Sadraj

Uvod..1
Asinkrona brojila...2
Asinkrono brojilo sa osnovom brojanja razliitom od 2
n
..4
Integrirana asinkrona brojila..5
Brojilo narijed ! natrag"
Brojilo sa ret#odnim ostavljanjem.$
Sinkrona %aralelna& binarna brojila..'
Integrirane izvedbe sinkroni# brojila11
Uvod
(ovezivanjem bistabila ) sklo brojila mog)*e je sa istim brojem bistabila osti*i
brojenje do znatno ve*eg broja+ odnosno dijeljenje ,rekven-ije sa ve*im brojem nego .to
je to sl)aj s registrima.
/sim toga+ brojilo se koristi za mjerenje vremena i eriode+ odnosno ,rekven-ije.
0va osnovna tia brojila jes) asinkrono i sinkrono brojilo.
Brojilo moe biti izvedeno tako da broj im)lsa redoen stanjem bistabila raste
ili ada.1a temelj) toga brojila se dijele na brojila rema narijed i brojila rema natrag.
(ostoje integrirane izvedbe koje imaj) obje mog)*nosti.
Brojilo se esto koristi tako da se ostavlja ) oetno stanje ) kojem s) svi bistabili )
stanj) 2.3e4)tim onekad je otrebno oeti brojenje od broja razliitog od n)le.
5o je mog)*e brojilom koje ima svojstvo ret#odnog ostavljanja ) bilo koje oetno
stanje.
2
Asinkrona brojila
6a gradnj) brojila koriste se 789bistabili.
Brojilo kod kojeg je izlaz ret#odnog bistabila ovezan sa )lazom za im)ls ritma
sljede*eg bistabila naziva se asinkrono ili serijsko brojilo %engl. as:n-#rono)s
-o)nter+rile -o)nter&.
Svi )lazi 7 i 8 s) ) stanj) 1+tako da svaki im)ls koji se ojavi na )laz) ;( bilo
kojeg bistabila )zrok)je romjen) njegova stanja.
(omo*) kratkotrajnog stanja 2 na )lazima ;<= mog) se svi bistabili ostaviti ) stanje
2.Im)lsi koje je otrebno brojiti dovode se na )laz ;( rvog bistabila B2.
Bistabil na svaki im)ls mijenja stanje+a se na njegov) izlaz) >2 dobij) im)lsi dva)t
manje ,rekven-ije od )lazni#.
Izlazni im)lsi bistabila B2 s) im)lsi ritma za bistabil B1.(o.to i ovaj bistabil mijenja
stanje na svaki im)ls ritma+to i on dijeli ,rekven-ij) svoji# )lazni# im)lsa sa dva.5o
isto ini i svaki sljede*i bistabil.
Sa etiri bistabila ostoji )k)no .esnaest razliiti# kombina-ija stanja+a se moe re*i da
je okazanim brojilom mog)*e brojati od 2 do 15.?esnaesti im)ls ostavlja brojilo )
oetno stanje.
Ako se stanja bistabila itaj) redom od B@ do B2 dobij) se binarni brojevi koji
redstavljaj) broj im)lsa na )laz) brojila.6ato se takvo brojilo naziva asinkrono binarno
brojilo.
Ako se )soredi eriod )laznog naona brojila sa eriodom izlaznog naona
ojedini# bistabila+vidljivo je da rvi bistabil B2 dijeli ,rekven-ij) )laznog naona sa
2+dr)gi bistabil B1 sa 4+tre*i bistabil B2 sa ' i etvrti bistabil B@ sa 1".
/*enito moe se re*i da brojilo koje se sastoji od n bistabila %n9bitno binarno brojilo&
broji od 2 do 91+odnosno dijeli ,rekven-ij) sa .
6ato se kae da je osnova brojenja ili mod)l %engl.mod n)mber& takvog brojila .
@

Slika 1.-Logika shema i dijagram ulaznih i izlaznih stanja asinkronog brojila
Broj
im)lsa
Stanje izlaza
>1 >2 >@ >4
2 2 2 2 2
1 2 2 2 1
2 2 2 1 2
@ 2 2 1 1
4 2 1 2 2
5 2 1 2 1
" 2 1 1 2
$ 2 1 1 1
' 1 2 2 2
A 1 2 2 1
12 1 2 1 2
11 1 2 1 1
12 1 1 2 2
1@ 1 1 2 1
14 1 1 1 2
15 1 1 1 1
1" 2 2 2 2
Slika 2.-Tablica stanja bistabila asinkronog brojila
4
Asinkrono brojilo sa osnovom brojenja razliitom od
U raksi se javlja otreba za brojilima ija *e osnova brojenja biti razliita od .
