Vodic Za Starije Gradjane

GRAD ZAGREB Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje
za starije graane grada Zagreba
Vodi
Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje
ZA STARIJE GRAANE GRADA ZAGREBA ZA STARIJE GRAANE
VODI VODI
Zagreb, 2009.
Nakladnik: GRAD ZAGREB Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje Glavni urednici: dr. Zvonimir ostar mr. Vinja Fortuna Urednitvo: Romana Gali Ljiljana Vrbi Andreja Nini Suradnici: Ljiljana Petrovi Vesna Helfrih Sanja Oi Marica Baurin Ivana Teskera Antonija Bobi Mario Jambrei Ana Vodanovi-Kosi Oblikovanje, priprema i kartografija: Intergrafika TT d.o.o., Poduzee za grafiko-izdavaku djelatnost, tisak, trgovinu na veliko i malo i posredovanje d.o.o., Zagreb, Bistranska 19 Tree dopunjeno i izmjenjeno izdanje Naklada: 10 000 primjeraka CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 702595
3
Potovani sugraani, Potaknuti Vaom neiscrpnom ivotnom energijom te oslukujui Vae potrebe odluili smo izdati tree izdanje Vodia za starije graane grada Zagreba. Dananji nain ivota te proces globalizacije koji izaziva razliite promjene u drutvu dovodi do sve veeg otuenja ljudi i socijalne izoliranosti emu su posebice izloene osobe starije ivotne dobi kao jedna od najranjivijih skupina drutva. Meutim, naa iskustva potvruju kako je starija dob i razdoblje ivota u kojem do izraaja dolaze interesi za koje u radno aktivnoj dobi veina nije imala vremena ili mogunosti realizirati. Svakom novom publikacijom traimo odgovore na Vae potrebe kako bi i nadolazeim generacijama utrli put u spoznavanju bitnog. Prilikom izrade Vodia glavna vodilja bila nam je informacije uiniti dostupnima i korisnima. Ova publikacija pripada Vama ija mudrost i iskustvo proizlaze iz prolosti koju ste gradili, sadanjosti koju stvarate i budunosti koju ostavljate djeci i unucima, a to je dragi sugraani nepresuni izvor ivota i energije. GRADONAELNIK GRADA ZAGREBA Milan Bandi
Svi emo jednom ostarjeti, smiriti se i saznat emo to je bitno.

N. Renvald
SADRAJ
NAELA UJEDINJENIH NARODA O SKRBI ZA STARIJE LJUDE........9 1. SOCIJALNA ZATITA..................................................... 13 1.1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. ................................ 13 Uprava za socijalnu skrb.................................................... 13 1.2. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti . Uprava za meugeneracijsku solidarnost............................. 13 1.3. Obiteljski centar grada Zagreba.......................................... 14 1.4. Centar za socijalnu skrb Zagreb ......................................... 14 1.5. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.. 20 Sektor za socijalnu zatitu.................................................. 20 Odjel za socijalnu skrb............................................... 20 Odjel socijalne zatite................................................ 29 Odsjek za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove........................................................... 29 Odsjek za socijalnu zatitu i planiranje................ 36 Sektor za branitelje, obitelj i rad......................................... 37 Odjel za branitelje..................................................... 37 Odjel za obitelj i stradalnike rata. ................................ 38 Odjel za zatitu osoba s invaliditetom. ................................ 40 1.6. Domovi za starije i nemone osobe..................................... 40 1.7. Ustanova Dobri dom Grada Zagreba ................................ 47 1.8. Dom za psihiki bolesne odrasle osobe Zagreb .................... 48 1.9. Centar za pomo i njegu u kui. .......................................... 48 2. ZDRAVSTVENA ZATITA................................................ 53 2.1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. ................................ 57 Uprava za medicinske poslove............................................ 57 2.2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje............................ 58 2.3. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.. 62 Sektor za zdravstvo........................................................... 62 2.4. Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar .................. 63
6
Centar za gerontologiju. .................................................... 63 2.5. Zdravstvene ustanove........................................................ 64 Dom zdravlja Grada Zagreba.............................................. 64 Ustanova za hitnu medicinsku pomo. ................................ 64 Opa bolnica Sv. Duh. ........................................................ 64 Poliklinike......................................................................... 64 Specijalne bolnice. ............................................................ 65 Klinike zdravstvene ustanove............................................ 66 Gradska ljekarna Zagreb.................................................... 67
3. MIROVINSKO OSIGURANJE.......................................... 71 3.1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.............................. 81 4. ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA ZA POMO STARIJIM OSOBAMA.................................................. 85 4.1. Udruge za pomo starijim osobama. ................................... 85 4.2. Udruge umirovljenika......................................................... 87 Matica hrvatskih umirovljenika grada Zagreba..................... 87 Sindikat umirovljenika Hrvatske.......................................... 89 4.3. Gradsko drutvo Crvenog kria Zagreb................................ 91 4.4. Caritas zagrebake nadbiskupije......................................... 92 4.5. Zaklade............................................................................. 94 Zaklada Zajedniki put....................................................... 94 Zaklada Biskup Josip Lang................................................. 95 Zaklada Simbex................................................................. 96 5. KULTURA, OBRAZOVANJE I SPORT ZA STARIJE OSOBE........99 5.1.Kultura. ............................................................................. 99 Kazalita........................................................................... 99 Kina............................................................................... 100 Koncertne dvorane.......................................................... 101 Muzeji............................................................................ 101 Galerije. ......................................................................... 104
7
Knjinice......................................................................... 107 5.2. Obrazovanje za starije osobe ........................................... 108 Puko otvoreno uilite Zagreb......................................... 108 5.3. Sport za starije osobe...................................................... 111
6. KORISNE INFORMACIJE.............................................. 117 Vaniji telefonski brojevi......................................................... 117 Informacije..................................................................... 117 Komunalne slube........................................................... 118 Proizvoai opreme i pomagala za starije osobe i osobe s invaliditetom....................................................... 118 Prilagoeni prijevoz za osobe s invaliditetom..................... 119 Popis tramvajskih i autobusnih linija. ................................ 120 7. SAVJETI I PREPORUKE ............................................ 127 1. 1.a) 1.b) 1.c) 1.d) 2. 3. 4. 5. 6. 7. Osnove o starenju i starosti .......................................... 130 Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija za starije osobe ......................................................................... 133 Preporuene zdravstvene mjere za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama. ................................................ 136 Upozorenje najvieg stupnja rizika za starije osobe radi niskih temperatura. ....................................................... 137 Osam prehrambenih pravila. .......................................... 139 Prevencija padova i poveanje sigurnosti u domu populacije 65+............................................................. 140 Vrijeme za slobodno vrijeme Poticanje, razvijanja i/ili odravanja sposobnosti populacije 65+.......................... 143 Kako odrati kognitivne sposobnosti pamenje za sva vremena...................................................................... 147 Zato je potrebno tjelesno vjebanje u starijoj ivotnoj dobi ............................................................... 152 Kako komunicirati sa starijim osobama oteena vida i sluha ................................................................. 156 Pomagala i ergonomska prilagodba pribora za provedbu aktivnosti svakodnevnog ivota...................................... 160
8
8. Visoki krvni tlak (hipertenzija).......................................... 167 9. to je ulkusna bolest?. ..................................................... 173 10. eerna bolest ............................................................... 175 11. Alzheimerova bolest........................................................ 179 12. Dekubitus i znaenje prehrane u lijeenju ........................ 181 13. Uvjeti za izdavanje znaka pristupanosti .......................... 184 14. Kako ostvariti smjetaj u domu za starije i nemone osobe.185 15. Palijativna skrb u naoj zajednici ..................................... 187 16. alovanje prije i poslije smrti . ......................................... 189 17. Oporuka......................................................................... 192 18. Ugovor o doivotnom uzdravanju ................................... 194 19. Ugovor o dosmrtnom uzdravanju.................................... 197 PRILOZI 1. Mapa domova za starije i nemone osobe na podruju Zagreba ........................................................ 45 2. Mrea dnevnih tramvajskih linija s popisom autobusnih linija. ............................................................. 125
Vodi za starije graane grada Zagreba
Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude
NAELA UJEDINJENIH NARODA ZA STARIJE LJUDE

Dana 16. prosinca 1991. Glavna skuptina Ujedinjenih naroda prihvatila je rezoluciju 46/91 koja sadri naela Ujedinjenih naroda za starije ljude, a svrha im je poboljati ivot u starijoj dobi. Potaknute su vlade svih zemalja da ukljue ova naela u svoje nacionalne programe uvijek kada je to mogue.
NEOVISNOST
Starijim ljudima trebalo bi omoguiti sljedee: dostupnost prikladne hrane, vode, stanovanja, odjee i zdravstve ne skrbi kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrke i potpore zajednice te kroz samopomo; mogunost rada ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osi gurao dohodak; mogunost sudjelovanja u odluivanju kada i prema kojem rasporedu e ii u mirovinu; pristup odgovarajuim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje razliitih vjetina; ivot u sigurnoj sredini koja se moe prilagoditi osobnim potrebama i promijenjenim sposobnostima; ivot u vlastitom domu to je due mogue.
DRUTVENO SUDJELOVANJE
Stariji ljudi trebali bi: ostati sastavni dio drutva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbi politike koja izravno utjee na njihovo blagostanje, kao i podijeliti svoja znanja i vjetine s mlaim generacijama; traiti i stvoriti mogunost kako raditi na korist svojoj drutvenoj zajednici i kako se dragovoljno ukljuiti u aktivnosti koje su primje rene njihovim interesima i sposobnostima; organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.
Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude
10 SKRB
Stariji ljudi bi trebali: imati koristi od svoje obitelji i zatite i skrbi koju im prua zajednica u skladu s drutvenim stavom i kulturalnim vrednotama drutva u kojem ive; imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja e im omoguiti odravanje i postizanje najbolje mogue razine tjelesnog, drutvenog i emotivnog blagostanja te sprijeiti ili odgoditi poetak bolesti; imati pristup socijalnim i zakonodavnim slubama zbog poboljanja samostalnosti, zatite i skrbi; moi koristiti odgovarajue razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zatita, rehabilitacija te socijalni i drutveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini; moi ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, lijeenje ili prihvat starijih ljudi, ukljuujui cjelovito potivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odluivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti ivljenja.
SAMOISPUNJENJE
Stariji ljudi bi trebali: imati mogunost ostvarenja cjelovitog razvitka vlastitih potencijala; imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima drutva u kojem ive.
DOSTOJANSTVO
Stariji ljudi bi trebali: moi dostojanstveno i sigurno ivjeti te biti zatieni od izrabljiva nja i tjelesnog i drutenog zlostavljanja; biti sigurni da e se s njima postupati poteno bez obzira na dob, rasnu ili etniku pripadnost, invalidnost ili drugi status, kao i da e biti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.
Socijalna zatita
Socijalna zatita
Socijalna zatita
13
1. SOCIJALNA ZATITA
Socijalna skrb djelatnost je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osigurava i ostvaruje pomo za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba socijalno ugroenih, nemonih i drugih osoba koje same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. nepovolj
1.1. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Ksaver 200a Tel: 46 07 555 www.mzss.hr Uprava za pravne poslove Ksaver 200a Tel: 46 77 071 Fax:46 77 008 Uprava za socijalnu skrb Ksaver 200a Tel: 46 98 461 Fax: 46 98 462 Uprava za zatitu rtava i sudionika rata Ksaver 200a Tel: 45 96 151 Fax: 45 96 152
1.2. MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Ministarstvo obitelji branitelja i meugeneracijske solidarnosti Uprava za meugeneracijsku solidarnost Trg hrvatskih velikana 6 Tel: 23 08 555 Fax: 23 08 641 www.mobms.hr, e-mail: mobms@mobms.hr
Socijalna zatita
14
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti kroz ustrojstvenu jedinicu Uprave za meugeneracijsku solidarnost potie zakonske projekte u cilju poboljanja kvalitete ivota starijih, predlae mjere, potie razvijanje uslunih djelatnosti za potrebe starijih, stvara uvjete za bolji rad postojeih Vladinih i nevladinih, privatnih i drutvenih, profitnih i neprofitnih organizacija i sama osmiljava programe za poboljanje kvalitete ivota starijih graana i to: Dnevni boravak i pomo u kui, Pomo u kui i Programe za volontere, koje za nju provode postojee organizacije na terenu.
1.3. OBITELJSKI CENTAR GRADA ZAGREBA

Obiteljski centar grada Zagreba Ulica grada Chicaga 13 (Borovje) Tel: 45 77 194 Fax: 48 33 086 www.ocgz.hr Obiteljski centar grada Zagreba je ustanova socijalne skrbi koju je osnovalo Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti u cilju pruanja pomoi i podrke obiteljima i svim njezinim lanovima. Misija Obiteljskog centra grada Zagreba je da preventivnim, obrazovnim i terapijskim programima i aktivnostima promie ideje obiteljskih vrijednosti te aktivno utjee na podizanje kvalitete ivota u obitelji i to na nain da pobolja komunikaciju meu lanovima obitelji. U obiteljskom centru rade iskusni i obrazovani strunjaci koji pruaju usluge savjetovanja i pomoi koje su za korisnike besplatne.
1.4. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB

Centar za socijalnu skrb Zagreb Kumiieva 5 Tel: 45 50 220 Info-telefon Centra 0800 200 090 - radnim danom od 8,00 do 15,00
Socijalna zatita
15
Centar za socijalnu skrb Zagreb djeluje kroz 11 ureda za podruje svake od bivih gradskih opina.
URED CENTAR RNOMEREC DUBRAVA MAKSIMIR MEDVEAK NOVI ZAGREB PEENICA SESVETE SUSEDGRAD TRENJEVKA TRNJE ADRESA Haulikova 6 Ilica 259 Avenija Dubrava 47 Maksimirska 51 Trg hrvatskih velikana 2 Avenija Dubrovnik 12 Zapoljska 1 Trg Dragutina Domjania 6 Aleja Bologne 2 Vitezieva 57 Cvijete Zuzori 53 TELEFON 45 77 211 37 77 150 29 88 501 23 32 792 48 10 481 65 22 937 61 00 220 23 33 777 20 02 068 34 54 038 36 39 733 61 12 284 ponedjeljkom 8,00 - 15,00 srijedom 8,00 - 11,30 etvrtkom 8,00 - 15,00 UREDOVNO VRIJEME ZA STRANKE
Prava iz sustava socijalne skrbi propisana su Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i podzakonskim aktima, ostvaruju se putem Centra za socijalnu skrb Zagreb (osim pomoi za podmirenje trokova stanovanja), a prema prebivalitu osobe. U smislu Zakona o socijalnoj skrbi potpuno neposobnom za rad smatra se osoba starija od 65 godina i osoba mlaa od 65 godina ija je nesposobnost utvrena vjetaenjem na tijelu vjetaenja Centra za socijalnu skrb Zagreb. Ostvarivanje prava starijih osoba temeljem Zakona o socijalnoj skrbi vezana su uz odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine 116/03,17/04,136/04 i 107/07), po kojima su punoljetna djeca
Socijalna zatita
16
duna uzdravati svoje roditelje koji nemaju dovoljno sredstava za uzdravanje ukoliko su ovi uzdravali njih do punoljetnosti. U postupku za priznavanje odreenog prava Centar za socijalnu skrb procjenjuje mogunost uzdravanja od strane djece. Starije i nemone osobe mogu ostvariti, ako ispunjavaju uvjete propisane za njihovo ostvarivanje, sljedea prava propisana Zakonom o socijalnoj skrbi: stalnu pomo, doplatak za pomo i njegu, pomo i njegu u kui, skrb izvan vlastite obitelji. Centar za socijalnu skrb moe odobriti i jednokratnu pomo te savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa.
Stalna pomo
Pravo na stalnu pomo ima osoba koja nema sredstava za uzdravanje i ne moe ih ostvariti prihodom od imovine, zakonskih ili ugovornih obveznika uzdravanja (dakle, rije je o pomoi za socijalno ugroene pa tako i starije osobe koje nisu ostvarile mirovinu, nemaju drugih prihoda ili imovine od kojih se mogu uzdravati i vlastita djeca ih ne mogu uzdravati). Pomo za uzdravanje ne moe ostvariti samac ili lan obitelji koji: moe sam sebe uzdravati (prodajom ili davanjem u zakup ili najam imovine koja mu ne slui za podmirenje osnovnih ivotnih potreba), ne eli traiti uzdravanje od osobe koja ga je duna uzdravati na temelju propisa o obiteljskim odnosima (osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdravanja nije u mogunosti davati uzdravanje), ne eli ostvariti uzdravanje na temelju sklopljenog ugovora o doivotnom uzdravanju, a nije pokrenuo postupak raskida tog ugovora, ima u vlasnitvu registrirano osobno vozilo (osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza lana obitelji korisnika prava na doplatak za pomo i njegu ili osobne invalidnine propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, veeg broja
Socijalna zatita
17
djece, starije teko pokretne osobe ili za zadovoljenje neke druge osnovne ivotne potrebe, ima u vlasnitvu ili suvlasnitvu stan, kuu ili drugi objekt koji ne slui njemu ili lanu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba. Visina pomoi za uzdravanje utvruje se u postotku od osnovice koju odreuje Vlada Republike Hrvatske (od 1. studenog 2008. iznosi 500,00 kn), a ovisi o strukturi obitelji, odnosno o dobi, radnoj sposobnosti lanova obitelji i sl.
Doplatak za pomo i njegu

Pravo na doplatak za pomo i njegu ostvaruje osoba kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja, trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe jer sama ne moe udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama i to ako prosjeni mjeseni prihod po lanu obitelji ne prelazi iznos 200% osnovice koju odreuje Vlada Republike Hrvatske, odnosno ako prihod samca ne prelazi iznos od 250% osnovice. Stupanj i vrstu oteenja utvruje Prvostupanjsko tijelo vjetaenja Centra za socijalnu skrb. Naime, za utvrivanje prava na doplatak za pomo i njegu centar za socijalnu skrb pokree postupak vjetaenja kod nadlenog Prvostupanjskog tijela vjetaenja. Na osnovi dokumentacije i pregleda, lanovi prvostupanjskog tijela vjetaenja utvruju teinu oteenja zdravlja i postojee sposobnosti te donose nalaz i miljenje. Na temelju nalaza i miljenja centar za socijalnu skrb donosi rjeenje o ostvarivanju prava na doplatak za pomo i njegu. Kod odobrenja prava ne uzima se u obzir prihod obitelji ili samca za puni opseg doplatka i neka u Zakonu nabrojana oboljenja ili oteenja dok se za smanjeni opseg uzima u obzir prihod obitelji (izuzetak su osobe potpuno liene poslovne sposobnosti te slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe koje su osposobljene za samostalan ivot i rad koje ostvaruje pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu iako je prihod vei od dozvoljenog).
Socijalna zatita
18
Grad Zagreb osigurava korisnicima doplatka za pomo i njegu mjesenu pomo kao dodatak na ostvareno pravo (vidi str. 22).
Pomo i njega u kui

Pravo na pomo i njegu u kui moe se odobriti osobi kojoj je zbog zdravstvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomo i njega druge osobe koju joj nemaju mogunosti pruiti lanovi obitelji i djeca ili nema osiguranu pomo i njegu temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju te ako prihod po lanu obitelji ne prelazi 300% osnovice koju propisuje Vlada Republike Hrvatske. Korisniku doplatka za pomo i njegu moe se iznimno osigurati i pomo i njega u kui za zadovoljenje pojedine potrebe. Grad Zagreb osigurava pravo na pomo i njegu u kui osobi kojoj prihod po lanu obitelji ne prelazi 400% osnovice koju propisuje Vlada Republike Hrvatske, a Grad Zagreb uveao za 20% (vidi str. 26).
Skrb izvan vlastite obitelji

Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaa sve oblike smjetaja i boravka u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, obiteljskom domu i udomiteljskoj obitelji, kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, uvanje, briga o zdravlju, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge potrebe. Zahtjev za ostvarivanje navedenog prava podnosi se pisano ili usmeno Centru za socijalnu skrb Zagreb prema prebivalitu podnositelja. Centar za socijalnu skrb, sukladno Zakonu, donosi rjeenje o pravu na skrb izvan vlastite obitelji starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili nemoi, prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe koju joj ne mogu pruiti lanovi obitelji ili se ne moe osigurati na drugi nain. U domove za starije i nemone osobe, starije osobe mogu biti smjetene po rjeenju Centra za socijalnu skrb ili privatnim ugovorom.
Socijalna zatita
19
Jednokratna pomo
Jednokratna pomo moe se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutanih materijalnih tekoa, prema ocjeni Centra za socijalnu skrb, nisu u mogunosti podmiriti neke specifine potrebe (npr. bolest ili smrt lana obitelji, elementarna nepogoda, nabavka osnovnih predmeta u kuanstvu, nabavka neophodne odjee i obue i sl.), a moe se odobriti u novcu ili u naravi.
Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa

Usluge savjetovanja i pomaganja u prevladavanju posebnih tekoa kada je rije o starijim osobama, odnose se najee na upute o pravima u drugim sustavima (mirovinski, zdravstveno osiguranje, Grad Zagreb i dr.), informacije o domovima socijalne skrbi, pravni savjeti u vezi raskida /sklapanja ugovora o uzdravanju i drugi, izdavanja uputnica za prehranu u pukoj kuhinji, pakete hrane, razliite preporuke i slino za socijalno ugroene starije osobe. Pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa moe se odnositi i na pomo u rjeavanju naruenih obiteljskih odnosa. Odredbama Zakona o zatiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 116/03) propisano je postupanje u zatiti osoba od nasilja u obitelji. U sluaju izloenosti nasilju nad starijom osobom, koje se ne moe razrijeiti savjetodavnim i sl. strunim postupcima i pomaganjem starijoj osobi i obitelji, Centar za socijalnu skrb duan je pruiti mogunost zatite zbrinjavanjem osobe izvan vlastite obitelji.
Socijalna zatita
20
1.5. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU ZATITU I BRANITELJE

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje Trg Stjepana Radia 1 Tel: 61 01 111 www.zagreb.hr e-mail: zdravstvo@zagreb.hr socijalna-zastita@zagreb.hr branitelji@zagreb.hr rad@zagreb.hr Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje usmjeren je na ostvarivanje prava iz podruja zdravstva, socijalne zatite te prava branitelja i lanova njihovih obitelji. Obzirom na podruja prava i nadlenosti Ured je ustrojen kroz sljedee ustrojstvene jedinice: Sektor za zdravstvo Odjel za zdravstvo Odjel za zdravstvenu ekologiju Sektor za socijalnu zatitu Odjel za socijalnu skrb Odjel socijalne zatite Sektor za branitelje, obitelj i rad Odjel za branitelje Odjel za obitelji i stradalnike rata Odjel za rad Odjel za zatitu osoba s invaliditetom
SEKTOR ZA SOCIJALNU ZATITU ODJEL ZA SOCIJALNU SKRB

Odjel za socijalnu skrb organiziran je na nain da se postupak ostva rivanja prava i pomoi propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i Odlukom o socijalnoj skrbi (Slubeni glasnik Grada Zagreba 07/08), a
Socijalna zatita
21
zbog uinkovitijeg rjeavanja zahtjeva, provodi na vie lokacija kako slijedi:
ODJEL ZA SOCIJALNU SKRB - centrala ADRESA Nova cesta 1 ZA PODRUJE ____________ Centra rnomerca Maksimira Medveaka Peenice Susedgrada Trenjevke Trnja PU Dubrava PU Novi Zagreb PU Sesvete Avenija Dubrava 49 Avenija Dubrovnik 12 Trg D. Domjania 4 Dubrave Novog Zagreba Sesveta TELEFON 61 01 800 61 01 810 61 01 807 61 01 810 61 01 810 61 01 807 61 01 813 61 01 813 61 01 807 65 85 422 65 85 632 61 01 642
Odlukom o socijalnoj skrbi utvrena su prava koja, pored prava to ih osigurava Republika Hrvatska na osnovi zakona, osigurava Grad Zagreb. Na taj nain Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, dodatno skrbi za graane poboljavajui njihove ivotne uvjete, a obuhvaa sve dobne skupine ukljuujui djecu od dojenake dobi do graana starije ivotne dobi. Prava socijalne skrbi Grada Zagreba ostvaruju dravljani Republike Hrvatske s prebivalitem u gradu Zagrebu.
Starije i nemone osobe mogu ostvariti, ako ispunjavaju uvjete propisane za njihovo ostvarivanje, sljedea prava propisana Odlukom o socijalnoj skrbi:
Socijalna zatita
22
Novana pomo umirovljenicima

Novana pomo umirovljenicima vrsta je pomoi koju Grad Zagreb provodi od oujka 1996. Pravo ostvaruju umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500,00 kn mjeseno. Radi ostvarivanja prava na novanu pomo, umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine: I. skupina umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjeseno novana pomo iznosi 400,00 kn mjeseno; II. skupina umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 900,01 do 1.200,00 kn mjeseno novana pomo iznosi 300,00 kn mjeseno; III. skupina umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 1.200,01 do 1.500,00 kn mjeseno novana pomo iznosi 200,00 kn mjeseno. Umirovljenici koji su mirovinu ostvarili u Republici Hrvatskoj pravo ostvaruju na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu ranje i izjave umirovljenika o ukupnom mjesenom prihodu, a oni koji su mirovinu ostvarili izvan Republike Hrvatske pravo ostvaruju na temelju prijave i dokaza za ostvarivanje prava na novanu pomo.
Novana pomo korisnicima doplatka za pomo i njegu i korisnicima osobne invalidnine

Pravo na novanu pomo korisnicima doplatka za pomo i njegu i korisnicima osobne invalidnine, ostvaruju korisnici doplatka za pomo i njegu i korisnici osobne invalidnine utvreni prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Radi ostvarivanja prava na novanu pomo korisnici se razvrstavaju u dvije skupine: 1. skupina korisnici doplatka za pomo i njegu i korisnici osobne invalidnine u punom iznosu prema Zakonu, ostvaruju pravo na pomo u iznosu od 200,00 kn mjeseno; 2. skupina korisnici doplatka za pomo i njegu i korisnici osobne invalidnine u smanjenom iznosu prema Zakonu, ostvaruju pravo na pomo od 100,00 kn mjeseno.
Socijalna zatita
23
Postupak za utvrivanje prava na novanu pomo korisnicima doplatka za pomo i njegu i korisnicima osobne invalidnine pokree se podnoenjem zahtjeva Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.
Novana pomo za osobne potrebe (deparac) korisnicima doma za starije i nemone osobe
Pravo na novanu pomo za osobne potrebe (deparac) korisnicima doma za starije i nemone osobe mogu ostvariti korisnici smjetaja u domu za starije i nemone osobe koji djeluje na podruju Zagreba, a kojima je pravo na pomo za osobne potrebe utvreno rjeenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb. Pomo se isplauje korisniku na adre su doma i to u iznosu 200,00 kn mjeseno. Prijavu za ostvarivanje prava na ovu novanu pomo podnosi dom za starije i nemone osobe.
Pomo za podmirivanje trokova stanovanja

Pomo za podmirivanje trokova stanovanja moe se odobriti samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdravanje u visini utvrenoj u lanku 16. stavku 2. i 3. Zakona o socijalnoj skrbi. Osnovica na temelju koje se utvruje visina pomoi je osnovica koju odreuje Vlada Republike Hrvatske za stalnu pomo, a Odlukom o socijalnoj skrbi uveana je za 20%. Pomo e se odobriti podnositelju zahtjeva koji, osim uvjeta propi sanih zakonom i podzakonskim aktima, ne koristi stan koji je po svojim obiljejima iznad obiljeja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih potreba samca ili obitelji. Pomo za podmirivanje trokova stanovanja odobrava se na nain da Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje, djelomino ili u cijelosti, plati raun izravno ovlatenoj pravnoj ili fizikoj osobi koja je obavila uslugu ili utvrenu visinu najma uplati na iro-raun najmodavca.
Socijalna zatita
24
Prehrana u pukim kuhinjama

Prehrana u pukim kuhinjama organizira se svakodnevnom pripremom i podjelom jednog toplog obroka. Odlukom o socijalnoj skrbi propisano je da navedeno pravo mogu ostvariti korisnici stalne pomoi i korisnici jednokratnih pomoi dok za to postoji prijeka potreba. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje mjeseno utvruje korisnike pomoi temeljem uvjerenja Centra za socijalnu skrb. Pruanje ove vrste pomoi ureeno je ugovorom s Ustanovom Dobri dom Grada Zagreba kao davateljem usluge. Obroci se pripremaju u termikom bloku Kosnica-Mievac, a korisnici prava na prehranu objedovati mogu na dvije lokacije: Branimirova 35 i Cerska 3. Tijekom 2009. otvorit e se puka kuhinja u Alfirevievoj 6 koja e zamijeniti lokaciju u Branimirovoj. Pored navedene puke kuhinje, koje su pod ingerencijom Grada Zagreba, na podruju Zagreba organizirana je podjela obroka i unutar vjerskih ustanova i to na sljedeim adresama: Samostan misionarki ljubavi, Jukieva 24 Tel: 48 12 452 podjela toplog obroka tijekom cijelog tjedna (osim etvrtka) od 15,30 sati nije potrebna uputnica Samostan sestara milosrdnica sv. Vlaha, Frankopanska 17 Tel: 48 30 239 podjela toplog obroka tijekom cijelog tjedna u vremenu od 10 do 11 sati, u Gundulievoj 12 Sv. Antuna Padovanskog, Sv. Duh 33 Tel: 37 77 278 podjela toplog obroka svaki dan osim nedjeljom, od 13,00 sati nije potrebna uputnica
Socijalna zatita
25
Pravo na dnevni obrok i dostavu

Pravo na dnevni obrok i dostava obroka u kuu moe se odobriti osobama koje, zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti, ne mogu same ili uz pomo lana obitelji pripremati obroke hrane. Grad Zagreb osigurao je svakodnevnu pripremu obroka po standardima prehrane starijih osoba s posebnim potrebama ugovorom s Domovima za starije i nemone osobe Centar, Ksaver, Peenica i Trenjevka, a program se provodi od 1. veljae 2002. kontinuirano.
Pravo na besplatnu mjesenu pokaznu kartu i besplatni prijevoz

