Nedjelja, 2. studenoga 2003.

KULTURA

19

Izloba plakata Zvonimira Faista svojevrsna je senzacija, otkrie vizualnoga identiteta jednoga vremena, koji nam je dosad bio nepoznat, a koji mijenja poznatu i prihvaenu, ali oito ne i definitivnu, razvojnu liniju hrvatskoga grafikoga oblikovanja i dizajna
ZNAENJE DOSADANJEG ANONIMUSA: Zvonimir Faist u vrijeme stvaranja izloenih plakata

OTKRIE ZVJEZDANIH TRENUTAKA PROLOSTOLJETNOGA HRVATSKOGA PLAKATA

PROMIJENIO RAZVOJNU LINIJU HRVATSKOGA DIZAJNA: Zvonimir Faist danas sne nadmonosti Faist promuurno koristi u promidbene svrhe. Pa iako autor ponajprije mora likovnim rjeenjem plakata zadovoljiti plasiranje poruke, vidi se da Zvonimir Faist kad god je to mogue nastoji ne svoditi plakat na dekorativno grafiko rjeenje, nego traiti osebujan likovni izraz koji e oznaiti i svojevrstan iskorak u dizajnu plakata. To najbolje, moda, ilustriraju plakati za eljezniku izlobu (1949.), domai film Posljednji dan (1951.) te za mlijeko nove Gradske mljekare Zagreb (1955.). Svaki segment izlobe Diktati vremena otkriva nam, u baroknome potkrovlju Muzeja grada Zagreba, nevienu produkciju plakata Zvonimira Faista, ali i digitalnim uprizorenjem u virtualnom Narodnom magazinu i drugu vrstu propagandnoga materijala u vidu oblikovnih rjeenja etiketa, ambalae, prospekata, kalendara, diploma, reklamnih panoa pa i neonskih reklama, dokumentiranih u Faistovom albumu. Svojevrsna je to senzacija, otkrie vizualnoga identiteta jednoga vremena, koji nam je dosad bio nepoznat, a koji mijenja poznatu i prihvaenu, ali oito ne i definitivnu, razvojnu liniju hrvatskoga grafikoga oblikovanja i dizajna. Usporedba sa plakatnom produkcijom dananjice pokazuje nadmonost dosadanjega anonimusa u onodobnom svakodnevnom kreiranju plakata, nad esto jalovom proizvodnjom suvremenih plakatnih uradaka, meu kojima su zvjezdani trenuci onakve rijetkosti, kakvi su to Faistovi unikatni runi plakati oslikani temperom ili kolorirani uz pomo pistola i autorovih ablona.

UZ IZLOBU PLAKATA ZVONIMIRA FAISTA DIKTATI VREMENA U MUZEJU GRADA ZAGREBA

VESNA KUSIN

a programu Kinematografa u Vjesniku, s datumom 13. veljae 1946., objavljeno je prikazivanje sovjetskoga historijskoga filma o genijalnom ruskom vojskovoi. Bio je to film Suvorov o jednom od najslavnijih vojskovoa 18. stoljea Aleksandru Vasiljeviu Suvorovu. Vjesnik 27. veljae 1946. objavljuje i prikazivanje sovjetskoga filma Malahov Kurgan u kojem se u okviru ljubavne drame, prikazuje herojska obrana Sevastopolja. U srijedu, pak, 13. oujka 1946. Vjesnik najavljuje da se u kinu Zagreb ... prikazuje sovjetski akcioni film 'Aleksandar Parhomenko' u kojem je reiser L. Lukov realizirao najjae ratne prizore, to ih film uope poznaje. Citati su to iz kataloga izlobe Diktati vremena kojom se u Muzeju grada Zagreba prezentiraju plakati Zvonimira Faista nastali u rasponu od kasnih tridesetih do ranih ezdesetih godina prologa stoljea. Kao dio katalokih jedinica oni su tiskani uz reprodukcije filmskih plakata to ih je Faist grafiki oblikovao, a neke ak i runo izradio. Ti citati iz Vjesnika, ba kao i Faistovi plakati, dokumenti su jednoga vremena. Spojeni u katalogu, zahvaljujui pomnom istraivanju autorice koncepta izlobe eljke Kolveshi, oni uz ostale Faistove plakate oslikavaju onodobnu kulturoloku sliku Zagreba. Stoga je logino da je Vjesnik i medijski pokrovitelj toga osebujnoga izlobenoga projekta, iako za to ima i drugih razloga. Zvonimir Faist, naime, iako upravo u devedesetoj godini ivota, ostao je svojim djelom pa i imenom nepoznat hrvatskoj javnosti.

