SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

SEMINARSKI RAD

DRUTVENE MREE U HRVATSKOJ

Anja Knih
Mentor: Dr. sc. Vedran Podobnik

Zagreb, svibanj 2011.

Sadraj
1.

Uvod .............................................................................................................................. 1

2.

Facebook ....................................................................................................................... 2
2.1.

3.

Twitter ........................................................................................................................... 4
3.1.

4.

Facebook u Hrvatskoj............................................................................................ 3

Twitter u Hrvatskoj ............................................................................................... 6

Domae drutvene mree .............................................................................................. 8

Zakljuak ............................................................................................................................. 10
Literatura ............................................................................................................................. 11
Saetak ................................................................................................................................ 12

1. Uvod

Slika 1. Povezani korisnici drutvenih mrea

Drutvene mree (Slika 1.) su besplatne online usluge koje korisnicima pruaju razne
vrste komunikacije sa svijetom i mogunost vlastite prezentacije. One predstavljaju
pristupane Internet usluge koje kombiniraju tehnologiju i drutvenu interakciju. Drutvenim
mreama danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih generalnih, postoje i servisi s
odreenom namjenom glede sadrajnog fokusa i profila korisnika.
Veina korisnika slui se drutvenim mreama zbog

jednostavnog drutvenog

kontakta, grupiranja po interesima, dijeljenja fotografija te masovnog komuniciranja dok

nekima predstavlja odlian poslovni potez. Drutvene mree imaju svoju ulogu u marketingu
te slue za web promociju i oglaavanje koje se smatra drutveno odgovornim i izrazito
ekolokim jer se ne troi papir i otpadom ne zagauje priroda. Zasnovane su na internetskim i
pokretnim tehnologijama te se za njih svakodnevno razvijaju nove aplikacije i dodaci za
zabavu.
U svijetu postoje brojne drutvene mree, ovisno od zemlje do zemlje, no najpoznatije
su Facebook i Twitter, koje su osvojile i Hrvatsku.
Istraivanja pokazuju da Hrvati koriste i domae drutvene mree poput Iskrice, Trosjeda,
Tulumarke i slinih. [1]

2. Facebook

Slika 2. Logo drutvene mree Facebook

Facebook1 (Slika 2.) je internetska drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao
Mark Zuckerberg. U svojim poecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima
sveuilita na Harvardu koji su tim putem mogli meusobno komunicirati i razmjenjivati
informacije.
Koncept Facebooka je da se putem Interneta poveu ljudi koji se ve poznaju u
stvarnom ivotu. On omoguuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s prijateljima ili
rodbinom te s ljudima koji su im bliski.
Da bi se korisnik registrirao, treba imati valjanu e-mail adresu. Nakon registracije moe
ureivati svoj profil i prikljuiti se regionalnoj mrei gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.
Korisnik koji vie ne eli biti lan, svoj profil moe obrisati naredbom te on bude uklonjen za
14 dana. Glavna posebnost Facebooka su brojne aplikacije mogue je imati virtualne kune
ljubimce, primati virtualne darove i estitke, rjeavati kvizove te igrati videoigre. Facebook
nudi mogunost kontrole privatnosti pa korisnik prema vlastitim eljama moe sakriti svoj
profil i fotografije te se zatititi nepoznatih ljudi.
Ova web usluga je potpuno besplatna za sve korisnike, a prihode ostvaruje od sponzora i
oglaavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.
Profili s pravim imenom i prezimenom te autentine informacije o pojedinim korisnicima
razlozi su planetarne popularnosti Facebooka. Danas ova web stranica ima vie od 500
milijuna aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja
fotografija, s vie od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. [2]

www.facebook.com

2.1. Facebook u Hrvatskoj

Slika 3. Rast broja korisnika Facebook-a u Hrvatskoj kroz posljednjih 6 mjeseci

Facebook u Hrvatskoj broji 1 377 120 korisnika, odnosno 30.69% populacije to ini
znatno vei broj od korisnika ostalih drutvenih mrea (Slika 3.). Broj punoljetnih korisnika
preao je 900 000.

