja nadomjesni krug NI vrata ako se koriste I vrata na iji izlaz je vezan invertor. NI vrata su uporabno
potpuna vrata, tj. sve temeljne operacije koje slijede primjenom I, ILI i NE vrata mogue je ostvariti koritenjem NI
vratiju, kao to pokazuje slika 1.7-2. Koritenjem NI vratiju mogue je ostvariti bilo koju boole-ovu funkciju.

Slika 1.7-1 NI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz, (b) tablica istinitosti i (c)
nadomjesni I-NE krug

Slika 1.7-2 NE, I i ILI vrata izvedena pomou NI vratiju

povratak

53

1.7.2 Logika NILI vrata

Grafiki prikaz NILI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike 1.7-3(a) i 1.7-3(b). Slika
1.7-3(c) predstavlja nadomjesni krug NILI vrata ako se koriste ILI vrata na iji izlaz je vezan invertor. NILI vrata su
uporabno potpuna vrata, tj. sve temeljne operacije koje slijede primjenom I, ILI i NE vrata mogue je ostvariti
koritenjem NILI vratiju, kao to pokazuje slika 1.7-4. Koritenjem NILI vratiju mogue je osvariti bilo koju
boole-ovu funkciju.

Slika 1.7-3 NILI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz, (b) tablica istinitosti i (c)
nadomjesni ILI-NE krug

Slika 1.7-4 NE, I i ILI vrata izvedena pomou NILI vratiju

povratak

54

1.7.3 Iskljuivo ILI vrata

Grafiki prikaz iskljuivo-ILI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike 1.7-5(a) i
1.7-5(b). Logika operacija iskljuivo-ILI se oznauje simbolom . Iskljuivo-ILI vrata predstavljaju
binarni komparator. Izlaz iskljuivo ILI-vratiju je logika jedinica ako i samo ako postoji neparan broj
logikih jedinica na ulazima.

Slika 1.7-5 Iskljuivo ILI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz; (b)
tablica istinitosti

povratak

55

1.7.4 Iskljuivo NILI vrata

Grafiki prikaz iskljuivo-NILI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike
1.7-6(a) i 1.7-6(b). Logika operacija iskljuivo-NILI se oznauje simbolom . Operacija
iskljuivo-NILI se naziva i operacijom ekvivalencije. Iskljuivo-NILI vrata predstavljaju komplement
iskljuivo-ILI vratiju, tj. izlaz je logika jedinica ako i samo ako postoji paran broj logikih jedinica
na njezinom ulazu.

Slika 1.7-6 Iskljuivo NILI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz;
(b) tablica istinitosti
povratak

56

1.8 Integrirani krugovi

Logika vrata i ostale digitalne komponente izvedene su u obliku integriranih krugova-ipova.
Integrirani krug je poluvodiki materijal u kojem su upisane elektronike komponente. Integrirani
krug je smjeten u plastino ili keramiko kuite. Na kuitu se izvode stezaljke preko kojih su ulazi i
izlazi elektronikih krugova unutar ipa povezani s ostalim sklopovima. Svakoj stezaljki je pridruen
broj koji oznaava njezin smjetaj na ipu. Brojevi obino nisu tiskani na ipu, ali su uvijek postavljeni
u standardnom ureenju. Broj 1 je uvijek posebno oznaen. Broj stezaljki je od 14 kod integriranih
krugova s manjim brojem digitalnih komponenata do 250 i vie kod integriranih krugova s velikim
brojem digitalnih komponenti.
Integrirani krug ima oznaku za prepoznavanje komponenti tiskanu na povrini kuita. Integrirani
krugovi su dostupni u razliitim logikim porodicama. Najee je u upotrebi porodica
tranzistorsko-tranzistorske logike (TTL). Integrirani krugovi iz TTL porodice imaju standardnu
oznaku za prepoznavanje koja glasi 74YYYXXX, pri emu posljednje dvije ili tri znamenke (XXX)
poblie oznaavaju djelovanje komponente. Npr., 00 oznaava integrirani krug s etiri NI vrata; 86
oznaava integrirani krug s etiri iskljuivo-ILI vratiju. Srednje jedno, dva ili tri slova (YYY) poblie
oznaavaju potronju i brzinu rada komponenti. Tablica 1.8-1 daje pregled potronje i brzine rada
kod razliitih TTL porodica. Npr., 74LS00 i 74ALS00 predstavljaju izvedbe NI vratiju Schottky
porodice niske i napredno niske potronje. Svaki proizvoa integriranih krugova tiska katalog koji
sadri tono logiko djelovanje, potronju i brzinu rada integriranih krugova.