TIPOLOGIJA ENSKIH LIKOVA: Od jedre seljanke do njegovane urbane ene

RANKO MARKOVI

VRHUNSKI DIZAJN: Plakati osebujna likovna izraza Ne samo stoga to je njegovo poetno djelovanje na podruju grafikoga oblikovanja, u okviru Izlobeno grafikoga odsjeka (IGO) pri Dravnom uredu za propagandu Promiba u vrijeme NDH, bilo anonimno, nego i zbog toga to je, nastavljajui taj svoj rad u OLIKPROP-u, dakle, ponovno Odjelu likovne propagande Dravne agencije za propagandu u FNRJ, pa potom u OZEHA (Oglasnom zavodu Hrvatske), radei samozatajno i predajno, mislio na narudbom preuzete zadatke koje treba grafiki rijeiti, a ne na izlobe kojima bi se promovirao. On sm svojim je dizajnom plakata to danas svakako moemo rei, na najbolji mogui nain obavio promidbu ne samo tada novih i kurentnih filmova, od kojih su mnogi u zagrebaka kina pristizali posredstvom Agitpropa, nego i brojnih proizvoda koji su se reklamnim plakatima nudili tritu. ivota. Sliicama spojeni fragmenti, o kojima osobno svojom priom svjedoi sm autor, predstavlja se ovjek koji je 1937. godine stvorio prvi hrvatski filmski plakat te se uporno bavio njime, unato malom broju vizualnih informacija i usprkos neprimjerenoj tehnologiji za njihovu izvedbu, zbog ega je esto bio prisiljen izvesti ih runo sm i to u itavim serijama. Pa iako e panja mnogih biti usredotoena upravo na taj Faistov filmski plakat, koji mijenja povijesnu i kronoloku sliku nastajanja i razvoja filmskoga plakata u Hrvatskoj, jednako je nezaobilazan i njegov doprinos u takozvanim komercijalnim plakatima. Iz njih se, kao i iz filmskih, oitava slika vremena, potreba i potranji. Oni moda jo vie od filmskoga pokazuju diktate vremena koji nisu samo usporedivi na razini prenoenja traene poruke nego i praenja ukusa. A to diktira vrijeme? Jednom francuski, drugi put ruski ili eki film. Kako postii uspjenost? Primjenom novoga stroja za branje kukuruza, sadnjom duhana koji moe razmijeniti za neku drugu robu..., a ivot e ti biti udobniji i ljepi koristi li Perion deterdent za rublje, pie li na pisaoj maini Biser, posljednjoj rijei tehnike, pije li uz to Kneipove kavovine ili Franckovu Minas kavu te prirodno zdravo hranjivo pasterizirano mlijeko nove Gradske mljekare Zagreb... Sve te poruke Faist prenosi reklamnim plakatom na kojem je uvijek pomno izabrani kadar likovnog prikaza izbalansiran s tekstualnim dijelom promidbene poruke, ak i onda kada je potrebno u kolorirani prizor utrpati mnotvo detalja. A meu njima, esto glavno mjesto zauzima enski lik to je variran od jedre zadovoljne seljanke do samouvjerene njegovane urbane ene koja je ponekad izvedenica iz idealiziranog predloka filmskih diva. Na tim je plakatima stoga mogue pratiti tipove ena koje je Faist izabrao kao nedvojbeno uspjene prenositeljice poruke, a portrete kojih je autorica izlobe predstavila u karselu, izvan konteksta samoga plakata, ilustrirajui tako njegov odnos u tretiranju ena. Pritom nije dovoljno rei, primjerice, da je poneka od tih idealiziranih ljepotica preslik rasnog izgleda Ave Gardner, nego je nuno istaknuti da, kako to pokazuje plakat za Tvornicu duhana Rovinj (nastao oko 1960.), u vrijeme dok Andy Warhol u duhu pop-arta demitologizira lik Marylin Monroe, Faist blondinu stiliziranoga tipa proslavljene glumice koristi doaravajui uitak ene u dimu cigarete. Treba li naglasiti da su ene u filmovima ve odavno propuile, te da taj znak emancipiranosti i svojevr-

Iskorak u dizajnu

Danas se njegov prilog hrvatskom grafikom dizajnu valorizira prvom Faistovom retrospektivnom (ujedno i monografskom) izlobom, koja uz 75 izloenih plakata, njegov opus u potpunosti prezentira raunalnim instalacijama, to ih je pripremila Maja ojat-Biki. U rekonstruiranom Kinu Europa, to ga je prema fotografskom predloku izveo arh. eljko Kovai, vrti se film Faistova

