Digitalna elektronika

1. DIGITALNA ELEKTRONIKA
Uvod
Najpoznatiji sistem digitalne elektronike predstavlja digitalno elektroniko raunalo kompjuter. Matematika predstavlja temeljni jezik za modeliranje odnosa i zakonitosti meu
veliinama u mnogim poslovnim, proizvodnim i znanstvenim disciplinama. Izraavajui
odnose i zakonitosti u obliku algoritama, tj. pravila postupka rijeavanja postavljenog zadatka
koji u konanom broju koraka dovode do rjeenja, digitalno elektroniko raunalo rijeava
postavljeni zadatak vrlo brzo i tano. Postoji itav niz ureaja koji su sastavljeni od digitalnih
sklopova u vidu digitalnih elemenata ili kompjuterskih sistema, kao npr. procesorski
upravljane jedinice, digitalni voltmetri, mjerai brzine, ABS sistemi, brojila frekvencije i
mnogi drugi.
Znaaj digitalnih sistema predstavlja mogunost obrade podataka izraenih konanim brojem
znamenaka. U digitalnim sistemima podaci se prikazuju signalima (naponima ili strujama)
konanih vrijednosti, a obrada podataka se izvodi sklopovima i ureajima koji pravilno rade s
ogranienim brojem konanih stanja. Nepostojanje praktino izvedivih elemenata koji bi
pouzdano radili s vie od dva konana stanja dovelo je do najire primjene binarnih
elemenata, tj. elemenata koji prikazuju signale i stanja pomou dvije vrijednosti. Relativno
jednostavno izvedive binarne elemente radi svoje visoke pouzdanosti u radu predstavljaju
tranzistorski elementi izvedeni kao sklopke s dva konana stanja (zapiranje, zasienje).
Veina postojeih digitalnih elektronikih raunara slui se u svom radu binarnim brojevnim
sistemom sastavljenim od dviju znamenki (bita), 0 i 1. Unutranji prikaz informacija u
digitalnom raunaru ine nizovi binarnih znamenki. Primjenom tehnika kodiranja, nizovi
binarnih znamenki slue za prikaz brojeva i simbola te na taj nain raunari slue za
prikupljanje, obradu, pohranu i podjelu brojanih i znakovnih podataka.

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz jedinica digitalnog elektronikog raunara

Slika 1. prikazuje pojednostavljeni prikaz jedinica digitalnog elektronikog raunara.
Sredinja procesna jedinica (SPJ) sastavljena od aritmetiko-logike i upravljake jedinice
predstavlja jedinicu neposredne obrade podataka. Zadatak sredinje procesne jedinice je
nadzor toka informacija i slijeda operacija te neposredno izvoenje aritmetikih i logikih

Digitalna elektronika
operacija nad podacima. Memorijska jedinica slui za pohranu programskog koda, ulazno
izlaznih podataka i meurezultata obrade.
1.1. Brojni sistemi
Brojni sistem je ureeni skup simbola (znamenki) s pravilima za izvoenje matematikih
operacija (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje). Osnovica ili baza brojnog sistema
jednaka je ukupnom broju znamenki koje ine sistem. Npr., u dekadskom brojevnom sistemu
skup znamenki ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9} te je osnovica 10; u binarnom
brojnom sistemu skup ine znamenke (bitovi) {0, 1}, osnovica je 2; u oktalnom brojnom
sistemu skup ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} te je osnovica 8; dok u heksadecimalnom
brojnom sistemu skup ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F} te je
osnovica 16.
U zadanom brojnom sistemu postoje dva naina zapisa broja: pozicijski zapis i polinomni
zapis.
1.1.1. Pozicijski zapis broja
Broj N se u pozicijskom zapisu pie na slijedei nain:

pri emu je:

1.1.2. Polinomni zapis broja

Broj N se u polinomnom zapisu pie na slijedei nain:

pri emu su

definirani na prethodni nain.

Digitalna elektronika

U okviru digitalne elektronike najee upotrebljavane brojne sisteme ine binarni, oktalni i
heksadecimalni brojni sistem.
1.1.3. Binarni brojni sistem
Osnovica binarnog brojnog sistema je broj 2, binarne znamenke su {0, 1}, a broj se prikazuje
nizom binarnih znamenki, te ako postoji decimalni dio broja i decimalnom tokom.
Kod pretvorbe broja zapisanog u binarnom brojnom sistemu u broj zapisan u dekadskom
brojnom sistemu mogue je koristiti sljedei postupak: 1) binarni broj izraziti u polinomnom
obliku, 2) razviti polinom prema pravilima za sabiranje i mnoenje brojeva u dekadskom
brojnom sistemu.

Postupak pretvorbe cijelog dijela broja zapisanog u dekadskom brojnom sistemu u broj
zapisan u binarnom brojnom sistemu glasi: cijelobrojni dio decimalnog broja dijeliti s brojem
2; ostatak poslije svakog dijeljenja se koristi za tvorbu binarnog broja. Postupak se ponavlja
sve dok je kolinik razliit od broja 0. Binarni broj se tvori koritenjem ostataka dijeljenja.
Prvi ostatak je znamenka najmanje teine binarnog broja.

Digitalna elektronika

Postupak pretvorbe decimalnog dijela broja zapisanog u dekadskom brojnom sistemu u broj
zapisan u binarnom brojnom sistemu glasi: decimalni dio decimalnog broja mnoiti s brojem
2; rezultat mnoenja je iskljuivo broj 0 ili 1 s lijeve strane decimalne take i taj broj tvori
decimalni dio binarnog broja. Postupak ponavljati sve dok je decimalni dio umnoka razliit
od nule ili dok nije dostignut eljeni broj binarnih znamenki.

Digitalna elektronika
1.1.4. Oktalni brojni sistem
Premda veina digitalnih raunara i digitalnih sistema u svom radu koristi binarni sistem,
brojevi zapisani u oktalnom brojnom sistemu su prikladno pomagalo za prikaz binarnih
brojeva. Osnovica oktalnog brojnog sistema je broj 8 i sistem ine znamenke {0, 1, 2, 3, 4, 5,
6, 7}. Broj se izraava kao niz navedenih znamenki. Brojevi (6105) 8, (1010)8, (347.6)8
predstavljaju valjane oktalne brojeve. Meutim broj (648.2) 8 nije valjani oktalni broj. Za
pretvorbu brojeva iz oktalnog u dekadski brojni sistem vrijede isti postupci kao kod pretvorbe
binarnih u decimalne brojeve, tj. oktalni broj se izrazi u polinomnom obliku i razvija po
pravilima zbrajanja u dekadskom brojnom sistemu.