Umirovljenici do 65 godina ivota koji su korisnici novane pomoi umirovljenicima imaju pravo na besplatnu mjesenu pokaznu kartu prema cjeniku ZET-a, ako to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi. Takoer, Grad Zagreb financira trokove javnog prijevoza za osobe koje u tekuoj godini navravaju 65 godina.
Smjetaj u prenoite
Prenoite d.o.o. Heinzelova 78A Tel: 61 87 653 Smjetaj u Prenoitu d.o.o. sukladno Odluci o socijalnoj skrbi obuhvaa noenje i boravak preko dana punoljetnih osoba. Pravo na smjetaj u prenoitu imaju: korisnici pomoi socijalne skrbi utvreni Zakonom o socijalnoj skrbi (temeljem uputnica Centra za socijalnu skrb Zagreb), osobe dovedene u pratnji Hitne medicinske pomoi, osobe zateene u skitnji (dovedene u pratnji djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova) te osobe koje uputi Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje. Usluga smjetaja za korisnika je besplatna.
Socijalna zatita
26
Prenoite Crvenog kria Grgura Ninskog bb Tel: 45 77 174 Pored navedenog prenoita, u Zagrebu djeluje i prenoite Crvenog kria, koji u suradnji s centrima za socijalnu skrb organizira prihvat i noenje beskunika do njihovog trajnog smjetaja u jednu od ustanova socijalne skrbi ili vraanja u mjesto prebivalita. Prenoite nije cjelodnevnog karaktera, ve njegovi korisnici dobivaju uslugu noenja i doruka.
Privremeni smjetaj
Privremeni smjetaj obuhvaa: privremeni boravak, prehranu, hitnu medicinsku pomo, nabavu prijeko potrebne odjee i obue, trokove prijevoza u mjesto prebivalita u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu. Pravo na privremeni smjetaj imaju osobe koje je snala neka ivotna nedaa (elementarna nepogoda: poar, poplava, potres i sl.), a nisu u mogunosti smjetaj realizirati na drugi nain. Korisnike privremenog smjetaja utvruje Gradski ured za zdrav stvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje na temelju zapisnika s mjesta dogaaja i izjave korisnika o nemogunosti realizacije smjetaja na drugi nain, a moe se koristiti najvie 30 dana od dana smjetaja na teret Grada Zagreba.
Pomo i njega u kui

Pomo i njega u kui, kao jedno od prava Grada Zagreba, provodi se od 2004., a za korisnike je besplatna. Pravo se moe odobriti osobi kojoj je zbog zdravstvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomo i njega druge osobe koju joj nemaju mogunosti pruiti lanovi obitelji i djeca ili nema osiguranu pomo i njegu temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju, ako prihod po lanu obitelji ne prelazi 400% osnovice koju propisuje Vlada Republike Hrvatske, a Grad Za-
Socijalna zatita
27
greb uveao za 20%, te ako to pravo ne ostvaruje na temelju rjeenja Centra za socijalnu skrb Zagreb (vidi str. 18). Pomo i njega u kui moe obuhvatiti: organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuu, nabava ivenih namirnica, pomo u pripremanju obroka, pranje posua i dr.); zi ranje obavljanje kuanskih poslova (pospremanje stana, organi pranja i glaanja rublja, nabava lijekova i drugih potreptina); odravanje osobne higijene (pomo u oblaenju i svlaenju, kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba); zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Pomo i njegu mogue je provesti na cijelom podruju Zagreba. Pruanje ove vrste pomoi ureeno je ugovorom sa sljedeim domovima za starije i nemone: Centar, Dubrava, Ksaver, Maksimir, Medveak, Peenica, Sv. Ana, Sv. Josip, Trenjevka i Trnje.
Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa

Odlukom o socijalnoj skrbi predviena je pomo pojedincu i lanovima njegove obitelji kroz razne oblike materijalne pomoi, ali i putem savje todavnog rada, kojim se kroz individualni ili grupni rad pomae u rjeavanju razliitih problema. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa prua se korisnicima pomoi socijalne skrbi, osobama s invaliditetom i lanovima njihovih obitelji, nezaposlenim osobama, djeci i odraslim osobama rtvama obiteljskog nasilja, osobama starije ivotne dobi i drugim osobama u socijalnoj potrebi. Savjetovanje je za korisnika besplatno. Obuhvaa savjetodavnu pomo strune osobe sa svrhom uspjenog prevladavanja nedaa i tekoa s podruja: mirovin skog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi, pravne problematike, obiteljskih odnosa i drugih podruja, na voenje kuanstva, raspolaganje novcem, nabavu odjee, ukljuivanje u javne kuhinje, klubove,
Socijalna zatita
28
rjeavanje problema stanovanja, ukljuivanje u radionice razliitog sadraja (kreativne i rekreativne, radionice usvajanja socijalnih vjetina), a koje omoguavaju kvalitetnije zadovoljavanje ivotnih potreba i drugo.
Savjetovalite za osobe s invaliditetom i lanove njihovih obitelji Kneza Mislava 7 (prostorije Saveza gluhih grada Zagreba) Tel: 46 19 117 utorkom i etvrtkom od 16,00 do 18,30 sati Zagrebaka 4a, Sesvete Tel: 20 58 868 ponedjeljkom i srijedom od 16,00 do 18,30 sati Savjetovalite za djecu i odrasle osobe rtve obiteljskog nasilja Ninska 10 (prostorije Doma zdravlja Zagreb Istok) Tel: 0800 88 98 e-mail: mirna-zona@zagreb.hr ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16,30 do 19,00 sati (socijalni radnik, socijalni pedagog i psiholog) petkom od 16,30 do 19,00 (pravni savjeti) Savjetovalite socijalne zatite Nova cesta 1 (prostorije Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje) Tel: 61 01 830, 61 01 831 ponedjeljkom od 16,00 do 18,15 (socijalni radnik) utorkom od 16,00 do 18,15 (pravnik) etvrtkom od 16,00 do 18,15 (socijalni pedagog) Savjetovalite za hrvatske branitelje Domovinskog rata Grada Zagreba i lanove njihovih obitelji Nova cesta 1 (prostorije Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje) Tel: 61 01 820 utorkom, srijedom i etvrtkom od 16,00 do 18,30 sati
Socijalna zatita
29
Pored navedenih prava, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi korisnicima prava na pomo za podmirivanje trokova stanovanja, a koji se griju na drva moe, jednom godinje, osigurati 3 m3 drva ili moe odobriti novani iznos za podmirenje tog troka u visini koju odlukom odredi Grad Zagreb.
Pravo na pomo za ogrjev
ODJEL SOCIJALNE ZATITE

U Odjelu socijalne zatite djeluju: Odsjek za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove Odsjek za socijalnu zatitu i planiranje
Odsjek za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove

Poslovi i nadlenosti: sustavno praenje rada ustanova socijalne skrbi u vlasnitvu Grada Zagreba (npr. domovi za starije i nemone osobe), izrada programa investicija u socijalnoj skrbi, predlaganje reda prvenstva za izgradnju, ureenje i opremanje objekata, rjeavanje u najsloenijim upravnim stvarima, izdavanje odobre nja za osnivanje domova za starije i nemone osobe; o ispunjavanju uvjeta glede prostora, opreme, strunih i drugih djelatnika, zdravstvenih i ekolokih uvjeta za poetak rada doma za starije i nemone osobe, obiteljskih domova za pruanje skrbi izvan vlastite obitelji starijim i nemonim osobama, pruanje skrbi izvan vlastite obitelji starijim i nemonima bez osnivanja doma te centra za pomo i njegu, organizacija okruglih stolova, tribina, seminara na razliite strune teme, uspostava komunikacije sa svim segmentima drutva, a u cilju poboljanja skrbi za osobe starije ivotne dobi. Na inicijativu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje Gradska skuptina Grada Zagreba prihvatila je Program socijalne politike u razdoblju 2009. 2012. Navedenim Programom
Socijalna zatita
30
utvreno je niz mjera i aktivnosti za poboljanje kvalitete ivota osoba starije ivotne dobi.
Projekt gerontoloki centri Grada Zagreba

Projekt gerontoloki centri Grada Zagreba prvi puta prezentiran je 2004. u Skuptini Grada Zagreba, a idejni tvorci su Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje, uz struno-metodoloku pomo Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar. Cilj Projekta je razvoj humanijih i racionalnijih oblika skrbi, to bi u praksi znailo omoguiti starijoj osobi to je due mogue ostanak u krugu obitelji, susjedstva i u poznatoj okolini. To podrazumijeva, osim pomoi u zadovoljavanju osnovnih zdravstvenih i egzistencijalnih potreba, i one aktivnosti ija je osnovna zadaa ouvanje preostalih sposobnosti u cilju prevencije nemoi. Vano je naglasiti da starenje - kao normalan dio ivotnog vijeka svakog ovjeka - ne mora nuno biti sinonim za bolest i neaktivnost. Imajui na umu da starenje sa sobom nosi neke negativne posljedice po zdravlje, koje se pak mogu ublaiti ili izbjei aktivnijim ivotnim stilom te poveati kvalitetu ivljenja, Projektom se eli naglasiti vanost sportsko-rekreativnih aktivnosti u obliku aerobnih vjebi i medicinske gimnastike (vjebe protiv osteoporoze, inkontinencije i dr.). U cilju to kvalitetnijeg i aktivnijeg provoenja vremena organiziraju se razliite kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti poput likovnih i keramikih radionica, informatiki teajevi, plesne veeri, dramskorecitatorske grupe...
Socijalna zatita
31
Nositelji Projekta geron to lo kih centara Grada Zagreba su domovi za starije i nemone osobe kojima je Grad Zagreb osniva, a veliku ulogu u realizaciji Projekta imaju brojni suradnici: Vijea gradskih etvrti, centri za kulturu, organizacije civilnog drutva (prije svega udruge umirovljenika), Crveni kri, Caritas, vjerske zajednice i upe. 2004. godine, kada je poela provedba Projekta, u rad su bila ukljuena 3 doma za starije i nemone osobe: Maksimir, Medveak i Trnje. Sljedeih godina Projektu su otvorili svoja vrata i domovi Centar, Dubrava, Peenica, Sveta Ana, Sveti Josip i Trenjevka. Danas se moemo pohvaliti s ukupno 9 domova koji provode programe i aktivnosti Projekta. Aktivnostima je pokriveno svih 17 gradskih etvrti, a provoenje se odvija na 50-tak lokacija. Godinje se u program ukljuuje 7 000-10 000 korisnika za koje se brinu struni timovi. lanove tima ine: socijalni radnici, radni terapeuti, medicinske sestre i njegovatelji, a po potrebi se ukljuuju i kinezioterapeuti, lijenici specijalisti (neurolozi, fizijatri, psihijatri) te pravnici. Vano je naglasiti kako Projekt u cijelosti financira Grad Zagreb, a za nae starije sugraane svi programi i aktivnosti su besplatni. Projekt gerontoloki centri Grada Zagreba provodi se kroz: 1. pomo u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba, pomo i njega u kui: organizirana prehrana (objedovanje u blagovaonici doma, samostalno odnoenje obroka, dostava obroka) obavljanje kuanskih poslova odravanje osobne higijene posudionica ortopedskih pomagala 2. savjetovalini rad i zdravstvenu preventivu savjetovanje: socijalno
Socijalna zatita
32
psiholoko zdravstveno (internist, fizijatar, neuropsihijatar...) pravno organizacija tribina i predavanja na razliite teme 3. sportsko-rekreativne aktivnosti medicinska gimnastika (vjebe protiv osteoporoze, inkontinencije) aerobne vjebe 4. kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti pjevaki zbor, plesne veeri, dan poezije, dramsko-recitatorske grupe... likovne, keramike radionice... teajevi osnova koritenja osobnog raunala 5. informativnu djelatnost novinarska radionica izdavanje glasila 6. akcije i manifestacije obiljeavanje dravnih i meunarodnih blagdana i dogaanja sudjelovanje i organizacija u priredbama humanitarnog karaktera 2007. je provedeno istraivanje o utjecaju Projekta na kvalitetu ivota korisnika programa. Rezultat istraivanja pokazao je da od 602 ispitanika njih ak 77% redovito sudjeluje u rekreativnim aktivnostima. Znakovito je da je prosjena ocjena provoenja sportske rekreacije visokih 4,86 ako znamo da je pri ocjenjivanju raspon na skali bio od 1 do 5. Ujedno, gotovo je 80 posto ispitanika izrazilo miljenje da sudjelovanje u aktivnostima doprinosi njihovom osjeaju vee socijalne ukljuenosti, dok ak 82% ispitanika kroz ukljuivanje u aktivnosti uspjenije zadovoljava svoje potrebe. Korisnici su osobito istaknuli vanost socijalne komponente koju prua svaki vid druenja i vjebanja kroz aktivnosti, poput rekreativno-medicinske gimnastike, izleta i plesa.
Socijalna zatita
33
Detaljne obavijesti o sadraju programa i aktivnosti te vremenu i mjestu odravanju mogu se dobiti na sljedeim adresama ili putem telefona:
PROJEKT GERONTOLOKI CENTRI GRADA ZAGREBA U DOMOVIMA ZA STARIJE I NEMONE CENTAR DUBRAVA MAKSIMIR MEDVEAK PEENICA SVETA ANA SVETI JOSIP TRENJEVKA TRNJE
ADRESA
TELEFON
Klaieva 10 Milovana Gavazzia 26 Hegeduieva 20 Trg Drage Iblera 8 Donje Svetice 89 Islandska 2 Dunjevac 17 Trg Slavoljuba Penkale 1 Poljika 12
49 24 158 28 51 552 23 51 285 45 52 077 23 58 505 66 70 792 37 45 537 36 59 432 61 19 455
Izleti za umirovljenike
Svjesni vanosti rekreacije i aktivnosti, kao i potrebe za sadrajnijim programima pri la goenima osobama starije ivotne dobi, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje dui niz godina organizira besplatne jednodnevne izlete za nae starije sugraane. Obzirom da je interes za izlete velik, a umirovljenici izuzetno zadovoljni organizacijom, nastavljena je suradnja s udrugama umirovljenika (vidi str. 87). Program boravka u potpunosti je prilagoen osobama starije ivotne dobi, a u pratnji su osigurani struni voditelj, odnosno animatori. Izle-
Socijalna zatita
34
ti se organiziraju u proljee (travanj, svibanj i lipanj) te u jesen (rujan i listopad).
Meunarodni dan starijih osoba

Odlukom Ujedinjenih naroda Meunarodni dan starijih osoba obiljeava se 1. listopada. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje od 2004. na poseban nain obiljeava taj dan organizirajui manifestaciju pod nazivom Gerontoloki tulum na glavnom zagrebakom trgu. Stariji sugraani manifestaciju su vrlo dobro prihvatili, pokazujui iznimno zanimanje za aktivno sudjelovanje u bogatom kulturnozabavnom programu. U okviru manifestacije odravaju se i kreativne radionice (npr. crtanje na svili, prezentacija rada u tehnici origami, oslikavanja stakla, rad s glinom), a kroz zdravstveni dio programa osigurani su besplatni ciljani pregledi primarne prevencije za starije (mjerenje tlaka, kontrola razine eera u krvi, mjerenje gustoe kosti ju te mjerenje vitamina i minerala putem koe). Tom prigodom graanima se podijeli na tisue raznih broura s nizom informacija o starenju i starosti, kao i o uslugama te programima koji
Socijalna zatita
35
su dostupni svim starijim sugraanima s ciljem promocije aktivnog i zdravog starenja.
Festival sportske rekreacije za osobe starije ivotne dobi

Podravajui vanost sportske rekreacije i aktivnosti starijih osoba, Grad Zagreb bio je pokrovitelj I. hrvatskog festivala sportske rekreacije za osobe starije dobi, koji je organizirao Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve, a odran je u Domu za starije i nemone osobe Trnje. Grad Zagreb 2007. ponovno prihvaa pokroviteljstvo nad VI. hrvatskim festivalom sportske rekreacije, a Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje postaje partner Hrvat skom savezu sportske rekreacije Sport za sve u organizaciji. Ured i nadalje podrava odravanje Festivala, koji se odrava u cijeloj Hrvatskoj i uestvovanje u istome.
Svjetski dan plesa

Povodom obiljeavanja Svjetskog dana plesa, 29. travnja, Ured od 2008. u suradnji s Domom za starije i nemone osobe Trenjevka te portskim plesnim klubom Harmony - Zagreb, organizira natjecanje u plesu naih sugraana starije ivotne dobi. Osnovna ideja Svjetskog dana plesa je da se na taj dan podsjeti javnost na ovaj umjetniki izraaj te uiva u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve prepreke. elja nam je da pokaemo kako ivotna dob nije prepreka za plesni pokret, potrebna je samo volja.
Socijalna zatita
36 Odsjek za socijalnu zatitu i planiranje Tjedan udruga

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje kontinuirano od 2003. organizira manifestaciju pod nazivom Tjedan udruga koja se odrava u proljee svake godine na jednom od najveih gradskih trgova, Trgu kralja Tomislava. Manifestaciji svake godine prisustvuje stotinjak udruga s razliitih podruja djelatnosti (udruge osoba s invaliditetom, osoba starije ivotne dobi, udruge tehnike kulture, sportske i sociopedagoke udruge, udruge od zdravstvenog i javnozdravstvenog interesa kao i udruge hrvatskih branitelja proizalih iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i civilnih invalida rata), ije programe i projekte ve niz godina sufinancira Grad Zagreb. Tijekom tjedan dana, Grad Zagreb osigurava uvjete kako bi udruge, koje to ele, najbolje prezentirale svoj rad, svoje programe i lanstvo i privukle potencijalne lanove, korisnike i donatore. Ova akcija postala je svojevrstan prepoznatljiv dogaaj grada Zagreba.
Socijalna zatita
37 SEKTOR ZA BRANITELJE, OBITELJ I RAD

Odjel za branitelje Trg Stjepana Radia 1, zapadni ulaz, prizemlje Tel: 61 00 190, 61 01 027
U Odjelu za branitelje obavljaju se poslovi vezani uz ostvarivanje statusnih i drugih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i stradalih pirotehniara i lanova njihovih obitelji, temeljem lanka 122. stavak 1. i stavak 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine 174/04 i 92/05) i to na lokacijiama: Podruni ured rnomerec Trg Francuske Republike 15 Tel: 61 01 732 Fax: 61 01737 Podruni ured Dubrava Avenija Dubrava 49 Tel: 65 85 432 Fax: 65 85 389 Na adresi Trg Stjepana Radia 1 obavljaju se poslovi propisani navedenim zakonom i sve gradske odluke kojima se poboljava ivljenje hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, predlau odluke i drugi akti Gradskoj skuptini i Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba kojima se podie kvaliteta ivota hrvatskih branitelja. Posebno naglaavamo praenje lanka 102. Zakona po kojem ro ditelji, udovica ili udovac smrtno stradaloga (zatoenog ili nestalog) hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ima prednost pri smjetaju u domove za starije i nemone osobe. Za ostvarivanje prednosti, lanovi obitelji mogu dobiti pisanu preporuku Odjela za branitelje.
Socijalna zatita
38
Odjel za obitelj i stradalnike rata Vodnikova 14 Tel: 61 00 350, 61 00 397
Poslovi i nadlenosti: voenje postupka i rjeavanje u prvom stupnju u upravnim stvarima po Zakonu o zatiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine 33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01 i 103/03), dravljana Republike Hrvatske s prebivalitem u Zagrebu, kao i dravljana Republike Hrvatske s prebivalitem izvan teritorija Republike Hrvatske; izdavanje Objava za povlastice u unutarnjem putnikom prometu za ratne vojne invalide, mirnodopske vojne invalide i civilne invalide rata I. do IV. skupine, kao i korisnicima obiteljske invalidnine iza vojnog, odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomo druge osobe, a temeljem Zakona o zatiti vojnih i civilnih invalida rata.
Poslovi u svezi s ostvarivanjem prava utvrenih Zakonom o zatiti vojnih i civilnih invalida rata Navedenim Zakonom utvrena je posebna zatita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata (civilnih invalida iz II. svjetskog rata i civilnih invalida Domovinskog rata), sudionika rata i lanova njihovih obitelji.
Zatita se ostvaruje po: osnovi oteenja organizma ratnih, mirnodopskih i civilnih invalida rata osnovi gubitka lana obitelji osnovi materijalnih potreba korisnika
1. Po osnovi oteenja organizma ratni, mirnodopski i civilni invalidi imaju pravo na: osobnu invalidninu (I-X skupine) dodatak za njegu i pomo druge osobe (invalidi I.-IV. skupine potpuno nesposobni za obavljanje svih ivotnih potreba i kojim je
Socijalna zatita
39
potrebna neprekidna njega i pomo druge osobe te ostali invalidi kojima je organizam oteen i neovisno o vojnom, ali je invaliditet jednak oteenju organizma invalida I. skupine) ortopedski dodatak (tjelesno oteenje utvreno zbog teih oteenja organizma koja su neposredno posljedica dobivene rane, povrede, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teko oteenje funkcije ekstremiteta, 60% i nadalje ili potpuni gubitak vida na oba oka)
2. Po osnovi gubitka lana obitelji, lanovi obitelji imaju pravo na: obiteljsku invalidninu uveanu obiteljsku invalidninu (po osnovi samohranosti) 3. Po osnovi materijalnih potreba korisnika, korisnici osobne invalidnine, obiteljske invalidnine, sudionici rata i lanovi obitelji sudionika rata koji su umrli poslije 15. svibnja 1945. imaju pravo na: opskrbninu dodatak za pripomo u kui (korisnik opskrbnine, koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne moe ispunjavati osnovne ivotne zahtjeve, ako ne koristi dodatak za njegu i pomo druge osobe po ovom Zakonu ili po drugim propisima) Izdavanje uvjerenja o invalidnosti sukladno lanku 171. Zakona o opem upravnom postupku izdaje se uvjerenje o invalidnosti za ratne vojne invalide, mirnodopske vojne invalide i civilne invalide rata za izdavanje uvjerenja potrebno je popuniti zahtjev i dati na uvid osobnu iskaznicu
Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se Gradskom uredu za zdrav stvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje, Vodnikova 14.
Socijalna zatita
40
Odjel za zatitu osoba s invaliditetom Trg Stjepana Radia 1 Tel: 61 01 252 Odjel obavlja poslove praenja i analiziranja stanja te izrade izvjea i drugih materijala u podruju ostvarivanja, unapreenja i zatite osoba s invaliditetom; izrade prijedloga programa i projekata za poboljanje i zatitu uvjeta ivota osoba s invaliditetom i lanova obitelji; izrade analiza, izvjea i drugih materijala iz podruja zatite osoba s invaliditetom; poslove vezane uz financiranje i praenje programa i projekata udruga osoba s invaliditetom; sudjelovanja u izradi strunih podloga za zakonske i podzakonske propise iz podruja zatite osoba s invaliditetom; provedbe mjera i aktivnosti utvrenih Zagrebakom strategijom jedinstvene politike za osobe s inaviliditetom; voenja prvo stupanjskog postupka temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom u vezi s izdavanjem rjeenja o utvrivanju invaliditeta i smanjenja radne sposobnosti
1.6. DOMOVI ZA STARIJE I NEMONE OSOBE

Dom socijalne skrbi javna je ustanova i osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji i to, meu ostalim, i za odrasle osobe, odnosno starije i nemone. Dom za starije i nemone osobe u sklopu stalnog smjetaja osigurava cjelovitu skrb koja obuhvaa stanovanje, prehranu, odravanje osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti i koritenje slobodnog vremena, a moe pruati usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka te pomoi i njege u kui.
Socijalna zatita
41
Grad Zagreb osniva je jednog doma za starije i nemone osobe (Park), a od 1. sijenja 2002. na Grad Zagreb prenijeta su osnivaka prava nad 10 domova za starije i nemone osobe.
DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE (osniva Grad Zagreb) ADRESA CENTAR Klaieva 10 Crnatkova 14 - Podrunica DUBRAVA Milovana Gavazzija 26 KSAVER Nemetova 2 MAKSIMIR Hegeduieva 20 Aleja A. Augustinia 1 Podrunica MEDVEAK* Trg D. Iblera 8 PARK Ivanigradska 52 PEENICA* Donje Svetice 89 SVETA ANA* Islandska 2 SVETI JOSIP Dunjevac 17 Sv. Maksimilijan Kolbe Topnika 29 - Podrunica TRENJEVKA Slavoljuba Penkale 1 Drenovaka 30 - Podrunica TRNJE Poljika 12
TELEFON
E-MAIL WEB ADRESA
49 24 100 48 43 404 28 51 552 46 74 133 23 51 111 23 50 220 46 56 100 23 33 422 23 58 500 66 00 655 37 45 444 37 75 658
dom.centar@zg.t-com.hr dom.dubrava@zg.htnet.hr ksaver@ksaver.t-com.hr dom.maksimir@zg.t-com.hr www.dom-maksimir.hr dom.medvescak@zg.htnet.hr www.dom-medvescak.hr dom.park@zg.t-com.hr dompescenicazagreb@zg.t-com.hr marija.galic@sv-ana.hr www.sv-ana.hr uprava@domsvjosip.hr
36 59 555 30 30 572 61 51 300
dom-tresnjevka@zg.t-com.hr dom-trnje@zg.htnet.hr
* organiziran dnevni boravak
Socijalna zatita
42
Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, dom socijalne skrbi moe osnovati i vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna ili fizika osoba. Na podruju Zagreba djeluju slijedei domovi:
DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE (osniva: vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna ili fizika osoba), ADRESA BIZEK Bizek 1. 5 BENE VITA Bukovac gornji 19D Anele Horvat 1a - dislocirani objekt BRANOVEINA Branoveina 17 DOM MARIJAN Soblinec, erjavineka 13N DOM ZAKLADE LAVOSLAVA SCHWARZA Bukovaka cesta 55 FIDELITAS Bukovaka cesta 294 GODAN Sermageova 16 Srebrnjak 90a - dislocirani objekt JURAKI itnjak 67 KUA SV. FRANJE Odra, Sv. Izidora 5 NOVAK Sunana 14, Graneina tefanovec 99 - Podrunica PEJAKOVI 1. Petruevec 24c
TELEFON
E-MAIL WEB ADRESA
34 90 548
23 41 922
www.dombene-vita.hr
23 83 416 20 13 567 23 94 100 24 45 476 23 37 570 24 08 536 62 69 300 29 84 173 23 71 558
www.dom-branovecina.hr kontakt@dom-marijan.hr www.dom-marijan.hr
dom-fidelitas@net.hr www.dom-fidelitas.com www.dom-godan.hr info@dom-jurakic.hr www.dom-jurakic.hr info@kuca-sv-franje.hr www.kuca-sv-franje.hr domnovak.suncana@yahoo. com www.dom-novak.com bernardina.golub@zg.t-com.hr www.dom-pejakovic.hr
Socijalna zatita
43
DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE (osniva: vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna ili fizika osoba), ADRESA REZIDENCIJA KASTELAN Sisaka cesta 65b - Podrunica Sveta Klara IV. Sisaki odvojak 18b - dislocirani objekt SANATORIJ AV-VITALIS Vogelska 18 SANATORIJ ORLUKA Oreje 5b Oreje 5 - dislocirani objekt ublinov brijeg 20b - dislocirani objekt SESVETSKI DOM Sesvete, Brestoveka 130a STARA VLAKA Vlaka 17 TOLI Jedovec, Jedoveka 108E TRAG PLUS Osekovska 18 VELIKO SRCE Malomlaka 136 A. Arbanasa 66 - dislocirani objekt
TELEFON
E-MAIL WEB ADRESA
62 38 800
www.rezidencija-kastelan.hr
34 66 280
medical.vitalis@zg.t-com.hr www.vitalis.hr
34 73 700
pavo@sanatorij.com
20 06 833 48 18 141 65 26 698 23 11 475 62 61 886 62 61 181
info@sesvetski-dom.hr www.sesvetski-dom.hr
www.domtolic.hr trag1@zg.t-com.hr www.trga-plus.hr
Socijalna zatita
44
Vjerska zajednica, udruga, jedinica lokalne samouprave, trgovako drutvo ili druga domaa i strana pravna osoba moe sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi pruati skrb izvan vlastite obitelji i bez osnivanja ustanove.
SKRB O STARIJIM I NEMONIM OSOBAMA - BEZ TELEFON OSNIVANJA DOMA ADRESA UDRUGA ZA STARIJE I NEMONE OSOBE VRABAC 34 87 580 Trdice 26a Trdice 28/1 - dislocirani objekt TREA DOB d.o.o. Antuna Arbanasa 55 VILA TAJANA d.o.o. Stubika 38 36 44 329 www.vila-tajana.hr E-MAIL WEB ADRESA
gordana.kovacic2@zg.t-com.hr
Skrb izvan vlastite obitelji moe se, osim u domovima socijalne skrbi, provoditi u obiteljskim domovima ili u udomiteljskim obitelji.
Obiteljski dom koji prua usluge skrbi izvan vlastite obitelji za starije i nemone osobe, pruanje usluge moe ostvariti kao stalni, tjedni i privremeni smjetaj te cjelodnevni i poludnevni boravak, a u okviru smjetaja ili boravka usluge prehrane, njege i brige o zdravlju, radne aktivnosti i koritenje slobodnog vremena. Osniva se za skrb izvan vlastite obitelji za najmanje 5, a najvie 20 korisnika.
OBITELJSKI DOM BAREI IVKA BENKO DEJAN BORI MARINA BOIEVI KATARINA ADRESA Radnika 96, Sesvetski Kraljevec I. Metrovia 10 Mirka Rakog 25, Kobiljak Kolarieva 17, Hrae Turopoljsko TELEFON 20 46 856 29 24 459 27 24 287 098/138 8090 34 90 234 20 47 322
FILIPOVI CAUEVI Vodopijina 5 ANITA IARETOVI GORDANA Selska 34, Sesvete
Socijalna zatita
47
OBITELJSKI DOM KANAR VLADO KUEC RUA LIC ANDREA NEMEVI BOICA PRUN URA PRUN VALENTINA ADRESA Varadiska 34, Bjelovar, Sesvete Prigradska 78, Prekvrje, Sesvete Buanova 5 Pajurini 4, Goranec, Sesvete Beleka 4, Sesvete Dumoveka 11, Sesvetski Kraljevec TELEFON 091/554 8029 20 44 157 23 03 263 20 44 443 091/111 1234 20 03 005 20 58 360 091/111 8668
Udomiteljska obitelj je obitelj koja ima stambene, socijalne i druge uvjete koji omoguuju smjetenoj osobi primjereno stanovanje, pravilnu ishranu, odmor, zadovoljavanje drugih potreba i interesa. Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivalita udomitelja ocje njuje postojanje propisanih uvjeta i izdaje dozvolu za obavljanje udomiteljstva. U jednoj udomiteljskoj obitelji mogu biti smjetene najvie 4 osobe.
1.7. USTANOVA DOBRI DOM GRADA ZAGREBA

