Professional Documents
Culture Documents
R2
R1 R3
R4
R2
R13
R4
1
1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 +1 +1 1 4
= + + ⇒ = + + ⇒ = ⇒ = ⇒
R R2 R13 R4 R 2Ω 4Ω 4Ω R 4Ω R 4Ω
4Ω
⇒ R= ⇒ R = 1 Ω.
4
I2
R2
I3 = I13
R13
R4
Budući da kod serijskog spoja kroz sve otpornike prolazi jednaka struja, znači da kroz otpornike R1 i
R3 teče struja jakosti 3 A. Kako je otpornik R2 dva puta manjeg otpora od otpornika R13 struja koja
teče otpornikom R2 bit će dva puta veća, tj.
I 2 = 2 ⋅ I3 = 2 ⋅ 3 A = 6 A.
Vježba 141
Četiri otpornika otpora 1 Ω, 2 Ω, 3 Ω i 4 Ω spojena su tako na izvor stalnog napona da je
njihov ukupni otpor 1 Ω. Kolika struja prolazi kroz otpornik otpora 2 Ω, ako kroz otpornik od 1 Ω
prolazi struja jakosti 4 A?
Rezultat: 8 A.
2
2 2
−4
⇒ P=
r
2
⋅ π ⋅U
2
/⋅
l
⇒ l=
r
2
⋅ π ⋅U
2
=
( 10 m ) ⋅ π ⋅ ( 220 V )
= 10.14 m.
ρ ⋅l P ρ⋅P −7
5 ⋅10 Ω ⋅ m ⋅ 300 W
Vježba 142
Električni grijač ima snagu P = 0.3 kW pri naponu U = 220 V, a načinjen je od konstantana,
žice promjera d = 0.2 mm, otpornosti ρ = 0.5 Ω · mm2 / m. Izračunajte duljinu žice.
Rezultat: 10.14 m.
metoda ε 24 V
⇒ ⇒ I = = = 60 A.
ks 24
supstitucije ε
− Rv
V
−2 Ω
I 10 A
Vježba 144
Kad na bateriju elektromotornog napona 24 V priključimo otpornik od 2.2 Ω krugom prolazi
struja 10 A. Kolika je struja kad je baterija kratko spojena?
3
Rezultat: 120 A.
I2
R2
1.inačica
I1 : I 2 = 1 : 4 I 2 = 4 ⋅ I1
metoda
⇒ ⇒ ⇒ I = I1 + 4 ⋅ I1 ⇒ I = 5 ⋅ I1 ⇒
I =I +I
1 2 I =I +I
1 2 supstitucije
I 10 A
⇒ 5 ⋅ I1 = I ⇒ 5 ⋅ I1 = I / : 5 ⇒ I1 = = = 2 A.
5 5
Računamo struju I2.
I 2 = 4 ⋅ I1
⇒ I 2 = 4 ⋅ 2 A = 8 A.
I =2 A
1
2.inačica
I1 = t
I1 : I 2 = 1 : 4
metoda
⇒ I2 = 4 ⋅ t ⇒ ⇒ I = t + 4⋅t ⇒ I = 5⋅t ⇒
I = I1 + I 2 supstitu cije
I = I1 + I 2
I 10 A
⇒ 5⋅t = I ⇒ 5⋅t = I /: 5 ⇒ t = = = 2 A.
5 5
Struje I1 i I2 iznose:
I1 = t
I1 = 2 A I1 = 2 A
I2 = 4 ⋅ t ⇒ ⇒ .
I 2 = 4 ⋅ 2 A I 2 = 8 A
t=2 A
Vježba 145
Kroz dva paralelno spojena otpornika struje se odnose kao I1 : I2 = 1 : 4. Kolike su struje ako
je ukupna struja kroz izvor jednaka 20 A?
Rezultat: I1 = 4 A, I2 = 16 A.