Pri pretvorbi iz dekadskog brojnog sistema u oktalni primjenjuju se postupci kao i kod
pretvorbe decimalnog broja u binarni. Meutim se kod raunanja cijelog dijela broja ne dijeli
s 2 ve s 8, a kod raunanja decimalng dijela broja se mnoi takoer s 8, a ne s 2.
U digitalnoj tehnici je esto puta potrebno izvriti pretvorbu binarnog broja u oktalni i
obratno. Pretvorba iz binarnog u oktalni broj se odvija grupiranjem binarnih brojeva u grupe
od po 3 znamenke i to poevi od binarne take na desnu i na lijevu stranu, a zatim se
pojedina grupa zamijeni s odgovarajuom oktalnom znamenkom.

Pretvorba iz oktalnog u binarni broj se izvodi zamjenom oktalnih znamenki odgovarajuim

binarnim nizom duljine tri bita.

Digitalna elektronika
1.1.5. Heksadecimalni brojni sistem
Osnovica heksadecimalnog brojnog sistema je broj 16, a znamenke su {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8,
9, A, B, C, D, E, F}, pri emu znak A odgovara decimalnom broju 10, , a F decimalnom
broju 15. Heksadecimalni broj se izraava kao niz prethodno navedenih znamenki. Brojevi
(9A3.0B)16, (1101.1)16 i (0ABC.DEF)16 predstavljaju valjane heksadecimalne brojeve.
Pretvorba broja iz heksadecimalnog u decimalni broj i obratno slijedi pravila za pretvorbu
izmeu decimalnog i oktalnog broja, osim to se kod pretvorbe umjesto broja 8 koristi broj16.

Pretvorba iz binarnog broja u heksadecimalni se izvodi grupiranjem binarnih brojeva u grupe

od 4 znamenke poevi od binarne take na desnu i lijevu stranu, te zatim zamjenom pojedine
grupe odgovarajuom heksadecimalnom znamenkom.

Pretvorba iz heksadecimalnog broja u binarni slijedi promjenom smjera postupka.

1.1.6. Binarno kodirani decimalni brojevi
Budui je ovjeku kao krajnjem korisniku digitalnih sistema koji koriste binarne brojeve za
prikaz i obradu podataka blii prikaz brojeva u dekadskom brojnom sistemu, pri ulazu u
digitalni sklop potrebno je izvriti pretvorbu iz decimalnog u binarni broj, a pri izlazu iz
digitalnog sklopa pretvorbu binarog broja u decimalni. Za pretvorbu se koristi binarno

Digitalna elektronika
kodirani decimalni (BCD - Binary Coded Decimal) kod. U binarno kodiranom decimalnom
kodu pojedini znak dekadskog brojnog sistema je kodiran nizom od 4 binarne znamenke.

Prvih 20 brojeva izraenih u dekadskom, binarnom, oktalnom, heksadecimalnom i BCD

sistemu prikazuje tablica 1.1-1.

Tablica 1.1-1 Prikaz brojeva u razliitim sistemima

1.2. Aritmetike operacije u binarnom brojnom sistemu
Aritmetike operacije s brojevima zapisanim u binarnom brojnom sistemu slijede pravila
koja vrijede za aritmetike operacije s brojevima zapisanim u dekadskom brojevnom sistemu,
s time da se za sva raunanja koriste samo dvije znamenke (0 i 1), a baza je 2.
1.2.1. Binarno sabiranje
Temeljna pravila sabiranja binarnih brojeva glase:

Digitalna elektronika
U rezultatu pravila 1 + 1 = 10, zbir je 0, a znamenka 1 rezultata predstavlja znamenku koja se
prenosi na sljedee vie brojno mjesto i zbraja sa znamenkama vieg brojnog mjesta.

1.2.2. Binarno oduzimanje

Temeljna pravila oduzimanja binarnih brojeva glase:

Budui je u rezultatu pravila 0 - 1 = 11, umanjenik vei od umanitelja prva znamenka 1

oznaava znamenku manjka koju treba oduzeti od umanjitelja sljedeeg vieg brojnog mjesta.

ee koriteni postupak oduzimanja kod digitalnih sklopova predstavlja oduzimanje binarnih

brojeva pomou metode drugog komplementa.

Digitalna elektronika
1.2.3. Binarno mnoenje
Temeljna pravila mnoenja binarnih brojeva glase:

Treba uoiti da je poloaj binarne take u umnoku jednak poloaju decimalne take u
dekadskom brojnom sistemu.
1.2.4. Binarno dijeljenje
Temeljna pravila dijeljenja binarnih brojeva glase:

Dijeljenje s nulom nije dozvoljeno.

Digitalna elektronika

1.2.5. Komplementi
Do sada su posmatrane aritmetike operacije s pozitivnim brojevima, tj. brojevima s
pozitivnim predznakom. Jasno je da se u raunanju susreu i negativni brojevi, tj. brojevi s
negativnim predznakom. Budui se predznaci pozitivnih i negativnih brojeva u binarnom
sistemu ne mogu prikazati znakovima predznaka + i -, za njihov prikaz se koriste binarne
znamenke 0 i 1. Kod prikaza brojeva s predznakom, predznak broja pokazuje najlijevija
binarna znamenka. Brojeve je u digitalnom sistemu mogue prikazati na tri naina. Prikladan
nain prikaza pozitivnih i negativnih brojeva predstavlja zapis brojeva u njihovom
komplementarnom obliku.
Oduzimanje brojeva u digitalnim sistemima je mogue pojednostaviti koritenjem
komplementa broja, tj. umanjitelj se zapisuje kao negativni broj (suprotni broj), a razlika se
dobiva sabiranjem umanjenika i suprotnog broja umanjitelja. Na taj nain se za operaciju
oduzimanja A - B ne koristi digitalni sklop za oduzimanje, ve se pomou sklopa za sabiranje
izvodi operacija A + (-B). Oduzimanje brojeva sabiranjem s komplementom olakava izvedbu
digitalnog raunara, jer se istim sklopom (za sabiranje) izvode dvije aritmetike operacije
ime se postie uteda u sklopovlju i smanjuje sloenost sredinje upravljake jedinice.
U svakom brojnom sistemu baze r, zadani broj ima dva svoja suprotna broja: r-ti komplement
(komplement baze), i r - 1 komplement (umanjeni komplement baze).
1.3. Slovnobrojani znakovi
Slovnobrojani znakovi se koriste kod obrade nebrojanih informacija. Slovnobrojani kodovi
se koriste za prikaz slova, decimalnih znamenaka i posebnih znakova. Sedam ili osam bitni
kod je standardni kod koji se koristi za prikaz velikih i malih slova engleske abecede, 10
decimalnih znamenaka (0,1,29), i vie posebnih znakova (?,!:). Za prikaz
slovnobrojanih znakova najee se koristi Ameriki standardni kod za razmjenu informacija
(ASCII - American Standard Code for Information Interchange). Tablica 1.3-1 prikazuje 128
znakova kodiranih 7-bitnim ASCII kodom. Tako npr., ASCII kod za decimalnu znameku 1
glasi 0110001, dok ASCII kod za slovo T glasi 1010100. U tablici postoje i 34 posebna znaka
koji slue za formatiranje teksta kod ispisa te za nadzor izmjene informacija izmeu udaljenih
digitalnih jedinica. Npr., kontrolni znak poetka teksta STX (start of text) oznaava poetak
10