Ustanova Dobri dom Grada Zagreba Kruge 44/2 Tel: 63 11 640 Fax: 63 11 649 www.dobri-dom.hr e-mail: info@dobri-dom.hr
Socijalna skrb Tel/fax: 63 11 644

Ustanova Dobri dom Grada Zagreba osnovana je Odlukom Gradske skuptine Grada Zagreba, a u svrhu pruanja usluga provoenja pomoi socijalne skrbi Grada Zagreba i to: pruanje usluge prehra ne u pukim kuhinjama, dostavu obroka u kuu te pruanje usluga prihvatilita za odrasle osobe u sklopu privremenog smjetaja.
Socijalna zatita
48 1.8. DOM ZA PSIHIKI BOLESNE ODRASLE OSOBE ZAGREB

Dom za psihiki bolesne odrasle osobe Zagreb Zagreb, estinski dol 53 Tel/fax: 37 70 545, 37 78 227 e-mail: dom.za.odrasle.osobe.zagreb@zg.htnet.hr
Podrunica Mirkovec 49223 Sveti Kri Zaretje, Mirkovec 5 Tel/fax: 049/22 79 86, 049/22 85 79
Dom za psihiki bolesne odrasle osobe Zagreb, s pripadajuom podrunicom Mirkovec, jedina je ustanova za smjetaj psihiki bolesnih odraslih osoba na podruju grada Zagreba i Zagrebake upanije. Osniva ustanove je Republika Hrvatska, a prava i dunost osnivaa obavlja Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Dom prua uslugu stalnog smjetaja psihiki bolesnih odraslih osoba koja ukljuuje usluge stanovanja, prehrane, odravanja osobne higijene, brige o zdravlju i psihosocijalne rehabilitacije, radnih aktivnosti koje ukljuuju to kvalitetnije koritenje slobodnog vremena naih korisnika kao i druge usluge. U sklopu Podrunice Mirkovec organizirana je izvaninstitucijska djelatnost dostave obroka u kue.
1.9. CENTAR ZA POMO I NJEGU U KUI

Zakonom o socijalnoj skrbi predviena je mogunost osnivanja centra za pomo i njegu, ustanove za pruanje svih ili pojedinih usluga: organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuu, odnosno nabava ivenih namirnica, pomo u pripremanju obroka, pranje posua i dr.), obavljanje kunih poslova (pospremanje stana, donoenje vode, ogrjeva i slino, organiziranje pranja i glaanja rublja, nabava li-
Socijalna zatita
49
jekova i drugih potreptina), odravanje osobne higijene (pomo u oblaenju i svlaenju, kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Navedenim Zakonom predviena je i mogunost pruanja skrbi centra za pomo i njegu bez osnivanja ustanove, ali za najvie 30 korisnika. Trenutno u Zagrebu odobrenje za navedeno obavljanje djelatnosti ima:
ILLIS d.o.o. Ribnjak 18 Tel: 48 38 200 www.skrbinjega.hr e-mail: info@skrbinjega.hr
Zdravstvena skrb
51
Zdravstvena zatita
Zdravstvena zatita
Zdravstvena skrb
53
2. ZDRAVSTVENA ZATITA
Sustav zdravstvene skrbi obuhvaa sustav dravnih, skupnih i individualnih mjera za unapreenje, uvanje i vraanje zdravlja. Novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 150/08) koji je stupio na snagu 1. sijenja 2009. utvreno je osnovno (obvezno) osiguranje koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Osnovno zdravstveno osiguranje

Osnovno zdravstveno osiguranje je obvezno zdravstveno osiguranje kojim su obuhvaene sve osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj i koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Dopunsko zdravstveno osiguranje

Dopunsko zdravstveno osiguranje jedan je od oblika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Pruaju ga privatne osiguravateljske kue te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao jedina dravna osigu ravateljska kua u zdravstvu. Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a pokriva participaciju za odreene zdravstvene usluge, no ne i za troak participacije za lijekove s dopunske liste lijekova.
Privatno zdravstveno osiguranje

Privatno zdravstveno osiguranje mogu ugovoriti osobe (osiguranici) koji ve imaju osnovno zdravstveno osiguranje sa osiguravateljem. U privatnom zdravstvenom osiguranju osiguravatelj odreuje premi ju za privatno osiguranje s obzirom na opseg pokria iz ugovora o privatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranik izloen, uzimajui u obzir dob, spol, bonus i dr. Privatno zdravstve no osiguranje ukljuuje specijalistike i preventivne preglede, dijagnostike i laboratorijske pretrage, operacijske zahvate te bolji bolniki smjetaj.
Zdravstvena skrb
54 PARTICIPACIJA
Usluge zdravstvene zatite za koje se ne plaa participacija

Osigurana osoba na teret sredstva obveznog osiguranja ostvaruje u cijelosti slijedeu zdravstvenu zatitu: 1. cjelokupnu zdravstvenu zatitu djeci do navrene 18. godine ivota te djeci potpuno i trajno nesposobnoj za samostalan ivot, 2. preventivnu i specifinu zdravstvenu zatitu kolske djece i studenata, 3. zdravstvenu zatitu ena u svezi s praenjem trudnoe i poroda, 4. preventivnu i kurativnu zdravstvenu zatitu u svezi s HIV infekcijama i ostalim zaraznim bolestima za koje je zakonom odreeno provoenje mjera za spreavanje njihova irenja, 5. obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu, 6. bolniku zdravstvenu zatitu za kronine psihijatrijske bolesnike, 7. cjelokupno lijeenje zloudnih bolesti, 8. hemodijalizu i peritonejsku dijalizu, 9. zdravstvenu zatitu u svezi s uzimanjem i presaivanjem dijelova ljudskoga tijela u svrhu lijeenja, 10. izvanbolniku hitnu medicinsku pomo, 11. kune posjete i kuno lijeenje, 12. patronanu zdravstvenu skrb, sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika sukladno 13. opem aktu koji donosi ministar nadlean za zdravstvo, 14. lijekove s osnovne liste lijekova HZZO-a propisane na recept, zdravstvenu njegu u kui bolesnika. 15.
Obvezna participacija
U trokovima bolnike i specijalistiko konzilijarne zdravstvene zatite participacija se plaa za koritenje slijedeih zdravstvenih usluga: 1. laboratorijsku, radioloku i drugu dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zatite;
Zdravstvena skrb
55
2. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu, ukljuujui dnevnu bolnicu i kirurke zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije; 3. specijalistiku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstve ne zatite; 4. ortopedska i druga pomagala odreena opim aktom HZZO-a; 5. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabili taciju u kui; 6. trokove bolnike zdravstvene zatite; 7. stomatoloku zdravstvenu zatitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba od 18 do 65 godina starosti; 8. stomatoloku zdravstvenu zatitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba starijih od 65 godina. Kada je koritenje zdravstvene zatite vezano za lijeenje bolesti koje su u skladu sa Zakonom, u cijelosti pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, osigurana osoba nema obvezu sudjelovati u trokovima zdravstvene zatite.
Participacija po izabranom doktoru i u ljekarni Osigurane osobe obvezne su snositi troak participacije u iznosu od 15,00 kn za zdravstvenu zatitu koju ostvaruju kod izabranog: 1. lijenika obiteljske (ope) medicine 2. lijenika ginekologa 3. lijenika stomatologa
Za izdavanje lijeka na recept u ljekarni plaa se participacija u iznosu od 15,00 kn, a svaki osiguranik obvezan je snositi troak participacije za lijekove s dopunske liste lijekova. Participacija se plaa izravno prilikom pruanja zdravstvene usluge ili neizravno putem police dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Zdravstvena skrb
56
Pravo na koritenje lijekova koji su utvreni osnovnom i dopunskom listom lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Osigurana osoba, u okviru prava na zdravstvenu zatitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ima pravo na koritenje lijekova koji su utvreni Odlukom o utvrivanju Osnovne liste lijekova Hrvatskog HZZO-a za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Osnovna lista lijekova) i Odlukom o utvrivanju Dopunske liste lijekova Hrvatskog HZZO-a za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Dopunska lista lijekova). Iznimno, osigurana osoba kod koje lijeenje iz medicinskih razloga nije mogue provoditi lijekovima utvrenim osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, moe ostvariti pravo na lijek koji nije utvren tim listama lijekova, pod uvjetom da je potrebu koritenja lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba lijei, i to na teret sredstava bolnike zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka. Osnovna lista lijekova sadri medikoekonomski najsvrsihodnije lijekove za lijeenje svih bolesti. Referentna cijena lijekova (cijena koju HZZO plaa iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini najnie cijene koja garantira opskrbu osiguranih osoba HZZO-a) utvruje se u postupku javnog nadmetanja prema posebnim propisima. Dopunska lista lijekova sadri lijekove s viom razinom cijene u odnosu na cijene iz osnovne liste lijekova, pri emu HZZO osigurava pokrie trokova u visini cijene ekvivalentnog lijeka odreenog prema posebnom zakonu, s osnovne liste lijekova. Ostvarivanje prava na lijekove, za koje nije ispunjena medicinska indikacija propisana Osnovnom i Dopunskom listom lijekova samo iznimno osigurana, moe koristiti osoba na osnovi prethodnog odobrenja lijenikog povjerenstva Direkcije HZZO-a, radi ostvarenja prava na lijek s Osnovne liste lijekova, odnosno Dopunske liste lijekova, uz doplatu za koji ne ispunjava propisane medicinske in-
Zdravstvena skrb
57
dikacije, pod uvjetom da je potrebu koritenja lijeka predloilo povjerenstvo za lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba lijei, a na teret ugovorenih sredstava bolnike zdravstvene ustanove. Osigurana osoba nema pravo na povrat trokova kupljenih lijekova na teret sredstava HZZO-a, ako je lijekove s Osnovne liste lijekova i Dopunske liste lijekova nabavila, odnosno kupila mimo postupka utvrenih Pravilnikom o pravima, uvjetima i nainu ostva rivanja prava na obvezno zdravstveno osiguranje i drugim opim aktima HZZO-a (npr. kupila lijek bez da je od izabranog doktora dobila propisani recept). Izuzetak postoji jedino ako je lijekove nabavila u sluajevima iz lanka 117. Pravilnika o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
2.1. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Ksaver 200a Tel: 46 07 555 www.mzss.hr Uprava za medicinske poslove Ksaver 200a Tel: 46 07 508 Fax: 46 77 105 Uprava za sanitarnu inspekciju Ksaver 200a Tel: 46 77 102 Fax: 46 07 631 Bijeli telefon 0800 200 063 besplatni telefon za pritube, pohvale, primjedbe i prijedloge vezano za ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu
Zdravstvena skrb
58
kontakt s deurnim lijenikom Ministarstva u vremenu od 8,00 do 16,00 automatsko snimanje poziva u vremenu od 16,00 do 8,00
2.2. HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Margaretska 3 Tel: 48 06 333 Fax: 48 12 606 www.hzzo-net.hr Podruni ured Zagreb Mihanovieva 3 Tel: 45 77 150 Odsjek za zdravstveno osiguranje: Jukieva 12 Tel: 48 82 100 Klovieva 1 Tel: 23 59 555 Pododsjek Novi Zagreb Remetineki gaj 14 Tel: 65 93 600 Ispostava Sesvete Varadinska 1/II Tel: 20 01 965 Besplatni info telefon 0800 7979 obvezno zdravstveno osiguranje 0800 7989 dopunsko zdravstveno osiguranje
Zdravstvena skrb
59
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u dalj njem tekstu: Zavod), koji je jedinstvena pravna osoba za podruje Republike Hrvatske, provodi obvezno zdravstveno osiguranje. U gradu Zagrebu djeluju ustanove ija djelatnost obuhvaa zdrav stvenu njegu, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju bolesnima, teko pokretnim i nepokretnim pacijentima u njihovu domu. Takve ustanove posluju u sklopu sustava primarne zdravstvene zatite te sa Zavodom imaju sklopljeni ugovor o pruanju zdravstvene njege i rehabilitacije osiguranicima Zavoda. Istovjetne usluge pruaju se i korisnicima koji sami snose trokove. Osiguranik Zavoda pravo na medicinsku njegu i rehabilitaciju ostva ruje putem svog izabranog lijenika ope medicine, koji daje prijedlog za provedbu zdravstvene njege i rehabilitacije s kojim se mora suglasiti kontrolor Zavoda.
PREGLED S HZZO-om UGOVORENIH USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUI 2007. 2009. NAZIV USTANOVE Ustanova za zdravstvenu njegu ANIMA VITA Ustanova za zdravstvenu njegu ORLUKA Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilita ciju u kui DOMNIUS Zdravstvena ustanova za njegu i rehabilita ciju GODAN Ustanova za zdravstvenu njegu i fizikalnu terapiju KERN MEDIALIS Ustanova za zdravstvenu njegu u kui MEDICAL VITALIS Ustanova za zdravstve nu njegu u kui Ustanova za zdravstvenu njegu MEDEOR ADRESA Boidarevieva 13 Mesnika 32 Cernika 3a Srebrnjak 90a Boidara Magovca 90 Prilaz Gjure Deelia 62 Vogelska 18 Koturaka 71 61 71 274 TELEFON 23 37 363 48 51 422 30 95 940 24 30 982 66 86 896
Zdravstvena skrb
60
PREGLED S HZZO-om UGOVORENIH USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUI 2007. 2009. NAZIV USTANOVE Ustanova za zdravstvenu njegu MELEM NJEGA I SKRB Ustanova za zdravstvenu njegu Ustanova za zdravstvenu njegu PANACEA Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kui TOBIA Ustanova za zdravstvenu njegu u kui ZAGREB Zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju ZORICA Ustanova za zdravstvenu njegu u kui IVOT ADRESA Bezdanska 5 Marueveka 7 Kustoijanska 226 Ulica grada Chicaga 2 Preradovieva 17 Krianieva 16 Trovrka 9 61 31 334 48 72 264 45 54 127 TELEFON 38 87 640
Pravo na ortopedska i druga pomagala

Osigurane osobe imaju pravo ostvariti ona pomagala koja su utvrena u popisu pomagala koji je sastavni dio Pravilnika o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (Narodne novine 89/07 - proieni tekst, 134/07, 11/08, 34/08 i 79/08), a na osnovi propisanih medicinskih in dikacija i prema prijedlogu doktora, odnosno zdra vstvene ustanove s kojima je HZZO sklopio ugo vor o provoenju zdravstvene zatite osiguranim osobama. Osim toga, u iznimnim sluajevima osigurana osoba moe ostvariti i pravo na pomagalo koje nije utvreno u popisu pomagala, odnosno koje je utvreno u popisu pomagala, ali za koje potonja ne ispunjava propisane medicinske indikacije i ako je prema prijedlogu doktora odgovarajue specijalnosti (ortoped, kirurg - traumatolog, fizijatar) primjena tog ortopedskog pomagala nuna za lijeenje i rehabilitaciju osigurane osobe, o emu prethodno odobrenje daje lijeniko povjerenstvo za ortopedska i druga pomagala Direkcije HZZO-a.
Zdravstvena skrb
61
Osigurane osobe imaju pravo na ortopedska i druga pomagala te stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-protetske na do mje s t ke, ako ispunjavaju uvjet prethodnog obveznog zdravstvenog osiguranja u Zavodu u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije nastupa osiguranog sluaja. Navedeni uvjet se ne odnosi na osigurane osobe mlae od 18 godina te sa smetnjama u tjelesnom i duevnom razvoju koje su nesposobne za samostalan ivot i rad.
Sanitetski prijevoz
Sanitetski prijevoz podrazumijeva pruanje usluge prijevoza vozilom posebno opremljenim medicinskom i ostalom opremom za posebne kategorije osiguranih osoba. Pravo na sanitetski prijevoz ostvaruju nepokretne, teko pokretne i osobe kojima zbog prirode bolesti nije preporueno samostalno kretanje. Sanitetski prijevoz, kao pravo iz zdravstvenog osiguranja, koristi se za siguran prijevoz bolesnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prilikom njihovog dola ska ili odlaska iz zdravstvene ustanove. Potvrdu sanitetskog prijevoza utvruje: izabrani doktor primarne zdravstvene zatite doktor u ugovorenoj zdravstvenoj ustanovi doktor u slubi hitne medicinske pomoi kod kojeg je osigurana osoba u postupku lijeenja lijeniko povjerenstvo Zavoda, sukladno opim aktima Zavoda
Zdravstvena skrb
62 2.3. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU ZATITU I BRANITELJE

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje Odjel za socijalnu skrb Nova cesta 1 Tel: 61 01 800 Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje nadlean je u postupku priznavanja prava na zdravstvenu zatitu osobama koje isto ne mogu ostvariti po drugoj osnovi i to pod uvjetom da imaju prebivalite na podruju Zagreba, da su nesposobne za samostalan ivot i rad te da nemaju sredstava za uzdravanje. Smatra se da je neposobna za samostalan ivot i rad osoba koja je navrila 60 (ena), odnosno 65 (mukarac) godina ivota i osoba mlaa od 65 godina ija je nesposobnost utvrena vjetaenjem na tijelu vjetaenja Centra za socijalnu skrb Zagreb. Postupak utvrivanja prava pokree se zahtjevom stranke (vidi str. 21).
Povjerenstvo za zatitu prava pacijenata Grada Zagreba

Povjerenstvo za zatitu prava pacijenata imenovano je ispred Gradske Skuptine Grada Zagreba. Povjerenstvo za zatitu prava pacijenata ima djelokrug rada, obaveze i ovlatenja odreena poslovnikom o radu kao i opim odredbama Zakona o zatiti prava pacijenata. Zakon odreuje prava pacijenata prilikom koritenja zdravstvene zatite te nain zatite i promicanje tih prava. Povjerenstvo prati povrede pojedinanih prava pacijenata, obavjetava javnost o povredama prava pacijenata u cilju ostvarivanja i promicanja prava pacijenata. Ukoliko je dolo do povrede Zakona o zatiti prava pacijenata, graani pismenu predstavku mogu uputiti na adresu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje, Trg Stjepana Radia 1.
Zdravstvena skrb
63 2.4. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DR. ANDRIJA TAMPAR

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DR. ANDRIJA TAMPAR Mirogojska 16 Tel: 46 78 488 www.stampar.hr CENTAR ZA GERONTOLOGIJU Mirogojska 16 Tel: 46 96 164 Fax: 46 78 016 E mail: gerontologija@stampar.hr U Zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar djeluje Centar za gerontologiju Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske za zatitu zdravlja starijih osoba. Provodi Program praenja, prouavanja, evaluiranja, izvjeivanja, nadzora te planiranja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba uz predlaganje Programa mjera i postupaka u zatiti zdravlja starijih s Programom primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije. Gerontoloki timovi Centra za gerontologiju imaju normativni populacijski obuhvat 30 000 starijih od 65 i vie godina na svom podruju djelovanja. Gerontoloki tim sainjavaju strunjaci: doktor spec. javnog zdravstva/epidemiologije-gerontolog, via medicinska sestra/vii radni terapeut i gerontoloko zdravstveni statistiar. Centar za gerontologiju provodi i trajnu, sustavnu reedukaciju strunjaka koji zdravstveno skrbe u zatiti zdravlja starijih osoba iz gerontologije i gerijatrije.
Zdravstvena skrb
64 2.5. ZDRAVSTVENE USTANOVE

DOM ZDRAVLJA ZAGREB - CENTAR ZAGREB - ISTOK ZAGREB - ZAPAD ELJEZNIARA SJEDITE Runjaninova 4 varcova 20 Prilaz baruna Filipovia 11 Grgura Ninskog 3 TELEFON 48 97 666 23 50 100 37 74 444 45 73 244 DEURSTVA subotom 15,00 22,00 nedjeljom i blagdanom 8,00 22,00
USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMO Heinzelova 88 Tel: 63 02 911 63 02 944 (sanitetski prijevoz) OPA BOLNICA SV. DUH Sv. Duh 64 Tel: 37 12 111
POLIKLINIKE OSNIVA I VLASNIK GRAD ZAGREB Poliklinika PROMETNA MEDICINA za oftalmologiju, neurologiju, psihijatriju i medicinu rada Poliklinika za bolesti dinog sustava Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Poliklinika za rehabilitaciju sluanja i govora SUVAG Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago op Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba Stomatoloka poliklinika ADRESA TELEFON
Park prijateljstva 1 Prilaz baruna Filipovia 11 Drakovieva 13 Lj. Posav skog 10
38 32 354
37 76 044 46 12 346 46 29 600
Mihanovieva 3 Argentinska 2 Perkoveva 3
45 72 114 34 57 518 48 03 200
Zdravstvena skrb
65
SPECIJALNE BOLNICE ADRESA TELEFON 63 91 100 63 91 101 ASTMA PHONE: medicinski struni savjeti od 0 do 24 sata 24 31 311 34 30 000 37 80 666 48 62 503 46 84 400 49 25 200
Djeja bolnica Srebrnjak
Srebrnjak 100
Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan Psihijatrijska bolnica Vrape Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade Specijalna bolnica za plune bolesti Specijalna bolnica za zatitu djece s neurorazvojnim i motorikim smetnjama
Jankomir 11 Bolnika cesta 32 Kukuljevieva 11 Rockefellerova 3 Goljak 2
Zdravstvena skrb
66
KLINIKE ZDRAVSTVENE USTANOVE KBC ZAGREB Rebro* Klinika za enske bolesti i porode Kliniki zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala Klinika za stomatologiju KLINIKE BOLNICE Klinika bolnica Dubrava Klinika bolnica Merkur Klinika bolnica Sestre milosrdnice KLINIKE Klinika za dijabetes Vuk Vrhovec Klinika za djeje bolesti Zagreb Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi Klinika za plune bolesti Jordanovac Klinika za traumatologiju Klinika za tumore i sline bolesti Dugi dol 4a Klaieva 16 Mirogojska 8 Jordanovac 104 Drakovieva 19 Ilica 197 23 53 800 46 00 111 46 03 222 23 85 100 46 97 000 37 83 555 Avenija Gojka uka 6 Zajeva 19 Vinogradska 29 29 02 444 24 31 390 37 87 111
ADRESA alata 2 Kipatieva 12 Petrova 13 Boidarevieva 11 Gundulieva 5
TELEFON 45 52 333 23 88 888 46 04 646 23 62 330 48 02 111
* Savjetovalite za neuroloke bolesti ponedjeljkom od 15 do 17 sati, na KRL, sve informacije na tel: 23 88 176 ili mob. 091/959 81 21 predavao
Zdravstvena skrb
67
GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Aleja lipa 2a Avenija V. Holjevca 22* Mirogojska 11 Drakovieva 13 Dubrava 54 Grianska 4* Gruka 22 Hrastin prilaz 3 (Utrine) Hrvatskih Iseljenika 1 (Gajnice) Ilica 43 Ilica 79 Ilica 301* Kamenita 9 Koprivnika BB Kosorova 17 Maksimirska 14 Maksimirska 81 Masarykova 2 Medveak 111 Ozaljska 1*
TELEFON 28 51201 65 25425 38 36274 46 12287 29 10891 29 92350 61 57617 66 73583 34 54064 48 48450 37 71651 37 50321 48 52109 36 91337 23 16124 23 11090 23 19234 48 72850 46 67870 30 97586
RADNO VRIJEME ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 deurna ljekarna* ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 deurna ljekarna* ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 deurna ljekarna* ponedjeljak petak: 8,00-16,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 deurna ljekarna*
Zdravstvena skrb
68
GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Ozaljska 132 Podsusedski trg 13 Runjaninova 4 Savska cesta 10 Marohnieva 3 estinska cesta 1 Trg bana Josipa Jelaia 3* Trg kralja Tomislava 13 Trg N. ubia Zrinskog 20 Ulica kralja Drislava 6 Trg rtava faizma 8 Zdeslava Turia 1 Ulica grada Vukovara 239 Vidrieva 38 A Vilka efera BB (Ravnice) Vlaka 84
TELEFON 36 31579 34 90448 48 43459 48 36277 61 90639 46 37568 48 16198 45 72122 48 73873 45 57 102 46 11141 61 37711 61 52905 23 12165 23 12895 46 17428
RADNO VRIJEME ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 8,00-16,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 deurna ljekarna* ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00 ponedjeljak petak: 7,00-20,00 subota: 7,30-15,00
*Deurne ljekarne: dnevno radno vrijeme: 7,00 20,00 nona deurstva: 20,00 7,00 nedjelja i blagdani: 7,00 20,00
Mirovinsko osiguranje
69
71
3. MIROVINSKO OSIGURANJE Osigurane osobe i utvrivanje svojstva osiguranika

U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, obvezno su osigurane sve osobe u radnom odnosu u Republici Hrvat skoj i ostale osobe koje obavljaju neku profesionalnu djelatnosti i na temelju te djelatnosti su obuhvaene obveznim mirovinskim osigura njem. To su: zaposleni i s njima izjednaene osobe (osobe imenovane na odreene dunosti i dr.), pripadnici samostalnih djelatnosti (obrtnici, trgovci pojedinci, odvjetnici, javni biljenici i dr.), poljoprivrednici i ostale skupine osoba (njegovatelji HRVI, roditelji njegovatelji, lanovi uprave trgovakih drutava, portai, ahisti i dr.). Nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja moe se uspostaviti produeno osiguranje, koje je dobrovoljno i kojim se moe nastaviti osiguranje, bez ogranienja. Svojstvo osiguranika uspostavlja se podnoenjem prijave na osiguranje. Prijavu podnosi poslodavac osiguranika ili osiguranik sam, ako je on obveznik plaanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Mirovinski sta
Mirovinski sta je skupni naziv za razdoblja provedena u osigura nju (sta osiguranja) i razdoblja provedena izvan osiguranja, pod odreenim okolnostima, koja se raunaju u mirovinski sta (poseban sta). Mirovinski sta obuhvaa razdoblja provedena u osiguranju prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07 i 35/08) i prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su vaili prije toga zakona, razdoblja provedena u osiguranju prema posebnim propisima (djelatne vojne osobe, policijski slubenici i dr.), razdoblja provedena u Domovinskom ratu i pridodani sta (pridodani sta se uraunava pri izraunu invalidske mirovine ili obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika).
72
U sta osiguranja raunaju se razdoblja osiguranja provedena nakon navrene 15. godine ivota osiguranika, s time da se sta za razdoblja provedena na radu s nepunim radnim vremenom preraunavaju na puno radno vrijeme. U sluaju rada na posebno evidentiranim, opasnim i za zdravlje tetnim radnim mjestima ili zanimanjima, sta osiguranja rauna se s poveanim trajanjem, sa stupnjem poveanja od 12/14, 12/15, 12/16 ili 12/18 mjeseci. Samostalnim obveznicima doprinosa u sta osiguranja raunaju se samo razdoblja za koja je uplaen doprinos. Osobama koji ostvaruju tzv. drugi dohodak prema poreznim propisima, koje su obuhvaene obveznim mirovinskim osiguranjem, sta osigu ranja rauna se za svaku pojedinu godinu na osnovi primitaka iz te godine, preraunavanjem prema prosjenoj plai u Republici Hrvatskoj u istoj godini.
Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mora ispunjavati uvjet starosti i uvjet staa.
Pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 65 godina (mukarac) odnosno 60 godina ivota (ena) i najmanje 15 godina mirovinskog staa.
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navri 65 godina ivota (mukarac), odnosno 60 godina ivota (ena) i ako provede 15 godina u osiguranju.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa (mukarac), odnosno 55 godina ivota i 30 godina mirovinskog staa (ena).
Koritenje prijevremene starosne mirovine povezano je s trajnim odbitkom od mirovine. Ovaj odbitak iznosi 0,15% po svakome mjesecu
73
ranijeg ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu, odnosno najvie 9% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stjee od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim to se to pravo moe ostvariti tek nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavlja nje obrtnike ili poljoprivredne djelatnosti i dr.). Kada zahtjev za starosnom i prijevremenom starosnom mirovinom podnese nezaposlena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju, tada ona ima pravo na mirovinu od prvog idueg dana nakon prestanka radnog odnosa, ako je zahtjev podnesen u roku od est mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvog dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. Postupak za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pokree se podnoenjem zahtjeva nadlenoj podrunoj slubi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavoda). Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu moe se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja. Da bi se osiguralo bre ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu, moe se pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Buduim umirovljeni cima je omogueno da est mjeseci prije podnoenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te tako, bre, ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.
Pravo na invalidsku mirovinu

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti: postojanje invalidnosti i uvjet staa.
74
Invalidnost moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Invalidnost postoji: kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od polovice prema tjelesno i psihiki zdravome osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihikim sposobnostima, a smatraju se odgovarajuim njegovim dosadanjim poslovima. Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost, moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. Uvjet staa je zadovoljen kada: mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prije navrenih 65 godina ivota. Kaoradni vijek uzima sebroj punih godina od dana kada je osiguranik navrio 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu strunu spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota, a osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu od navrene 26. godine ivota. Razdoblje radnog vijeka skrauje se za razdoblje koje je osiguranik: proveo na odsluenju vojnog roka i/ili bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za zapoljavanje. Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stjee bez obzira na duinu mirovinskog staa.
75
Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik: kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a ima viu strunu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navrio sta osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku strunu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navrio jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja i ako je invalid nost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
Postupak ostvarivanja prava