4
Zadatak 146 (Ante, srednja škola)
U strujnom krugu s galvanskim člankom jedan otpornik stvara pad napona 2.5 V uz struju u
krugu 2 A. Zamijenimo otpornik drugim koji ima pad napona 2 V uz struju 3 A. Koliki je unutarnji
otpor izvora?
Rješenje 146
U1 = 2.5 V, I1 = 2 A, U2 = 2 V, I2 = 3 A, Ru = ?
Kad je izvor elektromotornog napona ε priključen u strujni krug, njegov se napon raspodjeljuje na pad
napona na unutarnjem otporu Ru izvora (I · Ru) i pad napona (U = I · R) u vanjskom krugu:
Ru ε
ε = I ⋅ Ru + I ⋅ R
ε = I ⋅ ( Ru + Rv ) ⇒ ε = I ⋅ Ru + I ⋅ Rv ⇒ ε = I ⋅ Ru + U v .
Iz uvjeta zadatka dobije se sustav jednadžbi:
ε = I1 ⋅ Ru + U1 metoda
⇒ ⇒ I1 ⋅ Ru + U1 = I 2 ⋅ Ru + U 2 ⇒
ε = I 2 ⋅ Ru + U 2 komparacije
1
( ) ( )
⇒ I1 ⋅ Ru − I 2 ⋅ Ru = U 2 − U1 ⇒ I1 − I 2 ⋅ Ru = U 2 − U1 ⇒ I1 − I 2 ⋅ Ru = U 2 − U1 / ⋅
I1 − I 2
⇒
U − U1 2 V − 2.5 V
⇒ Ru = 2 = = 0.5 Ω.
I1 − I 2 2 A −3 A
Vježba 146
U strujnom krugu s galvanskim člankom jedan otpornik stvara pad napona 3.5 V uz struju u
krugu 2 A. Zamijenimo otpornik drugim koji ima pad napona 3 V uz struju 3 A. Koliki je unutarnji
otpor izvora?
Rezultat: 0.5 Ω.
5
jednak je jakosti struje prije i poslije grananja
I = I1 + I 2 + I 3 + ... + I n .
A
I I1 Ru
I2
R
Dodatni otpor R mora se paralelno spojiti s ampermetrom pa struja kroz tu granu iznosi:
I = I1 + I 2 ⇒ I 2 = I − I1 = 3 A − 1 A = 2 A.
Padovi napona na otporniku i ampermetru su:
U R = I 2 ⋅ R , U A = I1 ⋅ Ru .
Budući da su kod paralelnog spoja vodiča padovi napona na njihovim krajevima jednaki, vrijedi:
1 I ⋅ Ru 1 A ⋅ 0.1 Ω
U R = U A ⇒ I 2 ⋅ R = I1 ⋅ Ru ⇒ I 2 ⋅ R = I1 ⋅ Ru / ⋅ ⇒ R= 1 = = 0.05 Ω.
I2 I2 2 A
Vježba 147
Ampermetar ima mjerno područje 1 A i unutarnji otpor 0.2 Ω. Njime treba mjeriti struje
iznosa do 3 A. Koliki je dodatni otpor potrebno spojiti s ampermetrom u strujnom krugu kako bi to
bilo moguće?
Rezultat: 0.1 Ω.
6
1
ε = I ⋅ Ru + I ⋅ Rv ⇒ ε = I ⋅ ( Ru + Rv ) ⇒ ε = I ⋅ ( Ru + Rv ) / ⋅ ⇒
Ru + Rv
ε ε ε
⇒ I= ⇒ I= . ⇒ I=
Ru + Rv R + 5⋅ R 6⋅ R
Pad napona na otporniku otpora R2 iznosi:
ε ε 2
U 2 = I ⋅ R2 ⇒ U 2 = ⋅ 4 ⋅ R ⇒ U2 = ⋅ 4 ⋅ R ⇒ U2 = ⋅ ε.
6⋅R 6⋅R 3
Odgovor je pod B.