Digitalna elektronika
teksta koji se prenosi izmeu udaljenih raunara, dok znak kraja teksta EOT (end of text)
oznaava kraj teksta koji se prenosi.

Tablica 1.3-1 Sedambitni ASCII kod (BNMT-bitovi manje teine)

1.4. Boole-ova algebra
Prije opisa digitalnih sklopova pomou kojih se izgrauju digitalna elektronika raunala i
ostali digitalni sklopovi, izloit e se osnove boole-ove algebre nune za opis digitalnih
sklopova. Boole-ova algebra je matematiki sistem koji slui za opis povezanosti digitalnih
krugova. Varijable koritene u boole-ovoj algebri su binarne varijable i nazivaju se booleovim varijablama. Binarne varijable poprimaju samo dvije razliite, meusobno iskljuive,
vrijednosti (istina ili la).
Uobiajeno se binarnim varijablama pridruuju vrijednosti binarnih znamenaka 0 i 1.
Varijable se oznaavaju pojedinim slovima abecede, npr., A, B, C, itd. ili rijeima koja poblie
oznaavaju zadau varijabli, npr., TEST, IZLAZ. Boole-ova varijabla moe biti u odnosu s
drugim boole-ovim varijablama. Izmeu varijabli u Boole-ovoj algebri utvrene su tri
osnovne logike operacije: I (AND), ILI (OR) i NE (NOT).
1.4.1. Logika operacija I
Operator logike operacije I se oznaava simbolom ili se ne naznauje, npr., F = A B ili F =
AB. Rezultat operacije I je 1 ako i samo ako su vrijednosti svih ostalih operanada u izrazu
jednaki 1. Mogue vrijednosti logike operacije I glase
0 0=0

1 0=0

0 1=0

1 1=1
11

Digitalna elektronika
Kao primjer izvedbe operacije I promatra se strujni krug sastavljen od dvije sklopke, slika
1.4-1, oznaene slovima A i B i aruljice F povezane na naponski izvor. Budui se sklopke A i
B mogu nalaziti u samo jednom od dva mogua poloaja, otvorenom ili zatvorenom, mogu
posluiti kao primjeri boole-ovih varijabli. Slino i aruljica F slui za prikaz rezultata budui
moe biti u samo jednom od dva mogua stanja, aruljica svijetli, aruljica ne svijetli. Ako se
varijablama A i B pridrui vrijednost 1 kada se odgovarajue sklopke nalaze u zatvorenom
poloaju, a vrijednost 1 varijabli F kada aruljica svijetli, onda slijedi da je F = 1 (aruljica
svijetli) ako i samo ako je A = B = 1 (tj.obje sklopke se nalaze u zatvorenom poloaju). Isto
tako ako je A ili B jednako 0 (bilo koja sklopka je u otvorenom poloaju), F = 0, aruljica ne
svijetli), jer da bi aruljica svjetlila obje sklopke moraju biti u zatvorenom poloaju.

Slika 1.4-1. Prikaz logike operacije I

Popis svih moguih vrijednosti lanova boole-ove funkcije s odgovarajuim izlaznim
vrijednostima naziva se tablicom istinitosti booleove funkcije. Tablica istinitosti funkcije F =
AB glasi:

Budui svaki argument (varijabla) boole-ove funkcije moe poprimiti jednu od dvije
meusobno iskljuive vrijednosti (0 ili 1), u tablici istinitosti funkcije s n argumenata, postoji
2n moguih stanja argumenata. Popis svih moguih vrijednosti argumenata boole-ove funkcije
mogue je napisati zapisujui u prvi redak tablice za sve argumente vrijednost 0, a zatim
izmjenino 0 i 1 u najdesniji stupac argumenata. U sljedei stupac ulijevo, izmjenino 0 i 1
svaka dva retka, zatim izmjenino svaka etiri retka u sljedei stupac, itd. Kada su ispisane
sve vrijednosti argumenata u tablici, boole-ova funkcija se razvija za svaki pojedini redak u
tablici.

12

Digitalna elektronika

1.4.2. Logika operacija ILI

Operator logike operacije ILI (ukljuivo ili) se oznaava simbolom +, npr., F = A+B.
Rezultat operacije ILI je 1 ako je vrijednost bilo kojeg operanda u funkciji jednaka 1. Mogue
vrijednosti logike operacije ILI glase
0 + 0 = 0 ........1 + 0 = 1
0 + 1 = 1 ........1 + 1 = 1
Tablica istinitosti funkcije F = A+B glasi:

Slika 1.4-2 prikazuje izvedbu logike operacije ILI. Sluei se pri analizi izvedbe logike
operacije ILI slinou sa strujnim krugom na slici 1.4-1 moe se zakljuiti da je rezultantna
vrijednost funkcije F = 1, aruljica svijetli, ako je vrijednost bilo kojeg argumenata A ili B
jednaka 1, bilo koja sklopka je zatvorena.

13

Digitalna elektronika

Slika 1.4-2. Prikaz logike operacije ILI

1.4.3. Logika operacija NE
Logika operacija NE (negacije) se oznaava crticom iznad varijable. Npr.,
. Operacija
je poznata i pod nazivom operacije komplementiranja. Tablica istinitosti operacije NE glasi:

Operaciju komplementiranja je mogue izvesti i na vie varijabli. Tako komplement od

je

, a komplement od

je

Za razliku od operacija I i ILI koje su binarne operacije i uvijek zahtijevaju dva argumenta,
operacija NE je unarna operacija i zahtijeva samo jedan argument. Treba uoiti da je
Openito pravilo glasi
Pri izvoenju logikih operacija, ako operacije i argumenti nisu navedeni u zagradama,
operacija NE ima najvii prioritet, iza nje slijedi operacija I, a zatim ILI. Npr., pri razvoju
funkcije
kada je A = 1, B = 1 i C = 1, prvo se razvija argument
, zatim
, te konano
.
Dakle, kada su vrijednosti varijabli A = 1, B = 1 i C = 0 vrijednost funkcije F = 0.