Postupak se pokree u povodu prijedloga za ocjenu radne sposobnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite, ako se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, odnosno u trenutku podnoenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika. Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema osiguranikov lijenik koju, zajedno sa svojim miljenjem, dostavlja Zavodu radi vjetaenja invalidnosti. Opseg i sadraj medicinske dokumentacije propisala je Vlada Republike Hrvatske, Uredbom o opsegu i sadraju medicinske dokumenta cije (Narodne novine 94/99).
Mirovinu ne stjee, odnosno gubi pravo osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomonom presudom osuen za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom ne stjee, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom iduega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku i postala pravomona. Ako u ovom sluaju postoji pravo lanova obitelji osiguranika na
76
uzdravanje od osiguranika, njegova e se invalidska mirovina isplaivati tim lanovima obitelji u visini obiteljske mirovine.
Pravo na obiteljsku mirovinu

lanovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu: 1. ako je osiguranik navrio najmanje 5 godina staa osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staa ili 2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o duini mirovinskog staa za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili 3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili 4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. 5. ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranja osiguranika. Udovica ili udovac, imaju pravo na obiteljsku mirovinu: ako su do smrti branog druga, po kojem im to pravo pripada, navrili 50 godina ivota ili ako su mlai od 50 godina ivota i ako je do smrti branog druga nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti branog druga ili ako je nakon smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica/udovac, obavljaju roditeljsku dunost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi opa nesposobnost za rad, zadravaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Ako udovica/udovac do smrti branog druga nisu navrili 50, ali su imali 45 godina ivota, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kad navre 50 godina ivota. Udovica/udovac, koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrili 50 godina ivota zadravaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane prije navrene 50. godine ivota, ali nakon navrene 45.
77
godine ivota, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navre 50 godina ivota. Udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika roeno nakon njegove smrti. U tom joj sluaju pravo na obiteljsku mirovinu pripada od dana smrti osiguranika Razvedeni brani drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosueno pravo na uzdravanje. Izvanbrani drug moe ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao i udovica ili udovac, ako je izvanbrana zajednica postojala i trajala najmanje tri godine. Dijete stjee pravo na obiteljsku mirovinu: ako je u trenutku smrti roditelja mlae od 15 godina ili mlae od 18 godina, ako je prijavljen slubi za zapoljavanje radi zaposlenja ako je nastupila opa nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje ako je opa nesposobnost za rad nastupila nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu, ako ga je umrli uzdravao do svoje smrti ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom kolovanju ili zapone takvo kolovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog kolovanja, ali najdue do navrene 26. godine ivota. Ako je redovito kolovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navrene 26. godine ivota, kao i nakon tih godina, ali najvie onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito kolovanje, ako je ono nastavljeno prije navrenih 26 godina ivota. Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi opa nesposobnost za rad, zadrava to pravo dok postoji takva nesposobnost.
78
Roditelj kojeg je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu: ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navrio 60 godina ivota (otac) ili 50 godina ivota (majka) ako je otac mlai od 60 godina, a majka mlaa od 50 godina, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opa nesposobnost za rad sve dok takva nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja ovog prava navri 60, odnosno 50 godina ivota, trajno zadrava pravo na mirovinu. Pravo na obiteljsku mirovinu ne moe ostvariti lan obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo je kazneno djelo osuen pravomonom presudom, kao ni onaj koji se namjerno onesposobi za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu (ne moe po toj osnovi stei pravo na mirovinu). Pravo na obiteljsku mirovinu gube stupanjem u brak udovica, odnosno udovac mlai od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog ope nesposobnosti te djeca osiguranika, braa, sestre te druga djeca bez roditelja, osim djece koja su to pravo stekla zbog ope nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na redovitom kolovanju. si se Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu podno podrunoj slubi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nadlenoj prema mjestu prebivalita.Uz zahtjev je potrebno priloiti: smrtni list vjenani list rodne listove za sve lanove obitelji koji trae da im se prizna pravo na mirovinu kolske potvrde za djecu na redovitom kolovanju izjavu jesu li lanovi obitelji zaposleni, odnosno koriste li neku drugu mirovinu
Naknada zbog tjelesnog oteenja

U sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik moe ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja. Pod tjelesnim
79
oteenjem podrazumijeva se gubitak, bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva vee napore pri obavljanju ivotnih potreba, bez obzira uzrokuje li to oteenje ili ne uzrokuje invalidnost. Tjelesna oteenja i njihovi stupnjevi izraavaju se u postocima od 30% do 100% i sadrani su u zakonom utvrenoj listi tjelesnih oteenja. Naknada zbog tjelesnog oteenja odreuje se od posebno odreene osnovice, u jednakoj svoti za svaki stupanj tjelesnog oteenja i isplauje se korisniku, bez obzira na to je li zaposlen ili ne.
Odreivanje mirovine i dodatak na mirovinu

Svotu mirovine ini umnoak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se odreuje prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualna vrijednost mirovine je utvrena svota mirovine za jedan osobni bod. Osobni bodovi utvruju se tako da se prosjeni vrijednosni bod pomnoi s navrenim mirovinskim staem i polaznim faktorom (koji utjee na visinu mirovine u sluaju prijevremene starosne mirovine). Prosjeni vrijednosni bod rauna se na temelju plaa ostvarenih u odreenom obraunskom razdoblju, u odnosu na prosjenu plau u Republici Hrvatskoj. Obraunsko razdoblje iznosi: u 2008. 37 godina, 2009. 40 godina, a od 2010. izraun mirovine zasnivat e se na plaama ostvarenim tijekom itavoga radnog vijeka. Plaa ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrivanje vrijednosnih bodova pri izraunu mirovine, ve se za tu godinu uzimaju prosjeni vrijednosni bodovi, razmjerno stau osiguranja u toj godini. Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog zakona, odreuje se i isplauje dodatak na mirovinu u odreenom postotku od mirovine. Tako, na mirovine ostvarene u 2008. dodatak iznosi 25,9%, na mirovine ostvarene u 2009. dodatak e iznositi 26,4%, a na mirovine ostvarene u 2010. i narednim godinama dodatak e iznositi 27,0% na svotu mirovine koja se isplauje.
80
Postupak ostvarivanja prava
Postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja pokree se na zahtjev osiguranika. U sluaju prava na temelju invalidnosti postupak se pokree u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite, kada se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, tj. u trenutku podnoenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika. Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, u propisanom opsegu i sadraju, priprema osiguranikov lijenik koju, zajedno sa svojim miljenjem, dostavlja Zavodu radi vjetaenja invalidnosti. Prema zahtjevu za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja dono si se rjeenje, u kojem je naznaeno o kojem se pravu radi, od kada pripada pravo, svota mirovinskog primanja i ostalo od znaaja za korisnika u odreenom sluaju. Rjeenje o pravu iz mirovinskog osiguranja donosi nadlena podruna sluba, a protiv njega moe se, u roku od 15 dana od primitka rjeenja, uloiti alba Sredinjoj slubi Zavoda u Zagrebu. alba se predaje preko podrune slube koja je donijela rjeenje. Protiv drugostupanjskog rjeenja donesenog u povodu albe, koje je donijela Sredinja sluba Zavoda, moe se tubom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Rok za ovu tubu je 30 dana od dana primitka drugostupanjskog rjeenja.
Isplata mirovine
Mirovine i naknada zbog tjelesnog oteenja utvruju se u mjesenoj svoti i isplauje unatrag, za svaki protekli mjesec. Mirovine se isplauju bez ogranienja u Republici Hrvatskoj, a u inozemstvo u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju ili na temelju uzajamnosti (reciprociteta). Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon naj-
81
manje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine moe, pod odreenim uvjetima, zatraiti ponovno odreivanje mirovine, o emu se donosi rjeenje.
3.1. HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

SREDINJA SLUBA A. Mihanovia 3 Tel: 45 95 500 www.mirovinsko.hr PODRUNA SLUBA U ZAGREBU Tvrtkova 5
Informacije o stanju predmeta Tel: 45 95 473, 45 95 474 Pravni savjeti Tel: 45 95 578, 45 95 717, 45 95 716 Otvoreni telefon 0800 63 63 63 - radnim danom od 8 do 16 sati Pozivni centar Tel: 48 91 666 - radnim danom od 8 do 16
Organizacije civilnog drutva
83
85
4. ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA ZA POMO STARIJIMA OSOBAMA

4.1. UDRUGE ZA POMO STARIJIM OSOBAMA
Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i brani telje na temelju Zakona o udrugama (Narodne novine 88/01 i 11/02 ispr.) i Odluke o uvjetima za ostvarivanje financijske potpore za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe ili projekte od interesa za Grad Zagreb (Slubeni glasnik Grada Zagreba 16/02 i 17/03) kontinuirano ve niz godina sufinancira programe ili projekte udruga i drugih pravnih i fizikih osoba koji su od interesa za Grad Zagreb. Pri Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje djeluju: Povjerenstvo za odabir programa socijalnog znaenja Povjerenstvo za odabir programa promicanja zdravlja i prevencije bolesti od interesa za Grad Zagreb Povjerenstvo za odabir programa socijalnog i humanitarnog znaenja za branitelje Domovinskog rata i njihove obitelji, borce II. svjetskog rata i civilne invalide rata Povjerenstvo za odabir programa socijalnog znaenja i humanitarnog znaenja za unapreenje kvalitete ivota osoba s invaliditetom
UDRUGE IJI SU PROGRAMI NAMIJENJENI STARIJIM OSOBAMA ADRESA DOBROTVORNO UDRUENJE DOBROBIT Mlinarska 38 DRUTVO SPORTSKE REKREACIJE SPORT ZA SVE CENTAR Palmotieva 22 DRUTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU MAKSIMIR krleva bb TELEFON E-MAIL WEB ADRESA 23 11 912 dobrobit@dobrobit.hr 49 22 720 dsr-centar@zg.htnet.hr 23 22 169 dsrmaksimir@email.t-com.hr
86
UDRUGE IJI SU PROGRAMI NAMIJENJENI STARIJIM OSOBAMA ADRESA DRUTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU SENIOR Brezovika cesta 117 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sortina 1A HRVATSKA UDRUGA BOLESNIKA S POREMEAJIMA POKRETA Kipatieva 12 HRVATSKA UDRUGA PRIJATELJA HOSPICIJA Hireva 1 HRVATSKA UDRUGA ZA ALZHEIMEROVU BOLEST Vlaka 24 a HRVATSKO DRUTVO ZA OSTEOPOROZU Kruge 44 HRVATSKO KATOLIKO DRUTVO MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIARA Kreimirov trg 12 (podrum) KATOLIKA UDRUGA KAP DOBROTE IV.Stara Peenica 3 KLUB UMIROVLJENIKA I STARIJIH OSOBA TIN Preko bb KLUB ZA STARIJE OSOBE MAKSIMIR Hegeduieva 20 KLUB ZA STARIJE OSOBE TRNJE Poljika 12 PRISUTNOST Jordanovac 110 TELEFON E-MAIL WEB ADRESA 36 33 063 zoran.delibasic1@zg.htnet.hr 65 50 366 hums@hums.hr www.hums.hr 23 88 377 mrelja@mef.hr 23 44 835 hrv.ud.pr.hospicija@zg.t-com.hr www.hospicij-hrvatska.hr 56 01 500 alzheimer@alzheimer.hr 60 62 488 46 70 985 23 17 802 kap-dobrote@zg.htnet.hr 38 81 390 23 51 111 tihomir.perhat@ zg.htnet.hr 61 51 300 61 51 340 61 50 346 dom-trnje@zg.hinet.hr 23 46 126 prisutnost@ffdi.hr www.prisutnost.hr
87
UDRUGE IJI SU PROGRAMI NAMIJENJENI STARIJIM OSOBAMA ADRESA UDRUGA ZA STARE I NEMONE ROME HRVATSKE ulineka cesta 201 ZAGREBAKA LIGA PROTIV RAKA Ilica 197 ZAGREBAKI SAMCI Drenovaka 4 ZAGREBAKO DIJABETIKO DRUTVO Ilica 48/1 ZLATNA DOB - UDRUGA ZA OSIGURANJE I PROVOENJE IVOTA TREE DOBI NA DOSTOJANSTVEN I KVALITETAN NAIN Stjepana Plania 6, Dugave TELEFON E-MAIL WEB ADRESA 091/54 96 339 37 75 584 zglpr1@gmail.com 37 68 904 48 47 429 info@zadi.hr 66 07 582 66 07 641 info@zlatna-dob.hr www.zlatna-dob.hr
4.2. UDRUGE UMIROVLJENIKA

MATICA HRVATSKIH UMIROVLJENIKA GRADA ZAGREBA
Preradovieva 33/I Tel: 45 56 699 e-mail: matum.zg@zg.t-com.hr Matica hrvatskih umirovljenika grada Zagreba je neprofitna, nevladina organizacija osnovana s ciljem promicanja i zatite prava umirovljenika na podruju Zagreba. Djeluje vie od 60 godina u sustavu zajednice Matice umirovljenika Hrvatske, najstarije i najbrojnije organizacije umirovljenika u Hrvatskoj. Svojim lanovima Matica omoguuje slijedee: ukljuivanje u kulturno-umjetnika drutva i time postaju aktivni lanovi raznih sekcija (dramskih, glazbenih, plesnih, pjevakih, kreativnih); jednodnevne i viednevne zajednike izlete (edukativne i zabavne); program pomoi i samopomoi u kui; besplatne teajeve za volontere, za svladavanje poznavanja rada na raunalu; besplatne
88
pravne savjete; medicinska i druga predavanja te redovito mjerenje tlaka i eera; organizirani odlazak na kulturna dogaanja i dr. Matica hrvatskih umirovljenika grada Zagreba svoje aktivnosti provodi putem svojih udruga:
UDRUGE LANICE MATICE Matica umirovljenika CENTAR Matica umirovljenika RNOMEREC Udruga umirovljenika DUBRAVA Udruga umirovljenika DUBEC Udruga umirovljenika GAJEVO Udruga umirovljenika H-a Udruga umirovljenika HRT-a Udruga umirovljenika INA Udruga umirovljenika JARUN Udruga umirovljenika KNEIJA Matica umirovljenika MAKSIMIR Udruga umirovljenika MALENICA Matica umirovljenika MEDVEAK Matica umirovljenika NOVI ZAGREB Matica umirovljenika NOVO BRESTJE Matica umirovljenika PEENICA Matica umirovljenika PODSUSED Gerijatrijska udruga PREKO Matica umirovljenika SESVETE Matica umirovljenika SESVET. KRALJEVEC Udruga umirovljenika STARA TRENJEVKA Matica umirovljenika SUSEDGRAD Udruga umirovljenika PANSKO Matica umirovljenika TRENJEVKA Matica umirovljenika TRNJE Udruga KUD VALENTINOVO ADRESA Preradovieva 33 Ilica 259 Av. Dubrava 49 Ivankovieva bb Prosenikova 9 Tomislavov trg 11 Prisavlje 3 Gajeva 46 Hrgovii 51 Bianieva 5 Domjanieva 5 I.B. Maurani 18 Laginjina 11 Metroviev trg bb Narcisa 47 Donje Svetice 89 Podsusedski trg 3 Preko bb Dugoselska 35 Ilica 421 Kukuljeviev trg 1 Poljika 12 Liganjska 18 TELEFON 48 17 193 37 50 009 29 89 293 46 46 070 38 30 630 48 41 285 63 42 699 098/909 420 30 11 168 36 40 241 46 64 769 37 32 497 46 41 067 66 02 120 20 12 519 23 34 527 34 92 662 38 81 067 20 13 866 34 54 014 38 96 433 61 50 343 29 87 796 33 11 226
Sesvete, Milke Trnine 4 20 08 349 Park Stara Trenjevka 3 30 15 370
Park Stara Trenjevka 3 30 24 189
Udruga umirovljenika ZAGREBAKA BANKA Savska 82
89 SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

Povjerenitvo za grad Zagreb Trg kralja Petra Kreimira IV. br. 2/II Tel: 46 14 204 Centrala: 46 55 111/179 e-mail: suh-pov@zg.t-com.hr
Polivalentno savjetovalite (besplatno za lanove) pravni savjeti: utorkom od 10,00 do 12,00 sati savjeti iz psihosocijalne skrbi i zdravstvene zatite: etvrtkom od 10,00 do 12,00 sati Savjeti se mogu dobiti dolaskom u Savjetovalite ili na telefon 46 55 111/244.
Jedna od temeljnih programskih zadaa i funkcija Sindikata umirovlje nika je zatita steenih prava i promicanje materijalnih, ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, rekreacijskih i drugih interesa svojih lanova umirovljenika i starijih osoba, u cilju poboljanja njihova ivota i osiguranja dostojanstva u starijoj ivotnoj dobi. Osnovnu zadau poboljanja kvalitete ivota umirovljenika i starijih osoba Sindikat provodi kroz nekoliko programa: Osnovne aktivnosti psihosocijalne pomoi i podrke su: redovna tjedna ili mjesena druenja, izleti, glazbene veeri, posjete kulturnim dogaanjima, rekreativne aktivnosti, zajednika ljetovanja, organiziranje pjevakih zborova i folklornih grupa i drugi oblici organiziranog koritenja slobodnog vremena. Ovi oblici socijalne podrke smanjuju osjeaj usamljenosti i beskorisnosti koji su najvei problem starijih osoba.
Cjeloivotno uenje i stjecanje novih znanja omogueno je kroz: teaj za njegu i pomo u kui informatiki teaj za poetnike kroz 2 stupnja Pomo i njegu u kui pruaju volonteri, osposobljeni na teaju, svojim bolesnim, teko pokretnim i nepokretnim lanovima obitelji kao i drugim potrebitim u lokalnoj zajednici. Prevencijom do kvalitetnog ivota u starijoj dobi je program koji se redovno provodi u podrunicima. Uz osnovna predavanja o pojedinim
90
bolestima lijenici i drugi strunjaci vre i razna mjerenja kao to su: spirometrija, mjerenje gustoe petne kosti, organiziraju se mamografski pregledi i dr. Redovno medicinska sestra mjeri krvni tlak, eer u krvi, kolesterol i trigliceride, a lijenik daje individualne savjete nakon predavanja. Organiziraju se i grupe za samopomo. Mnogobrojne aktivnosti i programe Sindikat provodi putem svojih podrunica u Zagrebu.
PODRUNICE SINDIKATA UMIROVLJENIKA GRADA ZAGREBA CENTAR RNOMEREC DUBRAVA - OPOROVEC ERICSSON N. TESLA INA KRA MAKSIMIR MIROEVAC NOVI ZAGREB PEENICA PLIVA PODSLJEME RADNIKI DOM SESVETE SUSEDGRAD TRENJEVKA - JUG TRENJEVKA - SJEVER TRNJE VOJNI UMIROVLJENICI ZAGREBAKI VELESAJAM ZET BiH, SiCG
ADRESA Radniki dol 1 Trg Francuske Republike 1 Oporoveki vinogradi 20 Krapinska 46 Gajeva 46 Maksimirska cesta 130 Miroeveka cesta 131 Barev trg bb Krika 20 Slovenska 6 Bidroveka cesta 30
TELEFON 48 23 433 38 04 849 29 83 509 29 46 835 45 72 035 23 96 111 29 80 845 66 02 283 23 12 943 37 05 060 29 81 188
Trg kralja Petra Kreimira IV br. 2 46 14 204
Trg kralja Petra Kreimira IV br. 2 46 14 204 Trg kralja Petra Kreimira IV br. 2 46 14 204 Medpotoki 32 Drutveni dom, Preko bb Ozaljska 16 Hatzova 14 Avenija Dubrovnik 15 34 53 532 38 82 273 098/99 57 039 48 35 341 65 03 383
Trg kralja Petra Kreimira IV br. 2 46 14 204
Ozaljska 105 36 51 519 Boidarevieva 9 29 13 840 Trg kralja Petra Kreimira IV br. 2 46 14 204
91 4.3. GRADSKO DRUTVO CRVENOG KRIA ZAGREB

Ilica 223, Zagreb Odjel za socijalnu skrb Tel: 37 77 895, 37 70 306 Gradsko drutvo Crvenog kria Zagreb je udruga za promicanje humanitarnih ciljeva i provedbu akcija i aktivnosti od ope koristi, a je na osnovi misije i naela Meunarodnog pokreta Crvenog djelu kria i Crvenog polumjeseca. Usluge koje starije osobe koriste preko Crvenog kria Zagreb: usluge pomoi i njega u kui (odravanje osobne higijene korisnika, odravanje higijene stana, nabavka namirnica i drugih potreptina za kuu, priprema jednostavnijih jela i napitaka, odlazak u ambulantu, nabava lijekova i sl.), usluge prehrane (ruak s dostavom u kuu i mogunost dolaska na ruak u prostore Crvenog kria) i usluge boravka u Prenoitu Crvenog kria (vidi str. 26). Navedene usluge starije osobe mogu koristiti besplatno (na osnovu rjeenja Centra za socijalnu skrb Zagreb) ili usluge plaaju sami. Zbog potrebe da se novijim generacijama starijih osoba koje su dugovjenije, zdravije, obrazovanije, ali i zahtjevnije kada se radi o kvaliteti ivljenja, omogui kvalitetno zadovoljavanje potreba Crveni kri Zagreb nudi dodatne aktivnosti za starije osobe u lokalnoj zajednici. Obzirom da vie od 95% starijih osoba ivi u vlastitom domu, Crveni kri posebnu panju poklanja razvoju van institucionalnih oblika skrbi za starije osobe, jer se ukljuivanjem u razliite aktivnosti, u lokalnoj zajednici, spreava prerano i patoloko starenje, umanjuje se osjeaj usamljenosti, izdvojenosti, otuenosti i izolacije starijih osoba. Crveni kri Zagreb od 2008. provodi Program poticanja kvalitete aktivnog ivljenja za starije osobe u prostorima Crvenog kria Zagreb i Domu Crvenog kria na Sljemenu u suradnji s Pravnim fakultetom, Studijskim centrom socijalnog rada (studentima III. godine).
92
U okviru Programa provode se razliite aktivnosti: radno-okupacijske aktivnosti, kreativne radionice, sportsko-rekreativne aktivnosti, teajevi kune njege, mjerenje tlaka i dr. Kroz sudjelovanje u Projektu podie se kvaliteta ivota, lake se nosi s novim izazovima i problemima, koji su karakteristini za osobe starije ivotne dobi, to dovodi do prevencije institucionalizacije i kvalitetnog boravka u vlastitom domu i u visokoj ivotnoj dobi.
4.4. CARITAS ZAGREBAKE NADBISKUPIJE

Kaptol 31, pp 71 Socijalna sluba Tel: 48 17 716 Fax: 48 52 864 Selska cesta 165 Tel: 36 36 123, 36 68 824 fax: 36 36 123 www.czn.hr e-mail: czn@czn.hr jbosnar@czn.hr Caritas Zagrebake nadbiskupije (CZN) karitativna je ustanova Zagrebake nadbiskupije, osnovana u svrhu promicanja djelotvorne kranske ljubavi na podruju Zagrebake nadbiskupije. Caritas doprinosi opem dobru u drutvu na slijedee naine: konkretno pomaui duhovno, duevno i tjelesno ugroenim pojedincima i skupinama, djelujui na uzroke koji dovode do tog stanja, zagovaranjem onih iji se glas ne uje. Karitativni rad Caritasa Zagrebake nadbiskupije odvija se kroz tri djelo kruga rada: institucionalna skrb, izvan institucionalna skrb i upni caritasi. Caritas Zagrebake nadbiskupije starijim i nemonim osobama prua dva oblika skrbi i to: izvaninstitucionalnu i institucionalnu skrb.
93
Institucionalna skrb provodi se od listopada 1999., osnivanjem doma za starije i nemone u Vrbovcu. Kapacitet doma je 148 mjesta. Korisnici se smjetavaju ugovorom o smjetaju i rjeenjem Centra za socijalnu skrb. Osim usluge privremenog i stalnog smjetaja, ne skrbi i njege, fizikalne terapije, prehrane i higijene, sozdravstve cijalnog rada, posebnu pozornost poklanjamo religiozno-duhovnim potrebama, kulturnim sadrajima i zabavnoj dimenziji ivota. Caritasova kua za stare i nemone Sv. Kamilo de Lellis Vrbovec, Kolodvorska 123 Tel: 27 93 401, 27 93 402, 27 93 403 e-mail: eparlov@czn.hr Izvaninstitucionalnu skrb provodimo na podruju grada Zagreba kroz projekt pomoi i njege u kui Caritativna skrb za starije, nemone i bolesne osobe u njihovoj kui. Projekt je pokrenut prije devet godina kao reakcija na potrebe starijih i nemonih osoba, koje zbog trajno naruenog zdravstvenog stanja, siromatva i drugih ivotnih okolnosti nisu u mogunosti samostalno voditi kuanstvo i podmirivati osnovne ivotne potrebe. Ovim projektom korisnicima pruamo slijedee oblike pomoi: pomo oko higijene: pruanje pomoi tee pokretnim, nepokretnim i inkontinentnim osobama, pomo oko odravanja osobne higijene, higijene prostora u kojem ive, pratnja pri odlasku na lijenike preglede psiho-socijalna i duhovna pomo: pruanje podrke u prevladavanju razliitih ivotnih potekoa i to putem razgovora, savjetovanja i sl. materijalna pomo: priprema toplog obroka, ienje i pospremanje kuanstva, pranje i glaanje rublja, odlazak u nabavku namirnica, prema potrebi obavljanje manjih kuanskih radova i popravaka Osim spomenutog, svaki se tjedan odrava i Klub seniora gdje se osobe starije ivotne dobi meusobno drue uz uvodno predavanje, koje se svaki put odnosi na neku temu od interesa za starije osobe (npr. medicinska, psiholoka i dr).
Vodi za starije graane Grada Zagreba
94
Klub seniora Selska 165 tel: 36 36 123
4.5. ZAKLADE
Zaklada Zajedniki put Nova cesta 1 tel: 61 01 801 Zaklada Zajedniki put osnovana je 2005. godine Odlukom Skuptine Grada Zagreba, a svi zakonski preduvjeti za poetak rada ove Zaklade ostvareni su u travnju 2008. godine temeljem Rjeenja Sredinjeg dravnog ureda za upravu. Tijekom 2009. Zaklada e useliti u novoureeni prostor na adresi Miljackina 42a. Ciljevi Zaklade definirani su njenim Statutom: spreavanje zlouporabe koritenja imovine osoba starije ivotne dobi, osiguravanje uslunih i socijalnih servisa za starije, osiguravanje razliitih oblika skrbi o starijima te izgradnja objekata za smjetaj i stanovanje starijih osoba. Meu ciljevima Zaklade je i razvoj resursa lokalne zajednice tako da mobilizira, privlai, skuplja i investira novana sredstva za korist starijih graana grada Zagreba. S vremenom, ona e stvoriti trajne zalihe imovine koja e biti dostatna za financiranje naprijed navedenih oblika skrbi o starijim graanima. Svrha Zaklade je i usluno posredovanje donatorima koji ele prido nijeti kvalitetnijem ivotu korisnika. Donatori mogu biti: graani, poslovni ljudi, neprofitne organizacije, trgovaka drutva, velike korporacije i drugi, a donacije se mogu sastojati od bilo koje vrste imovine, vrijednosnih papira, vlasnikih prava, umjetnikih djela i dr. Osobe koje daju donaciju mogu davati doprinose iz svojih tekuih prihoda ili ostaviti Zakladi svoju imovinu. Zaklada ima funkciju davatelja potpora pojedinim projektima i istraivanjima potreba starijih graana Zagreba. Ujedno je inicijator i nositelj inovativnih aktivnosti, odnosno socijalne promjene na
95
podruju skrbi o starijim osobama. Stvaranjem partnerstva izmeu graana, poduzetnika, neprofitnih organizacija i lokalne samouprave, ova Zaklada promie vrijednosti dobrotvornog darivanja, volonterstva i filantropije. Zaklada Biskup Josip Lang Palmotieva 33 Tel/fax: 48 03 043 www.zaklada-biskup-josip-lang.com.hr e-mail: info@zaklada-biskup-josip-lang.com.hr Zaklada Biskup Josip Lang osnovana je 2002. Odlukom Rezidencije Drube Isusove u Zagrebu. Osnivanjem Zaklade eli se okupiti to vei broj dobrih ljudi i ustanova koji e svojom materijalnom, financijskom i duhovnom akcijom te osob nim zalaganjem trajno materijalno, psiholoki i duhovno pomagati stare, bolesne, nemone, siromane, naputene i traumatizirane osobe. Svrha Zaklade je: trajno pruanje novane i drugih oblika potpore starim, nemonim, bolesnim i siromanim osobama kao i promicanje povlatene ljubavi za siromane; promicanje pravde u prijateljstvu i suivotu sa siromanima; davanje inicijative, kao i samo osnivanje, organiziranje domova za starije i nemone osobe te prihvatilita za najnemonije. Zaklada ima status humanitarne organizacije i ivi od dobrovoljnih priloga graana koji se mogu ulaniti u Zakladu kao fizike osobe ili kao pravne osobe. U Zakladu se mogu uloiti nekretnine i na taj nain osigurati sebi uzdravanje u domu za starije i nemone osobe Zaklade. Zaklada je otvorila dom za starije i nemone osobe obiteljskog tipa u Maloj Gorici kod Petrinje, gdje je smjeteno 20 osoba.
96
Zaklada Simbex Gajeva 55 Tel: 48 18 610, 48 18 690 www.simbex.hr Zaklada Simbex osnovana je 16. studenog 2001. kao neprofitna, ne vladina organizacija, ija je osnovna djelatnost potpora i pomo osobama starije ivotne dobi s posebnim naglaskom na problem inkontinencije i dekubitusa. Organizira preventivne akcije mjerenja tlaka venske cirkulacije na manifestacijama za graanstvo te zdravstvene tribine i savjetovalita kroz Projekt gerontoloki centri Grada Zagreba. lanovi imaju popust u nabavi pomagala pri inkontinenciji i pri pregledu, zbog inkontinencije u Poliklinici Simbex. Osim to pomae svojim korisnicima u nabavi pomagala pri inkontinenciji, Zaklada kontinuirano organizira i provodi brojne edukacije na temu inkontinencije i prevencije dekubitusa.
Kultura, obrazovanje, sport
97
Kultura, obrazovanje i sport