Poeci hrvatskoga filmskoga plakata

ZAGREBU TREBA JASNA VIZIJA GOSPODARENJA PROSTOROM

G
BARBARA MATEJI
eneralni urbanistiki plan grada Zagreba, afere u zagrebakom Gradskom poglavarstvu, Mamievi neboderi ili pokuaj devastacije Dioklecijanove palae, neki su od rijetkih urbanistiko-arhitektonskih sluajeva koji su izili iz okvira struke i o kojima se raspravljalo i u tzv. iroj javnosti. Naalost, to se gotovo u pravilu dogaa tek kada se radi o projektima od velikog znaenja i kada situacija postaje alarmantna. U pozadini takvih afera cvate bespravna gradnja, niu novi poslovni i trgovaki centri, brojni vrijedni prostori stoje prazni i zaputeni, pohlepa za brzim profitom diktira gradnju, a ulaganja u javnoj domeni ne mogu se mjeriti s privatnim investicijama S obzirom da se sve dogaa zavidnom brzinom, identiteti gradova, urbanog krajolika se mijenjaju, a da se te promjene ne stiu ni evidentirati, a kamoli kritiki preispitati. Ne ulazei u to tko je i zbog ega dopustio sustavno krenje elementarnih urbanistikih normi, uslijed ega smo se nali u kaosu kojega emo osjeati vjerojatno za cijeloga ivotnog vijeka, ono to nas, meu ostalim, zanima jest zato se o tome tako malo govori. Zbog toga to je arhitektonski diskurs okrenut sam sebi, zbog toga to je struka nepripremljena za javni govor ili zbog toga to prevladava stav da se ionako nita ne moe promijeniti jer se odluke donose na viim (uglavnom politikim) instancama? Upravo kao reakcija na nemogunost struke da artikulira pojedine probleme i na njih upozori iru javnost, i zbog zanemarivog utjecaja te javnosti na arhitektonsku produkciju, nastala je Platforma 9.81, nevladina udruga koja okuplja arhitekte i urbaniste mlae generacije. Tijekom etverogodinjeg djelovanja kao osnovna smjernica rada Platforme 9.81 iskristalizirala se potreba da se kroz istraivanja, radionice, predavanja, diskusije ukae na probleme razvoja urbanih sredita, uzimajui u obzir iri socioloki kontekst. resa, koji su potrebni da bi se djelovalo u javnosti. Pridodajmo tome i injenicu da u Hrvatskoj kultura prostora nije nikada postojala, pa tako ni danas. Prostor je kao i seks; tu je negdje, ali se o njemu uope ne govori, on je preutni tabu iako u velikom dijelu i na vaan nain uvjetuje nae ivote. Drutvo toga uope nije svjesno budui da se ne njeguje kultura razgovora o prostoru i da se prostorni problemi ne prepoznaju kao problemi vlastite egzistencije, objanjava Marko Sananin iz Platforme 9.81, koji se predstavlja kao urbani aktivist i performer. Dok je struka vrlo esto zatvorena za razliitost pristupa problemima, pa se tako moglo uti i miljenje da o problemima struke mogu raspravljati samo oni s arhitektonskom di-

NEVLADINA UDRUGA PLATFORMA 9.81 I NJEZINA DVA PROJEKTA: 3D URNAL I NEVIDLJIVI ZAGREB VODI ZA SKVOTERE

injenica je da u Hrvatskoj kultura prostora nije nikada postojala, pa tako ni danas. Prostor je kao i seks, tu je negdje, ali se o njemu uope ne govori, on je preutni tabu iako u velikom dijelu i na vaan nain uvjetuje nae ivote. Drutvo toga uope nije svjesno budui da se ne njeguje kultura razgovora o prostoru i da se prostorni problemi ne prepoznaju kao problemi vlastite egzistencije
plomom, Platforma esto surauje s ljudima drugaijih profila i stajalita, odnosno njeguje interdisciplinarni pristup i zagovara pluralizam miljenja. U dananjem vremenu, kojeg karakteriziraju este i brze promjene, zapravo je i tei put samo 'vlastitim snagama' odgovoriti na nove pojavnosti, to potvruje i Damir Blaevi, mladi arhitekt, koji uz Sananina, Mirandu Veljai i Dinka Peraia ini 'okosnicu' Platforme: Upravo je jedan od razloga zbog kojega je struka nespremna doekala promjene devedesetih taj to nije prepoznala da se mora interdisciplinarno baviti prostorom, da se od drugih profesija moe uiti i da se iz razliitih znanstvenih polja mogu izvoditi zakljuci, koji kasnije mogu biti primjenjivi u prostoru. Suradnja je zapravo imperativ ako se eli neto vie znati o problemima koji nas zatiu. Kroz svoje projekte pokuavamo stvoriti mreu suradnika koji e nam pomoi da prikupimo znanja koja nam nedostaju. A to se projekata tie, zapoeli su serijom predavanja Arhitektura u ivo, na kojima su gostovali brojni hrvatski arhitekti, uglavnom mlae generacije, a odvijali su se, meu ostalim, u neformalnijim gradskim prostorima kao to su ljetna terasa kina Lika ili biva Tvornica precizne mehanike kraj Svaieva trga. Tim se predavanjima potaknula komunikacija, kritiki pogledi na aktualna zbivanja, otvorio se prostor za 'kulturu razgovora', to im je, kako kau, nedostajalo tijekom studija. Danas su njihova dva kljuna