Izme4) takvi# brojila naje.*e se koristi brojilo sa osnovom brojenja 12 %engl. mod912
-o)nter&.
5akvo brojilo se naziva dekadno brojilo %engl. de-ade -o)nter&.
6a izvedb) dekadnog brojila otrebna s) etiri bistabila.Sa manjim brojem
bistabila nije mog)*e osti*i dovoljan broj razliiti# binarni# kombina-ija.
3e4)tim sa etiri bistabila javlja se vi.ak od .est binarni# kombina-ija.8ombina-ije
222291221 s) binarni brojevi 29A.(reostale kombina-ije 121291111 s) vi.ak koji treba
eliminirati.
0akle+bistabili moraj) biti me4)sobno tako ovezani da se na deseti im)ls svi vra*aj) )
oetno stanje.
1a sli-i isod teksta rikazana je logika s#ema dekadnog brojila kod kojeg se
dekodira stanje 1212 %deseti im)ls&.Signal sa dekodera +kojeg ini sklo 1I+dovodi se na
)laze ;<= svi# bistabila.6a stanje brojila 1212 sklo 1I daje na izlaz) stanje 2 koje vra*a
brojilo ) oetno stanje.Stanje 1212 je kratkotrajno rijelazno stanje nakon desetog
im)lsa.Stvarno stanje brojila je 2222.
8ratkotrajno rijelazno stanje 1212 )zrok)je ojav) neeljeni# im)lsa smetnje
%engl. sike+glit-#& na izlaz) >1.5i im)lsi s) vrlo kratkog trajanja %nekoliko
nanosek)ndi&+a i# je esto te.ko )oiti i os-iloskoom.3e4)tim nji#ova ojava moe
)zrokovati te.ko*e ) rad) skloa kad se izlaz takvog bistabila %) ovom sl)aj) >1&
izravno koristi kao )lazni signal za neki sklo izvan brojila.
5
Slika 3.-Logika shema i dijagram asinkronog brojila sa osnovom brojenja razliitom od
Broj
im)lsa
Stanje izlaza
>@ >2 >1 >2
2 2 2 2 2
1 2 2 2 1
2 2 2 1 2
@ 2 2 1 1
4 2 1 2 2
5 2 1 2 1
" 2 1 1 2
$ 2 1 1 1
' 1 2 2 2
A 1 2 2 1
12 2 2 2 2
Slika 4.- Tablica stanja bistabila dekadnog asinkronog brojila
Integrirana asinkrona brojila
(ostoji velik broj razliiti# tiova integrirani# brojila.8ao rimjer asinkroni#
brojila mog) se somen)ti $4A@ i $4A2 iz sk)ine 55< i 4224 iz sk)ine ;3/S.
Integrirani sklo $4A@ je asinkrono binarno brojilo sastavljeno iz etiri bistabila.
"
3og)*e je brojanje im)lsa od 2 do 15 i dijeljenje ,rekven-ije sa 2+4+' i 1".
6a dijeljenje ,rekven-ije sa 1" otrebno je ovezati )laz >A sa )lazom B.(romjena stanja
bistabila odvija se na zadnji brid im)lsa.
Brojilo ima izvedene osebne )laze za istovremeno ostavljanje svi# bistabila ) stanje
2.5o s) )lazi 3=1 i 3=2.6a ostavljanje svi# bistabila ) stanje 2 moraj) oba )laza biti )
stanj) 1.Brojenje je mog)*e ako je barem jedan od dva )laza ) stanj) 2.
/sim standardne izvedbe integrirano brojilo $4A@ moze se na*i i ) nekim odsk)inama.
Isti# svojstava+ali sa dr)gim rasoredom izvoda je i brojilo $4<S2A@.
(romjenom ovratni# i logiki# veza mog)*e je tim skloom ostvariti brojilo koje broji i
dijeli ,rekven-ij) sa bilo kojim brojem manjim od 1".
Slika .-Logika shema integriranog asinkronog brojila
Slika !.-Simboli integriranih asinkronih brojila "standardni i #rema $%&'
Ulazi Izlazi
3=1 3=2 >@ >2 >1 >2
B B 2 2 2 2
< B
$
broji %-o)nt& B <
< <
Slika (.-Tablica naina rada
integriranog asinkronog brojila
Brojilo naprijed-natrag
Ako se izme4) bistabila )gradi sklo koji sa ret#odnog bistabila odabire glavni
ili komlementarni izlaz i )smjerava signal sa njega na )laz za im)ls ritma sljede*eg
bistabila+dobije se brojilo koje moe brojiti narijed ili natrag.5akvo brojilo nazva se
brojilo narijed9natrag.