Tablica 1.8-1 Znaajke potronje i brzine rada TTL porodice

Slika 1.8-1 prikazuje integrirani krug 74LS08 s rasporedom vratiju i odgovarajuim brojevima
stezaljki, te urezom koji naznauje poloaj stezaljke broj 1.

57

Slika 1.8-1 Integrirani krug 74LS08. GND = prikljuak mase, V cc =

prikljuak napajanja

Budui su logika djelovanja unutar svake TTL porodice jednaka, kod oznaavanja e se umjesto
oznaka L, LS, S, AS ili ALS YYY koristiti apostrof. Npr.,integrirani krugovi 74L00, 74LS00, 74AS00
ili 74ALS00 e se oznaiti kao 7400.
Integrirani krugovi se zavisno o broju tranzistora po ipu dijele na:
Integrirane krugove niskog stupnja integracije (SSI Small-Scale Integration) koji sadre manje
od 100 tranzistora.
Integrirane krugove srednjeg stupnja integracije (MSI Medium-Scale Integration) koji sadre od
100 do 1000 tranzistora.
Integrirane krugove visokog stupnja integracije (LSI Large-Scale Integration) koji sadre od
1000 do 10000 tranzistora.
Integrirane krugove vrlo visokog stupnja integracije (VLSI Very Large-Scale Integration) koji
sadre vie od 10000 tranzistora.
povratak

58

1.9.1. Potpuno zbrajalo

Popuno zbrajalo prikazano na slici 1.9-1(a), ima tri ulaza i dva izlaza. Predstavlja kombinacionu
mreu koja zbraja vrijednosti postavljene na njezinim ulazima.
Ulazi Ai i Bi predstavljaju dva znaajna bita koja treba zbrojiti, dok CULi predstavlja bit prijenosa
koji slijedi zbrajanjem binarnih vrijednosti s mjesta manje znaajnog bita. Izlazi Zi i CIZi
predstavljaju bitove zbroja odnosno prijelaza. Npr., ako je Ai = 1, Bi = 0 i CULi = 1, onda je Zi = 0, a
CIZi = 1; tj. zbroj Ai, Bi i CULi (1 + 0 +1) jednak je binarnom broju (10)2, odnosno Zi = 0, a CIZi = 1.
Slika 1.9-1(b) prikazuje tablicu istinitosti za sklop potpunog zbrajala.

Slika 1.9-1 Oblikovanje sklopa potpunog zbrajala: (a) blok

dijagram, (b) tablica istinitosti i (c) logiki dijagram

Primjenom postupka pojednostavljenja na funkcije Zi i CIZi slijede izrazi:

Navedene izraze mogue je izvesti koritenjem bilo kojeg tipa logikih vratiju. Meutim, vidljivo je da
funkcija Zi predstavlja operaciju iskljuivo-ILI nad varijablama Ai , Bi i CULi. Pojednostavljeni
prikaz logikog kruga potpunog zbrajala prikazan je na slici 1.9-1(c).
Za zbrajanje binarnih brojeva duljine n bita, potrebno je meusobno povezati n stupnjeva potpunog
zbrajala, pri emu se bit prijenosa (CULi) stupnja potpunog zbrajala povezuje s bitom prijelaza (CIZi)
59
prethodnog stupnja potpunog zbrajala. Nain povezivanja stupnjeva potpunih zbrajala kod zbrajanja

4 bitnih binarnih brojeva prikazuje slika 1.9-2.

