*

V J E S N I K

Srijeda, 29. listopada 2003.

15

KULTURA
VJESNIK MEDIJSKI POKROVITELJ

HOE LI KUM KUMOVATI OSTAVKAMA

Deneta oki a nije bilo rijei o kultnoj filmskoj trilogiji ikada D snimljenoj, Coppolinu KuFilmskom programu, koji je kultnu trilogiju o obitelji Corleone stavio u program, kae kako, iako nije na poziciji za koju bi mogao dati ostavku, preuzima svaku odgovornost i prihvaa sve mjere koje e uslijediti, naglaavajui kako je ipak rije o nenamjernoj pogreci. Dugogodinji urednik Filmskog programa HTV-a, Tomislav Kurelec, potvruje da je Urednitvu HTV-a uputio svoju ostavku: To jest greka Filmske redakcije i mislim da je ostavka u tako neugodnom sluaju najprimjerenije to mogu uiniti. Ostavku sam predao u ponedjeljak, i ne znam to e se dalje dogoditi. U svezi s cijelim sluajem, u ponedjeljak je na HTV-u odran sastanak na kojemu je, doznajemo, ostavka urednika Umjetnikog programa Draena Sirievia odbijena. On je, naime, Ravnateljstvu odlazak s urednikog mjesta ponudio odmah nakon to se saznalo za propust s pravima prikazivanja. Glasnogovornik HRT-a Jnos Rmer razvoj dogaaja oko Kuma pojanjava: Svi koji su prozvani, odnosno ukljueni u priu s Kumom, snosit e statusnu i materijalnu odgovornost, a Ravnateljstvo televizije odluilo je da s mjerama koje e

AFERA Tragom najavljenih ostavki u filmskoj redakcijI HTV-a nakon neemitiranja treega nastavka glasovitog filma

Propust u pribavljanju prava prikazivanja kultne trilogije o obitelji Corleone izazvao potres na nekoliko urednikih razina / ini se da e se ponuene ostavke najvjerojatnije prihvatiti
se protiv pojedinih od njih poduzeti ne bi trebalo izlaziti u javnost jer je rije o internim odlukama. Priznali smo pogreku, u javnost su dospjela i imena svih odgovornih, no nadamo se da emo kod gledatelja ipak naii na razumijevanje glede neobjavljivanja onoga to e se protiv njih poduzeti. Iz izvora bliskih Prisavlju neslubeno doznajemo da e se ponuene ostavke najvjerojatnije prihvatiti, a u sluajevima onih koji ih nisu podnijeli, pri emu se najvjerojatnije misli na urednika programske cjeline Umjetnikog i dokumentarnog programa HTV-a Branka Schmidta, o daljnjoj urednikoj budunosti takoer e se odluivati na nadlenim razinama. Tko e i kako na koncu odgovarati za sluaj 'Kum' jo e se, dakle, vidjeti, no nikako ne treba zanemariti injenicu da je nezadovoljstvo gledatelja filmskim programom HTV-a zamjetno ve neko vrijeme. Ne samo kad je u pitanju promjena najavljenih naslova nego i zbog sve eega pomicanja termina, napose od kada je krenula jesenska shema, u kojoj se, zbog gubljenja tree frekvencije, glavnina udarnih sadraja ve sada pokuava stisnuti na dva programa.

Do filmskoga plakata runom tehnikom: Faistove ilustracije za filmove Gentleman gangster i Hodoae ljubavi

IZLOBE Retrospektivna izloba plakata Zvonimira Faista otvara se u srijedu u Muzeju grada Zagreba

