VIZUALNE KOMUNIKACIJE

Umjetnost 20.stoljeća
• Komunikacija je prenošenje poruke između dva subjekta.
Da bi se informacija mogla poslati, mora postojati neki
medij ili komunikacijski kanal kojim će poruka putovati.
• Vizualna komunikacija je prenošenje poruka vizualnim
putem, pomoću simbola, znakova, tekstova, slika, svako
prenošenje misli grafičkim, fotografskim, filmskim,
televizijskim ili nekim drugim putem.
• Komunikacija traži najmanje dva partnera u procesu,
onog koji poruku šalje i onog koji poruku prima.
• Komunikacija može biti jednosmjerna ili dvosmjerna.
• Ljudi su vizualnim porukama komunicirali oduvijek, od
crteža prethistorijskog čovjeka ili dimnih signala
američkih indijanaca.
• Prva pisma su slikovna i od njih s
razvijaju simboli za određene
riječi, a tek kasnije slova.
• Pismo je izuzetno važan način
vizualne komunikacije, jer je
omogućilo prenošenje
informacija s generacije na
generaciju i iz zemlje u zemlju.
• Neka znanja u prošlosti mogla su
se prenositi usmeno, jer su bila
široko rasprostranjena.Tek je
pismo omogućilo čuvanju znanja
koja nisu bila široko
rasprostranjena. Pismo je
omogućilo kontinuirani razvoj
tehnike, zbog pisma danas
imamo automobile, novine,
televiziju, struju i slično. Egipatska umjetnost, Kip Senenmuta, ministra kraljice
Hatshepsowe, XVIII dinastija, oko 1500 p.n.e., ružičasti
kvarc, British Museum, London, Velika Britanija
 • Sljedeći važni moment u razvoju
vizualne komunikacije jest izum
štamparskog stroja koji je donio
masovnost u vizualnoj
komunikaciji. Europom se počinju
širiti tiskane Biblije, razni kalendari
sa slikama i leci sa slikama i
tekstom. Masovna potražnja za
novinama u 19. stoljeću donosi
nova tehnička otkrića, a time i
veću dostupnost. Prve novine bile
su ilustrirane crtežima, a
pronalaskom i razvojem fotografije
omogućeno je da čitatelji ne samo
pročitaju o nekom događaju, već i
da vide fotografije s lica mjesta.

Alfred Eisenstaedt, V-Day, 1945.,srebro-želatinski otisak, Museum

Ludwig, Köln, Njemačka
• Fotografija nije bila samo
dokumentarna, već i
edukacijska, putopisna ili
modna, i na taj način
informacije su se
prenosile iz raznih
geografskih područja.
Fotografija je svoj najveći
procvat doživljavala u
prvoj polovici dvadesetog
stoljeća.
• Nakon II svjetskog rata
film postaje moćan
masovni medij, koji služi
ne samo za zabavu, već i u
propagandne, edukacijske
David Douglas Duncan, Koreja, 1950., iz serije
i informativne svrhe. This is War, 1951., srebro-želatinski otisak,
privatno vlasništvo autora
• Grafički dizajn bavi se
likovnim oblikovanjem
sredstava vizualne
komunikacije, plakata,
prospekata, etiketa, stranica
novina, časopisa, korica i
opreme knjiga, logotipa,
ambalaže. Cilj grafičkog
dizajna je poruku učiniti što
atraktivnijom i privlačnijom
kako bi privukla pažnju onog
kome je namijenjena, bilo
da je riječ o plakatu ili
putokazu. No isto tako
poruka mora biti što Hundertwasser, Poštanske
razumljivija, što jasnija, marke, 1967.-1995., Kuba,
odnosno lako čitljiva za Austrija, Senegal, Ujedinjeni
primatelja. narodi, Lichenstein,
Luxembourg
• Plakat služi za reklamu,
obavijest ili najavu. Pred
plakatom se gotovo nikada
nećemo zaustaviti kako bi ga
proučili, već ćemo ga
pogledati u prolazu, često iz
tramvaja ili automobila. Da
bi nas privukao on mora biti
doista vizualno atraktivan ili
ga uopće nećemo primijetiti,
ali to neće biti dovoljno
ukoliko ne možemo u brzini
shvatiti njegovo značenje.
Ovdje su čitljivost i jasnoća
od izuzetne važnosti.

Herbert Bayer, Plakat „Bauhaus 50“, 1968.

• Grafički dizajn prisutan je u gotovo svim područjima
svakodnevnog života, u novinama, časopisima, udžbenicima, tv
reklamama, video spotovima, tv najavama, najavnim i odjavnim
špicama tv emisija, teletextu, plakatima, knjigama, internetu i
često nismo niti svjesni koliko utječe na naše estetske kriterije.

Bruketa & Žinić, Promotivni materijal za predstavu „Kauboji“, 2008., Teatar Exit, Zagreb,
Hrvatska