14

Digitalna elektronika

Tablica 1.4-1 Tablica istinitosti funkcije

1.4.4. Boole-ove jednakosti
Originalna Boole-ova algebra predstavlja zatvoreni sistem sastavljen od dva elementa, 0 i 1, te
operacija I, ILI i NE. Boole-ova algebra se koristi pri razvoju digitalnih sklopova s ciljem
pojednostavljenja logikih funkcija u najjednostavniji oblik. Budui se boole-ove funkcije
ostvaruju u sklopovlju, boole-ova algebra predstavlja znaajno pomagalo za smanjenje broja
veza izmeu sklopovlja.

15

Digitalna elektronika

Tablica 1.4-2 Osnovne boole-ove jednakosti

U tablici 1.4-2 je dan popis osnovnih jednakosti boole-ove algebre. Prvih devet jednakosti
predstavljaju osnovne odnose boole-ove algebre i pruaju osnovu za rukovanje s boole-ovim
izrazima. Jednakosti od broja 10 do broja 14 odgovaraju osnovnim zakonima algebre, i to
jednakosti 10 i 11 zakonu izmjene lanova u izrazu (zakon komutacije), 12 i 13 zakonu
pridruivanja lanova (zakon asocijacije), dok jednakost 14 predstavlja zakon razdiobe
lanova (zakon distribucije) boole-ove algebre. Jednakosti od broja 15 do broja 18 nisu
primjenljive u opoj algebri, ali su vrlo korisne u boole-ovoj algebri. Jednakost 16 je poznata
kao jednakost saimanja lanova; jednakost 18 kao jednakost dogovora lanova. Posljednje
dvije jednakosti 19 i 20 su poznate kao De Morgan-ova pravila.

16

Digitalna elektronika
Jednakosti iz tablice 1.4-2 jednostavno se provjeravaju zamijenjujui boole-ove varijable
dozvoljenim vrijednostima te razvijajui lijevu i desnu stranu pojedine jednakosti. Postupak
se naziva dokazom indukcijom. Npr., za dokaz jednakosti broj 16 potrebno je razviti lijevu i
desnu stranu jednakosti za sve dozvoljene vrijednosti varijabli x i y. Postupak je prikazan u
formatu tablice istinitosti u tablici 1.4-3

Tablica 1.4-3 Dokaz jednakosti

indukcijom

Budui izraz broj 18 predstavlja temelj sistemskog pojednostavljenja (minimizacije) booleove funkcije, dokazat e se njegova jednakost. Za dokazivanje slue tablice istinitosti lijeve i
desne strane prikazane u tablici 1.4-4.

Tablica 1.4-4 Dokaz jednakosti

indukcijom

De Morgan-ova pravila utvruju jednakosti komplementiranja cijelog boole-ovog izraza.

Jednakost broj 19 glasi komplement zbira (ILI) jednak je umnoku (I) komplemenata.
Slino jednakost broj 20 glasi komplement umnoka (I) jednak je zbiru (ILI)
komplemenata.

17

Digitalna elektronika

1.5. Pojednostavljenje boole-ovih funkcija

Boole-ove funkcije predstavljaju matematike prikaze povezanosti logikih sklopova. Pri
izvedbi logikih funkcija, lanovima u funkciji odgovaraju logiki sklopovi pri emu je
pojedinoj varijabli lana funkcije pridruena ulazna linija logikog sklopa. Npr., izvedba lana
zahtjeva logiki sklop s tri ulaza za varijable X, Y i Z. Pojedini lan boole-ovog izraza
je sastavljen od znakova, literala. Literal predstavlja varijablu unutar lana koja moe biti i
komplement. Npr., funkcija
je sastavljena od tri lana i
est literala; njezina ekvivalentna funkcija prema pravilu 18 glasi
i
sastavljena je od dva lana i etiri literala. Jasno je da manji broj lanova i literala boole-ove
funkcije u konanoj izvedbi zahtijeva manji broj logikih sklopova. Pri izvedbi boole-ovih
funkcija logikim sklopovima potrebno je prvo pojednostaviti izraze. Meutim za postizanje
najboljeg rezultata, tj. funkcije s najmanjim brojem lanova i literala ne postoji sistemni
postupak.
1.5.1 Pojednostavljenje boole-ovih funkcija primjenom osnovnih jednakosti
Metoda pokuaja i pogreaka, koritenjem temeljnih jednakosti predstavlja osnovni
postupak u pojednostavljivanju boole-ovih funkcija. Sljede primjeri pojednostavljenja booleovih funkcija primjenom osnovnih jednakosti.

18

Digitalna elektronika
U prethodnom primjeru se prvo za ukinue lana
koristi lan
, a zatim se
primjenom jednakost 18 na lanove
i
oni proiruju lanom
. Uz postojanje
lana
za ukinue lana
primjenjuje se pravilo broj 16. Konano se za ukinue
lana
jo jednom primjenjuje pravilo broj 18.

Boole-ova funkcija moe imati vie jednostavnih, minimalnih prikaza. Po definiciji,

jednostavni prikaz boole-ove funkcije je jednak izvornoj funkciji i sastavljen je od najmanjeg
broja lanova i literala u odnosu na ostale prikaze iste funkcije.

19

Digitalna elektronika
Pri razvoju i izvedbi digitalnih elektronikih raunala i drugih digitalnih sistema, za
ostvarenje lanova boole-ovih logikih funkcija koriste se logika vrata koja predstavljaju
temeljne digitalne krugove.
1.5.2. Primjena Karnaughovih tablica
Kao to je pokazano u prethodnim poglavljima jedna te ista Booleova funkcija se moe
prikazati na razliite naine.Tako npr., za realizaciju funkcije
potrebno je osigurati est komponenti (troja logika I vrata, dvoja logika vrata NE i jedna
logika troulazna ILI vrata. Upotrebom osnovnih Boole-ovih jednakosti funkcija se moe
pojednostavniti na oblik F = A + B, to sklopovski za realizaciju zahtjeva jedna logiki ILI
vrata. Openito cijena odreenog sklopa ovisi o broju elemenata, stoga e se za realizaciju
odreene funkcije svakako odabrati jednostavnija funkcija. Svoenje funkcije na minimalni
broj elemenata zove se minimizacija. Treba napomenuti da niti jedan postupak minimizacije
na vodi do jedinstvena rjeenja. Vrlo esto je mogue dobiti vie izraza za istu funkciju koji
svi zahtijevaju isti broj elemenata. Opisati e se jedna grafika metoda pojednostavljenja
Boole-ovih funkcija koja koristi Karnaughove tablice.
Booleovi izrazi u obliku sume produkata
Pri konstrukciji logikog sklopa prvo je potrebno konstruirati tablicu istinitosti koja opisuje
nain rada samog sklopa. Ukoliko promatramo tablicu istinitosti na slici 1.5-1 primjeuje se
da dvije kombinacije vrijednosti ulaznih varijabli generiraju 1 na svom izlazu. Za liniju 2 u
tablici istinitosti moemo rei da not C AND not B AND A ulaz stvaraju 1 na izlazu. Linija
8 se moe proitati kao C AND B AND A stvaraju 1 na izlazu. Te dvije kombinacije se pri
konstrukciju Boole-ovog izraza za zadanu tablicu istinitosti sabiraju.