Kultura, obrazovanje i sport
99
5. KULTURA, OBRAZOVANJE I SPORT ZA STARIJE OSOBE

5.1. KULTURA
KAZALITA U ZAGREBU GRADSKO DRAMSKO KAZALITE GAVELLA, Frankopanska 8 ZAGREBAKO GRADSKO KAZALITE KOMEDIJA, Kaptol 9 GRADSKO SATIRIKO KAZALITE KEREMPUH, Ilica 31 GRADSKO KAZALITE TRENJA, Moenika 1 GRADSKO KAZALITE AR PTICA, Bijenika 97 ZAGREBAKO KAZALITE LUTAKA, Trg kralja Tomislava 19 ZAGREBAKO KAZALITE MLADIH, Teslina 7 HRVATSKO NARODNO KAZALITE, Trg marala Tita 15 SCENA VIDRA, Drakovieva 80 TEATAR ITD, Savska 25 TEATAR EXIT, Ilica 208 TELEFON 48 49 222 48 14 566 48 13 200 48 33 347 48 33 348 48 33 354 36 38 556 36 38 008 23 47 226 23 47 227 23 47 855 48 78 444 48 78 445 48 78 446 48 72 554 WEB/MAIL www.gavella.hr gavella@gavella.hr www.komedija.hr komedija@komedija.hr www.kazalistekerempuh.hr kerempuh@zg.htnet.hr www.kazaliste-tresnja.hr kazaliste-tresnja@zg.t-com.hr www.zar-ptica.hr zar-ptica@zg.htnet.hr www.zkl.hr kazaliste.lutaka@zkl.hr www.zekaem.hr marketing@zekaem.hr www.hnk.hr hnk@hnk.hr www.kazalistekerempuh.hr www.sczg.hr itd@sczg.hr www.teatarexit.hr info@teatarexit.hr
48 88 488 48 10 111 45 93 677 37 04 120
100
KAZALITA U ZAGREBU KAZALITE MALA SCENA, Medveak 2 KAZALITE MERLIN, Ulica grada Chicaga 2 KNAP, Ivanigradska 41a OFF THEATER BAGATELLA, Bednjanska 13 HISTRIONSKI DOM, Ilica 90 DJEJE KAZALITE DUBRAVA, Cerska 1 KINA U ZAGREBU CINESTAR NOVI ZAGREB, Avenija Dubrovnik 16 (Avenue Mall) CINESTAR ZAGREB, Branimirova 29 MOVIEPLEX ZAGREB, Nova Ves 17 (Centar Kaptol) CROATIA FILM, Katanieva 3 EUROPA, Varavska 3 FORUM (SD Stjepan Radi), Jarunska 2 KIC ART KINO, Preradovieva 5 TUKANAC, Tukanac 1 TELEFON 46 83 352 46 83 373 46 83 374 46 24 099 46 14 027 23 03 122 23 19 419 61 70 423 54 96 382 54 96 397 54 96 396 20 50 044 20 50 039 20 50 043 TELEFON 46 86 600 63 96 702 46 86 600 46 86 602 48 60 776 48 60 777 48 13 711 48 72 888 36 98 371 30 11 448 48 10 714 48 34 039 www.histrion.hr histrion@histrion.hr www.ns-dubrava.hr kazaliste@ns-dubrava.hr WEB/ MAIL www.blitz-cinestar.hr marketing@blitz-cinestar.hr www.blitz-cinestar.hr marketing@blitz-cinestar.hr www.movieplex.hr info@movieplex.hr www.croatia-film.hr croatia@craotia-film.hr www.kinoeuropa.hr info@kinoeuropa.hr ulaznice@kinoeuropa.hr kultura@sczg.hr www.kic.hr kic@kic.hr www.hfs.hr WEB/MAIL www.mala-scena.hr infomala-scena.hr www.kazalistemerlin.hr info@kazalistemerlin.hr www.kcpescenica.hr kc.pescenica@zg.t-com.hr
101
KONCERTNE DVORANE U ZAGREBU KONCERTNA DVORANA VATROSLAVA LISINSKOG, Trg Stjepana Radia 4 HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD, Gundulieva 6 PREPORODNA DVORANA PALAE NARODNOG DOMA, Opatika 18
TELEFON 61 61 61 61 21 21 21 21 111 167 166 168
WEB/MAIL
www.lisinski.hr lisinski@lisinski.hr hgz@zg.t-com.hr www.hazu.hr
48 30 822 48 95 333
MUZEJI U ZAGREBU ARHEOLOKI MUZEJ, Trg N. . Zrinskog 19 ETNOGRAFSKI MUZEJ, Trg Maurania 14
TELEFONI 48 73 101 48 26 220
WEB www.amz.hr amz@amz.hr www.emz.hr emz@emz.hr
102
MUZEJI U ZAGREBU GLIPTOTEKA HAZU, Medvedgradska 2 HRVATSKI DRAVNI ARHIV, Maruliev trg 21 HRVATSKI MUZEJ ARHITEKTURE HAZU, I. G. Kovaia 37 HRVATSKI MUZEJ NAIVNE UMJETNOSTI, Sv. irila i Metoda 3 HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ, Matoeva 9 HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ, Demetrova 1 HRVATSKI KOLSKI MUZEJ, Trg marala Tita 4 KABINET GRAFIKE HAZU, A. Hebranga 1 LOVAKI MUZEJ, V. Nazora 63 MEMORIJALNA ZBIRKA MIROSLAVA I BELE KRLEE, Krlein Gvozd 23 MEMORIJALNA ZBIRKA JOZO KLJAKOVI, Rokov perivoj 4 (Likovni centar grada Zagreba) TELEFONI 46 86 060 WEB www.hazu.hr gliptoteka@hazu. hr www.arhiv.hr ured@arhiv.hr www.hazu.hr hma@hazu.hr www.hmnu.org info@hmnu.org www.hismus.hr hismus@hismus.hr www.hpm.hr hpm@hpm.hr www.hrskolskimuzej.hr hrskolski.muzej@ hrskolski-muzej.hr www.kabinetgrafike.hazu.hr kabgraf@hazu.hr www.hls.com hls@hls.t-com.hr www.mgz.hr mgz@mgz.hr www.likovni-centar.htnet.hr likovni-centar@ zg.htnet.hr
48 01 999 48 34 551 58 34 553
48 51 911 48 51 900 48 51 990 48 51 700
48 55 716
49 22 374 48 34 560 48 34 559 48 34 922
48 24 270
103
MUZEJI U ZAGREBU MUZEJ BLAENOG ALOJZIJA STEPINCA, Kaptol 31 (Kula Nebojan) MUZEJ GRADA ZAGREBA, Opatika 20 MUZEJ I RADIONICA FRANJE SCHNEIDERA, Trg marala Tita 11 MUZEJ MIMARA, Rooseveltov trg 5 MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, Katarinin trg 2 MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT, Trg marala Tita 10 MUZEJI IVANA METROVIA, ATELIER METROVI, Mletaka 8 MUZEJSKO-MEMORIJALNI CENTAR DRAEN PETROVI, Trg Draena Petrovia 3 TELEFONI WEB
48 94 879 48 51 361 48 51 362 48 51 358 48 26 655
www.mgz.hr mgz@mgz.hr www.muzej-franjeschneidera.com mimara@zg.htnet. hrmarketing@mimara.hr www.msu.hr msu@msu.hr www.muo.hr muo@muo.hr www.mestrovic.hr mim@mestrovic.hr www.drazenpetrovic.net promo@drazenpetrovic. net www.tehnickimuzej.hr tehnicki-muzej@ tehnicki-muzej.tcom.hr www.tifloloskimuzej.hr info@tifoloskimuzej.hr www.msu.hr msu@msu.hr
48 28 100 48 51 808 48 51 930 48 82 111 48 51 123
48 43 146
TEHNIKI MUZEJ, Savska cesta 18
48 44 050
TIFOLOKI MUZEJ, Drakovieva 80/II ZBIRKA RICHTER, Vrhovec 38
48 11 102
37 04 892
104
GALERIJE U ZAGREBU AGM ART POINT CENTAR, Gundulieva 21 ART GALERIJA MIRIAM, Juriieva 6 ATELIER GALERIJA ARHO, Tkalieva 13/II EUROPSKI POKRET HRVATSKA/ EUROPSKI DOM ZAGREB, Juriieva 1/I GALERIJA 11, Kamenita 11 GALERIJA AMADEO, Basariekova 18 GALERIJA BADROV FOTO ART GALERIJA, Trg rtava faizma 1 GALERIJA CANVAS, Tomaieva 8 GALERIJA CEKAO, Ulica grada Vukovara 68(Centar za kulturu i obrazovanje) GALERIJA DANTI, Tkalieva 38 GALERIJA DEI, Radieva 19 GALERIJA FORUM, Nikole Tesle 16 GALERIJA GALA, Gundulieva 16 GALERIJA HARMICA, Trg bana Josipa Jelaia 6 TELEFON 48 54 909 48 12 155 091/58 80 513 www.josipacamber.com josipacamber@yahoo.com www.europe.hr info@europe.hr www.galerija11.hr galerija11@galerija11.hr matijagotovusa@yahoo.com www.galerija-badrov.com foto-galerija@badrov.hr www.canvas.hr galerija@canvas.hr www.cekao.hr cekao@cekao.hr WEB/MAIL www.agm.hr gunduliceva@agm.hr
48 13 414
48 51 939 48 51 475 45 72 575 46 21 350 61 56 092 48 13 610 48 30 944 48 10 710 48 30 347 48 16 835
www.galerijadeci.hr deci@galerijadeci.hr www.kic.hr forum@kic.hr www.galerija-gala.hr ivan.galerija@gmail.com www.galerija-amt-kopjar.hr ana.kopjar@zg.t-com.hr
105
GALERIJE U ZAGREBU GALERIJA HRVATSKE NAIVNE UMJETNOSTI, Bakaeva 5 GALERIJA KAPTOL, Kaptol 13 GALERIJA KLOVIEVI DVORI, Jezuitski trg 4 GALERIJA KOPJAR, I. Gundulia 11 GALERIJA LAV, Opatika 2 GALERIJA MAKEK, Trg kralja Tomislava 15 GALERIJA MALA, Trg bana J. Jelaia 6 GALERIJA MIRKO VIRIUS Hrvatsko drutvo naivnih umjetnika HDNU, Tkalieva 14 GALERIJA MIROSLAV KRALJEVI, ubieva 29 GALERIJA MODULOR, Mitrovaka 17 GALERIJA MONA LISA, Tkalieva 77 GALERIJA NOVA, Nikole Tesle 7 GALERIJA FOTOKLUBA ZAGREB, Ilica 29/III GALERIJA STUDENTSKOG CENTRA SVEUILITA U ZAGREBU, Savska 25 TELEFON 099/48 14 988 48 14 816 48 51 926 48 72 088 49 22 108 49 22 202 48 16 954 WEB/MAIL cronaive@gmail.com www.galerijakaptol.hr galerija.kaptol@zg.htnet.hr www.galerijaklovic.hr info@galerijaklovic.hr www.galerija-amt-kopjar.hr ana.kopjar@zg.t-com.hr www.galerijalav.hr info@galerijalav.hr www.galerija-makek.com info@galerija-makek.com www.galerijamala.hr galerijamala@galerijamala. hr www.hd-naiva.hr dnluh.virius.mirko.galerija@ zg.t-com.hr www.g-mk.hr info@g-mk.hr
48 13 730
45 92 696 30 24 274 46 68 649 48 72 582 48 33 359
www.galerija-mona-lisa.com info@galerija-mona-lisa.com www.agm.hr nova@agm.hr www.fotoklubzagreb.hr fokz@fotoklubzagreb.hr
45 93 602
106
GALERIJE U ZAGREBU GALERIJA SUNCE ZAGREB URIHO, Avenija M. Dria 1 GALERIJA TURKALJ, Mikecov prolaz 1 GALERIJA ULRICH LIKUM, Ilica 40 GALERIJA ULUPUH, Tkalieva 14 GALERIJA VLADIMIR BUANI, Trg Narodne zatite 2 GALERIJA VLADIMIR FILAKOVAC, Dubrava 51a (Narodno sveuilite Dubrava) GALERIJA VLADIMIR NAZOR, Ilica 163a GALERIJA VRBNIK, Tkalieva 35 GALERIJA ZAKLADE ZA DJECU HRVATSKE, Trg bana J. Jelaia 12 GALERIJA ZVONIMIR, Bauerova 33 HDLU Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg rtava faizma bb HDLU Salon galerije Karas, Praka 4 HRVATSKA RIZNICA ; GALERIJA PANTON, Ilica 14 (prolaz Lovaki rog) KULA LOTRAK, Strossmayerovo etalite9 48 51 768 www.galerijaklovi.hr info@galerijaklovic.hr TELEFON 61 84 200 098/753 937 48 47 371 48 13 746 61 40 189 WEB/MAIL www.uriho.hr uriho@uriho.hr www.galerijaturkalj.com zturkalj@zg.htnet.hr ulrich@likum.hr www.ulupuh.hr galerija-ulupuh@zg.t-com.hr www.czk-novi-zagreb.hr kontakt@czk-novi-zagreb.hr www.ns-dubrava.hr galerija@ns-dubrava.hr www.kgz.hr galerija.vn@kgz.hr www.galerijavrbnik.hr galerijavrbnik@gmail.com www.humanitarna-zaklada.hr zaklada.za.djecu@zg.htnet.hr www.morh.hr galerija.zvonimir@morh.hr www.hdlu.hr hdlu@hdlu.hr www.hdlu.hr hdlu@hdlu.hr
20 50 063
37 70 896 48 25 060 091/755 66 97 48 12 280 45 67 926 46 11 818 48 11 561
107
GALERIJE U ZAGREBU MODERNA GALERIJA, Andrije Hebranga 1 OTVORENI ATELIER LUMEZI, Tkalieva 53 STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU, Trg N. . Zrinskog 11 STUDIO MODERNE GALERIJE JOSIP RAI, Margaretska 3 ULINE GALERIJE LIKUM, Ilica 40 UMJETNIKI PAVILJON, Trg kralja Tomislava 22 KNJINICE U ZAGREBU GRADSKA KNJINICA, Stareviev trg 6 KNJINICA BOIDARA ADIJE, Kreimirov trg 2 KNJINICA TINA UJEVIA, Ulica grada Vukovara 14 KNJINICA DUBRAVA, Avenija Dubrava 51a KNJINICA MEDVEAK, Trg rtava faizma 7 KNJINICA NOVI ZAGREB, Boidara Magovca 15 KNJINICA AUGUSTA CESARCA, Radaueva 7 TELEFON 60 41 040 60 41 055 48 14 030 WEB/MAIL moderna-galerija@zg.t-com. hr www.nakit-lumezi.hr llumezi@inet.hr www.hazu.hr sgallery@hazu.hr moderna-galerija@zg.t-com. hr www.likum.com info@likum.com www.umjetnicki-paviljon.hr info@umjetnicki-paviljon.hr WEB/MAIL www.kgz.hr gradska.knjiznica@kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.bozidara.adzije@ kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.tina.ujevica@ kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.dubrava@kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.medvescak@kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.novi.zagreb@ kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.augusta.cesarca@ kgz.hr
48 95 111
48 12 599 48 47 367 48 41 070
TELEFON 45 72 344 45 72 084 46 55 025
30 95 221 28 51 788 46 11 481
66 04 088
23 18 729
108
KNJINICE U ZAGREBU KNJINICA SESVETE, Trg Dragutina Domjania 6 KNJINICA SILVIJA STRAHIMIRA KRANJEVIA, Zapoljska 1 BIBLIOBUS, Dragutina Golika 36 MARIJE JURI ZAGORKE, Krvavi most 2 MARINA DRIA, Ulica grada Vukovara 222 KNJINICA I ITAONICA BOGDANA OGRIZOVIA, Preradovieva 5 KNJINICA VLADIMIRA NAZORA, Ulica grada Mainza 37 NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA, Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 KNJINICA JURAJ HABDELI, Jordanovac 110 (Filozofski fakultet Drube Isusove) TELEFON 20 02 064 23 18 596 36 65 075 48 13 993 61 51 697 48 10 704 WEB/MAIL www.kgz.hr knjiznica.sesvete@kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.s.s.kranjcevica@ kgz.hr www.kgz.hr bibliobus@kgz.hr www.kgz.hr/mjzagorke knjiznica.m.j.zagorke@ kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.marina.drzica@kgz.hr www.kgz.hr knjiznica.bogdana. ogrizovica@kgz.hr www.kvn.hr knjiznica.vladimira. nazora@kgz.hr www.nsk.hr www.ffdi.hr knjiznica@ffdi.hr
37 03 414
61 64 111
23 54 250
5.2. OBRAZOVANJE ZA STARIJE

PUKO OTVORENO UILITE ZAGREB Ulica grada Vukovara 68 Tel: 60 03 000, 60 03 021 www.pou.hr e-mail: kultura@pou.hr
109
Program Sveuilite za treu ivotnu dob
Puko otvoreno uilite Zagreb sedamnaest godina organizira i provodi kulturno-obrazovne programe za starije ljude pod nazivom Sveuilite za treu ivotnu dob. Svi se programi odravaju jednom tjedno po dva kolska sata tijekom zimskog semestra koji traje 4 mjeseca i ljetnog semestra koji traje 3 mjeseca. Svake godine na ovim se programima okupi preko tisuu polaznika. Program Sveuilita za treu ivotnu dob mjesto je zadovolja vanja obrazovnog interesa i kreativnog druenja starijih oso ba, a nastalo je kao zajedniki projekt Pukog otvorenog uilita i Filozofskog fakulteta. Podaci koji pokazuju profil polaznika Sveuilita za treu ivotnu dob odnose se na kompletan uzorak za kolsku godinu 2005./06. i mogu predstavljati reprezentativnu sliku za bilo koju godinu jer se od jedne do druge kolske godine podaci razlikuju neznatno. Polaznici su preteno visoko obrazovani (70%), prosjeno stari oko 60 godina. Mukih polaznika je dominantno manje (15%). Veliki broj polaznika je vjeran Sveuilitu te 76% njih dolazi vie godina, bilo u istom ili kroz razliite programe. Neto manje od polovice (45%) pohaa strane jezike, nakon toga interesi idu ka kreativnim radionicama, informatici, programima ope kulture te psihofizikog zdravlja. Iako treina polaznika (31%) ive sami, razlog zbog kojega su se upisali nije osamljenost i dosada, nego elja za uenjem novoga (kako tvrdi 72% polaznika). Vano je napomenuti i to kako su neki polaznici danas nastavnici u Sveuilitu, bilo da realiziraju samo neke teme ili cijele programe. Samoaktivnost polaznika jedan je od koncepata funkcioniranja Sveuilita za treu ivotnu dob. Vanjski suradnici voditelji programa su strunjaci razliitih profila (profesori u kolama, sveuilini profesori, strunjaci s razliitih instituta, lijenici, farmaceuti, akademski slikari). Nastavni rad sa starijim osobama ima svoje specifinosti te se kontinuirano radi na strunom
110
osposobljavanju nastavnika. Sveuilite odrava kontinuiranu suradnju sa Katedrom za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sveuilite razvija i meunarodnu suradnju npr. viegodinju suradnju kroz projekt Most prijateljstva s polaznicima Univerze za tretje ivljensko obdobje iz Ljubljane, s meunarodnom udrugom EURAG (austrijska podrunica GEFAS) koja promie pravo na doivotno uenje i kvalitetu ivota osoba tree ivotne dobi, kao i sudjelovanje na utemeljenju meunarodnog projekta PEFETE (Pan-European-Forum for Education of the Elderly). U krae studijske posjete dolaze i seniori iz drugih zemalja, a polaznici Sveuilita posjeuju i njihova Sveuilita za seniore. Polaznikom moe postati umirovljenik koji ima vie od 50 godina ivota, a pri upisu ispunjava upisnicu i odabire program koji eli pohaati.
Program i tempo uenja stranih jezika prilagoava se mogunostima polaznika Poetni, srednji i napredni stupanj te priaonica za teaj engleskog, njemakog, talijanskog i francuskog jezika Osnovni i napredni teaj te internet Mozaini program iz ope kulture, umjetnosti, glazbe, povijesti, filozofije Radionica psihologije, autogeni trening, ayurvedska medicina, kineziterapija, yoga, taj-chi, ples za seniore, orijentalni ples Likovni atelje, mozaina kreativna radionica, hortikulturna radionica, radionica iz astronomije, astroloka kola, radionica iz fotografije, novinarska radionica, astronomija, astroloka kola... Ciklus studijskih izleta na kojima se upoznaju neki dijelovi Hrvatske: hrvatski nacionalni parkovi i zatiene cjeline, pilje i podmorje, Istra kamen i voda, pitoma i ravna Slavonija, breuljkasto Hrvatsko Zagorje, skrivena i nepoznata Lika, tragovima glagoljaa Brodarica kod ibenika
UENJE STRANIH JEZIKA
INFORMATIKA RADIONICA OPA KULTURA PSIHOFIZIKO ZDRAVLJE
KREATIVNE RADIONICE
PUTEVIMA LIJEPE NAE
LJETNA SENIORSKA KOLA
111 5.3. SPORT ZA STARIJE

Od 2005. Grad Zagreb organizira program sportske rekreacije pod nazivom Sport za sve u objektima mjesne samouprave, po gradskim etvrtima besplatno za sve korisnike. Nositelj Programa je Sluba za mjesnu samoupravu u suradnji sa Zagrebakim savezom za sportsku rekreaciju Sport za sve. Glavni je cilj programa pridonijeti aktivnom ukljuivanju u sportsku rekreaciju, poboljanju zdravlja te uspjenijoj socijalnoj integraciji graana, posebice mladih, osoba s invaliditetom te starijih osoba. Navedenim programom obuhvaene su ciljane skupine u grupama 20 40 korisnika u 25 objekata Mjesne samouprave gradske etvrti i to kroz program korektivne gimnastike za umirovljenike. Korisnici aktivno sudjeluju u organiziranim oblicima sportske rekreacije dva puta tjedno po gradskim etvrtima kako slijedi:
SPORT ZA SVE U OBJEKTIMA MJESNE SAMOUPRAVE BR. 1. 2. 3. 4. 5. 6. GRADSKA ETVRT DONJI GRAD GORNJI GRAD MEDVEAK TRNJE MAKSIMIR MAKSIMIR PEENICA-ITNJAK MJESNA SAMOUPRAVA CVJETNI TRG Mikecov prolaz 3/1 tel: 61 00 559 AUGUST CESAREC Tkalieva 33 tel: 46 03 532 STARO TRNJE Trnjanska cesta 128 tel: 61 00 960 BUKOVAC Mogilska cesta tel: 61 00 688 DOBRI DOL Dobri Dol 49 tel: 61 00 688 IVANJA REKA Marovska 2 tel: 61 00 241 UMIROVLJENICI PON 8:00-9:00 SRI 17:00-18:00 PON 9:00-10:00 ET 9:00-10:00 PON 10:00-11:00 SRI 10:00-11:00 UTO 16:00-17:00 ET 17:00-18:00 PON 11:30-12:30 SRI 11:30-12:30 UTO 17:00-18:00 PET 17:00-18:00
112
SPORT ZA SVE U OBJEKTIMA MJESNE SAMOUPRAVE 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. NOVI ZAGREB-ISTOK NOVI ZAGREB-ISTOK NOVI ZAGREBZAPAD NOVI ZAGREBZAPAD TRENJEVKA-SJEVER TRENJEVKA-JUG TRNJEVKA-JUG SLOBOTINA Variakova 8 tel: 65 85 626 SREDIE I.ibla 8 tel: 65 85 626 KAJZERICA IV. Podbreje 5 tel: 65 85 675 HRVATSKI LESKOVAC Bilinka 1 tel: 65 85 675 PONGRAEVO OPATIJSKI TRG 10 tel: 65 85 764 KNEIJA Albaharijeva 2 tel: 65 85 759 PREKO Preko bb tel: 65 85 759 BARTOL KAI Selska cesta 3 tel: 61 01 751; 61 01 755 OPOROVEC Oporoveki vinogradi tel: 65 85 399 TRNOVICA Trnovica 2a tel: 65 85 399 GORNJA DUBRAVA Dravska 4 tel: 65 85 399 UERJE Trg Sv.Marije uerske tel: 65 85 399 KLAKA Zdenka kreba 3 tel: 65 85 399 UTO 18:00-19:00 ET 18:00-19:00 PON 12:00-13:00 SRI 12:00-13:00 PON 10:00-11:00 ET 10:00-11:00 PON 17:00-18:00 ET 17:00-18:00 PON 10:00-11:00 ET 10:00-11:00 PON 9:00-10:00 SRI 9:00-10:00 UTO 17:00-18:00 ET 17:00-18:00 PON 9:00-10:00 10:00-11:00 PET 9:00-10:00 10:00-11:00 PON 9:00-10:00 SRI 9:00-10:00 PON 16:00-17:00 ET 16:00-17:00 UTO 18:00-19:00 ET 18:00-19:00 UTO 17:30-18:30 ET 19:00-20:00 PON 9.00-10.00 ET 9.00-10.00
14.
RNOMEREC
15. 16. 17.
GORNJA DUBRAVA GORNJA DUBRAVA GORNJA DUBRAVA
18.
GORNJA DUBRAVA
19.
GORNJA DUBRAVA
113
SPORT ZA SVE U OBJEKTIMA MJESNE SAMOUPRAVE SRI 8:00-9:00 TRNAVA 9:00-10:00 DONJA DUBRAVA Resniki put 1a PET 8:00-9:00 tel: 65 85 425 9:00-10:00 STENJEVEC STENJEVEC Samoborska cesta 71/1 tel: 65 85 972 VRAPE-CENTAR Ilica 421 tel: 65 85 868 ESTINE estinski trg 10 tel: 61 00 472 SESVETSKI KRALJEVEC Dugoselska 35 tel: 61 01 624 BREZOVICA Brezovika cesta 100 Tel: 65 37 515; 65 37 843 PON 16:00-17:00 ET 16:00-17:00 PON 8:00-9:00 ET 8:00-9:00 UTO 18:00-19:00 PET 18:00-19:00 PON 13:00-14:00 SRI 13:00-14:00 PON 17:00-18:00 ET 17:00-18:00
20.
21.
22.
PODSUSED- VRAPE
23.
PODSLJEME
24.
SESVETE
25.
BREZOVICA
Zagrebaki savez za sportsku rekreaciju Sport za sve osigurao je, angairanjem strunih voditelja (profesori kineziologije ili apsolventi Kineziolokog fakulteta), voenje sportske rekreacije za pojedine oblike rekreativnog vjebanja.
Korisne informacije
115
Korisne informacije
Korisne informacije
Korisne informacije
117 6. KORISNE INFORMACIJE

VANIJI TELEFONSKI BROJEVI INFORMACIJE
Autobusne informacije Buenje Centar za obavjeivanje Hitna pomo Obavijest o meunarodnim telefonskim brojevima Obavijesti o telefonskim brojevima Ope informacije Policija Pomo na cesti - HAK Poziv za urnu pomo Prijevoz osoba s invaliditetom Taxi sluba Teajna lista Telefonska predaja brzojava Tono vrijeme Vatrogasna sluba Vremenska prognoza ZET dispeerski centar Zrana luka Zagreb eljeznike informacije 060 313 333 9100 985 94 902 988 981 92 987 112 66 00 443 970 060 500 500 96 95 93 060 616 666 66 00 442 tramvaj 66 00 446 autobus 060 320 320 060 333 444
Korisne informacije
118
KOMUNALNE SLUBE
Elektra Gradska plinara Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo HEP Toplinarstvo Vodoopskrba i odvodnja 9820 63 02 333 45 65 811 60 09 602 61 63 000
PROIZVOAI OPREME I POMAGALA ZA STARIJE OSOBE I OSOBE S INVALIDITETOM

Agmar d.o.o. Ghetaldus d.o.o. Hospitalija d.o.o. Instrumentaria d.d. Instrumentarij d.o.o. MDD Bosak d.o.o. Medical Centar d.o.o. Medika d.d. Mevjem d.o.o. Oktal pharma d.o.o. Ortopedija d.d. Ortomed d.o.o. Otto Bock Adria Par Mar Ortopedija Simbex d.o.o. Stoma medical d.o.o. azmanska 8/3 Rudarska draga 17, Samobor Vojvodii bb, Sv. Nedelja Rimski put 31, Sesvete Wickerhauserova 20 Nazorova 25 Lanite 7c Capraka 1 Stara Vlaka 7-maloprodaja Utinska 40 Rudolfa Valdeca 14 Jarun 28 Dr. Franje Tumana 14, Sv. Nedelja Nova cesta 75 Andrije Hebranga 10 Ozaljska 148 - Ljubljanica 61 19 210 61 19 271 55 95 100 33 22 555 55 50 500 61 12 693 46 19 871 098/746 223 65 25 965 24 12 555 48 73 024 65 95 777 23 05 396 65 25 383 33 61 544 36 34 841 45 55 613 30 90 359 0800 8000 besplatan telefon
Korisne informacije
119 PRILAGOENI PRIJEVOZ ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Odjel za prijevoz osoba s invalidnou podrunice ZET svaki dan prevozi osobe s invalidnou i djecu s tekoama u razvoju na posao, fakultete, u kolu, na rekreaciju i radnu terapiju. Prema pokazateljima, taj oblik prijevoza pokazuje stalnu tendenciju poveanja, a osobama s invaliditetom, koje se kreu s pomou invalidskih kolica, omoguuje kvalitetnije ivljenje i ukljuivanje u sve oblike svakodnevice. Pravo na tu vrstu prijevoza ostvaruje se na temelju molbe ustanove koju pohaa dijete s tekoama u razvoju, odnosno udruge osoba s invaliditetom. Molbu razmatra Odjel za zatitu osoba s invaliditetom pri Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje (vidi str 40). Ostale informacije na tel. 66 00 443
Niskopodni tramvaji i autobusi