R 4⋅R
+ -
ε Ru = R
Vježba 148
Dva otpornika otpora R i 4 · R, spojena su serijski s baterijom elektromotornog napona ε,
unutarnjeg otpora R. Koliki je pad napona na otporniku otpora R?
2 1 1
A. ε B. ⋅ε C. ⋅ε D. ⋅ε
3 5 6
Rezultat: D.
0 1 2 3 4 5 6
t/s
Rješenje 149
Jakost električne struje I količnik je elektri čnog naboja Q i vremenskog intervala t u kojemu
taj naboj proñ e odreñ enim presjekom vodiča.
Q
I= ⇒ Q = I ⋅ t.
t
I/A
I
Q=I⋅t
0 t
t/s
U I, t – grafu ploština ispod krivulje jednaka je količini naboja Q.
7
I/A
1
0.75
0.5 Q2
0.25
Q1
0 1 2 3 4 5 6
t/s
Sa slike vidi se:
t1 = 0 s, t2 = 2 s, t3 = 6 s, I1 = 0.25 A, I2 = 1 A, Q=?
Vremenski intervali su:
∆t1 = t2 − t1 = 2 s − 0 s = 2 s ,
∆ t2 = t3 − t 2 = 6 s − 2 s = 4 s .
Računamo koli čine naboja u svakom vremenskom intervalu.
Q1 = I1 ⋅ ∆t1 , Q2 = I 2 ⋅ ∆t2 .
Količina naboja Q koja proñ e kroz otpornik za 6 sekundi iznosi:
Q = Q1 + Q2 ⇒ Q = I1 ⋅ ∆t1 + I 2 ⋅ ∆t2 = 0.25 A ⋅ 2 s + 1 A ⋅ 4 s = 4.5 C .
Vježba 149
Struja I koja prolazi kroz otpornik otpora R tijekom vremena t mijenja se kako je prikazano na
grafu. Kolika količina naboja proñe kroz otpornik za 4 sekunde?
I/A
1
0 1 2 3 4 5 6
t/s
Rezultat: 2.5 C.
8
Tada je:
1 ε
ε = I ⋅ Ru + I ⋅ Rv ⇒ ε = I ⋅ ( Ru + Rv ) ⇒ ε = I ⋅ ( Ru + Rv ) / ⋅ ⇒ I= ⇒
Ru + Rv Ru + Rv
ε ε 20 V
⇒ Ru = ⇒ I= = = 4.17 A.
I ks ε 20 V
+ Rv +4 Ω
I ks 25 A
Vježba 150
Struja kratkoga spoja za bateriju elektromotornoga napona 20 V iznosi 25 A. Kolika je jakost
struje u krugu ako se na bateriju spoji vodič otpora 8 Ω?
Rezultat: 2.27 A.
9
Vježba 151
Kad je vanjski otpor u strujnom krugu 1 Ω, napon na bateriji je 3 V. Kad se vanjski otpor
udvostruči, napon baterije je 4 V. Koliki je unutarnji otpor baterije?
Rezultat: 1 Ω.
ε
⇒ I= .
Ru + R1 + R2
Snaga P koju daje izvor je:
2 2
ε ε (12 V )
P =ε ⋅I ⇒ P =ε ⋅ ⇒ P= = = 6.857 W .
Ru + R1 + R2 Ru + R1 + R2 1 Ω + 15 Ω + 5 Ω
2.inačica
Otpornici R1 i R2 spojeni su u seriju pa njihov ekvivalentni otpor R iznosi (to je vanjski otpor strujnog
kruga):
R = R1 + R2 .
Uporabom Ohmovog zakona za cijeli strujni krug izračunamo struju I.
1
( ) (
ε = I ⋅ ( Ru + R ) ⇒ ε = I ⋅ Ru + R1 + R2 ⇒ ε = I ⋅ Ru + R1 + R2 / ⋅ ) Ru + R1 + R2
⇒
ε
⇒ I= .