Slika 1.5-1 (a) tablica istinitosti; (b) Booleov izraz (c) kombinacijski sklop
Izraz na slici 1.5-1 (b) je Booleov izraz zapisan u obliku sume produkata koji se jo naziva
forma minterma. Kombinacijski sklop prema slici 1.5-1 (c) sklopovska je realizacija funkcije.

20

Digitalna elektronika
Booleovi izrazi u obliku sume produkata
Pri konstrukciji logikog sklopa prvo je potrebno konstruirati tablicu istinitosti koja opisuje
nain rada samog sklopa. Ukoliko promatramo tablicu istinitosti na slici 1.5-1 primjeuje se
da dvije kombinacije vrijednosti ulaznih varijabli generiraju 1 na svom izlazu. Za liniju 2 u
tablici istinitosti moemo rei da not C AND not B AND A ulaz stvaraju 1 na izlazu. Linija
8 se moe proitati kao C AND B AND A stvaraju 1 na izlazu. Te dvije kombinacije se pri
konstrukciju Boole-ovog izraza za zadanu tablicu istinitosti zbrajaju.

Slika 1.5-1 (a) tablica istinitosti; (b) Booleov izraz (c) kombinacijski sklop
Izraz na slici 1.5-1 (b) je Booleov izraz zapisan u obliku sume produkata koji se jo naziva
forma minterma. Kombinacijski sklop prema slici 1.5-1 (c) sklopovska je realizacija funkcije.
Booleovi izrazi u obliku umnoka zbira
Ukoliko razmotrimo tablicu istinitosti za ILI sklop koja je prikazana slikom 1.5.-2, izrazi za
funkciju mogu se napisati na dva naina. Minterma se dobiva iz jedininih izlaznih vrijednosti
tablice istinitosti i glasi

Slika 1.5-2 ILI sklop a) tablica istinitosti b) minterm c) maksterm

Tablica istinitosti prema slici 1.5-2 moe se opisati i pomou umnoka zbira odnosno u
obliku maksterma. Taj tip izraza dobiva se iz vrijednosti nula na izlazu. Pri pisanju izraza
21

Digitalna elektronika
potrebno je prvo varijable invertirati, a zatim za svaku nulu razviti izraz u obliku zbira.
Maksterm za tablicu istinitosti prema slici 1.5-2 glasio bi Z = A + B. Oba izraza i minterma i
maksterma opisuju tablicu istinosti, s tim da je u ovom sluaju forma maksterma
jednostavnija.

Karnaughove tablice
Booleova algebra predstavlja bazu za pojednostavljenje logikih krugova. Jedna od metoda
pojednostavljenja Boole-ovih funkcija koristi Karnaughove tablice. Metoda se ubraja u
grafike metode.
Prvi korak u primjeni Karnaughovih tablica predstavlja konstrukcija mintermi iz tablice
istinitosti. Slijedei korak je upisivanje vrijednosti u Karnaughovu tablicu (tzv.K tablica) u
kojoj se susjedne kombinacije meusobno razlikuju za jedan to je kljuno za postupak
minimizacije. Trei korak u postupku minimizacije je grupiranje dviju, etiri, osam jedinica
zajedno. etvrti korak je eliminacija varijabli. Zadnji korak je zbrajanje varijabli koje su
ostale.

22

Digitalna elektronika

Slika 1.5-3 a) tablica istinitosti; (b) minterma; (c) d) K tablica za dvije varijable
K tablice za tri odnosno etiri varijable prikazane su slikom 1.5-4.

Slika 1.5-4 K tablica za (a) tri varijable; (b) etiri varijable

23

Digitalna elektronika

1.6. Osnovna logika vrata

Sklopovlje koje izvodi temeljne boole-ove operacije naziva se logikim vratima. To su
elektroniki krugovi koji pretvaraju jedan ili vie ulaznih signala u izlazni signal. Ulazni i
izlazni signali su naponi ili struje ije vrijednosti odgovaraju logikim vrijednostima booleovih varijabli koje predstavljaju. Npr., boole-ovu vrijednost 1 je mogue pridruiti pozitivnoj
naponskoj razini, najee +5 V, dok je boole-ovu vrijednost 0 mogue pridruiti naponskoj
razini od 0 V.
1.6.1 Logika ILI vrata
ILI vrata predstavljaju elektroniki sklop koji slui za ostvarenje logike operacije ILI.
Grafiki prikaz ILI vratiju s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuje slika 1.6-1.
ILI vrata mogu imati vie od dva ulaza, ali sva imaju samo jedan izlaz. Izlaz iz ILI vrata moe
biti ulaz u neka druga logika vrata. Slika 1.6-2 prikazuje povezanost ILI vrata s dva ulaza pri
tvorbi ILI vrata s tri ulaza.
24

Digitalna elektronika

Slika 1.6-1 ILI vrata s dva ulaza: (a) simboliki prikaz; (b) tablica istinitosti

Slika 1.6-2. ILI vrata s tri ulaza ostvarena koritenjem dvaju ILI vratiju s dva ulaza
1.6.2. Logika I vrata
I vrata predstavljaju elektroniki sklop koji slui za ostvarenje logike operacije I. Grafiki
prikaz I vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuje slika 1.6-3. I vrata mogu
imati vie od dva ulaza, ali sva imaju samo jedan izlaz. Izlaz iz I vratiju moe biti ulaz u neka
druga logika vrata. Slika 1.6-4 prikazuje povezanost I vrata s dva ulaza i ILI vrata s dva
ulaza pri tvorbi boole-ovog izraza F = A B +C D. Slika 1.6-5 prikazuje izvedbu boole-ovog
izraza F = (W + X) (Y +Z) pomou logikih vrata.