VRIJEME OCRTANO PLAKATOM

Diktati vremena naziv je izlobe plakata, kojom se ilustrira zagrebaki urbani ivot od kasnih tridesetih do ranih ezdesetih prologa stoljea / Faistovi plakati kao ilustracija vremena i prostora u kojem su nastali informiraju nas o filmovima koji su igrali u odreeno doba, o proizvodima koji su se nudili na tritu, a koji ocrtavaju standard i uspjenost tadanje epohe
ZAGREB, 28. listopada Koji su filmovi igrali u Zaggrebu poetkom etrdesetih, koji pedesetih ili ranih ezdesetih? to se je tih istih godina nudilo na hrvatskome tritu? Kakav se deterdent upotrebljavao? Koja je kava bila hit? Bez kojeg ulja je bilo nezamislivo ikoje domainstvo? Koji je pisai stroj bio posljednje tehnoloko dostignue? Kakav je bio hrvatski standard? Kakvo trite? Pod kojim se diktatom vremena ono razvijalo? Na ta i brojna druga pitanja to se odnose na razdoblje od kasnih tridesetih do ranih ezdesetih godina prologa stoljea odgovara izloba Diktati vremena to se u srijedu, 29. listopada, u 19 sati otvara u Muzeju grada Zagreba. Rije je zapravo o izlobi plakata Zvonimira Faista, o kojoj su na tiskovnoj konferenciji, prireenoj u utorak u izlobenome prostoru Muzeja, gdje je izloba ve postavljena, dakle, u ambijentu koji ve doarava spomenuto vrijeme, govorili ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivi, autorica koncepcije izlobe eljka Kolveshi, postavlja izlobe arh. eljko Kovai, autorica digitalnoga slikopisa i zvukopisa mr. Maja ojat Biki te ura Sori, voditeljica muzejskoga marketinga. Tom izlobom od 75 izabranih plakata, kojoj je medijski pokrovitelj Vjesnik, Faistovo se grafiko oblikovanje prvi put sustavno predouje javnosti, i to retrospektivom. Istodobno njegovo se djelo, dosad nepoznato i strunoj javnosti, prvi put valorizira. Njegovi rani radovi, raeni runo, posveeni su iskljuivo filmskomu plakatu. Oni pomiu poznatu granicu najranijega hrvatskoga filmskog plakata unatrag, te predstavljaju pravi raritet. Uz to ilustiraju nain izrade ablonama, crno-bijelim i potom koloriranim u vlastitom ateljeu to je svoje poetno mjesto, na kojem bi tijekom jedne noi izala traena runa naklada od sto primjeraka, imao u Faistovoj upi. Sljedea faza oznaava izradu predloka (u omjeru 1 naprama 1) temperama, prema kojem su potom otiskivane potrebne serije plakata. Kako je sve to nastajalo u uvodnom dijelu izlobe pokazuje postavljen autorov atelje. Ti kao i oni promidbeni plakati ilustriraju vrijeme u kojemu su nastali. Ovi potonji, meutim, raeni u agencijama specijaliziranima za propagandu (u kojima je Faist bio zaposlen), to su djelovale u raznim reimima, nisu mogli biti lieni ideoloke propagande, koju je Faist znao izbalansirati odmjerenou teksta i kadriranjem slike koja je nositelj poruke. Faistovi plakati kao ilustracija vremena i prostora u kojem su nastali, a rije je o urbanom plakatu, informiraju nas o filmovima koji su igrali u odreeno doba, o proizvodima koji se nude na tritu, a koji ocrtavaju standard i uspjenost epohe primjerice, nasmijeene ene koje e novim strojem lake runiti kukuruz, zadivljene nad novim deterddentom koji e im osigurati bijelo rublje... Moda e se neki iznenaditi prepoznajui ovitak Franckove kave Minas, ili ambalau Kneipove kave, ili pak etikete Zvjezdina ulja, koje je dizajnirao Zvonimir Faist. Mnogi su uz te proizvode odrastali i ivjeli ne znajui za Faista koji i danas, u devedesetoj godini, ivi u Zagrebu uz koji je vezan njegov stvaralaki opus. A njegov najvei dio otkupio je postupno Muzej grada Zagreba, koji sada javnosti i predstavlja njegovo djelo koje e postati sastavni dio Muzeja, a time i zagrebake povijesti. Vesna Kusin

mu, tko zna bi li u Filmskoj redakciji HTV-a zbog propusta oko licencijskih prava te neemitiranja treeg nastavka uslijedio toliki broj ostavki i preuzimanja odgovornosti. Naime, na hijerarhijskoj ljestvici odgovornih urednik u Filmskom programu ivorad Tomi, urednik Filmskog programa Tomislav Kurelec, urednik Umjetnikog programa Draen Sirievi te urednik programske cjeline Umjetnikog i dokumentarnog programa HTV-a Branko Schmidt samo posljednji za sada nije najavio hoe li i to poduzeti. Podsjetimo, Kum je na programu HTV-a najavljivan jo od ljeta, no vlasnik prava na serijal, tvrtka Paramount, filmove je isporuio sa zakanjenjem. Zbog toga se dogodilo da je njihovo pristizanje protumaeno kao datum poetka prava na emitiranje, te su uvrteni u program kako je i najavljeno. No, nakon to je Paramount upozorio da su prava prikazivanja za sva tri dijela istekla prije tri mjeseca, Kum 3 je skinut s programa. ivorad Tomi, urednik u