Slika 4. Grafikon spolne raspodijeljenosti korisnika

Statistiki podaci pokazuju da Facebook u Hrvatskoj koristi otprilike jednak postotak

mukaraca i ena (Slika 4.) izmeu 18 i 35 godina. Ipak, hrvatski korisnici Facebooka su
gotovo najmlai na svijetu - nii prosjek godina imaju samo oni iz Indonezije.
Najvei broj korisnika ovu drutvenu mreu koristi za zabavu, a manji broj za posao. [3]

3. Twitter

Slika 5. Logo drutvene mree Twitter

Twitter2 (Slika 5.) je najpopularnija pokretna drutvena mrea, a s vie od 190 milijuna
korisnika druga je najvea drutvena mrea na svijetu. Od svojih poetaka inzistirajui na
koritenju SMS-a te pokretnog Interneta, Twitter se razvio u sveprisutno drutvenu mreu.
Osnivai Twittera Jack Dorsey, Ewan Williams i Biz Stone radili su u Odeu, tvrtki
koja je eljela iskoristiti tada sve popularniji trend podcastinga, odnosno audio i video emisija
na Internetu. Jack Dorsey smislio je koncept servisa kojim ste putem SMS-a mogli javiti
manjim skupinama svojih prijatelja ili poznanika ime se bavite u odreenom trenutku.
Dorsey je svom timu naveo jednostavan primjer: ukoliko je bio u dobrom klubu, putem
servisa mogao bi javiti svojim prijateljima gdje je. Tako je 15. srpnja 2006. godine pokrenut
Twttr. Izvorni naziv twttr inspiriran je tadanjim online servisom za pohranu slika i video
sadraja Flickr i injenicom da se ameriki SMS-kod sastojao od 5 znakova. Projekt se
razvijao mjesecima u potpunoj tajnosti zbog konkurenata poput sad ve zatvorene drutvene
mree Dodgeball, iji je osniva stvorio i lokacijsku drutvenu mreu Foursquare. Twitter je
najlake zamisliti kao SMS oglasnu plou: korisnik napie kratku tekstualnu poruku od 140
znakova i to zatim moe vidjeti cijeli svijet. U poetku ogranienja znakova nije bilo, no to se
promijenilo zbog niza bugova te sve veeg rauna za obavijesti koje je Twitter slao SMS-om
za sve korisnike koje ste pratili. Ogranienje od 140 znakova dopustilo im je ukljuivanje
cijele poruke u SMS uz korisniko ime. Prvi privatni profili stvoreni su nakon to su obitelj i
prijatelji osnivaa, koji su do tada kotistili Twttr, spomenuli kako im je udno da ih prate
ljudi koje ne poznaju. Twitter je postao javno dostupan na roendan Ewana Williamsa, 31.
oujka 2006. godine, a pokrenuta je i tvrtka Obvious Corp posveena iskljuivo novom
projektu, odnosno Twitteru.

www.twitter.com

Nakon to su korisnici poeli koristiti znak at odnosno @ za obraanje jedni drugima,

Twitterov tim je spomenutu mogunost i slubeno prihvatio. Korisnici su poeli koristiti
poveznice u svojim porukama pa su nastali servisi za skraivanje poveznica. Situacija se
ponovila s fotografijama i servisom Twitpic.
Drutvene mree omoguavaju korisnicima brzu reakciju i komunikaciju koja donosi
informacije bitne za aspekte marketinga i poslovanja pa se Twitter poeo upotrebljavati i u
poslovne svrhe jer je slovio kao najbra drutvena mrea na svijetu, idealna za pruanje i
traenje podrke te prodaje. [4]

3.1. Twitter u Hrvatskoj

U poetku su Twitter prihvatili samo ameriki korisnici, no kako se dobar glas brzo iri,
proirio se i na Europu pa tako ova drutvena mrea veinu hrvatskih korisnika dobiva 2008. i
2009. godine.
Twitter, na alost, ne daje podatke o broju korisnika po dravama, jer je polje za unos lokacije
slobodno. U njega moete upisati Hrvatska, Croatia, Zagreb ili neto tree. Nema jedinstvenih
kategorija, tako da je nemogue znati koliko ima tviteraa u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj
susjednoj zemlji.

Slika 6. Grafikon starosti korisnika

Ankete provedene na web stranicama pokazuju da Twitter u Hrvatskoj koriste preteno mlade
osobe od 17 do 26 godina (Slika 6.), veinom su fakultetski obrazovani i slue se drutvenom
mreom zbog posla i zabave.

Slika 7. Pristup Twitteru

Pristup Twitteru najei je s pokretnog telefona ili pametnog telefona (eng. Smartphonea)
(Slika 7.). Uzimajui u obzir broj ljudi koji prate medije te popularne tviterae, moemo
pretpostaviti kako u Hrvatskoj ima izmeu 6 i 10 tisua korisnika Twittera. Na Twitteru se
mogu nai pravi opinion makeri, od vodeih hrvatskih novinara i blogera, do saborskih
zastupnika i direktora zanimljivih tvrtki. Twitter im doputa da prate druge korisnike i
brendove, olakavajui vam komunikaciju s njima. Tako je 1. srpnja 2009. godine ostavka
hrvatskog premijera Ive Sanadera bila prvi hrvatski tviteraki breaking news, a od sijenja
2010. godine poinje se tvitati i iz Hrvatskog sabora [5].