Slika 1.9-2 4-bitno binarno zbrajalo

Za praktinu izvedbu digitalnog kruga potpunog zbrajala na raspolaganju su integrirani krugovi

srednjeg stupnja integracije (MSI) koji ukljuuju 4 bitna i 8 bitna binarna zbrajala. Integrirani krug
74LS283, prikazan na slici 1.9-3 predstavlja primjer MSI kruga 4 bitnog zbrajala.

Slika 1.9-3 Funkcionalni blok dijagram binarnog zbrajala 74LS283

povratak

60

1.9.2 Usporeiva vrijednosti

Na slici 1.9-4(a) prikazan je digitalni krug dvobitnog usporeivaa vrijednosti. Na ulaze se dovode dva
dvobitna binarna broja, dok se zavisno o ulaznim vrijednostima jedan od tri izlaza postavlja u stanje
1. Usporeiva vrijednosti je kombinaciona mrea koja oznaava da li je binarni broj (A1A0)2 jednak,
manji od ili vei od binarnog broja (B1B0)2. Neka je izlaz koji odgovara relaciji (A1A0)2 = (B1B0)2
oznaen kao FJ, izlaz koji odgovara relaciji (A1A0)2 > (B1B0)2 kao FV, a izlaz koji odgovara relaciji
(A1A0)2 < (B1B0)2 kao FM.
Funkcionalni opis digitalnog kruga za usporeivanje u obliku tablice istinitosti prikazuje slika
1.9-4(b). Moe se uoiti da je FJ = 1 ako i samo ako je (A1A0)2 = (B1B0)2, FV = 1 ako i samo ako je
(A1A0)2 > (B1B0)2, a FM = 1 ako i samo ako je (A1A0)2 < (B1B0)2, to je prikazano na slici 1.9-4(b).

Slika 1.9-4 2-bitni usporeiva veliina: (a) funkcionalni blok

dijagram, (b) tablica istinitosti

61

Slika 1.9-4 2-bitni usporeiva veliina: (c) logiki dijagram

Na temelju tablice istinitosti i poslije izvedenog postupka pojednostavljenja boole-ovi izrazi za izlazne
funkcije glase

Funkcija FJ je izvedena pomou tri iskljuivo NILI vrata s dva ulaza. Neposredno su izvedene samo
dvije izlazne funkcije FJ i FV dok je trea izlazna funkcija FM , koritenjem injenice da kada su FJ =
0 i FV = 0 slijedi FJ = 1, izvedena kao
. Dakle, FM je mogue izraziti kao
ostvariti s jednim NILI vratima koja imaju dva ulaza, kao to pokazuje slika 1.9-4(c).

Integrirani krug 74LS85 predstavlja krug 4 bitnog usporeivaa vrijednosti i prikazan je na slici 1.9-5.
Uz prethodno opisane ulaze i izlaze krug 74LS85 ima jo tri ulaza za povezivanje kruga u usporeiva
4n binarnih vrijednosti, pri emu je n = 1, 2, 3

Slika 1.9-5 Funkcionalni blok dijagram usporeivaa vrijednosti

74LS85
povratak

62

1.10 Dekoderi, koderi i multipleksori

1.10.1 Dekoderi
U digitalnoj tehnici, n bitnim binarnim kodom mogue je kodirati do 2n razliitih simbola. Npr.,
trobitnim kodom mogue je kodirati 8, a osambitnim kodom 256 razliitih elemenata. Dekoder je
kombinaciona mrea koja dekodira (pretvara) n bitni kodirani ulazni niz binarnih znamenaka u m
izlaznih bita, pri emu je
.