KNJIGE Predstavljena monografija Ane Lederer Redatelj Tito Strozzi

NOVI POGLED NA STROZZIJA

ZAGREB, 28. listopada Golemi opseg Strozzijeva redateljskoga djelovanja nije do sada bio dosljedno, teatrografski precizno i njegovim kontekstuiranjem u hrvatsku i europsku kazalinu povijest sustavno i znanstveno proveden. Impozantna monografija Ane Lederer Redatelj Titto Strozzi, predstavljena u utorak u do posljednjega mjesta ispunjenome foajeu Hrvatskoga narodnog kazalita u Zagrebu, suvremenom teatrolokom metodologijom vrednuje redateljski i teorijski prinos Tita Strozzija (1892. 1970.) hrvatskomu glumitu i naoj teatrolokoj misli istaknuo je akademik Nikola Batui. Djelo je objavljeno u Meandrovoj biblioteci Intermedia. Monografska studija opremljena je brojnom do sada manje poznatom ili posve nepoznatom teatrologijskom dokumentacijom, a rekonstruira Strozzijevo redateljsko djelovanje u hrvatskome i inozemnim kazalitima tijekom gotovo pola stoljea. Osim pregleda Strozzijeva kazalinoga opusa, djelo Ane Lederer, koje je zapravo neznatno skraena doktorska diseracija, prua uvid i u hrvatske redateljske poetike prije njega. Strozzi je kao redatelj zastupao scenski ekspresionizam i poimao je

Autorica je uspjela prevrednovati Strozzijevo mjesto u povijesti hrvatskoga kazalita, istaknuo je teatrolog Nikola Batui / Strozzi zastupao scenski ekspresionizam i poimao teatar kao totalni projekt ivota

Sustavna analiza: S predstavljanja monografije o Strozziju Foto: Vjesnik/Tomislav Smoljanovi

Prepoznatljiv dizajn: Plakati za Franckovu kavu Minas i posue Gorica

ZAGREB, 28. listopada Na meunarodnoj izlobi Fantasia 2003. u Bariju prvu nagradu za ilustraciju djejih knjiga dobio je hrvatski ilustrator Svjetlan Junakovi. Kako je u utorak na konferenciji za novinare rekla voditeljica Hrvatskoga centra za djeju knjigu Ranka Javor, ta se manifestacija, vezana uz ilustriranje djejih knjiga, osmu godinu organizira u talijanskom gradu Bariju. Svake je godine zadana tema, te je tako Fantasia 2003., koja se odrava od 19. listopada od 9. studenoga, posveena portu. Junakoviu je, kao dobitniku prve nagrade, pripremljena autorska izloba originalnih ilustracija s naslovom jedne od njegovih slikovnica Faccio sport (Volim port), a prireeni su i susreti i radionice s malim itateljima, rekla je Javor. Svjetlan Junakovi jedan je od najpoznatijih svjetskih ilustratora djeje knjige, radi za mnoge inozemne nakladnike kue i dobitnik je vie uglednih nagrada i priznanja. Dobio je Zlatnu plaketu na prvom svjetskom bijenalu ilustracija djeje knjige BIB-u u Bratislavi 2001., nagrade Ivana Brli Maurani (1994., 1998.) i Grigor Vitez (1998., 1999., 2002.), te vie drugih nagrada i priznanja. (Hina)

Nagrada Svjetlanu Junakoviu

IZLOBE Kartografija europskih gradova u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu

GRADOVI NA STARIM ZEMLJOVIDIMA

Predstavljeno oko stotinu karata poljskih i hrvatskih gradova / Karte od 12. stoljea prate razvoj tehnologije / Ekskluzivno: restauracija inkunabule iz trogirske knjinice u Varavi
zemalja iji strunjaci srodnih podruja sudjeluju u izgradnji Europe. Izlobu je otvorio poljski veleposlanik Kazimir Kopyra naglaavajui suradnju Nacionalne biblioteke u Varavi i Muzeja grada Trogira. Naime, poljska biblioteka e donatorski restaurirati inkunabulu, Bibliju s kraja 15. stoljea iz arhiva Knjinice Garagnin-Fanfogna koja djeluje u okviru trogirskog muzeja. Davorin Kerekovi iz HIZ GIS Foruma rekao je ekskluzivno za Vjesnik da e restauracija Biblije biti gotova krajem iduega svibnja. Mr. Fani Celio Cega, ravnateljica Muzeja grada Trogira, najavila je da e predstavnici Nacionalne biblioteke iz Varave u srijedu posjetiti Knjinicu Garagnin-Fanfogna. Vlasta Toli

ZAGREB, 28. listopada Kartografija na osobit nain povezuje geografiju i likovnu umjetnost. To pokazuje izloba Kartografija hrvatskih gradova otvorena u ponedjeljak u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja predstavlja oko stotinu karata nastalih od 12. stoljea do danas. Na zemljovidima koji prikazuju poljske i hrvatske gradove u posjedu ustanova tih zemalja moe se pratiti razvoj kartografije s obzirom na napredak tehnologije. Od poljskih gradova tu su Gdansk, Katovice, Krakov, Bedzin, Gniezdo i Varava, a od hrvatskih Dubrovnik, Split, ibenik, Zadar, Labin, Sisak, Samobor, Zagreb i drugi. Tradicionalni kartografski proizvodi su listovi karata, atlasi i globusi, dok novi zahtjevi za njezinom vizualizacijom ukljuuju animaciju, multimedijske prikaze i Internet. Izlobu je priredilo Hrvatsko kartografsko drutvo i HIZ GIS Forum. Miljenko Lapaine, predsjednik Hrvatskoga kartografskog drutva, rekao je na otvorenju izlobe da postav pokazuje kako su se karte radile nekad, a kako sad. Dogradonaelnik Zagreba Milan Bandi istaknuo je da je izloba plod suradnje dviju