Ako je )ravljaki signal UCd ) stanj) 2+na )laz) ;( bistabila B1 dolazi signal sa
)laza >2+.to omog)*ava brojenje rema narijed.
Ako je )ravljaki )laz UC0 ) stanj) 1+na )laz ;( bistabila B1 dolazi signal sa izlaza
>2+.to omog)*ava brojenje rema natrag.
Slika ).-Logika shema i dijagram ulaznih i izlaznih stanja brojila na#rijed-natrag
'
Slika *.-+eza izme,u bistabila koja omogu-ava brojenje na#rijed-natrag
Brojilo sa prethodnim postavljanjem
Sva dosad razmatrana brojila mogla s) se ostaviti ) oetno stanje ) kojem s) svi
bistabili ) stanj) 2.(raksa name*e otreb) za brojilima koje je mog)*e ostaviti ) bilo
koje oetno stanje %engl. ressetable -o)nter&.
5akvo brojilo ima aralelne )laze (29(n91 na koje se dovodi odatak koji se eli
)isati ) brojilo kao oetno stanje.Stanje 2 na )ravljakom )laz) za aralelni )is (<
omog)*ava )is odataka sa )laza (29(n91 ) bistabile B29Bn91.Stanje 1 na )laz) (<
zabranj)je aralelni )is.5ada s) svi izlazi 1I skloova ) stanj) 1 bez obzira na stanje
odatka i ne djel)j) na )laze (= i ;<= bistabila.
A
Slika 1..-/rojilo sa #rethodnim #ostavljanjem
Sinkrona (paralelna) binarna brojila
0obra osobina asinkroni# %serijski#& brojila jest jednostavnost izvedbe.
3e4)tim+znatan nedostatak jest ogranienje ) rad) sa obzirom na mog)*) radn)
,rekven-ij).
(ri razmatranj) rada serijskog brojila zanemareno je vrijeme ka.njenja bistabila t
%vrijeme od nailaska djelotvornog brida im)lsa ritma do romjene stanja na izlaz)
bistabila&. 8ao kod serijskog brojila bistabil zaoinje sa romjenom stanja tek kad je
ret#odni zavr.io romjen)+to se vremena ka.njenja bistabila zbrajaj).8od nii#
,rekven-ija )lazni# naona to ne*e )tje-ati na rad.
Izlaz >2 bistabila B2 nakon etvrtog im)lsa +iako sa ka.njenjem+relazi ) stanje 1.
8od vi.i# ,rekven-ija vrijeme zadravanja moe ot)no onemog)*iti rad brojila.
U rikazanom rimjer) izlaz >2 ostao je ) stanj) 2 i oslije etog im)lsa.
Ako se asinkrono brojilo koristi tako da sa stanjima bistabila )ravlja neki dr)gi
sklo+eriod )laznog naona %im)lsa ritma& treba biti ve*i od zbroja vremena ka.njenja
svi# bistabila brojilaD
5) E 1Ft
19broj bistabila ) brojil)
t9vrijeme ka.njenja bistabila
U tom sl)aj) najve*a ,rekven-ija )laznog signala %im)lsa ritma& asinkronog brojila jestD
12
GmaH I 1C1Ft
8ad asinkrono brojilo sl)i samo za dijeljenje ,rekven-ije im)lsa+najve*a
,rekven-ija )laznog signala odre4ena je vremenom ka.njenja samo rvog
bistabila.Sljede*i bistabil dobiva na )laz) ;( dva)t ni) ,rekven-ij)+a njegova brzina
rada ne )tjee na mog)*nost )orabe brojila za dijeljenje ,rekven-ije.
Slika 11.-0tjecaj vremena ka1njenja bistabila na rad asinkronog brojila
1eovoljan )tje-aj ka.njenja bistabila na najve*i iznos ,rekven-ije im)lsa ritma
mog)*e je smanjiti izvedbom sinkronog %aralelnog& brojila.
8od takvog brojila )lazni im)lsi koji se broje %im)lsi ritma& dovode se istovremeno na
)laze ;( svi# bistabila.Bistabili mijenjaj) stanja sinkrono./t)da i naziv za takvo brojilo
%engl. S:n-#rono)s -o)nter&.