Slika 1.6-3. I vrata s dva ulaza: (a) simboliki prikaz; (b) tablica istinitosti

Slika 1.6-4 Simboliki prikaz boole-ove funkcije F = A B + C D

25

Digitalna elektronika

Slika 1.6-5 Simboliki prikaz boole-ove funkcije F = (W + X) (Y +Z)

1.6.3. Logika NE vrata
NE vrata predstavljaju elektroniki sklop koji slui za ostvarenje logike operacije NE.
Budui logika operacija NE predstavlja unarnu operaciju, NE vrata imaju samo jednu ulaznu
te jednu izlaznu stezaljku. Grafiki prikaz NE vrata i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuje
slika 1.6-6. NE vrata se nazivaju i invertorom.

Slika 1.6-6 NE vrata: (a) simboliki prikaz; (b) tablica istinitosti

Meusobno povezana temeljna logika vrata (ILI, I i NE), tvore logiku mreu. Drugi naziv
za logiku mreu je kombinaciona mrea. Pod pojmom kombinacione mree se
podrazumijeva logika mrea koja ne sadri memorijske elemente. Boole-ova funkcija koja
opisuje kombinacionu mreu se izvodi iz sistemnog napredovanja od ulaza prema izlazu
logikih vrata.

26

Digitalna elektronika

S druge strane, bilo koju boole-ovu funkciju je mogue koritenjem temeljnih logikih vrata,
pretvoriti iz algebarskog izraza u kombinacionu mreu. Npr., kombinaciona mrea boole-ove
funkcije
prikazana je na slici 1.6-7.

Slika 1.6-7 Kombinaciona mrea za

1.7. Logika vrata

Premda je boole-ove izraze praktino mogue izvesti pomou temeljnih logikih vrata, esto
puta se u oblikovanju digitalnih sklopova koriste NI, NILI, iskljuivo-ILI i iskljuivo-NILI
vrata. Isto tako se digitalni krugovi najee izvode koritenjem samo jednog tipa logikih
vrata. U takvim krugovima se koriste jedna od sljedee opisanih vrata.
1.7.1. Logika NI vrata
Grafiki prikaz NI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike 1.7-1(a) i
1.7-1(b). Slika 1.7-1(c) predstavlja nadomjesni krug NI vrata ako se koriste I vrata na iji
izlaz je vezan invertor. NI vrata su uporabno potpuna vrata, tj. sve temeljne operacije koje
slijede primjenom I, ILI i NE vrata mogue je ostvariti koritenjem NI vratiju, kao to
pokazuje slika 1.7-2. Koritenjem NI vratiju mogue je ostvariti bilo koju boole-ovu funkciju.

27

Digitalna elektronika

Slika 1.7-1 NI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz, (b) tablica istinitosti i (c) nadomjesni INE krug

Slika 1.7-2 NE, I i ILI vrata izvedena pomou NI vratiju

1.7.1. Logika NI vrata
Grafiki prikaz NI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike 1.7-1(a) i
1.7-1(b). Slika 1.7-1(c) predstavlja nadomjesni krug NI vrata ako se koriste I vrata na iji
izlaz je vezan invertor. NI vrata su uporabno potpuna vrata, tj. sve temeljne operacije koje
slijede primjenom I, ILI i NE vrata mogue je ostvariti koritenjem NI vratiju, kao to
pokazuje slika 1.7-2. Koritenjem NI vratiju mogue je ostvariti bilo koju boole-ovu funkciju.

28

Digitalna elektronika

Slika 1.7-1 NI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz, (b) tablica istinitosti i (c) nadomjesni INE krug

Slika 1.7-2 NE, I i ILI vrata izvedena pomou NI vratiju

1.7.2. Logika NILI vrata
Grafiki prikaz NILI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju slike 1.73(a) i 1.7-3(b). Slika 1.7-3(c) predstavlja nadomjesni krug NILI vrata ako se koriste ILI vrata
na iji izlaz je vezan invertor. NILI vrata su uporabno potpuna vrata, tj. sve temeljne operacije
koje slijede primjenom I, ILI i NE vrata mogue je ostvariti koritenjem NILI vrata, kao to
pokazuje slika 1.7-4. Koritenjem NILI vrata mogue je osvariti bilo koju boole-ovu funkciju.

29

Digitalna elektronika

Slika 1.7-3 NILI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz, (b) tablica istinitosti i (c) nadomjesni
ILI-NE krug

Slika 1.7-4 NE, I i ILI vrata izvedena pomou NILI vratiju

1.7.3. Iskljuivo ILI vrata
Grafiki prikaz iskljuivo-ILI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju
slike 1.7-5(a) i 1.7-5(b). Logika operacija iskljuivo-ILI se oznauje simbolom
.
Iskljuivo-ILI vrata predstavljaju binarni komparator. Izlaz iskljuivo ILI-vrata je logika
jedinica ako i samo ako postoji neparan broj logikih jedinica na ulazima.

Slika 1.7-5 Iskljuivo ILI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz; (b) tablica istinitosti

30

Digitalna elektronika
1.7.4. Iskljuivo NILI vrata
Grafiki prikaz iskljuivo-NILI vrata s dva ulaza i odgovarajuu tablicu istinitosti prikazuju
slike 1.7-6(a) i 1.7-6(b). Logika operacija iskljuivo-NILI se oznauje simbolom .
Operacija iskljuivo-NILI se naziva i operacijom ekvivalencije. Iskljuivo-NILI vrata
predstavljaju komplement iskljuivo-ILI vrata, tj. izlaz je logika jedinica ako i samo ako
postoji paran broj logikih jedinica na njezinom ulazu.