teatar kao totalni projekt ivota. Nakon skice Strozzijeva glumakoga portreta, a potom i osvrta na dramatiarski opus u kontekstu povijesti hrvatske dramatike 20. stoljea, sustavnom analizom njegova redateljskoga opusa i orisom njegove inscenatorske poetike, Ana Lederer nastojala je i uspjela prevrednovati Strozzijevo mjesto u povijesti hrvatskoga kazalita, istaknuo je teatrolog Nikola Batui. Posebnu pozornost autorica posveuje Strozzijevoj reiji Goetheova Fausta, kojom taj umjetnik dosee zre-

lost redateljske forme i glumake interpretacije. U knjizi se takoer analiziraju i redateljski prinosi toga najsvestranijega naeg kazalinog umjetnika formiranju scenske slike hrvatskoga opernog teatra, ime se pokazuje da je Strozzi jedan od najvanijih hrvatskih opernih redatelja 20. stoljea. Na kraju predstavljanja knjige, u kojemu je sudjelovao i urednik Branko egec, autorica je toplim rijeima posebno zahvalila Elizi Gerner na prijateljskoj i strunoj pomoi. Sandra-Viktorija Anti

KNJIGA Predstavljene knjiga Franje Fuisa Tajna svjetionika Svetoga Luke

ZAGREB, 28. listopada Taj dan pod vee izvukli smo amce i mree na suho. Pan Riovski je cijelo vrijeme griskao svoju malu lulicu i svaki as pogledavao na puinu, gdje su se iznad zelenkasto modre povrine valjali ogromni crni oblaci. Spremala se oluja.... Iako bi netko mogao pomisliti da je rije o odlomku iz neke uzbudljive i mrane prie Edgara Allana Poea, rije je o poetku knjige novela legendarnog zagrebakog fotoreportera Franje Fuisa ili Fra Ma Fu-a, kako se volio potpisivati Tajna svjetionika Svetoga Luke, to je sveano predstavljena u Novinarskome domu. Nastavljajui plemenitu misiju tiskanja Fuisovih knjiga koje je davno prekrila praina zaborava, agilni urednik nakladnike kue Alineja iz Koprivnice Mladen Pavkovi objavljuje pretisak Tajne svjetionika sv. Luke iz 1934. godine, i to samo nekoliko mjeseci nakon objavljivanja Podzemnog Zagreba jo jedne Fuisove knjige u kojoj je ovaj rasni pisac i reporter pustolovna nerva, kakvih danas u poplavi utog tiska vie nema, ispisao tragine stranice o zagrebakim beskunicima i sirotinji.. Podsjetimo, Fuis je bio kultna figura hrvatskoga novinarstva izmeu dva svjetska rata, utemeljitelj istraivakog novinarstva, obilazio je gradove i daleke krajeve piui matovita tiva.. Usko je suraivao s Andrijom Mauroviem, ije sjajne ilustracije rese ovu knjigu. Poginuo je mlad u zrakoplovnoj nesrei koja do danas nije razjanjena. Knjiga Tajna svjetionika Svetoga Luke sadri objavljene i neobjavljene novele i pjesme koje je Fuis predstavljao u asopisu Kulisa.

PONOVNO OTKRIVENA LITERATURA

Zvjezdasti tlocrt: Plan Karlovca iz 1770.

Nejasno je zato ovaj pisac nije uao u kolske itanke, istaknuo je Mladen Pavkovi. tovie, kako e rei dr. Sreko Lipovan, Fuisa nema ni u povijestima hrvatske knjievnosti u kojima su, meutim, mjesta nali kojekakvi loi novinski pisci. A Fuis je vrstan prozni stilist, ije se pisanje ne moe pribliiti niti jednoj ondanjoj literarnoj struji, rei e Lipovan. Na povjesniarima knjievnosti je da tek proue ovo osobito djelo. Zaseban odjeljak knjige su Fuisove pjesme pod jakim utjecajem Matoa, djelomice i Ujevia. O knjizi s puno potovanja prema velikom prethodniku govorili su i predsjednik HND Dragutin Luci, Josip Palada i dr. Hrvoje oi, koji e kazati da bi bilo zanimljivo prouiti zato Fuis nije tiskan desetljeima. Marina Tenera