Vozila javnoga gradskog prijevoza uglavnom su niskopodna, zbog ega je javni gradski prijevoz pristupaan svim kategorijama korisnika. Uz 140 niskopodnih tramvaja, koliko e ih biti u voznom parku ZET-a do kraja 2009., u tijeku je i isporuka 214 niskopodnih autobusa, solo i zglobnih. Od svibnja 2009. u voznom parku ZET-a nalazi se 111 niskopodnih tramvaja to je 26% od ukupnog broja tramvajskih vozila, i 225 niskopodnih autobusa to je 65% od ukupnog broja autobusnih vozila. Ostale informacije na: Tel: 36 51 555 Fax: 36 40 386 www.zet.hr e-mail: javnost@zet.hr
Korisne informacije
120
POPIS DNEVNIH TRAMVAJSKIH LINIJA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 12 13 14 15 17 ZAPADNI KOLODVOR - BORONGAJ RNOMEREC - SAVIE LJUBLJANICA - SAVIE SAVSKI MOST - DUBEC PREKO MAKSIMIR RNOMEREC - SOPOT SAVSKI MOST DUBRAVA MIHALJEVAC - ZAPRUE LJUBLJANICA - BORONGAJ RNOMEREC - DUBEC LJUBLJANICA - DUBRAVA ITNJAK - KVATERNIKOV TRG MIHALJEVAC - ZAPRUE MIHALJEVAC DOLJE PREKO - BORONGAJ
POPIS NONIH TRAMVAJSKIH LINIJA 31 32 33 34 RNOMEREC TRG BANA J. JELAIA GLAVNI KOLODVOR AUTOBUSNI KOLODVOR AVENIJA DUBROVNIK - SAVSKI MOST PREKO TRG BANA J. JELAIA TRG HRVATSKIH VELIKANA BORONGAJ DOLJE GLAVNI KOLODVOR SAVSKA CESTA ULICA GRADA VUKOVARA - SAVIE LJUBLJANICA TRG BANA J. JELAIA GLAVNI KOLODVOR - DUBEC
POPIS DNEVNIH AUTOBUSNIH LINIJA 101 102 103 104 Britanski trg - GORNJE Prekrije Britanski trg - Mihaljevac Britanski trg - Kraljevec Jandrieva - Dom umirovljenika
Korisne informacije
121
105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 Kaptol - Britanski trg Kaptol - Mirogoj - Krematorij Jankomir - itnjak Gl. kolodvor - Savski most rnomerec - Dugave Savski most - Botinec ZAgREB (Savski most) - DONJI Stupnik - GORNJI Stupnik Savski most - Luko Ljubljanica - Jarun Ljubljanica - Preko Ljubljanica - pansko Ljubljanica - Podsused Trg Maurania - Voltino rnomerec - Podsused rnomerec - Gajnice rnomerec - KaraniK - GAJNICE rnomerec - Susedgrad RNOMEREC - PodsUSEDSKO Dolje rnomerec - GORNJI Stenjevec rnomerec - GORNJE Vrape rnomerec - GORNJA Kustoija - Krvari rnomerec - Mikulii rnomerec - Lukii Vrhovec - Mandaliina - estinski dol rnomerec - Borec rnomerec - Bizek Savski most - Goli Breg Savski most - Sveta Klara - ehi rnomerec - Preko rnomerec - Graberje rnomerec - Malenica - pansko rnomerec - Perjavica - Borec Britanski trg - Zelengaj - Britanski trg
Korisne informacije
122
139 140 146 150 159 160 161 162 163 164 165 166 168 169 172 174 175 176 177 178 180 181 182 201 202 203 204 205 206 208 209 210 212 Reljkovieva -jelenovac - reljkovieva MIHALJEVAC - SLJEME reljkovieva - Malenica - JANKOMIR GARAA TUKANAC GORNJI GRAD avski most - Strmec Odranski Savski most - Lipnica Savski most - KupINEKI Kraljevec - trpet Zg (Savski most) - Apergeri - Kupinec Savski most - DONJI Trpuci - GORNJI Trpuci Savski most - Horvati Zagreb (Savski most) - Klina sela Gl. kolodvor - Donji Dragonoec Savski most - Jedovec - Preko Zagreb (Savski most) - Kupinec Zagreb (rnomerec) - Zaprei Zaprei - ejinci Zaprei - Pojatno - Gornja Bistra Zagreb (rnomerec) - GORNJA Bistra Zagreb (rnOMEREC) - Poljanica - GORNJA Bistra Donja Bistra - Igrie - KRALJEV VRH Trg Mladosti - Kalamiri Trg Mladosti - GROBLJE ZAPREI TRG MLADOSTI -IBICE Kaptol - Kvaternikov trg Kvaternikov trg - Kozjak Svetice - Vinec - Krematorij KVATERNIKOV TRG - HORVATOVAC - VOARSKA - KVATERNIKOV TRG Dubrava - Markuevec - Bidrovec Dubrava - Miroevec Dubrava - Vidovec Dubrava - uerje - GORNJE uerje Dubrava - StudENTSKI grad - Klin Dubec - Sesvete
Korisne informacije
123
213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 230 231 232 233 234 236 237 238 261 262 263 268 269 270 271 272 273 Dubrava - Jalevec Koledineka - resniki gaj Kvaternikov trg - Trnava Kvaternikov trg - Resnik - Ivanja Reka Kvaternikov trg - struge - petrueveko naselje Gl. kolodvor - Savica - Borovje Gl. kolodvor - Slobotina Gl. kolodvor - Dugave Gl. kolodvor - Travno Remetinec - itnjak Dubrava - Trnovica - Dubec Dubec - Novoselec Sesvete - Kozari Bok Kaptol - Remete - Svetice Svetice - Gornji Bukovac - ret Svetice - rebro - SVETICE Dubrava - Graneinski Novaki Borongaj - Novi Retkovec Dubrava - Jazbina MihaljevaC - MARKUEVEC Gl. kolodvor - Kajzerica - Lanite KAMPUS - AVIEVA Kvaternikov trg - Kozari putevi Kaptol - KOZJAK Dubec - Sesvete - Goranec Dubec - Sesvete - Planina DonjA Dubec - Sesvete - Kaina - PlANINA Gornja Zagreb (GlAVNI kolodvor) - Velika Gorica Borongaj - Ses. Kraljevec Dubec - Sesvete - Blagua Dubec - SesvETE - Jesenovec - GlavnICA Donja Dubec - Sesvete - Morave Dubec - Sesvete - Luan
Korisne informacije
124
274 275 276 277 278 280 302 303 304 305 307 308 309 310 311 313 315 319 321 322 323 324 325 330 335 Dubec - Sesvete - Laktec Sesvete - Sesvetska Sopnica Kvaternikov trg - Ivanja Reka - Dumovec Sesvete - SESVETSKA Selnica - Jelkovec - IVANJA Reka Sesvete - SESVETSKA Sela - Kraljeveki Novaki Dubec - Sesvete - imunevec Velika Gorica - Velika Buna Velika Gorica - Kozjaa Velika Gorica - MRACLIN Velika Gorica - Turopolje Zagreb (Zaprue) - Strmec Bukevski Zagreb (Zaprue) - Sasi Velika Gorica - Sasi Zagreb (GlAVNI kolodvor) - Petrovina Zagreb (GlAVNI kolodvor) -LIJEVI TEFANKI Zagreb (GlAVNI kolodvor) - Vukomeri Zagreb (Savski most) - Lukavec Velika Gorica - Lukavec Velika Gorica - Strmec Bukevski Velika Gorica -LIJEVI TEFANKI Velika Gorica - Ribnica - Lazina Velika Gorica - ika Poljana Velika Gorica - Vukojevac ZAGREB (GlAVNI kolodvor) - VELIKA Gorica (brza linija) Velika Gorica - Pleso - Donja Lomnica
POPIS NONIH AUTOBUSNIH LINIJA 116 172 212 268 LJUBLJANICA - PODSUSED RNOMEREC ZAPREI DUBEC SESVETE GLAVNI KOLODVOR VELIKA GORICA
Savjeti i preporuke
127
Savjeti i preporuke
Savjeti i preporuke
Savjeti i preporuke
129
1. OSNOVE O STARENJU I STAROSTI

Prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandi, dr. med.
TO JE TO STAROST I STARENJE?
Nije lako odrediti ivotnu dobnu granicu od koje se sa sigurnou moe odgovoriti kada u ovjeka nastupa starost. Starenje i starost se jasno razlikuju i dok starenje predstavlja progresivni, stalan i postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, sama starost predstavlja odreeno ivotno razdoblje povezano s kronolokom dobi. Postoje razliite teorije o starenju, no znanstve no je dokazano kako kronoloka dob nije istovjetna s biolokom starou, to znai da svaki ovjek drugaije stari. Dakle, starenje je prirodna, normalna fizioloka pojava, nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi napreduje razliitom brzinom i u razliitoj ivotnoj dobi. Starenje je, prema tome, izrazito individualan proces koji nastupa u svakog ovjeka drugaije. Jednako tako ne obuhvaa istovremeno sve organe i organske sustave u istog ovjeka. Sigurno je kako se vidljive promjene tijekom starenja organizma pojavljuju u nekoga u ranijoj dobi, a kod nekoga tek u srednjoj ili dubokoj starosti. Funkcionalno je starenje prije svega odraz biolokog, psiholokog i socijalnog starenja ovjeka, a poglavito je uvjetovano genetskom sklonou starijeg ovjeka. KADA POINJEMO STARITI? Ne postoji istovjetnost bioloke i kronoloke starosti, ve je ona uvje tovana genotipskom i tjelesnom osobnou pojedinog ovjeka, a izraava se u razliitim ivotnim razdobljima. Zbog toga sam proces starenja zapoinje od zaea i traje do smrti. Znanstvene spoznaje danas potvruju kako se ne moe odrediti stvarna granica izmeu bioloke i kalendarske faze starenja. Po klasifikaciji Ujedinjenih naro da uzima se dobna granica od 65 godina kojom se ljudi u toj i vioj dobi smatraju starim ljudima dok prema kriterijima SZO-a starost dijelimo na raniju (65-74 godine), srednju (75-84 godine) i duboku starost od 85 i vie godina.
Savjeti i preporuke
130 TO JE NAJVANIJE ZNATI O STARENJU?

Najvanije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog i patolokog starenja, jer bolest i starost nisu sinonimi. Tako funkcionalna sposobnost pojedinog 70-godinjaka moe biti toliko ouvana da se uope ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 45-godinjaka.
Promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog (fiziolokog) starenja

Vid, sluh, njuh, okus Prvo osjetilo na koje starenje utjee je osjetilo vida. Pred oima se mogu pojaviti mrljice i potrebno je vie vremena da se stariji ljudi prilagode promjenama svjetlosti. Vidno polje se smanjuje, a otrina vida slabi. Ujedno slabi osjetilo sluha, osobito za vie frekvencije. Gubitak sluha izrazitiji je u starijih mukaraca nego u ena. Osjetila njuha i okusa takoer slabe s porastom dobi, o emu posebno treba voditi rauna prilikom pripreme hrane. Miii Miina se masa smanjuje gotovo za treinu, osobito u srednjoj i dubokoj starosti. U miinim stanicama se nakuplja enzim lipofuscin, raste koliina vezivnoga tkiva, a opada broj i veliina miinih vlakana. Sve je ovo posljedica nedostatnog koritenja miia, tjelesne neaktivnosti, nepravilne prehrane i slabe cirkulacije, a ne samoga starenja. Kosti Mineralni sastav kosti gubi se u funkciji rasta dobi za oko 10%. Naime, u starosti kosti obino gube kalcij, postaju tanje i krhkije, a to poveava opasnost od povreda i ozljeivanja i smanjuje sposobnost brzog oporavka. to je ena starija nakon menopauze, to je sklonija i pojavi bolesti osteoporoze u starosti kao to je i sve uestalija pojava osteoporoze u mukaraca u vrijeme andropauze. Disanje to su ljudi stariji to tee udiu i izdiu zrak. Smatra se da je uzrok tome smanjena apsorpcijska povrina plua i njezino smanjenje
Savjeti i preporuke
131
elastinosti. Slabljenje dinih funkcija odraava se na ostale dijelove tijela, jer svaka stanica ovisi o opskrbi kisikom i o uklanjanju ugljinog dioksida. Plua, dakle, postaju manje elastina, sternokostalni zglobovi postaju neelastini i time se smanjuje irenje prsnog koa. Zbog toga je jako vano da stariji ljudi to vie vjebaju pravilno disanje po lijenikim uputama i da borave to vie na svjeem zraku i u okoliu bogatom zelenilom.
Srano-ilni sustav Staru uzreicu kojom je ovjek toliko star koliko su stare njegove krvne ile, opovrgnula su nova potvrena znanstvena istraivanja, kojima pojavnost ateroskleroze, kao bolesti u starosti, zahtijeva pravo vremenu prevenciju, dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju. U sred njoj i dubokoj starosti cirkulacija nije toliko ouvana kao u mlaoj dobi. Arterije otvrdnu i djelomino se zaepe, to dovodi do povienoga krvnog tlaka, jedne od najozbiljnijih bolesti starije dobi. Povien krvni tlak spada meu uzronike modanog udara, sranog udara te zatajenja rada bubrega. Jetra Teina jetre se smanjuje, a time i protok krvi kroz nju. Poveanjem dobi aktivnost jetre se smanjuje, a posljedica je pojaavanje uinka odreenih lijekova, kao na primjer barbiturata (lijekovi za smirenje). To znai da se stariji ljudi trebaju disciplinirano pridravati lijenikih uputa o uzimanju lijekova i to su stariji trebaju uzimati manje lijekova. Bubrezi Prohodnost kroz bubrege smanjuje se za 1% godinje poevi ve od etvrtog desetljea nadalje. Zbog toga je jako vaan unos minimalno 2 litre dnevno tekuine u starijih ljudi. Visina Stariji ljudi su nii rastom prema gerontolokim istraivanjima. Tako su, u prosjeku, stariji mukarci nii za 7,5 cm od onih u mlaim dobnim skupinama, dok u ena ta razlika iznosi 5,4 cm. Smanjivanje visine vidljivo je ve od 55. godine ivota. Razlog je u smanjivanju miia koji podupiru tijelo i diskuse koji se nalaze izmeu kraljeaka.
Savjeti i preporuke
132
Posljedice su izrazitije u starijih ljudi nepravilna dranja i poglavito u onih koji se ne bave tjelesnom aktivnou. Razlog takoer moe biti i loa koordinacija miine aktivnosti od strane sredinjega ivanog sustava.
Mozak Teina se mozga smanjuje za 7 do 10% starenjem. Treba istaknuti da ta redukcija nije uvijek povezana sa smanjenom funkcionalnou modanog tkiva, jer se zna da preostale modane stanice, ako je star ovjek i dalje duevno aktivan, intenziviraju svoj metabolizam te tako nadoknauju ispadanje funkcija propalih stanica. Usporavanje elektro-aktivnosti u mozgu propisuje se propadanju ivanih stani ca. Meutim, nove znanstvene spoznaje upuuju da kontinuirana modana aktivnost i u starijeg ovjeka ne dovodi do tog propadanja, a time ni do usporavanja elektroaktivnosti u mozgu u starijoj dobi. Zbog toga je jako vano, osim tjelesne aktivnosti, odravati i duevnu aktivnost starijih ljudi. Gerontoloka istraivanja takoer su potvrdila da se u tih ljudi ak umne sposobnosti mogu i unaprijediti. Probavni sustav Mnoge su promjene probavnoga sustava takoer u funkciji rasta dobi. Motilitet jednjaka se smanjuje. Posljedica je da svaki zalogaj hrane ne dovodi do pojave peristaltikog vala jednjaka pa se donji sfinkter jednjaka ne otvara svakom prolazu hrane. To polako godinama izaziva gubitak elje za hranom. Povisuje se pH eluanog soka pa se pojavljuje gastritis. Stvara se divertikuloza crijeva to dovodi do kronine zaepljenosti, vrlo uestale u starijih ljudi. Meutim, vano je znati kako je u starijih osoba prisutno smanjenje bazalnog metabolizma. Nuno je zbog toga smanjiti unos kalorija hranom za 15% i voditi rauna o vanosti pravilne korisne mediteranske prehrane za starije ljude. Koa Ukoliko promatramo kou zdrava tridesetogodinjaka uoit emo bore, do kojih dolazi uslijed propadanja masnog tkiva ispod povrinskih slojeva koe. Kako je ovjek stariji tendencija stvaranja bora je sve naglaenija, ukazujui da starenje nije nagla pojava, ve trajan i postupan proces.
Savjeti i preporuke
133 1.a) PRIMARNA, SEKUNDARNA I TERCIJARNA PREVENCIJA ZA STARIJE OSOBE

Program mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije osigurava primarna zdravstvena zatita, u okviru propisanog Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije. Temeljna gerontoloko javnozdravstvena uloga je u sprijeavanju preventabilnih bolesti: kardiovaskulanih, cerebrovaskularnih, eerne bolesti, novotvorina, respiratornih bolesti, duevnih poremeaja, osteoporoze te prijeloma uz ozlijeivanje u starijih ljudi. Sustavna primjena i evaluacija ovog Programa ima znanstveno dokazani uinak u prevenciji nastanka navedenih bolesti i ouvanju funkcionalne sposobnosti starijeg ovjeka, a to dovodi do racionalnije za sada izrazito rastue gerijatrijske zdravstvene potronje. Primarnom prevencijom osigurava se ne samo sprjeavanje prerane smrti u ranijoj starosti, ve se unaprijeivanjem zdravlja u starosti osigurava ouvanje funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti. Uloga tima doktora obiteljske medicine primjenom primarne prevencije za starije postaje time vie zdravstveno odgojno savjetodavna, a manje dijagnostiko terapijska. 1. Promjena naina prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti, kao i rafiniranih ugljikohidrata. Preporuuje se puno svjeeg voa i povra zbog sadraja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa je prikladno nemasno bijelo puree ili pilee meso ili riba. Potrebno je obratiti panju i na pripremanje hrane. Najbolje je kuhanje ili pirjanje, a prenje u masnoi je zabranjeno. Pri kupnji namirnica vano je obratiti panju na informacije o njihovoj energetskoj vrijednosti te o sadraju masnoa i eera. 2. Treba uzimati dovoljno prirodnih napitaka vodu, mineralnu vodu, prirodne sokove, biljne ajeve. Od alkoholnih pia preporua se konzumirati samo do decilitar vina uz ruak. 3. Nikada nije kasno da se prestane puiti i biti ovisan o drugim tetim ovisnim tvarima, nuna je primjena pozitivnog zdrav
Savjeti i preporuke
134
stvenog ponaanja u ranijoj (65-74 godine) srednjoj (75-84 godine) te dubokoj starosti (od 85 i vie godina). 4. Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine. Naime, starost nije ograniavajui imbenik za struno voenu i nadziranu tjelesnu aktivnost. Najvanije je da je tjelesna aktivnost stalna i redovita (po mogunosti svakodnevna), odgovarajueg trajanja (15 do 30 minuta), a optereenje mora biti usklaeno sa zdravstvenim stanjem osobe. 5. Nuno je odravanje osobne higijene istoe ruku, tijela, zubi i zubne proteze, presvlaenje rublja, odjee, posteljine i odravanje istog okolia u kojem stari ovjek ivi 6. Svakako je potrebno obaviti najnunije preventivne lijenike pretrage koje preporui lijenik. mjerenje krvnog tlaka (etiri puta tijekom godine) ocjena stanja uhranjenosti (tijekom jedne godine) radigrafski pregled plua uz bakterioloki pregled sputuma jednom u tri godine za starije od 65 godina pregled urina u cilju ranog otkrivanja uroinfekcije (tijekom jedne godine) rana detekcija psihikih poremeaja (tijekom dvije godine) rana detekcija neurolokih poremeaja i organa osjetila vida i sluha (tijekom dvije godine) rana detekcija eerne bolesti (tijekom jedne godine) rana detekcija kotano-miinih bolesti (tijekom tri godine) rana detekcija anemije (tijekom jedne godine) obavezno cijepljenje protiv gripe svih starijih od 65 i prema lijenikoj uputi cijepljenje protiv pneumonije pneumokoknim cjepivom jednom u pet godina 7. Pridravati se strogo uputa obiteljskog lijenika pri koritenju lijekova, pri tom se nikako ne smije koristiti prekomjerno bez nadzora lijenika lijekove za umirenje, protiv boli, nesanice...Prema lijenikoj uputi uzimati potrebne vitamine i minerale za stare ljude.
Savjeti i preporuke
135
8. Vano je da stariji ljudi nastoje koliko god mogu, biti korisni drugim starijim ljudima, mladima i djeci, irei svoje znanje, ivotno i radno iskustvo, ljubav, dobrotu, kao i iskustvo i mudrost starenja i starosti, jer je funkcionalno sposoban stariji ovjek najkorisniji lan zajednice u kojoj ivi. 9. Odravati trajnu psihiku aktivnost, obzirom da su gerontoloka istraivanja ukazala kako se mentalnim vjebama moe odrati i potaknuti funkcija modanih ivanih stanica i u vrlo dubokoj starosti. Sposobnost mozga na prilagodbu otvara nove mogunosti za preveniranje i lijeenje bolesti mozga, npr. Alzheimerove bolesti ili modanog udara te demecije i depresije u starosti. 10.itanje, razmiljanje, planiranje, rjeavanje problema, krialjki, zahtjevne intelektualne igre (npr. ah, raunalo) predstavlja samo neke od preporuenih mentalnih aktivnosti. Nastavite uiti. Upiite se na teaj za starije osobe koji vas zanima (npr. od stranog jezika, slikanja do rada na raunalu). Vano je motivirati starijeg ovjeka na nove intelektualne izazove neovisno o njegovoj kronolokoj dobi! Sekundarna prevencija za starije osigurava se mjerama ciljanih sistematskih preventabilnih pregleda i pretraga kako bi se poglavito sprijeile komplikacije i tijek razvoja bolesti, ukoliko je ona ve nastala u starijih bolesnika. Tercijarnom prevencijom za starije sprijeava se fizika i psihika dekompenzacija bolesnog starijeg ovjeka te razvoj njegove preostale funkcionalne sposobnosti, to podrazumijeva primjenu tercijarnih preventivnih zdravstvenih mjera u otklanjanju nastanka komplikacija dugotrajnog leanja nepokretnog gerijatrijskog bolesnika (dekubitus, hipostatska pneumonija, atrofija miia, tromboflebitis, edemi, kontrakture, vrtoglavice i anemije). Preventivne mjere reaktivacije i reintegracije starijeg bolesnika gerontolokim individualnim pristupom
Savjeti i preporuke
136 1.b) PREPORUENE ZDRAVSTVENE MJERE ZA STARIJE OSOBE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMA
Izlaganje vanjskim utjecajima kao to su studen, vruina, nagle vremenske promjene, vlaga, propuh, nedovoljno izlaganje umjerenoj sunevoj svjetlosti, oneieni zrak i okoli, buka i vibracija te padovi i ozljede zbog neuklanjanja barijera u kui, okoliu ivljenja i prometu predstavljaju imbenike bolesnog starenja. Utjecaj navedenih rizinih faktora est su izravni ili neizravni uzrok nastanka ovisnosti starijih ljudi o tuoj skrbi i njezi. Radi snienog bazalnog metabolizma, fizike neaktivnosti i promjena na organima i organskim sustavima tijekom starenja, osobe starije ivotne dobi, kao i djeca, izuzetno su osjetljivi kako na visoke tako i na niske temperature zraka. Obzirom da tijekom vremena dolazi i do poremeaja centra za termoregulaciju, nuno je ee ukazivati na mogue mjere prevencije. Tako zbog nastalih visokih temperatura zraka preko 30C izraene su sljedee upute: 1. Starije osobe se nikako ne smiju izlagati sunevoj energiji u razdoblju od 10-17 sati, poglavito ne stariji srani bolesnici niti gerijatrijski bolesnici oboljeli od eerne bolesti; 2. Prigodom izlaska iz svog prebivalita starija osoba nuno mora zatiti glavu eirom, maramom ili kapom; 3. Nuno je dnevno uzimanje do 2 litre tekuine, bilo kao 8 aa negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili ajeva te izbjegavati prena, pohana, slatka i jako zasoljena te zainjena jela, uzimajui puno sezonskog voa i povra, pridravajui se pri tome 8 osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba; 4. Osim pridravanja uputa o lijeenju i kontrolnih uputa lijenika o uzimanju lijekova nuna je uestalija kontrola krvnog tlaka u starije osobe; 5. Pojava glavobolje, munine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se nuno gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najblioj hitnoj pomoi; 6. lanovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, lanovi udruga u skrbi za
Savjeti i preporuke
137
starije nuno moraju, u vrijeme vruih ljetnih mjeseci, uestalije kontaktirati stariju osobu, a u sluajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti ak i svakodnevno po nekoliko puta; 7. Starija osoba uvijek uz sebe mora posjedovati svoje osnovne podatke, ime i prezime, godinu roenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se moe javiti o toj starijoj osobi; Najvanije je odravati redovitu istou tijela starijeg ovjeka i njegovog okolia te se strogo pridravati uputa lijeenja i kontroliranog uzimanja lijekova; Nune su trajne tjelesne i psihike aktivnosti starijih osoba te osobito njihovo trajno kretanje i to iskljuivo u jutarnjim i veernjim satima, to vie boravei u prirodi (parkovi, etnjice uz more, jezera, rijeke, vrtovi, vinogradi, vonjaci i slina prirodna okruenja). Ukoliko je oteano kretanje tada je nuno redovito viesatno provjetravanje prostorija u kojoj prebiva starija funkcionalno onesposobljena osoba.
1.c) UPOZORENJA NAJVIEG STUPNJA RIZIKA ZA STARIJE OSOBE RADI NISKIH TEMPERATURA
Zbog niskih temperatura zraka izraene su slijedee upute: 1. Starije osobe, radi snienog bazalnog metabolizma te fizike neaktivnosti i promjena u organima i organskim sustavima, tijekom starenja pripadaju rizinoj skupini posebno osjetljivoj na niske temperature; 2. Preporua se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i nonim satima, na prvom mjestu sranim starijim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti; 3. Odjea neka bude slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogunosti odjea od vune, polipropilena i svile koja zadrava vie topline u unutarnjim slojevima od pamuka; 4. Izlazak po hladnoi treba izbjegavati, meutim pri izlasku se preporua zatititi glavu kapom, ruke rukavicama te prekriti usta alom, radi prevencije direktnog udisanja hladnog zraka, vana je topla i komotna obua, bez visokih peta;
Savjeti i preporuke
138
5. Meutim, ako primijetite poveano znojenje, potrebno je smjesta presvui vlanu odjeu koja uzrokuje gubitak topline te se osloboditi suvine odjee; 6. Ne ignorirajte drhtavicu kod boravka na vanjskom zraku, predugo izlaganje hladnoi uz pojavu drhtavice znak je za hitan povratak u unutranji prostor; 7. Treba izbjegavati tei fiziki rad na otvorenom te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama; 8. Izbjegavajte hodanje po zaleenoj povrini radi prevencije moguih padova i lomova; 9. Nuno je unijeti u organizam optimalnu koliinu tekuine, posebice u obliku toplih napitaka, a potrebno je izbjegavati alkohol i kofein; 10. Starije osobe, tijekom starenja, gube mogunost osjeta promjena temperatura te se preporua pratiti vremensku prognozu i imati termostat u kui; 11. Starije osobe sklone oticanju nogu i zimi trebaju paziti na elemente koje im pogoravaju potekoe, nuno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje (osobito prekrienih nogu), cipele s visokom ili preniskom potpeticom; 12. U sluaju pojave simptoma poput trnjenja te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju crvenu kou okrajina, potrebno je potraiti pomo svog izabranog lijenika obiteljske medicine; U vrijeme hladnih mjeseci nuno je kontaktirati uestalije stariju 13. osobu, koja uvijek uz sebe mora posjedovati svoje osobne podatke, ime i prezime, godinu roenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se moe javiti o toj starijoj osobi.
Savjeti i preporuke
139 1.d) OSAM PREHRAMBENIH PRAVILA

1. svakodnevno jesti to raznovrsniju hranu, dorukovati voe i bezmasne mlijene proizvode, ruati to vie povra i ribe uz najvie nog vina, a za veerom unositi to ma nje namirnica, jedan dcl cr najkasnije 3 sata prije spavanja, po mogunosti uvijek u isto vrijeme 2. dnevno uzimati 8 aa od 2 dcl vode ili negazirane i nezaslaene tekuine koja se umanjuje unosom tekue hra ne 3. sezonsko voe, povre, klice i integral ne itarice unositi u poveanoj koliini lim mesom peradi bez koice 4. crveno meso svakako zamijeniti s bije i osobito plavom ribom 5. primjeren unos nemasnog mlijeka, nemasnog sira, jogurta, kefira, tofua, oraastih plodova ra, bijelog brana i masnoa 6. maksimalno ograniiti unos soli, ee u hrani 7. zamjensku masnou nadoknaditi uljem bue, masline ili suncokreta 8. poveati unos brokule, cvjetae, pro kulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te buinih kotica u cilju spreavanja bolesnog starenja.
Savjeti i preporuke
140 2. PREVENCIJA PADOVA I POVEANJE SIGURNOSTI U DOMU POPULACIJE 65+