Ru + R1 + R2
Računamo snagu utrošenu na:
10
• otporu R1
2 2
2 ε 12 V
P1 = R1 ⋅ I ⇒ P1 = R1 ⋅ = 15 Ω ⋅ = 4.898 W
Ru + R + R 1 Ω + 15 Ω + 5 Ω
1 2
• otporu R2
2 2
2 ε 12 V
P2 = R2 ⋅ I ⇒ P2 = R2 ⋅ = 5 Ω⋅ = 1.633 W
Ru + R + R 1 Ω + 15 Ω + 5 Ω
1 2
• unutarnjem otporu izvora Ru
2 2
2 ε 12 V
P3 = Ru ⋅ I ⇒ P3 = Ru ⋅ =1 Ω⋅ = 0.327 W .
Ru + R + R 1 Ω + 15 Ω + 5 Ω
1 2
Tada je ukupna snaga koju daje izvor jednaka:
P = P1 + P2 + P3 = 4.898 W + 1.633 W + 0.327 W = 6.858 W .
Vježba 152
Otpornici R1 = 60 Ω i R2 = 20 Ω spojeni su u seriju i priključeni na izvor elektromotornog
napona 24 V i unutarnjeg otpora 4 Ω. Kolika je snaga koju daje izvor?
Rezultat: 6.857 W.
11
U2 U2
I= ⇒ I= .
Re R + R2
Iz sustava jednadžbi dobije se R2.
U
I= 1
R metoda U U2 12 36
⇒ ⇒ 1= ⇒ = ⇒
U2 komparacij e R R + R R R + R
I= 2 2
R + R2
⇒
12
=
36
/⋅
(
R ⋅ R + R2 ) ⇒ R + R2 = 3 ⋅ R ⇒ R2 = 3 ⋅ R − R ⇒ R2 = 2 ⋅ R.
R R + R2 12
Odgovor je pod D.
R1 R1 R2
I I
U1 U2
Vježba 153
Žarulja je predviñ ena da radi na naponu od 12 V i pritom ima otpor R. Na raspolaganju imamo
izvor napona od 24 V, zanemarivog unutarnjeg otpora i promjenljivi otpornik. Koliki mora biti otpor
promjenljivog otpornika da bi žarulja normalno svijetlila?
R R
A. B. R C. 3 ⋅ R D.
2 4
Rezultat: B.
12
U
I= .
Ru
Kada se otpornik otpora R veže u seriju s voltmetrom mjerno područje poveća se do U1. Pomoću
Ohmovog zakona za cijeli strujni krug izračuna se otpor R.
U
I= U U R U
Ru ⇒ U1 = ⋅ ( Ru + R ) ⇒ U1 = ⋅ ( Ru + R ) / ⋅ u ⇒ Ru + R = 1 ⋅ Ru ⇒
Ru Ru U U
U1 = I ⋅ ( Ru + R )
U U 600 V
⇒ R = 1 ⋅ Ru − Ru ⇒ R = 1 − 1 ⋅ Ru = − 1 ⋅ 40 Ω = 200 Ω.
U U 100 V
Vježba 154
Voltmetar unutarnjeg otpora 40 Ω može mjeriti napone do 100 V. Koliki otpor treba vezati u
seriju s voltmetrom da bi mu se mjerno područje povećalo 5 puta?
Rezultat: 160 Ω.
13
2 000 W 6
= ⋅ 3 600 s = 7.58 ⋅ 10 J = 7.58 MJ .
0.95
2.inačica
6
E = U ⋅ I ⋅ t = 220 V ⋅ 9.57 A ⋅ 3 600 s = 7.58 ⋅ 10 J = 7.58 MJ .
Vježba 155
Motor korisne snage 2 kW priključen je na električnu mrežu napona U = 220 V. Iskoristivost
motora je η = 90%. Kolika je jakost struje? Koliko je potrošeno električne energije za vrijeme t = 1 h?
Rezultat: 10.10 A, 8 MJ.