Slika 1.10-1 Dekoder 3-u-8: (a) funkcionalni blok dijagram, (b)

tablica istinitosti

Slika 1.10-1 Dekoder 3-u-8: (c) logiki dijagram

63

Blok dijagram dekodera koji pretvara trobitni binarni niz u osam izlaznih bita prikazuje slika
1.10-1(a). Funkcionalni opis dekodera 3-u-8 u obliku tablice istinitosti prikazuje slika 1.10-1(b). Za
svaku ulaznu binarnu kombinaciju postoji samo jedan izlaz ija je vrijednost jednaka jedinici, tj.
pojedina ulazna kombinacija odabire samo jedan od osam izlaza. Logiki dijagram dekodera 2-u-8
prikazuje slika 1.10-1(c)
Dekoderi se izvode u obliku integriranih krugova srednjeg stupnja integracije kao dekoderi 2-u-4,
3-u-8 i 4-u-10. Npr., integrirani krug 74LS42 je dekoder 4-u-10, dok je integrirani krug 74LS138
dekoder 3-u-8.
povratak

64

1.10.2 Koderi
Kodiranje je suprotna operaciju od dekodiranja i oznaava postupak dogovornog jednoznanog
pridruivanja skupa ulaznih binarnih znamenaka odgovarajuem binarnom nizu - kodu. Koder je
kombinaciona mrea koja na izlazu daje n bitni binarni kod zavisno od m aktiviranih ulaza,
.Blok dijagram kodera koji pretvara simbol prikazan pomou osambitnog niza u trobitni
izlazni kod prikazuje slika 1.10-2(a). osam ulaza od I0 do I7 su kodirani koritenjem trobitnog
binarnog koda, n2n1n0. Funkcionalni opis kodera 8-u-3, u obliku tablice istinitosti, prikazuje slika
1.10-2(b). U ovoj definiciji kodera u pojedinom trenutku samo jedan od ulaza smije biti u stanju
jedinice. Logiki dijagram kodera 8-u-3 prikazuje slika 1.10-2(c).

Slika 1.10-2 Koder 8-u-3: (a) funkcionalni blok dijagram, (b)

tablica istinitosti (c) logiki dijagram
povratak

65

1.10.3 Multipleksori
Multipleksor je kombinaciona mrea koja odabire jedan od vie moguih ulaznih signala i usmjerava ga
na jedanu izlaznu stezaljku. Izborom ulazne linije upravlja skup varijabli odabira. Najee, multipleksor
s n varijabli odabire jedan od 2n ulaznih signala.
Blok dijagram multipleksora 4-u-1 prikazuje slika 1.10-3(a). Funkcionalni opis multipleksora 4-u-1 u
obliku tablice istinitosti prikazuje slika 1.10-3(b). Pojedini od etiri ulaza od na izlaz Q. Logiki I0 do I3 se
odabire varijablama S1 do S0 i usmjerava dijagram multipleksora 4-u-1 prikazuje slika 1.10-3(c). Za
prikaz rada sklopa promatra se sluaj kada je (S1S0) = (10)2, emu u dekadskom brojevnom sustavu
odgovara broj 2. Pratei tijek ulaznih signala U2, tj. na izlaz se U0 do U3 slijedi Q = usmjeravaju samo
ulazi ija je adresa jednaka dva. Openito se na izlaz prosljeuju samo oni ulazi iju adresu odreuju
varijable odabira. Multipleksori se izvode kao integrirani krugovi srednjeg stupnja integracije i to 2-u-1,
4-u-1, 8-u-1 i 16-u-1. Npr., multipleksor 8-u-1 je izveden kao integrirani krug 74LS151, dok integrirani
krug 74LS352 predstavlja dvostruki 4-u-1 multipleksor.Ako se pak eli poslati samo jedan ulazni signal
na neku od demultipleksor. Demultipleksor predaje n izlaznih linija, koristi se podatke iz jednog izvora u
jedno od nekoliko odredita. Demultipleksor slui kao digitalni krug za razdiobu podataka, dok
multipleksor slui za odabir podataka.

Slika 1.10-3 Multipleksor 4-u-1: (a) funkcionalni blok dijagram, (b)

tablica istinitosti

66

Slika 1.10-4 Multipleksor 4-u-1: (c) logiki dijagram