(romjena stanja bistabila ovisi o odatk) koji dolazi na )laze 7 i 8 iz ret#odni#
bistabila.Im)lsi ritma %)lazni im)lsi& mijenjaj) stanje onog bistabila binarnog
sinkronog brojila iji s) )lazi 7 i 8 istovremeno ) stanj) 1.
Bistabil B2 mijenja stanje na svaki im)ls ritma+jer s) njegovi )lazi 7 i 8 stalno ) stanj)
1.Ulazi 7 i 8 bistabila B1 s) ) stanj) 1 kad je izlaz ret#odnog bistabila >2 ) stanj) 1. 6ato
taj bistabil mijenja stanje na svaki dr)gi im)ls ritma.Ulazi 7 i 8 bistabila B2 s) ) stanj) 1
kad s) istovremeno izlazi >2 i >1 ) stanj) 1. 6bog toga taj bistabil mijenja stanje na svaki
etvrti im)ls ritma.Bistabil B@ mijenja stanje na svaki osmi im)ls ritma+jer ima na
)lazima 7 i 8 stanje 1 samo kad s) svi ret#odni bistabili ) stanj) 1.5o znai da dijagram
)lazni# im)lsa ritma i izlazni# naona bistabila ovog brojila istovjetan dijagram)
asinkronog brojila.
11
Slika 13.-Sinkrono "#aralelno' brojilo
1a sljede*oj sli-i rikazano je sinkrono brojilo narijed9natrag.
8ad je )laz UC0 ) stanj) 1+brojilo broji rema narijed.Uz )laz UC0 ) stanj) 2 brojilo
broji rema natrag.
Slika 14.-Sinkrono brojilo na#rijed-natrag
12
Integrirane izvedbe sinkronih brojila
8ao rimjere integrirani# izvedbi brojila razmotrit *emo brojila $41A@ i $14A2 iz
sk)ine 55< i 422A iz sk)ine ;3/S.
Integrirani sklo $41A@ je etverobitno binarno sinkrono brojilo narijed9natrag
koje ima mog)*nost ostavljanja ) bilo koje oetno stanje %engl. (resettable 49Bit
Binar: UC0oJn ;o)nter&. Brojilo $41A2 je dekadno sinkrono brojilo %engl. (resettable
B;0 de-ade )CdoJn -o)nter& isti# svojstava kao i sklo $41A@.
/ba somen)ta brojila ojavlj)j) se+osim standardne izvedbe+) varijantama $4S i $4<S.
Ulaz 3= sl)i za ostavljanje oetnog stanja ) kojem s) svi bistabili ) stanj)
2.5o se ostie stanjem 1.6a obavljanje svi# ostali# ,)nk-ija skloa )laz 3= mora biti )
stanj) 2. 6a ostavljanje brojila ) bilo koje oetno stanje sl)e )lazi 0290@ i (<.1a )laze
0290@ dovode se bitovi odatka koji se ele ostaviti kao oetno stanje
brojila.0ovo4enjem stanja 2 na )laz (< bistabili B29B@ ostavljaj) se ) stanje sa )laza
0290@. 6a brojenje rema narijed i rema natrag )laz (< mora biti ) stanj) 1.
Slika 1.-Simboli integriranog brojila
1a )laz) ;(U dovode se im)lsi ritma za brojenje rema narijed+a za brojenje
rema natrag na )laz ;(0.(romjena stanja brojila doga4a se na rednji brid im)lsa
ritma.
/sim )laza >29>@ ovo brojilo ima dva osebna izlaza sa oznakama 5;U i 5;0
%engl. nazivi 5erminal ;o)nt U ili -arr:+odnosno 5erminal ;o)nt 0oJn ili borroJ&.
5i izlazi s) normalno ) stanj) 1.8ad brojilo ri brojenj) rema narijed dostigne najvi.e
stanje %1111+odnosno 1221& onda je stanje na izlaz) 5;U jednako stanj) na )lz);(U.8ad
ri brojenj) rema natrag brojilo dostigne najnii iznos %2222&+tada je izlaz 5;0
1@
jednakstanj) )laza ;(0./va dva izlaza koriste se ri me4)sobnom ovezivanj) dvaj) ili
vi.e takvi# skloova+odnosno za izvedbe brojila sa osnovom brojenja razliitom od .
Slika 1!.-$m#ulsni dijagram stanja ulza i izlaza brojila (41*3 "#rimjer #ostavljanja u
#oetno stanje .... i 11.12brojenje #rema na#rijed i #rema natrag'
14