Slika 1.7-6 Iskljuivo NILI vrata s dva ulaza: (a) grafiki prikaz; (b) tablica istinitosti

1.8. Integrirani krugovi

Logika vrata i ostale digitalne komponente izvedene su u obliku integriranih krugova-ipova.
Integrirani krug je poluvodiki materijal u kojem su upisane elektronike komponente.
Integrirani krug je smjeten u plastino ili keramiko kuite. Na kuitu se izvode stezaljke
preko kojih su ulazi i izlazi elektronikih krugova unutar ipa povezani s ostalim sklopovima.
Svakoj stezaljki je pridruen broj koji oznaava njezin smjetaj na ipu. Brojevi obino nisu
tiskani na ipu, ali su uvijek postavljeni u standardnom ureenju. Broj 1 je uvijek posebno
oznaen. Broj stezaljki je od 14 kod integriranih krugova s manjim brojem digitalnih
komponenata do 250 i vie kod integriranih krugova s velikim brojem digitalnih komponenti.
Integrirani krug ima oznaku za prepoznavanje komponenti tiskanu na povrini kuita.
Integrirani krugovi su dostupni u razliitim logikim porodicama. Najee je u upotrebi
porodica tranzistorsko-tranzistorske logike (TTL). Integrirani krugovi iz TTL porodice imaju
standardnu oznaku za prepoznavanje koja glasi 74YYYXXX, pri emu posljednje dvije ili tri
znamenke (XXX) poblie oznaavaju djelovanje komponente. Npr., 00 oznaava integrirani
krug s etiri NI vrata; 86 oznaava integrirani krug s etiri iskljuivo-ILI vratiju. Srednje
jedno, dva ili tri slova (YYY) poblie oznaavaju potronju i brzinu rada komponenti. Tablica
1.8-1 daje pregled potronje i brzine rada kod razliitih TTL porodica. Npr., 74LS00 i
74ALS00 predstavljaju izvedbe NI vratiju Schottky porodice niske i napredno niske
potronje. Svaki proizvoa integriranih krugova tiska katalog koji sadri tono logiko
djelovanje, potronju i brzinu rada integriranih krugova.

31

Digitalna elektronika

Tablica 1.8-1 Znaajke potronje i brzine rada TTL porodice

Slika 1.8-1 prikazuje integrirani krug 74LS08 s rasporedom vrata i odgovarajuim brojevima
stezaljki, te urezom koji naznauje poloaj stezaljke broj 1.

Slika 1.8-1 Integrirani krug 74LS08. GND = prikljuak mase, Vcc = prikljuak napajanja
Budui su logika djelovanja unutar svake TTL porodice jednaka, kod oznaavanja e se
umjesto oznaka L, LS, S, AS ili ALS YYY koristiti apostrof. Npr.,integrirani krugovi 74L00,
74LS00, 74AS00 ili 74ALS00 e se oznaiti kao 7400.
Integrirani krugovi se zavisno o broju tranzistora po ipu dijele na:

Integrirane krugove niskog stupnja integracije (SSI Small-Scale Integration) koji

sadre manje od 100 tranzistora.
Integrirane krugove srednjeg stupnja integracije (MSI Medium-Scale Integration) koji
sadre od 100 do 1000 tranzistora.
Integrirane krugove visokog stupnja integracije (LSI Large-Scale Integration) koji
sadre od 1000 do 10000 tranzistora.
Integrirane krugove vrlo visokog stupnja integracije (VLSI Very Large-Scale
Integration) koji sadre vie od 10000 tranzistora.

32

Digitalna elektronika

1.9 Oblikovanje kombinacionih mrea

Kod oblikovanja kombinacionih mrea potrebno je izvriti slijedee poslove:
1. Na temelju zahtjeva postavljenih na digitalni sklop utvrditi broj ulaznih i izlaznih
stezaljki sklopa te svakom sklopu pridruiti simboliko ime.
2. Sastaviti tablicu istinitosti koja opisuje odnose izmeu ulaza i izlaza.
3. Za svaku izlaznu funkciju izvesti najmanji boole-ov izraz.
4. Nacrtati kombinacionu mreu.
Postupak e biti ilustriran nizom primjera oblikovanja temeljnih kombinacionih mrea.
1.9.1. Potpuni sabira
Popuni sabira prikazan na slici 1.9-1(a), ima tri ulaza i dva izlaza. Predstavlja kombinacionu
mreu koja zbraja vrijednosti postavljene na njezinim ulazima.
Ulazi Ai i Bi predstavljaju dva znaajna bita koja treba zbrojiti, dok CUL i predstavlja bit
prijenosa koji slijedi zbrajanjem binarnih vrijednosti s mjesta manje znaajnog bita. Izlazi Zi i
CIZi predstavljaju bitove zbroja odnosno prijelaza. Npr., ako je Ai = 1, Bi = 0 i CULi = 1, onda
je Zi = 0, a CIZi = 1; tj. zbroj Ai, Bi i CULi (1 + 0 +1) jednak je binarnom broju (10) 2, odnosno
Zi = 0, a CIZi = 1. Slika 1.9-1(b) prikazuje tablicu istinitosti za sklop potpunog sabiraa.

Slika 1.9-1 Oblikovanje sklopa potpunog sabiraa: (a) blok dijagram, (b) tablica istinitosti i
(c) logiki dijagram

33

Digitalna elektronika
Primjenom postupka pojednostavljenja na funkcije Zi i CIZi slijede izrazi:

Navedene izraze mogue je izvesti koritenjem bilo kojeg tipa logikih vrata. Meutim,
vidljivo je da funkcija Zi predstavlja operaciju iskljuivo-ILI nad varijablama Ai , Bi i CULi.
Pojednostavljeni prikaz logikog kruga potpunog sabiraa prikazan je na slici 1.9-1(c).
Za sabiranje binarnih brojeva duljine n bita, potrebno je meusobno povezati n stupnjeva
potpunog sabiraa, pri emu se bit prijenosa (CULi) stupnja potpunog sabiranje povezuje s
bitom prijelaza (CIZi) prethodnog stupnja potpunog sabiranja. Nain povezivanja stupnjeva
potpunih sabiraa kod sabiranja 4 bitnih binarnih brojeva prikazuje slika 1.9-2.

Slika 1.9-2 4-bitno binarni sabira

Za praktinu izvedbu digitalnog kruga potpunog sabiranja na raspolaganju su integrirani
krugovi srednjeg stupnja integracije (MSI) koji ukljuuju 4 bitne i 8 bitne binarne sabiraa.
Integrirani krug 74LS283, prikazan na slici 1.9-3 predstavlja primjer MSI kruga 4 bitnog
sabiraa.

Slika 1.9-3 Funkcionalni blok dijagram binarnog sabiraa 74LS283

34

Digitalna elektronika
1.9.2. Usporeiva vrijednosti-komparator
Na slici 1.9-4(a) prikazan je digitalni krug dvobitnog usporeivaa vrijednosti. Na ulaze se
dovode dva dvobitna binarna broja, dok se zavisno o ulaznim vrijednostima jedan od tri izlaza
postavlja u stanje 1. Usporeiva vrijednosti je kombinaciona mrea koja oznaava da li je
binarni broj (A1A0)2 jednak, manji od ili vei od binarnog broja (B1B0)2. Neka je izlaz koji
odgovara relaciji (A1A0)2 = (B1B0)2 oznaen kao FJ, izlaz koji odgovara relaciji (A1A0)2 >
(B1B0)2 kao FV, a izlaz koji odgovara relaciji (A1A0)2 < (B1B0)2 kao FM.
Funkcionalni opis digitalnog kruga za usporeivanje u obliku tablice istinitosti prikazuje slika
1.9-4(b). Moe se uoiti da je FJ = 1 ako i samo ako je (A1A0)2 = (B1B0)2, FV = 1 ako i samo
ako je (A1A0)2 > (B1B0)2, a FM = 1 ako i samo ako je (A1A0)2 < (B1B0)2, to je prikazano na slici
1.9-4(b).