Ivan Ugarkovi, bacc.therap.occup. Prema kriterijima UN-a Hrvatska je svrstana meu drave sa vrlo starom populacijom, sukladno tome javlja se i sve vea potreba za rjeavanjem vrlo raznolikih problema vezanih uz starije graane tj. populaciju 65+. Jedan od najeih problema koji direktno, ili vie indirektno utjeu na svakodnevnim aktivnostima (tijekom dana i noi) populacije 65+ je neprilagoenost ivotnog prostora, kao i predmeta koje stariji ljudi koriste. Procjenjivanje funkcionalne sposobnosti i samostalnosti unutar ivotnog prostora starijih osoba provode radni terapeuti, zdravstveni strunjaci koji iz rezultata dobivenih razliitim skalama dnevnih aktivnosti mogu predloiti i/ili intervenirati kako bi se ergonomski uredio ivotni prostor te na taj nain poveala kvaliteta ivota populacije 65+. Brojni su rizici kojima je izloena populacija 65+ u svojim domovima, ali se kao najvei i najei rizik istie pad starije osobe. U najveem broju padovi starijih osoba dovode samo do lakih ozljeda, meutim, kod jednog dijela osoba zbog pada nastaju teke ozljede koje zahtijevaju bolniko lijeenje, a posljedica pada moe biti i smrt osobe.
Ergonomska prilagodba ivotnog prostora starijih osoba treba ii u tom smjeru da se uz adekvatnu prilagodbu prostora i malu promjenu u nainu ivota, dom u kojem starije osobe ive uini sigurnim mjestom za stanovanje. Prostor u kojem ivi osoba starije ivotne dobi trebao bi ergonomski odgovarati potrebama i trenutanim potekoama koje su najvie zastupljene kod osobe s kojom se radi. Okolina u kojoj starija osoba ivi treba biti prilagoena njezinom kretanju. Neki od imbenika koje je potrebno uzeti u obzir su slijedei: Podovi ne bi smjeli biti skliski i neravni. Tepihe bi, kao najee uzronike padova, trebalo izbaciti iz stanova, a ukoliko i jesu u stanu njihovi rubovi ne bi smjeli biti izvrnuti prema van.
Savjeti i preporuke
141
ice od kuanskih aparata ili telefona ne bi smjele biti po podu, ve sa strane na zidu kako bismo izbjegli zapinjanje za njih. Sva mjesta unutar stambenog prostora, kao i okunica, hodnik, haustor moraju biti dobro osvijetljena. Ukoliko postoje stepenice, one bi trebale imati hrapave i protuklizne rubove, a prva i zadnja bi trebale biti posebno oznaene. Stepenice trebaju biti posebno osvijetljene kao i hodnici koji povezuju sobu i kupaonicu ili WC. Rukohvati, po mogunosti, trebaju biti s obje strane stepenica te oznaeni tako da i dodirom osoba moe raspoznati gdje se nalazi ( na poetku ili na kraju stepenita). Kade i tu kabine bi trebale imati protuklizne gumene podloge, kao i adekvatne rukohvate, kako bi osoba sigurno mogla ui i izai iz njih. Bilo bi dobro da unutar istih postoji i u zid fiksirana sjedalica kako bi aktivnost tuiranja bila maksimalno sigurna. U cijelom ivotnom prostoru bi trebalo biti dovoljno manevarskog prostora za samostalno kretanje, kao i za kretanje uz pomo tapa ili take ako se osoba njima koristi. Naravno da bi i sama osoba trebala uiniti neke promjene svog ponaanja u smislu: noenja naoala noenja stabilne obue sa niskom petom izbjegavanja noenja dugih odjevnih predmeta, izbjegavanja penjanja na stolice izbjegavanje noenja velikih predmeta koji zaklanjaju pogled itd., a sve sa ciljem prevencije od pada te omoguavanja lakeg kretanja.
Korisni savjeti kako se zatititi od poara te ivotni prostor uiniti sigurnijim za ivot
Ako ste pua koristite velike i duboke pepeljare. Smoite ikove i pepeo prije nego ih bacite u smee. Nikad ne puite u krevetu ili naslonjau (naroito ako ste jako pospani). Ukoliko koristite grijalice osigurajte im dovoljno prostora. Ne zadravajte se ispred grijalica i maknite apsolutno sve zapaljive stvari ispred njih barem 3 metra ( odjeu, obuu, zapaljive tekuine). Ne
Savjeti i preporuke
142
zaboravite iskljuiti grijalice iz struje kada su zagrijale prostor ili ako idete spavati. Budite paljivi dok kuhate. Nosite majice sa kratkim (zafrknutim) ili uskim rukavima. Nikad ne ostavljajte jelo na kuhalu ili plameniku bez nadzora. Ako Vam posudu ili hranu zahvati vatra, lagano poklopite poklopcem i ugasite kuhalo ili plamenik Ukoliko Vam vatra zahvati odjeu STANITE (ne trite), legnite na pod i kotrljajte se. Legnite na pod ( ploice) pokrite rukama lice i kotrljajte se kako bi ugasili plamenove vatre. Ukoliko to niste u stanju napraviti pokrijte zapaljena mjesta sa dekom ili prekrivaem. Ukoliko su manje opekline uronite ih u hladnu vodu na 10 -15 minuta. Dimni alarmi spaavaju Vam ivot. Bitno je da dimne alarme imate u prostorijama u kojima spavate te na hodniku svake etae. Testirajte ih svaki mjesec, a godinje barem jednom mijenjajte bateriju. Isplanirajte i nekoliko puta provjerite put za evakuaciju (bijeg). Najbolji nain je da osigurate dva izlaza iz svake sobe u stanu ili kui. Ukoliko se desi poar izaite van i tamo ostanite . po nikakve stvari se ne vraajte u stan ili kuu. Brojevi za pozive u hitnosti moraju biti na istaknutom mjestu u stanu ili kui, uvijek vidljivi i blizu telefonskog aparata. Ako se koristite mobitelom imajte brojeve u adresaru. U sluaju poara ne zovite iz gorueg stana, ve kada ste na sigurnom. Ukoliko se jedno vrijeme ne moete dizati iz kreveta, osigurajte si telefon, dojavljiva ili mobitel u sobu, pokraj kreveta. Kroz adaptaciju okruja koje radni terapeut provodi u dogovoru sa korisnikom i njegovom obitelji stvara se pozitivno okruje za odravanje i poboljavanje izvoenja aktivnosti dnevnog ivota, to dovodi do poveanja samostalnosti, izvedbe i zadovoljstva pri provedbi aktivnosti dnevnog ivota. Dugorono gledano navedeno moe smanjiti zdravstvene i zdrav stveno - institucionalne trokove lijeenja i rehabilitacije od posljedica padova. Cjelokupnom intervencijom se djeluje pozitivno na zdravlje i ope dobro stanje starije populacije.
Savjeti i preporuke
143 3. Vrijeme za slobodno vrijeme Poticanje, razvijanja i/ili odravanja sposobnosti populacije 65+
Dijana krbina, prof. rehabilitator Slobodno vrijeme podrazumije va vrijeme koje je ovjeku na raspolaganju da bi se mogao baviti eljenim aktivnostima, pri emu valja imati na umu da se u te aktivnosti ne ubrajaju one nune za egzistenciju. Slobodno vrijeme ima svoju prolost, sadanjost i budunost. Ono je promjenjiva, ali realna kategorija ljudskog ivota. S obzirom na navedenu injenicu i osobe starije ivotne dobi imaju pravo na slobodno vrijeme. Slobodno vrijeme je dakle nunost, smisao i sastavni dio ivota svakog pojedinca, njegovih razvojnih potreba te ga on svakog dana mora imati na raspolaganju. Tijekom dana i tjedna treba ga funkcionalno, fleksibilno i racionalno rasporediti i prilagoditi potrebama, eljama i mogunostima pojedinca. Za kvalitetu ivota nuno je osvrnuti se na teoriju aktiviteta, koja polazi od pretpostavke da e pojedinac biti zadovoljniji ako je ukljuen u neku njemu zanimljivu i svrsishodnu aktivnost. No, velika veina starijih osoba ne pridodaju visoku vanost aktivnostima slobodnog vremena, istraivanja ukazuju da je dijapazon aktivnosti, iz podruja slobodnog vremena izuzetno smanjen, da je motiviranost starije populacije niska i da je veina aktivnosti sedentarnog tipa. ZATO, IZABERIMO NAIN KAKO STARITI!
Savjeti i preporuke
144
Vanost slobodnog vremena U traganju za obiljejima koja karakteriziraju aktivnosti slobodnog vremena izdvajaju se tri bitna elementa: aktivnosti slobodnog vremena ne obavljamo uz prinudu, dakle odbacuje se element nunosti, zatim, to su slobodno odabrane aktivnosti, pri emu je jak subjektivni doivljaj slobode te se njima bavimo radi njih samih, znai intrinzino motivirani. Slobodno vrijeme je dio ivota svakog ovjeka, koji postoji svakog dana i u svakoj sredini, ali je i razliito s obzirom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa, ciljeve drutvenog ureenja i njegove mogunosti. Ono je sastavni dio ovjekove aktivnosti, vrijeme izvan svih profesionalnih, obiteljskih i drutvenih obveza, u kojem pojedinac, po svojoj volji, odabire sadraje aktivnosti odmora, razonode i stvaralatva. Aktivnosti slobodnog vremena nisu ponajprije rekreativnog i relaksacijskog karaktera, ve su i stvaralake, jer omoguuju razvoj ovjekovih stvaralakih sposobnosti i preko granica obaveznog rada u skladu s identitetom njegove linosti. ovjek se u radu, kao drutveno bie, dokazuje i potvruje, a u slobodnom vremenu, kao individua, usreuje. S toga gledita slobodno vrijeme nije izdvojeno i samostalno podruje ovjekova ivota, nego prostor i mogunost interakcije u procesima individuali zacije, socijalizacije i inkulturacije; dakle, prostor samoaktualizacije i samoostvarenja osobnosti. Tako slobodno vrijeme postaje prostorom gdje ne postoje barijere postavljenje u radnom, obrazovnom ili obitelj skom okruenju te prostor gdje se pojedinci mogu opustiti i izraziti svoj pravi identitet. Slobodno vrijeme je prilika za samoizraavanje, relaksaciju, vjebanje samokontrole te razvoj i uenje u drukijim uvjetima. Pozitivni uinci aktivnosti slobodnog vremena su vidljivi na socio-emocionalnom angamanu, ukljuujui i odravanje prijateljstava, angamanu u zabavi i druenju, fizikom angamanu gdje se misli na bioloku maturaciju i zdravlje, na kognitivnom angamanu, gdje se preko aktivnosti slobodnog vremena djeluje na kritiko miljenje, kreativnost, rjeavanje problema, pozitivan odnos prema grekama, emocionalnu kontrolu te civilni angaman; vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu te odgovornost prema sebi i drugima.
Savjeti i preporuke
145
Strategije za poticanje motivacije Motiviranje pojedinca za obavljanje aktivnosti obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na sudjelovanje, usmjerava ga, odreuje mu intenzitet, trajanje i kakvou. Motivacija je uz sposobnosti, vjetine i znanja, trei ljudski faktor koji znaajno odreuje uinkovitost u obavljanju aktivnosti. O vrsti, intenzitetu i stabilnosti motivacije ovisi, to e pojedinac raditi i koliko e u tim aktivnostima ispoljiti zalaga nja, upornosti i ustrajnosti. Budui da je doba starosti razdoblje opadanja psihofizikih sposobnosti, odnosno funkcionalnosti, osoba mora biti snano motivirana da uz prosjene napore zadri dotadanji stil ivota, da od mnogih stvari pomalo odustaje ili pronae nain modifikacije odreenih aktivnosti. Vrlo je vana prilikom kreiranja slobodnog vremena osoba tree ivotne dobi, animacija, postupak poticanja, ohrabrenja i samoinicijative za samoodreenje i samoostvarenje u aktivnostima slobodnog vremena. Znaajni initelji animacije su motivacija, podrka, uvjeti rada, adekvatno odabrana aktivnost, komunikacija, osobna identifikacija s aktivnostima slobodnog vremena, vrednovanje i mogunost praktine upotrebe. Kako bi poticali i odrali motivaciju osobe tree ivotne dobi za aktivnosti slobodnog vremena, vano je prepoznati njegove interese, sklonosti, mogunosti, jer je mogunost izbora aktivnosti korak ka slobodi i izraavanju prema najvioj razini samoispunjenja. Takoer se mora voditi rauna da odabrane aktivnosti ne bi smjele ni sadrajem, ni trajanjem preopteretiti pojedinca. Umjesto zakljuka ovjekove okupacije se mogu sagledavati sa aspekta aktivnosti samozbrinjavanja, aktivnosti produktivnosti i aktivnosti slobodnog vremena. Obino se aktivnostima slobodnog vremena pristupa banalno, stihijski. Sumirajui sve gore navedeno potrebno je mijenjati takav stav. Vrlo je vano organizirano, strukturirano, odnosno planski pristupati ovom podruju ivota pojedinca. Mogli bi zakljuiti kako su mnogostruki pozitivni ishodi provoenja aktivnosti slobodnog vremena: ouvanje i unapreenje zdravlja, utjecaj na kognitivni razvoj i
Savjeti i preporuke
146
angaman (kritiko miljenje, kreativnost, koncentracija, emocionalna napetost, rjeavanje problema), utjecaj na fiziki razvoj i angaman (bioloka maturacija i zdravlje, odravanje, odnosno usporavanje propadanja odreenih motorikih funkcija), razvijanje i odravanje vjetina i navika, promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija, razvijanje pozitivne slike o sebi, razvijanje kreativnosti, ugoda. Dakle, aktivnosti slobodnog vremena imaju preventivnu, kurativnu, korektivnu, zdravstveno-rekreativnu, odgojno-obrazovnu i zabavnu funkciju.
Savjeti i preporuke
147 4. KAKO ODRATI KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI PAMENJE ZA SVA VREMENA

Jasminka Despot Luanin Ljudi u dananje vrijeme sve due ive. Prosjeni ivotni vijek u razvijenijim zemljama dosegao je 80 godina, a u budunosti e biti jo dui. Produeni ivotni vijek ljudi moe se pripisati boljoj zatiti zdravlja, nama u boljim opim uvjetima ivota, higijene i prehrane, ali i promje navikama zdravog ponaanja. Cilj je postii da ljudi i u dubokoj starosti ive dobro i kvalitetno, a ne da budu bolesni, nemoni ili ovisni o tuoj pomoi. Stoga jedno od vanijih pitanja vezano uz starenje postaje kako ouvati vlastite sposobnosti - tjelesne i umne, zdravlje i podrku ljudi u svojoj okolini. Najvie u ouvanju sposobnosti i zdravih ivotnih navika i ponaanja moe uiniti svaki pojedinac sam za sebe. Umne ili kognitivne sposobnosti izuzetno su vane za prilagodbu na ivotne promjene, za odranje zdravlja, dobrih odnosa s drugim ljudima i opeg zadovoljstva ivotom. O promjenama u pamenju, sposobnosti uenja i inteligenciji starijih ljudi postoje brojne predrasude, od kojih je najea da svi stari ljudi postaju senilni. injenica je da ima odreeni postotak starijih osoba koje obole od nekog oblika demencije (6% starijih od 65 godina odnosno 25% starijih od 85 godina). Meutim, velika veina starijih osoba, uz neke manje promjene, zadrava svoje umne sposobnosti na zadovoljavajuoj razini, sve do kraja ivota. Naime, injenica je da s godinama propada sve vei broj ivanih stani ca u mozgu, ali mozak zadrava izuzetnu sposobnost nadoknaivanja gubitka pomou preostalih ivanih stanica i tako gubi vrlo malo od svoje funkcionalne sposobnosti s godinama. Uslijed toga mogue je
Savjeti i preporuke
148
da ljudi odre svoje kognitivne sposobnosti od kojih se u starenju najvie prouavaju inteligencija, uenje i pamenje. INTELIGENCIJA Inteligencija je sloena sposobnost snalaenja u novim situacijama i rjeavanja problema. Ona je vrlo sloena sposobnost, koja se sastoji od vie dimenzija. Neke od njih opadaju s godinama, a neke ostaju stabilne ili se ak poboljavaju. S porastom dobi, osoba treba sve vie ulagati u odravanje inteligencije. Vjebanjem se moe popraviti, odrati ili poveati inteligencija u starosti. Prema tome, razina inteligencije u starosti ovisi o sljedeim imbenicima: Vrsta inteligencije npr. verbalna sposobnost moe sa starenjem ak i rasti, dok npr. sposobnost loginog zakljuivanja pomalo opada. Razina inteligencije u mladosti inteligencija ostaje dulje ouvana ukoliko je i u mladosti bila bolje razvijena. Obrazovanje to je osoba obrazovanija, to joj je via i bolje ouvana inteligencija u starosti. Intenzitet mentalnih aktivnosti to je osoba mentalno aktivnija, to joj je bolje ouvana inteligencija. UENJE Uenje je proces stjecanja novih iskustava, namjeran (npr. kolsko uenje) ili nenamjeran (npr. opaanje zbivanja u okolini). Sposobnost uenja u starosti usko je povezana s ostalim kognitivnim sposobnostima, a naroito s pamenjem. Starije osobe mogu uiti i postii sline rezultate kao i mlae odrasle osobe, ali im je potrebno osigurati neke posebne uvjete. Prije svega, potrebno je potaknuti tzv. intrinzinu ili unutarnju motivaciju koja jae djeluje na usvajanje novih znanja. Npr. osoba e lake nauiti novi nain priprave obroka ako joj je cilj ouvati zdravlje ugroeno dijabetesom, nego ako joj je cilj smraviti jer joj svi oko nje to istiu kao nuno. Oslabljeno kratkorono pamenje moe ometati usvajanje novih znanja, stoga je potreban vei broj ponavljanja novih znanja, nego u mlaih osoba, odnosno dopustiti due vrijeme za uenje. Konano, starije osobe imaju bogato ivotno iskustvo pa se uenje moe olakati povezivanjem novih znanja sa starima, odnosno s prethodnim iskustvima.
Savjeti i preporuke
149
PAMENJE Pamenje je sposobnost zadravanja i dosjeanja ranije usvojenih sadraja. Sa starenjem dolazi do promjena u pamenju, ali ne jednako u svim oblicima pamenja. Obino razlikujemo kratkorono i dugorono pamenje. Kratkorono pamenje odnosi se na pamenje sadraja, ne toliko vanih da bi ih bilo potrebno due zadravati u svijesti, ali potrebnih za neku trenutnu aktivnost. elimo li npr. nazvati telefonom neki servis za popravak tednjaka, broj pamtimo samo toliko dugo koliko nam je potrebno da ga nazovemo. Sa starenjem opada sposobnost zapamivanja novih znanja. Dugorono pamenje odnosi se na trajno zapamivanje bilo namjerno nauenih, bilo sluajno doivljenih sadraja. npr., pamenje nekih dogaaja u ivotu kao to je polazak u kolu (tzv. epizodno pamenje) ili nekih opih znanja, npr. o djelovanju niskog atmosferskog tlaka (tzv. semantiko pamenje). U starosti je produeno vrije me dosjeanja i prepoznavanja prije nauenih sadraja, ali obino su ti podaci ouvani. Vjebanje pamenja njiti Opadanje sposobnosti pamenja sa starenjem moe se bitno sma te pomoi osobi da se prilagodi i naui nositi sa slabijim pamenjem. Postoje razni naini za odravanje sposobnosti pamenja. Na primjer, pomou raznih mnemotehnika mogue je uiniti pamenje uinkovitijim: Vizualiziranje (Vidim naoale na radnom stolu.), Stvaranje asocijacija (ime Biserka ogrlica od bisera), Stvaranje mentalne mape (vanije zgrade u nekom gradu), Razbijanje podataka u manje logine cjeline (JMBG ima tri cjeline datum roenja, oznaku drave, grada i spola te osobni broj). Osim toga, poticanje nekih navika ponaanja olakava pamenje, odnosno prisjeanje onoga to nam je vano. Stoga je dobro: Stvoriti naviku da zapamtimo vane stvari; Vie puta ponavljati ono to elimo zapamtiti; Zapisivati u podsjetnik ono to ne moemo zapamtiti; Izbjegavati da se oslanjamo na druge i njihovo pamenje;
Savjeti i preporuke
150
Ostati stalno mentalno aktivan zadravajui navike itanja, praenje dnevnih zbivanja, rjeavanja krialjki i sl.). i ostalih intelektualnih aktivnosti. Tijekom svakog dana u ivotu, u obavljanju bilo kojeg posla ili aktivnosti, mogue je odravati vlastito pamenje. Tako se preporua: Redovito i aktivno sudjelovati u aktivnostima dnevnog ivota; Planirati svoj dan; Provoditi aktivnosti jednu po jednu; Zabiljeiti vane dogaaje i zadatke; Napisati upute kako se provode nove aktivnosti; Koristiti alarm za podsjeanje na vane aktivnosti i dogaaje; itati redovito dnevne novine ili sluati vijesti; Voditi dnevnik. Osim navedenoga, postoji jo niz korisnih vjebi pamenja, ali ujedno i ostalih kognitivnih sposobnosti. Neke od njih su sljedee (prema Katz i Rubin, 2005.): itanje naglas - itati glasno s partnerom, izmjenjivati uloge itatelja i sluatelja daje dobru temu za razgovor i druenje Okusi sjeanja - kad jedete neku hranu, probajte se sjetiti na to u ivotu vas podsjea, osobito na neki dogaaj ili situaciju u djetinj stvu. Asocijacije hrane te pamenja i emocija vrlo su jake. Uinite neto ukljuite se u neki korisni pothvat u zajednici, npr. ienje parka u susjedstvu, to, osim druenja, potie i rad mozga kretanje, zapaanje, odluivanje, rjeavanje problema. Potaknite svoju kreativnost - ukljuite se u neku kreativnu radionicu, shodno interesima, u domu ili izvan, npr. fotografiranja, slikanja, pisanja, kiparstva, glume, sluanja glazbe i sl. Probajte neto to jo niste. Naite novi oblik izraavanja - ukljuite se u grupno slikanje, npr. na istom papiru zajedniki naslikati neto ili traiti od svakog sudionika da nacrta npr. neku emociju, raspoloenje ili elju. Pogaanje mirisa - zatvorite oi, a neka vam netko stavi pod nos neki miris recite koje vam asocijacije pobuuje. Sluanje glazbe - kad sluate glazbu, pokuajte prepoznati koje
Savjeti i preporuke
151
instrumente ujete. Moete ponoviti vie puta ako imate snimku glazbe. Igrajte pantomimu - igra pantomime zgodan je nain da nekome prenesete neku misao ili poruku, bez da se koristite glasom ili govorom. Igra koristi i onome koji pogaa poruku. Vjebe za tijelo i za mozak - tjelovjeba na otvorenom dobra je i za tijelo i za mozak. Kretanje po vani zahtijeva stalnu aktivnost mozga kojim putem krenuti, to se nalazi iza ovog ugla, hoe li ovaj pas ii za mnom, pazi na malo dijete na ploniku. Vjebe u parku - promatrajte cvijee, stabla, ptice zamijetit ete njihovu raznolikost. Sjedei na klupi zatvorenih oiju opaajte sve to se dogaa zvukove, mirise, dodire i pustite mozgu da stvara slobodne asocijacije. Ne bojte se novih tehnologija - upoznajte rad raunala, mobitela, novog foto aparata, video kamere. Va mozak e dobiti niz novih poticaja.
Savjeti i preporuke
152 5. ZATO JE POTREBNO TJELESNO VJEBANJE U STARIJOJ IVOTNOJ DOBI?

Nikola Turk, prof. Kada je dvije i pol tisue godina prije nove ere starogrki filozof i mudrac Atenagoras uzviknuo pred ogromnom ljudskom masom ispred Agore: Ljudi, ljudi ne traite zdravlje u bogova, ono je u vaim rukama! , ili samo prije 2000 godina prije nove ere, kada je Klaudije Galien dokazivao: Najbolji lijek kojeg nam je priroda dala je kretanje i rad! ili veliki graditelj a kasnije i vladar Hadrijan, na poetku nae ere tvrdio: Svaka je srea remek djelo, proistekla iz naeg uma i tjelesnog rada!, bili su sasvim u pravu, kao i u dananje doba kada svaki lijenik koji lijei bilo kakvu bolest ustvruje: Vjebajte, kreite se, pomoi ete samima sebi! No pogledajmo malo oko sebe i vidjet emo sve bolju i savreniju tehnologiju koja nam navodno pomae u smanjenju rada, ne samo na radnom mjestu, ve i u kuhinji ili na ulici. Danas najee suvremenog ovjeka opisuju kao bie koje ima etiri kotaa, jaki motor i tek neto razumniju glavu s vrlo iznerviranim modanim vijugama, koje sve upornije neprestano trae uporite za to udobnije sjede nje, kako bi pomogao svojem zakrljalom tijelu s vrlo slabim kostima i neaktivnim miiima u odravanju podivljale dinamike modernog doba! No sreom, ipak se kod nekih ljudskih jedinki budi glas razuma iskonske spoznaje, da je na lokomotorni aparat stvoren za kretanje, a ne za unitavanje vlastitih tjelesnih stanica, koje ako se ne hrane kisikom i kretanjem, ubrzano umiru. Gotovo svakodnevno ujemo pojam rekreacija, ili rekreirat emo se, to znai mi emo sebe ponovno stvarati-kreirati, a jedan vid rekreacije je portska ili kinezioloka rekreacija. Zato portska? Zato jer niz vjebi ili igara uzimamo iz porta. I dok u portu najee vjebamo, treniramo ili se natjeemo radi rezultata, rekorda ili osvajanja prvih mjesta, u portskoj rekreaciji mi vjebamo radi boljeg zdravlja, bolje
Savjeti i preporuke
153
sposobnosti i kvalitetnijeg ivota. Dakle, rekreacija predstavlja cjelo kupnu aktivnost ovjeka izvan radnog procesa, izabranu po vlastitoj elji, a pozitivno usmjerenu razvoju cjelokupne ovjekove osobnosti! Gledajui struno, rekreaciju sistematiziramo u pet podruja u kojima se moe ovjek rekreirati i to najlake ostvarujemo u treoj ivotnoj dobi! Na prvom mjestu je to podruje kulture sa svih sedam grana umjetnosti. Na drugom su mjestu drutvenozabavne aktivnosti, kao to su pjevanje, plesanje, razne drutvene igre, kartanje i naravno, nisu na granici umjetnosti! Na treem mjestu su sakupljake i tehnike aktivnosti te primije njena umjetnost. To su razni hobiji, potom izrada predmeta iz razliitih materijala, a nisu umjetnike vrijednosti! etvrto podruje je najzastupljenije, a to je podruje fiziike kulture, u kojem primijenjujemo u rekreativne svrhe sve pojavne oblike porta. Od elementarnih vjetina hodanja, tranja, skokova, bacanja, plivanja, gimnastike, biciklizma, planinarstva, sposobnosti obrane, do svih igara s loptom ili bez nje. I na kraju imamo aktivnosti u prirodi, kao to su hodanja, branja gljiva, ljekovitog bilja, cvijea, slikanje i slino. U dananje se vrijeme najvie rekreiraju Amerikanci, koji su prvi meu svima shvatili, da ono to prua najnovija moderna tehnologija, da to i ponajprije ubija ovjeji organizam. Stoga i ne udi, da se 2/3 Amerikanaca (cca 50 milijuna) sve vie i sve ee bavi rekreacijom u svrhu ouvanju zdravlja i intelektualnih sposobnosti, a u zadnjih 30-ak godina u stopu ih prate stanovnici bogatijih europskih zemalja, Japana, Australije i drugih.
Savjeti i preporuke
154
I u nas se nazire sve vei bijeg ljudi u prirodu, to nalae nunost urbanizacije, odnosno t r i a s (tri osnovna faktora), koji dovode ovjeka do poremeaja: faktor nekretanja, faktor poveane nervne napetosti, prekomjerne kalorije. Da bi svi mi prevladali ovakvo beznadno stanje, prihvaamo ponude koje nam je podastrijela nauka koja se zove KINEZIOLOGIJA. To je nauka koja prouava kretanja zakonitosti, kretanja ljudskog bia/ tijela i kako utjee na transformaciju u psihosomatskom, mentalnom i fizikom statusu ljudskog organizma, pod utjecajem agensa (podraaja). Prigodom prouavanja, koriste se znanja dodirnih nauka, kao to su psihologija, pedagogija, sociologija i druge. Mnoga dosadanja istraivanja, a posebno tjelesno vjebanje (rekreativno) u zadnjih deset godina u 11 zagrebakih domova umirovljenika te u istarskom Novigradu, Poreu, Puli, Rijeci, Krku, Zadru, Splitu, Sisku, Petrinji, Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku, Varadinu i akovcu, te u 40-ak umirovljenikih ili sindikalnih udruga graana starije ivotne dobi, pokazala su, da sustavnim provoenjem redovitog tjelesnog vjebanja, dolazi do niza pozitivnih promjena u organizmu pa tako moemo ustvrditi da se prvenstveno poveava stupanj zdravlja u cjelini, a usporava se proces starenja. Nadalje, znatnije je poboljanje funkcije respiracijskog sustava, kao i funkcija sredinjeg ivanog sustava. Zamijeene su povoljne biokemijske promjene u organizmu, kao to su poveanje koliina glikogena u jetri i miiima uz povienje aktivnosti velikog broja fermenata i hormona. Takoer je pojaano iskoritavanje bjelanevina, poveana koliina hemoglobina te broja eritrocita. Pronaene su i dokazane ak i pozitivne promjene u kotanom i zglobnom tkivu! Vjebanjem se naroito jaaju obrambene snage organizma i time spreava razvoj bolesti, a moe se pravilno usmjeravati i utjecati na razvoj i odravanje antropometrijskih, motorikih, funkcionalnih i
Savjeti i preporuke
155
adaptacijskih sposobnosti te na znatniju prilagodljivost u sociolokom smislu. Redovitim tjelesnim vjebanjem poboljava se rad sranog miia i u starijim dobnim kategorijama, to je dokazano nalazima poveanja (hipertrofije) volumena srca. Ustanovljeno je znatnije poboljanje metabolikih procesa, vie u ljudi srednje ivotne dobi, ve nakon est-mjesenih sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Vjebanjem se odgaa nastanak ateroskleroze i smanjuje njene posljedice, to je izazvano poveanjem elastinosti stijenke krvnih ila i smanjenjem krvnog tlaka. Ustanovljena je zatitna sposobnost organizma, nastajanjem otpornosti na infekcije jer se poveala fagocitarna sposobnost bijelih krvnih tjeleaca, tako da vjebai znatno rijee poboljevaju od gripe i drugih infekcija respiracijskih putova, a ako se i razbole, bolest traje krae i prolazi u blaoj formi. Poboljava se hormonalna regulacija funkcija organizma kao i raspodjela cirkulirajue krvi u organizmu. Nadasve je zamijeena poveana brzina ivano-miine reakcije. Ciljanim ili usmjerenim vjebanjem, naui se bolje ekonomizirati energijom pri izvrenju raznih zadataka. Vrlo uoljivo bilo je smanjenje smetnji psihikog i somatskog ustroj stva organizma, kao to su razna depresivna stanja, senilne i presenilne psihoze te klimakterine tegobe. Unato troenju energije pri vjebanju, ono efikasno uklanja umor. Stoga na kraju, doista sa svom sigurnou moemo ustvrditi, ali i preporuiti: VJEBAJTE I KREITE SE JER TIME POVEAVAMO STUPANJ ZDRAVLJA, ZADOVOLJSTVA I SREE!
Savjeti i preporuke
156 6. KAKO KOMUNICIRATI SA STARIJIM OSOBAMA OTEENA VIDA I SLUHA?