Detektirajui probleme, Platforma 9.81 doslovce preuzima ulogu platforme - infrastrukturalne podloge za daljnja interdisciplinarna istraivanja. Jedan od ciljeva aktivista iz Platforme jest educiranje nearhitektonske javnosti i poticanje na sudjelovanje u stvaranju i oblikovanju prostora koji nas okruuje. Arhitekti nisu dovoljno aktivni i nemaju onu ulogu u drutvu koju bi morali imati i to zbog nedostatka znanja i inte-

Educiranje nearhitektonske javnosti

projekta 3d urnal i Nevidljivi Zagreb-vodi za skvotere. 3d urnalom se kroz razne akcije - istraivanja, diskusije preispituje utjecaj kapitala na arhitekturu, ali i iri socioloki kontekst, na primjeru Stare Trenjevke, i brojnih trgovakih centara u Zagrebu i njegovoj okolici. U takvim istraivanjima Platforma ne nudi konkretna rjeenja ni konane zakljuke, ve ukazuju na postojee probleme i educira iru javnost ili, kako sami kau, oni su agenti promjene i medijatori, a ne autori ili proizvoai rjeenja.

U sklopu projekta Nevidljivi Zagreb-vodi za skvotere Platforma je popisala niz interesantnih, adekvatno neiskoritenih,

Otkrivanje neiskoritenih prostora

zagrebakih prostora. Radi se o mahom industrijskim prostorima koji ne postoje u memoriji grada iz jednostavnog razloga to se ne koriste. Neki od tih nevidljivih prostora su u samom sreditu grada kao, primjerice, Paromlin (o njemu se svojevremeno govorilo kao o moguem prostoru Muzeja suvremene umjetnosti, za sada je gotovo potpuno uruen), eljeznike radionice u Strojarskoj ulici i oko Zapadnog kolodvora (u vlasnitvu Hrvatskih eljeznica), biva Tvornica posua Gorica u ubievoj ulici, bivi Badelov pogon za proizvodnju pia u ubievoj i Vlakoj (oba je prostora kupio grad), nekadanja Tvornica Nada Dimi u Branimirovoj (kupio ju je odvjetnik Anto Nobilo i u nju namjerava smjestiti poslovne prostore, ugostiteljski objekt), stara uljara na krianju Branimirove i Drieve ulice, biva Tvornica avri u anievoj ulici (namijenjena plesnoj koli) Sudbina veine tih prostora je neizvjesna; velikim di-

PAROMLIN: O njemu se svojevremeno govorilo kao o moguem prostoru Muzeja suvremene umjetnosti TATJANA ILIPETAR

NADA DIMI: Kupio ju je odvjetnik Anto Nobilo i u nju namjerava smjestiti poslovne prostore, ugostiteljski objekt

DIO OKOSNICE PLATFORME 9.81: Damir Blaevi i Marko Sananin (desno)

jelom i zbog nerijeene vlasnike strukture, a ukoliko preu u privatne ruke lako bi se moglo dogoditi da budu devastirani ili nedostupni javnosti, to znai da bi time bili izgubljeni kao mogua urbana sadrajna arita. Do sada su se u njima ve dogodile neke skvoterske akcije; kao koncert suvremene elektronske glazbe u bivoj klaonici u Heinzelovoj ili plesni performansi u Nadi Dimi. Namjera je Platforme, po rijeima Marka Sananina, da uz pomo Vodia za skvotere daju upute kako se ti prostori mogu uiniti vidljivima, odnosno da omogue graanima, u prvom redu neovisnoj urbanoj i umjetnikoj sceni, da trae pravo na grad i da te prostore privremeno nastane i oive. Iako neke od udruga na neovisnoj kulturnoj sceni vape za vlastitim prostorima, Sananin smatra da ih ne bi trebalo trajno udomiti jer se institucijama koje su fiksirane u prostoru i programu na dui rok smanjuje potencijal za kvalitetnu kulturnu proizvodnju i zbog toga treba razmiljati o dinaminijim modelima koritenja prostora i o hibridnijim programima. U ovom su sluaju, na sreu, gradske vlasti prepoznale potencijal Vodia za skvotere, tovie, Platforma je zadovoljna dosadanjom suradnjom na projektu iako, dodaju, Grad Zagreb nema ba jasnu viziju kako gospodariti prostorom. Skvotiranje je zapravo tek otpoelo, a tijekom sljedee dvije godine, koliko e projekt trajati, mogu se oekivati razliite kulturne provokacije na lokacijama kraj kojih godinama prolazimo, ali zapravo ne razmiljamo o njima, a kamoli da znamo emu slue.