,
Slika 1.9-4 2-bitni usporeiva veliina: (a) funkcionalni blok dijagram, (b) tablica istinitosti

Slika 1.9-4 2-bitni usporeiva veliina: (c) logiki dijagram

35

Digitalna elektronika
Na temelju tablice istinitosti i poslije izvedenog postupka pojednostavljenja boole-ovi izrazi
za izlazne funkcije glase

Funkcija FJ je izvedena pomou tri iskljuivo NILI vrata s dva ulaza. Neposredno su izvedene
samo dvije izlazne funkcije FJ i FV dok je trea izlazna funkcija FM , koritenjem injenice da
kada su FJ = 0 i FV = 0 slijedi FJ = 1, izvedena kao
kao
slika 1.9-4(c).

. Dakle, FM je mogue izraziti

i ostvariti s jednim NILI vratima koja imaju dva ulaza, kao to pokazuje

Integrirani krug 74LS85 predstavlja krug 4 bitnog usporeivaa vrijednosti i prikazan je na

slici 1.9-5. Uz prethodno opisane ulaze i izlaze krug 74LS85 ima jo tri ulaza za povezivanje
kruga u usporeiva 4n binarnih vrijednosti, pri emu je n = 1, 2, 3

Slika 1.9-5 Funkcionalni blok dijagram usporeivaa vrijednosti 74LS85

36

Digitalna elektronika

1.10. Dekoderi, koderi i multipleksori

1.10.1. Dekoderi
U digitalnoj tehnici, n bitnim binarnim kodom mogue je kodirati do 2 n razliitih simbola.
Npr., trobitnim kodom mogue je kodirati 8, a osambitnim kodom 256 razliitih elemenata.
Dekoder je kombinaciona mrea koja dekodira (pretvara) n bitni kodirani ulazni niz binarnih
znamenaka u m izlaznih bita, pri emu je
.

Slika 1.10-1 Dekoder 3-u-8: (a) funkcionalni blok dijagram, (b) tablica istinitosti

Slika 1.10-1 Dekoder 3-u-8: (c) logiki dijagram

37

Digitalna elektronika
Blok dijagram dekodera koji pretvara trobitni binarni niz u osam izlaznih bita prikazuje slika
1.10-1(a). Funkcionalni opis dekodera 3-u-8 u obliku tablice istinitosti prikazuje slika 1.101(b). Za svaku ulaznu binarnu kombinaciju postoji samo jedan izlaz ija je vrijednost jednaka
jedinici, tj. pojedina ulazna kombinacija odabire samo jedan od osam izlaza. Logiki dijagram
dekodera 2-u-8 prikazuje slika 1.10-1(c)
Dekoderi se izvode u obliku integriranih krugova srednjeg stupnja integracije kao dekoderi 2u-4, 3-u-8 i 4-u-10. Npr., integrirani krug 74LS42 je dekoder 4-u-10, dok je integrirani krug
74LS138 dekoder 3-u-8.
1.10.2. Koderi
Kodiranje je suprotna operaciju od dekodiranja i oznaava postupak dogovornog
jednoznanog pridruivanja skupa ulaznih binarnih znamenaka odgovarajuem binarnom nizu
- kodu. Koder je kombinaciona mrea koja na izlazu daje n bitni binarni kod zavisno od m
aktiviranih ulaza,
.Blok dijagram kodera koji pretvara simbol prikazan pomou
osambitnog niza u trobitni izlazni kod prikazuje slika 1.10-2(a). osam ulaza od I0 do I7 su
kodirani koritenjem trobitnog binarnog koda, n2n1n0. Funkcionalni opis kodera 8-u-3, u
obliku tablice istinitosti, prikazuje slika 1.10-2(b). U ovoj definiciji kodera u pojedinom
trenutku samo jedan od ulaza smije biti u stanju jedinice. Logiki dijagram kodera 8-u-3
prikazuje slika 1.10-2(c).

Slika 1.10-2 Koder 8-u-3: (a) funkcionalni blok dijagram, (b) tablica istinitosti (c) logiki
dijagram

38

Digitalna elektronika
1.10.3. Multipleksori
Multipleksor je kombinaciona mrea koja odabire jedan od vie moguih ulaznih signala i
usmjerava ga na jedanu izlaznu stezaljku. Izborom ulazne linije upravlja skup varijabli
odabira. Najee, multipleksor s n varijabli odabire jedan od 2n ulaznih signala.
Blok dijagram multipleksora 4-u-1 prikazuje slika 1.10-3(a). Funkcionalni opis multipleksora
4-u-1 u obliku tablice istinitosti prikazuje slika 1.10-3(b). Pojedini od etiri ulaza od na izlaz
Q. Logiki I0 do I3 se odabire varijablama S1 do S0 i usmjerava dijagram multipleksora 4-u-1
prikazuje slika 1.10-3(c). Za prikaz rada sklopa promatra se sluaj kada je (S1S0) = (10)2, emu
u dekadskom brojnom sistemu odgovara broj 2. Pratei tijek ulaznih signala U2, tj. na izlaz se
U0 do U3 slijedi Q = usmjeravaju samo ulazi ija je adresa jednaka dva. Openito se na izlaz
prosljeuju samo oni ulazi iju adresu odreuju varijable odabira. Multipleksori se izvode kao
integrirani krugovi srednjeg stupnja integracije i to 2-u-1, 4-u-1, 8-u-1 i 16-u-1. Npr.,
multipleksor 8-u-1 je izveden kao integrirani krug 74LS151, dok integrirani krug 74LS352
predstavlja dvostruki 4-u-1 multipleksor.Ako se pak eli poslati samo jedan ulazni signal na
neku od demultipleksor. Demultipleksor predaje n izlaznih linija, koristi se podatke iz jednog
izvora u jedno od nekoliko odredita. Demultipleksor slui kao digitalni krug za razdiobu
podataka, dok multipleksor slui za odabir podataka.

Slika 1.10-3 Multipleksor 4-u-1: (a) funkcionalni blok dijagram, (b) tablica istinitosti

39

Digitalna elektronika

Slika 1.10-4 Multipleksor 4-u-1: (c) logiki dijagram

40