4. Domae drutvene mree

Domae drutvene mree slabije su razvijene, pruaju manje od onih stranih i zato imaju
manje korisnika.

Slika 8. Logo drutvene mree Iskrica

Jedna od prvih domaih drutvenih mrea je Iskrica3 (Slika 8.). Osnovana je 2002. godine kao
portal za upoznavanje te je pokrenula tadanju tabu temu - upoznavanje preko Interneta.

Slika 9. Logo drutvene mree Tulumarka

Tulumarka4 (Slika 9.) je prva drutvena stranica o izlascima na kojoj se nalaze razliite
rubrike i najave iz kojih se mogu saznati mnoge zanimljivosti vezane za razna dogaanja.
Najave su popraene raznim video zapisima i galerijama slika.

Slika 10. Logo drutvene mree Trosjed

Krajem 2007. predstavljen je Trosjed5 (Slika 10.), prva hrvatska drutvena mrea zasnovana
iskljuivo na Microsoftovim tehnologijama. Tada je pokrenut i Netopolis6, koji je meu
3

www.iskrica.com
www.tulumarka.com
5
www.trosjed.net.hr
6
www.netopolis.hr
4

domaim korisnicima slovio za hrvatski MySpace, no ta je ideja vrlo brzo propala zbog
slabe posjeenosti.

Slika 11. Logo drutvene mree Teen.hr

Nedavno je pokrenut i Teen.hr7 (Slika 11.), drutveni portal namijenjen prvenstveno mlaoj
populaciji, koji objedinjuje forum, blog i chat usluge, omoguuje objavu slika, filmova i
dogaaja.
Broj domaih korisnika prisutnih na stranim servisima, ponajvie na Facebooku, u znaajnom
broju premauje broj registriranih na domaim drutvenim mreama

www.teen.hr

Zakljuak
Drutvene mree najpopularnije su web stranice i njima se danas koriste stotine
milijuna ljudi. U Hrvatskoj su zastupljenije strane mree poput Facebooka i Twittera, dok
Hrvati manje koriste one domae. Predvia se razvoj domaih drutvenih mrea, no strunjaci
misle da one nikada nee doivjeti sudbinu Facebook-a ili Twittera.

Literatura
[1] http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Dru%C5%A1tvene_mre%C5%BEe
[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook
[3] http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/croatia
[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Twitter
[5] http://www.tweetokracija.com/o-nama

Saetak
Drutvene mree su besplatne online usluge koje korisnicima pruaju razne vrste
komunikacije sa svijetom i mogunost vlastite prezentacije. Drutvenim mreama danas se
koriste stotine milijuna ljudi zbog

jednostavnog drutvenog kontakta, grupiranja po

interesima, dijeljenja fotografija te masovnog komuniciranja dok nekima predstavlja odlian

poslovni potez. Drutvene mree imaju svoju ulogu u marketingu te slue za web promociju i
oglaavanje.
Facebook je internetska drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao Mark
Zuckerberg te je u svojim poecima bio namijenjen samo studentima sveuilita na Harvardu.
Koncept Facebook-a je da se putem Interneta poveu ljudi koji se ve poznaju u stvarnom
ivotu.
Facebook u Hrvatskoj koristi 30.69% populacije i hrvatski korisnici su gotovo najmlai na
svijetu - nii prosjek godina imaju samo oni iz Indonezije.
Twitter je najpopularnija pokretna drutvena mrea, a s vie od 190 milijuna korisnika druga
je najvea drutvena mrea koja se poela upotrebljavati i u poslovne svrhe jer je slovila kao
najbra na svijetu, idealna za pruanje i traenje podrke te prodaje.
U Hrvatskoj ima izmeu 6 i 10 tisua korisnika Twittera. Ankete provedene na web
stranicama pokazuju da Twitter u Hrvatskoj koriste preteno mlade osobe od 17 do 26 godina,
veinom su fakultetski obrazovane i slue se drutvenom mreom zbog posla i zabave.
Domae drutvene mree slabije su razvijene, pruaju manje od onih stranih i zato imaju
manje korisnika. Neke od tih mrea su Tulumarka, Iskrica, Trosjed i sl.