P2
⇒ = 1.5 / ⋅ P1 ⇒ P2 = 1.5 ⋅ P1.
P1
Žarulja sa manjim otporom R2 ima 1.5 puta veću snagu od žarulje sa većim otporom R1.
Vježba 156
Dvije električne žarulje spojene su paralelno u strujni krug. Otpor prve žarulje je 720 Ω, a
druge 480 Ω. Koja žarulja ima veću snagu?
Rezultat: P2 = 1.5 · P1.
14
Rješenje 157
v = 36 km/h = [36 : 3.6] = 10 m/s, F = 5 · 104 N, U = 500 V, I=?
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
W = F ⋅ s.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Za trenutnu snagu možemo pisati
P = F ⋅v
pri čemu je v trenutna brzina.
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s
v= ,
t
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.
Snaga kojom se u trošilu električna energija pretvara u druge oblike energije je
P = U ⋅ I,
gdje je U napon izmeñu krajeva promatranog trošila, I struja.
Električna energija kojom izvor opskrbljuje strujni krug i koja se pretvara u druge oblike energije u
nekom trošilu za vrijeme t jednaka je
W = U ⋅ I ⋅ t,
gdje je U napon izmeñu krajeva promatranog trošila, a I jakost struje.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
1.inačica
Zbog zakona očuvanja energije mehanički rad
W1 = F ⋅ s
koji obavi vlak jednak je radu električne energije
W2 = U ⋅ I ⋅ t
koja pokreće motor električnog vlaka pa slijedi:
1 F ⋅s
W1 = W2 ⇒ F ⋅ s = U ⋅ I ⋅ t ⇒ F ⋅ s = U ⋅ I ⋅ t / ⋅ ⇒ I= .
U ⋅t U ⋅t
Budući da se vlak giba jednoliko pravocrtno, brzina v dana je izrazom:
s
v= .
t
Tada vrijedi:
F ⋅s F s
I= I= ⋅ 4
U ⋅t U t metoda F 5 ⋅10 N m
⇒ ⇒ ⇒ I = ⋅ v = ⋅10 = 1000 A = 1 kA.
v=
s v=
s supstitucije U 500 V s
t t
2.inačica
Električni vlak giba se brzinom v i razvije prosječnu vučnu silu F pa je njegova snaga
P1 = F ⋅ v.
Ako je na motoru električnog vlaka napon U, a njime prolazi struja I, tada je snaga kojom se u motoru
15
električna energija pretvara u mehaničku energiju
P2 = U ⋅ I .
Budući da nema gubitaka energije, vrijedi:
4 m
5 ⋅ 10 N ⋅ 10
1 F ⋅v s = 1000 A = 1 kA.
P1 = P2 ⇒ F ⋅ v = U ⋅ I ⇒ F ⋅ v = U ⋅ I / ⋅ ⇒ I= =
U U 500 V
Vježba 157
Električni vlak giba se brzinom 72 km/h i razvije prosječnu vučnu silu 5 · 104 N. Nañite struju
koja prolazi motorom električnog vlaka, ako je na njemu napon 1000 V. (Gubitke zanemarite.)
Rezultat: 1 kA.
16
ε 1.8 V
I= = = 1.17 A.
Ru 0.4 Ω
+ Rv + 1.5 Ω
n 10
Vježba 159
Iz baterije od 10 članaka, spojenih u paralelu svaki elektromotornog napona 3.6 V i 0.8 Ω
unutarnjeg otpora, teče struja kroz vanjski otpor od 3 Ω. Kolika je struja?
Rezultat: 1.17 A.
l l S l l
⇒ ρ2 ⋅ 2 = 2 ⋅ ρ1 ⋅ 1 / ⋅ 2 ⇒ l2 = 2 ⋅ ρ1 ⋅ 1 ⇒ l2 = 2 ⋅ ρ1 ⋅ 1 ⇒
S2 4 ⋅ S2 ρ2 4 ⋅ ρ2 4 ⋅ ρ2
17