Damir Luanin Razlike meu starijim osobama jednako su velike (ako ne i vee) od razlika meu osobama drugih generacijskih skupina. Stoga je jasno da nema jedinstvenih i univerzalnih pravila koja bi vrijedila za rjeavanje moebitnih komunikacijskih problema sa svim starijim osobama. Moe se rei da opa naela dobre komunikacije vrijede i za osobe ove dobne skupine, meutim, postoje i pravila kako uspjenije komunicirati s ljudima koji imaju odreene komunikacijske tekoe - uestalije u starijih ljudi. U vezi s procesom starenja su brojne tjelesne, psihofizike, bioloke i socijalne promjene, koje bitno odreuju funkcionalne sposobnosti i komunikacijske osobitosti nekih starijih osoba, o emu treba voditi rauna ako s njima elimo uspjenije komunicirati. Te se promjene ne mogu smatrati bolestima pa je stereotip o starijima kao bolesnima i nemonim osobama svakako netoan. Promjene u spoznajnome funkcioniranju zdravih starijih ljudi vrlo su malene pa komunikacija sa zdravim starijim osobama ne zahtijeva nikakve posebne prilagodbe, jedino malo vie vremena i strpljenja. U otprilike 5% ljudi starijih od 65 i u oko 20% starijih od 80 godina, meutim, zbivaju se abnormalne promjene - najee staraka demencija, obiljeena tekoama pamenja, promjenama osobina linosti i smanjenjem intelektualnih sposobnosti. U toj se skupini starijih osoba pojavljuju i problemi u komunikaciji. Glavne su tekoe u komunikaciji sa starijim osobama temelje na nekoliko izvora, meu kojima su: stereotipi o starijima (socijalno diskriminacijski), tekoe zbog tjelesnih i psihofizikih promjena u starijoj dobi (slabljenje sluha i vida i dr.), promjene u psihosocijalnoj okolini u kojoj ive starije osobe. U komunikaciji s drugima pa i sa starijim osobama koje imaju neke ko-
Savjeti i preporuke
157
munikacijske tekoe dobro je voditi rauna o elementima koji mogu pridonijeti uspjenosti komunikacije.
Govor Vano je ne samo to govorimo, nego i kako govorimo. Govoriti treba glasno, jasno i ne odve brzo. Tijekom razgovora treba biti licem okrenut sugovorniku da nam vidi izraz lica i ustiju. Dobro je oblikovati jednostavne i nedvosmislene reenice i birati lako razumljive rijei, a govor prilagoditi stanju i osobinama sugovornika - npr. sluha, vida i sl. Sluanje Sugovorniku treba pokazati da sluamo - gledati ga u oi, dati ne verbalne znakove (kimanje glavom, izraz lica), sjediti oputeno ili nagnuto prema govorniku. Treba otkloniti vanjske i unutarnje smetnje npr. ne razgovarati na bunome mjestu ili razmiljati o nekoj drugoj obvezi i pogledavati na sat. Strpljenje Stari ljudi openito postaju sve sporiji pa su strpljenje i upornost vani za uspjeh komunikacije. Pourivanje starije osobe moe uzrokovati nerazumijevanje, sukob pa i prekid komunikacije. Potivanje i prihvaanje Starije osobe su odrasli ljudi i tako se treba odnositi prema njima. esto su im navike drukije od onih kakve oekujemo ili kakve bi htjeli da imaju, a njihove odluke i elje su nam ponekad teko prihvatljive, ali starije osobe imaju pravo na njih. Komunikacija sa starijim osobama oslabljena vida Vid slabi sa starenjem. Slike su manje otre, a boje gube ivost. Vidno polje je ue. Smanjenje sposobnosti vida uzrokuje brojne tekoe u svakidanjem ivotu (uporaba pomagala, aparata, oteano kretanje, prepoznavanje i dr.) i komuniciranju. Zbog toga se pri komunikaciji sa starijom osobom slabijeg vida treba pridravati sljedeih preporuka: savjetovati osobu o uporabi naoala i dranju naoala uvijek pri ruci; osigurati primjerenu rasvjetu, jer to moe pomoi boljem vidnom osjetu;
Savjeti i preporuke
158
predstaviti se imenom pri ulasku u prostoriju ili prije poetka razgovora; stajati ispred osobe i pri razgovoru kimati glavom; usmeno objasniti svaku pisanu poruku ili drugi sadraj to ga elite prenijeti; rijeima opisati zbivanja i predmete za koje elite da ih osoba razumije.
Komunikacija sa starijim osobama oslabljena sluha Slabljenje sluha u zdravih osoba poinje nakon 50. godine i u poetnom se stupnju primijeuje kao smanjenje osjetljivosti na visoke tonove. Starije osobe imaju tekoa i u razlikovanju osnovne slune poruke od pozadine (buke) te u razumijevanju brzoga govora. Pri komunikaciji sa starijom osobom slabijeg sluha valja se pridravati sljedeih preporuka: ako osoba rabi sluni aparat treba osigurati da aparat dobro funkcionira; ako osoba bolje uje na jedno uho, usmjerite govor na tu stranu; govorite jasno i glasno; govorite razgovijetno, dovoljno glasno i normalnom brzinom (ne prebrzo); ako govorite visokim glasom, pokuajte ga sniziti (uiniti dubljim); ako starija osoba ne razumije poruku, treba je ponoviti drugim rijeima; starijem sugovorniku, koji slabije uje, treba govoriti okrenut licem, kako bi mu izraz lica i pokreti usana pomogli u razumijevanju poruke; usmenu poruku treba dopuniti neverbalnom komunikacijom gestama, izrazom lica; pri razgovoru ne stavljajte ruku pred usta i ne vaite hranu ili gumu; nastojte smanjiti buku u pozadini tijekom razgovora (npr. ugasiti radio ili televizor); pokuajte dobiti povratnu informaciju od starije osobe, kako biste doznali koliko je ula i razumjela upuene joj poruke.
Savjeti i preporuke
159
Nekoliko napomena kako ne treba razgovarati s ljudima koji imaju komunikacijska ogranienja: ispravljati izgovoreno (npr. nekome tko muca ili oteano govori); rei im to da rade ili misle (npr. Ako nita ne kaete, pretpostavit emo da to ne elite.); govoriti odve glasno bolje je da upotrijebimo drukije rijei; osloniti se na drugu osobu kao posrednika u komunikaciji (npr. to je rekao? Moe li ga razumjeti?); govoriti nestrpljivo i Ijutito (npr. Imam previe posla i ovaj razgovor moramo brzo zavriti.); upuivati pretjerane pohvale ili pogrde - npr. odlino ste to uinili ili jo niste gotovi prekida komunikaciju; ne ponaati se roditeljski ne obraati se starijima kao odrasli prema djetetu, npr. duice draga; ne odgovarati umjesto njih; ne govoriti u dugim i sloenim reenicama bolje je koristiti kratke i jednostavne reenice, a upute ponavljati i davati jednu po jednu.
Savjeti i preporuke
160 7. Pomagala i ergonomska prilagodba pribora za provedbu aktivnosti svakodnevnog ivota

Saa Radi, bacc. radne terapije Radni terapeuti su zdravstveni djelatnici koji svojom strunou i vjetinom osposobljavaju pojedinca da nadie okupacijsko onesposobljenje te povea neovisnost u svim aspektima ivota. Koristei korisniku znaajne i smislene aktivnosti dnevnog ivota (AD), radni terapeut korisnika osposobljava za aktivno sudjelovanje u okupacij skom izvoenju, potie ga na zadovoljavanje zahtjeva specifinih ivotnih uloga te osigurava nadilaenje barijera koje kontekst okruja uzrokuje. Radno terapijskom intervencijom djeluje se na okupacij sku disfunkciju korisnika kroz uporabu korisniku smislenih aktivnosti (holistiki pristup). Terapeut odabire strategiju intervencije prema potrebama, potekoama, sposobnostima, vjetinama i interesima pojedinca (korisniku usmjereni pristup). Intervencija djeluje na probleme koje bolest, oteenje ili hendikep uzrokuje u ivotu pojedinca (individualan pristup). Cilj djelovanja radnog terapeuta jest usvajanje vjetina ivljenja radi postizanja maksimuma u izvedbi svakodnevnih aktivnosti, dobrobiti i kvaliteti ivota. Osnovna nit vodilja radnom terapeutu u radu sa starijom osobom, jest osposobljavanje osobe (klijenta, pacijenta, bolesnika) za postizanje i/ili odranje maksimalnog stupnja neovisnosti potrebnog za svakodnevno funkcioniranje u vlastitom okruju (fizikom, sociolokom, kulturolokom, institucionalnom). HRANJENJE Potekoe hvata, koje su rezultat promjena malih zglobova ake, ograniene pronacije/supinacije ili pokreta u laktu i ramenu mogu uzrokovati, primjerice, probleme pri uporabi pribora za jelo ili pri dranju alice. Vrlo esto sama teina alice moe biti problem (slika 2.). Rjeenje radni terapeut pronalazi u adaptaciji pribora kroz osiguravanje veeg hvata ili zadebljanja/zakrivljenja drke vilice, lice,
Savjeti i preporuke
161
noa (slika 1.). Kada je hvat u potpunosti izgubljen moe se koristiti drka koja se pomou iak trake hvata za korisnikovu ruku (slika 3.).
Slika 1. pribor za jelo
Slika 2. Adaptirano pomagalo
Slika 3. Adaptirano pomagalo
ODIJEVANJE Ovisno o stupnju ogranienja pokreta gornjih ekstremiteta, veina odjevnih predmeta moe stvarati potekoe. Primjerice, kod oteenja zgloba ramena ili lakta (art. humeri, art. cubiti) dolazi do znaajnih problema pri odijevanju preko glave (majica) ili preko ramena (koulja), zakopavanja gornjih gumba koulje i stranjeg zakopavanja (grudnjak). Kada su prisutna oteenja kuka ili koljena (art. coxe, art. genus) dolazi do potekoa pri odijevanju hlaa, suknje, arapa, cipela. Kod oteenja ake problemi e nastati pri zakopavanju remena, gumba ili ak openito kod oblaenja iz razloga to dolazi do smanje ne snage u samoj aci. Najea pomagala koja radni terapeuti preporuaju
Slika 4. Drka za odijevanje
Slika 5. Drka za zakopavanje gumba
Savjeti i preporuke
162
korisnicima i uvjebavaju njihovu uporabu su: drka za odijevanje (slika 4.), lica za oblaenje cipela sa produenom drkom, pomagalo za oblaenje arapa, drka za zakopavanje gumba (slika 5.). Radni terapeut, takoer moe korisniku preporuiti odjeu koja je laka za odijevanje. OSOBNA HIGIJENA Ogranienje pokretljivosti ramena i/ili lakta moe uzrokovati probleme pri dosezanju lea, stranje strane vrata ili glave pri aktivnosne njege (aktivnosti samozbrinjavanja). Kod teih oteenja tima osob ake, osoba moe imati problema pri pranju ruku i pranju zuba. Pra nje kose jednako tako moe biti jako oteano.
Slika 6. Pomagalo za pra nje lea
Slika 7. Pomagalo za istiskivanje paste za zube
Slika 8. Pomagalo za rezanje noktiju
Slika 9. Pomagalo za eljanje
Savjeti i preporuke
163
Pomagala koja radi terapeuta u navedenim sluajevima ih preporua su: drka sa spuvom na kraju, pomagalo za istiskanje paste za zube, eanj ili etkica sa produljenom drkom AKTIVNOSTI U KOJIMA JE POTREBNA POKRETLJIVOST AKE Slaba funkcionalnost ake i itavog gornjeg ekstremiteta moe, dakako, uzrokovati niz problema u aktivnostima dnevnog ivota. Neke od navedenih su pisanje, podizanje malih predmeta, baratanje sa prekidaima, otvaranje vrata (s uzdunom ili krunom kvakom), otkljuavanje vrata, baratanje sa prekidaima na tednjaku, utinicama. Radni terapeut, kod problema pisanja, preporua sljedee zadebljana pomagala za pisanje (slika 10. i 11.). Osoba koje imaju znatno ogranienu pokretljivost ramenog zgloba moe koristiti prije navedenu drku za odijevanje, kao pomagalo za baratanje sa prekidaima za svijetlo. Kod ostalih potekoa moe se koristiti zadebljanja kljua za lake baratanje sa istim, prilagoene utinice (slika 13.).
Slika 10. Pomagalo za pisanje
Slika 11. Pomagalo za pisanje
Slika 12. Pomagalo za sakupljanje stvari sa poda
Slika 13. Prilagoena utinica
Savjeti i preporuke
164
TRANSFERI I MOBILNOST STOLICA Veina stolica koje se uporabljuju u svakodnevnom ivotu su premekana i preniska za osobu starije ivotne dobi te ih isti pokuavaju prilagoditi na nain da postavljaju dodatne jastuke na sjedalo. No, navedeni nain sa jedne strane poveava mogunost pada i znaajno oteava pridizanje. Sa druge strane, kod dugotrajne uporabe, tako prilagoene stolice pri pridizanju osoba stvara zalet naginjui se naprijed i natrag, to dodatno moe utjecati na pogoranje stanja zglobnih tijela. Radni terapeut kroz intervenciju educira korisnika o ispravnom nainu sjedenja (pozicioniranje na nain da je poloaj kuka i koljena 90, sa stopalima na podu) te preporua ergonomsku prilagodbu stolice u skladu sa ekonomskom situacijom korisnika (slika 14.). KREVET Jednaki problem deava se i sa krevetima, koji, ako su neprilagoeni sposobnostima i potekoama korisnika, mogu znaajno utjecati na njegovu primarnu bolesti te ponekad poveati i rizik od pada. Neprilagoena odjea za spavanje takoer moe stvarati znaajne potekoe. Slika 14. Podizai za stolice Neke od ergonomskih prilagodbi koje radni terapeut preporua su: kod previsokih kreveta mogu se njegove noice skratiti, kod preniskih kreveta moe se postaviti dodatni madrac ili postavljanjem blokova pod noice kreveta, kod premekanih kreveta postavljanjem dodatne daske ispod istog dobiti e se na vrstoi. WC Standardna visina WC-a e koji put biti neprimjerena kod starije osobe (specifino kada su involvirane promjene na koljenu i kuku). Nekima e trebati dodatna potpora u obliku rukohvata. Kod odreenih pacijenata njega nakon mikcije i defekacije moe stvarati znaajne
Savjeti i preporuke
165
problem zbog ogranienog opsega pokreta ramena, lakta i runog zgloba. Samo primjerena adaptacija WC-a osigurat e njegovo sigurno kori tenje. Radni terapeut sudjeluje u ergonomskoj prilagodbi istog. Iskrena komunikacija u sigurnom okruju esencijalna je za rjeavanje problema obavljanja navedene aktivnosti iz osnovnog razloga to je pacijentima vrlo teko i neugodno razgovarati o toj temi.
Slika 15. Rukohvat
KUPANJE Aktivnost kupanja je prva aktivnost u kojoj veina pacijenata gubi samostalnost. Najee aktivnost provodi obitelj, skrbnici ili patronana sestra. Uloga radnog terapeuta je ergonomska prilagodba kupaonice u skladu sa sposobnostima i nesposobnostima pacijenta, edukacija i trening obavljanja aktivnosti na nov nain, koji ujedno uva energiju i osigurava sigurnu provedbu aktivnosti.
Slika 16. Sjedalica za kadu
Slika 17. Protuklizna povrina
Savjeti i preporuke
166
OPA MOBILNOST Primjerena procjena fizikog okruja u kojem klijent ivi je osnovica rada radnog terapeuta. Velika populacija osoba 65+ ima problema sa savladavanjem prostora u kojem ive, posebice neprilagoenog stepenita, ulaznih vrata, ali i savladavanjem prepreka sa kojim se suoavaju kada izlaze u zajednicu. U veini sluajeva to vodi ka postupnoj socijalnoj izolaciji, ali i gubitku veine okupacija koje se provode van doma (okupacijska deprivacija).
Slika 18. Rukohvat uz stepenice
Slika 19. Rukohvat uz stepenice
Slika 20. Oznaavanje ruba stepenice
Slike 21. Naglaavanje prelaska iz prostorije u prostoriju
Savjeti i preporuke
167 8. VISOKI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA)

Zorka Mojsovi to je krvni tlak? Krvni tlak je pritisak ili napon krvi na stjenkama krvnih ila. Srce je pumpa koja svojim kontrakcijama tjera krv u aortu i arterije (ile to prenose krv do svih organa). U radu srca razlikujemo dvije faze: sistolu, fazu kontrakcije sranog miia i izbacivanja krvi iz srca u aortu te dijastolu, fazu relaksacije sranog miia, kada se srce puni krvlju. Za vrijeme sistole tlak u aorti u odrasla ovjeka je oko 120 mm Hg (16 kPa). Taj tlak naziva se sistolikim. Srce potiskuje krv u arterije na mahove 60-80 puta u minuti i u svakoj minuti izbaci oko 5 l krvi. Tlak na kraju dijastole otprilike je 80 mm Hg (10,6 kPa) i naziva se dijastolikim. Mehanizam odravanja normalnoga i nastanka povienoga tlaka vrlo je sloen i u njemu sudjeluje ivani sustav, neki hormoni i bubrezi. to je povieni krvni tlak ili arterijska hipertenzija? Arterijska hipertenzija je stanje trajno povienog tlaka s vrijednostima viim od 140 mmHg za sistoliki i 90 mmHg za dijastoliki tlak. Vrijednosti krvnog tlaka za odrasle osobe ( mmHg ) i stupnjevi hiper tenzije
KATEGORIJA NORMALNA VRIJEDNOST VISOKO NORMALNA SISTOLIKA HIPERTENZIJA BLAGA HIPERTENZIJA - 1. stupnja UMJERENA HIPERTENZIJA -2. stupnja TEKA HIPERTENZIJA- 3. st. VRLO TEKA 4. stupnja SISTOLIKI TLAK 120 - 130 130 - 139 > 140 140 - 159 160 - 179 180 - 209 > 210 DIJASTOLIKI TLAK 80 - 84 85 - 89 < 90 90 - 99 100 - 109 110 - 119 > 120
Veliki broj ljudi starijih od 65 godina boluje od hipertenzije. Zbog ne-
Savjeti i preporuke
168
znanja i zato to nema simptoma ili oni nisu specifini, oboljeli nisu motivirani za pravilno lijeenje te velik broj registriranih bolesnika lijei se neprimjereno. To dovodi do ranijeg nastanka komplikacija. Najee komplikacije nastale kao posljedica dugotrajnog visokog tlaka su aterosklerora krvnih ila, proirenje i zatajivanje srca, srani infarkt, modana kap ili inzult, zatajivanje bubrega, oteenje oka i gubitak vida. Teina bolesti procjenjuje se na osnovi vrijednosti krvnoga tlaka, osobito dijastolikog, duine trajanja bolesti i stupnja oteenja tjelesnih organa i sustava uzrokovanih hipertenzijom. Rizik se poveava s visinom tlaka i trajanjem bolesti. Uzrok nastanka hipertenzije u mnogih bolesnika je nepoznat. Vanu ulogu ima nasljee, ali i razni imbenici koji odreuju stil ivljenja, kao to su preveliki energijski unos hrane i gojaznost (pretilost), nedostatna tjelesna aktivnost, prevelik unos soli, stres, puenje, alkoholizam, visoka razina masnoa u krvi. Ta vrsta hipertenzije najea je u starijoj ivotnoj dobi, njezino trajanje i lijeenje je doivotno. Ako se pojavi kao posljedica neke druge bolesti mogue je izljeenje lijeenjem osnovne bolesti. to svaki pojedinac moe uiniti za svoje zdravlje ukoliko boluje od hipertenzije ? Visoki krvni tlak mogue je lijeiti. Cilj lijeenja je prevencija obolije vanja i smrtnosti koji su vezani uz hipertenziju i odravanje vrijednosti krvnog tlaka u granicama normalnog. To je mogue postii: pridravanjem i provoenjem preporuenih mjera lijeenja i ako je potrebno, promjenama naina ivljenja; samokontrolom - redovitim praenjem vlastitog zdravlja jer se na taj nain lake i prije otkrivaju pogoranja ili eventualne komplikacije pa i traenje pravovremene pomoi.
Pridravanje i provoenje mjera lijeenja U najveem broju sluajeva lijeenje hipertenzije traje cijeloga ivota. Uspjeno je ukoliko oboljela osoba prihvati i provodi preporuene mjere koje ukljuuju: prakticiranje zdravog naina ivota i mijenjanje dosadanjeg naina ivljenja koji je mogao pridonijeti razvoju bolesti: kontro-
Savjeti i preporuke
169
lirana prehrana, redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje loih navika, kontrola stresa; svakodnevno uzimanje lijekova ukoliko su propisani.
a) Mjere kojima se potie zdrav nain ivota i smanjuje rizik pogoranja bolesti i nastanka komplikacija su: Kontrolirana prehrana treba osigurati odravanje poeljne (standardne) tjelesne teine. Hranu treba rasporediti u 5-6 manjih obroka. U dnevnom jelovniku treba koristiti namirnice male energij ske vrijednosti povre, voe, obrano mlijeko, nemastan svjei sir, kae od itarica, crni kruh, ribu i krto meso. Potrebno je kontrolirati unos masti, osobito ivotinjskog podrijetla: jela priprav ljati s malim dodatkom ulja, kuhanjem ili pirjanjem, izbjegavati ili potpuno izbaciti iz jelovnika jela s veim sadrajem ivotinjskih masti i kolesterola (mast, masna mesa, suhomesnati proizvodi, iznutrice, jaja, punomasno mlijeko i sirevi. Koristiti u svakodnevnoj prehrani biljne namirnice (povre, voe, cjelovite itarice, mahunarke) koje imaju viestruki pozitivan utjecaj na zdravlje. Posebno je vano smanjiti unos kuhinjske soli i namirnica bogatih natrijem: mineralne vode, sueno meso, konzervirana jela, majoneze, preljevi za salate, sok od rajice, kreker, ips, slana peciva, slani kiki-riki, preni krumpir, instant itarice, dehidrirane juhe. Svjee, ili smrznuto neobraeno meso, svjee ili smrznuto povre i voe, grah, graak svjei ili suhi, tjestenina svjea ili suha su namirnice s malim sadrajem natrija. Primjerena i redovita tjelesna aktivnost ima mnogostruki pozitivan uinak za zdravlje, a kod hipertenzije dovodi do smanjenja vrijednosti tlaka. Osobito je korisno hodanje, plivanje, tranje, vonja bicikla, hodanje stubama. Dobro je ukljuiti se u neki oblik organizirane tjelovjebe ili rekreacije. Izbjegavanje tetnih navika - potrebno je ograniiti dnevno konzumiranje alkohola (oko 2 dcl. vina dnevno), jer studije pokazuju da pretjerano konzumiranje alkohola doprinosi hipertenziji. Prestanak puenja duhana vana je mjera u odravanju zdravlja krvnih ila i kontroli hipertenzije. Kontrolu stresa koji je znaajan uzroni imbenik u nastanku hipertenzije, mogue je postii svladavanjem tehnika oputanja i
Savjeti i preporuke
170
promjenama u nainu ivota (druenja, ukljuivanje u programe relaksacije, odlasci u prirodu, sluanje glazbe, sadrajniji vjerski i duhovni ivot i drugo) b) Lijeenje lijekovima Najveem broju oboljelih, osim nabrojenih mjera, nuno je i redovito lijeenje lijekovima. Danas postoji veliki broj razliitih lijekova. Lijenik odreuje vrstu i broj potrebnih lijekova za svakoga bolesnika posebno na osnovi povijesti bolesti, vrijednosti krvnoga tlaka, nog stanja, zamijeenih imbenika rizika i drugih procjene zdravstve vanih podataka. Vano je znati da lijekove treba uzimati svakodnevno i u tono propisanoj koliini pa i kada su vrijednosti tlaka normalne, jer one samo potvruju kako je nain lijeenja dobar pa ga treba provoditi i dalje. Uzimati lijek samo pri pojavi simptoma kao to je glavobolja, pritisak u glavi i sl. izrazito je loe, jer se ti simptomi pojavljuju kada su vrijednosti tlaka visoke ili kada se pojave komplikacije. Ako se jedan dan lijek zaboravi uzeti, idueg dana ne smije se uzeti dupla doza lijeka, jer bi to moglo dovesti do naglog pada tlaka i s tim u svezi do moguih komplikacija. Svako nepodnoenje lijeka ili bilo kakvi simptomi i znakovi koji upuuju na nuspojave lijeka treba javiti lijeniku i s njime dogovoriti moda potrebnu promjenu koliine i vrste lijeka. Treba izbjegavati tople kupke, povean unos alkohola, naporne vjebe u vremenu od 3 sata nakon uzimanja lijekova
Praenje stanja vlastitog zdravlja samokontrola ukljuuje: redovito mjerenje krvnoga tlaka i njegovo biljeenje u osobni obrazac evidencije; podatke predoiti lijeniku pri redovitoj kontroli; redovito mjerenje i zapisivanje tjelesne teine; praenje pojave simptoma koji upuuju na pogoranje, nastanak komplikacija ili nepodnoenje lijeka. Postupak mjerenja krvnoga tlaka Tlak krvi na stjenku krvne ile, najee se mjeri tlakomjerom na ivu ili pero, a esto su u uporabi i elektroniki tlakomjeri. Mjerenje treba provoditi pravilno, po mogunosti uvijek u isto vrijeme i u istom poloaju tijela, jednom do dva puta tjedno.
Savjeti i preporuke
171
Mjerenje tlaka odvija se sljedeim redoslijedom: Platnenu, nerastezljivu orukvicu (manetu) omotati i uvrstiti oko nadlaktice tako da vrstoa ovijanja doputa ulaganje vrha prsta izmeu orukvice i nadlaktice, donji rub orukvice treba biti udaljen 2,5 cm od lakatnog pregiba. Odjea ne smije pritiskati iznad orukvice. Kod aparata prilagoenih za samomjerenje manetu treba oviti u podruju lakta, a dio gdje se nalazi slualica poloiti na podruje lakatne arterije. Ruka na kojoj se mjeri tlak mora biti poloena na podlogu i biti u visini srca. Orukvica mora biti prazna (zrak iz nje mora biti istisnut). Osoba kojoj se mjeri tlak treba biti oputena. Ventil na pumpici valja zatvoriti i potom pritiscima na pumpicu upuhati zrak u orukvicu. Napuhana orukvica pritiskuje krvnu ilu i kada taj pritisak postane veim od krvnoga zaustavljena je cirkulacija na donjem dijelu ruke, to se oituje izostankom pulsa na tom dijelu ruke. Slualicu ili fonendoskop to je spojen s oba uha ispitivaa treba postaviti iznad lakatne arterije (pipanjem pulsa moe se odrediti mjesto), potom polako isputati zrak iz orukvice odvijajui ventil na pumpici. Ton to ga stvara prvi prolaz krvi u donje dijelove ruke vrijednost je sistolikog (gornjeg) tlaka. Daljnjim polaganim otputanjem zraka iz orukvice i dalje se uju tonovi istodobno s otkucajima srca, koji u jednom trenutku prestanu ili postanu prigueni. Ta vrijednost na stupcu ive ili pera predstavlja visinu dijastolikog (donjeg, sranog) tlaka. Nakon mjerenja vrijednosti izmjerenog tlaka treba zapisati, iz orukvice ispustiti zrak te aparat uredno spremiti. Mjerenje tjelesne teine Tjelesnu teinu valja mjeriti 1 do 2 puta mjeseno, uvijek u isto doba dana, najbolje ujutro, podjednako odjeven, na istoj vagi. Izmjerenu vrijednost valja zapisati, osobito kada tjelesnu teinu treba smanjiti ili poveati. Odravanje preporuljive (standardne ) tjelesne teine vano je u kontroli tlaka, odravanju normalnog i lijeenju visokog krvnog tlaka.
Savjeti i preporuke
172
Praenje simptoma Hipertenzija moe dugo ostati neotkrivena, jer je vrlo mali broj sim ptoma nazoan u poetku bolesti ili se njima ne pridaje vanost. Obino se uoavaju simptomi koji upuuju na uznapredovanu bolest ili pojavu komplikacija: jaka i stalna glavobolja, vrtoglavica, zujanje u uima, smetnje vida, suenje svijesti, bol u prsima, oteano disanje, krvarenje iz nosa. Na pojavu tih simptoma potrebno je hitno se obratiti lijeniku.
Na kraju treba istaknuti kako je uspjeh lijeenja najbolji u osoba koje same odgovorno skrbe o zdravlju i imaju podrku obitelji u prilagodbi na bolest. U tome im uvijek mogu pruiti pomo lijenik i patronana sestra tako to ih pouavaju u svakom podruju interesa i bodre ih u lijeenju.
Savjeti i preporuke
173 9. TO JE ULKUSNA BOLEST?

Ulkusna bolest karakterizirana je ogranienim dubljim oteenjem sluznice u probavnom traktu. Najee se javlja u elucu ili dvanae stercu (poetnom dijelu tankog crijeva). Ulkusna bolest - ir eluca, odnosno dvanaesterca, javlja se u 5 do 10 posto ope populacije. Najei uzrok ulkusne bolesti je infekcija Helicobacterom pylori ili uzimanjem nesteroidnih antireumatskih lijekova (NSARL). Simptomi ulkusne bolesti mogu biti: nelagoda u gornjem dijelu trbuha, garavica, bol iza prsne kosti, bol u gornjem dijelu trbuha, munina, povraanje, nadutost, rana sitost (osjeaj punoe), obilno podrigivanje, regurgitacija ili gubitak apetita. Vie od polovice bolesnika budi se nou zbog bolova. Komplikacije: Najee komplikacije ulkusne bolesti su krvarenja. S obzirom na uzrok bolesti, lijeenje ulkusne bolesti provodi se kombinacijom antiulkusnog lijeka i dva antibiotika uz prethodno dokazivanje infekcije s Helicobater pylori.
Kako si bolesnik sam moe pomoi? Promjene ivotnih navika mogu pomoi u rjeavanju i ublaavanju simptoma i tegoba ulkusne bolesti. Potrebno je: izbjegavati obroke 2-3 sata prije spavanja, izbjegavati obilne obroke i pijenje veih koliina tekuine, izbjegavati hranu, odnosno namirnice za koje na temelju vlastita iskustva bolesnik zna da pogoravaju njegove tegobe (zainjena i masna hrana, okolada, luk, sok od narane...), spavati s podignutim uzglavljem kreveta, smanjiti puenje, pijenje alkohola, kave i gaziranih pia, izbjegavati usku odjeu, smanjiti prekomjernu tjelesnu teinu, ne vjebati neposredno nakon obroka, izbjegavati podizanje teih tereta, saginjanje i dugotrajno savijanje pri obavljanju poslova, izbjegavati lijekove koji smanjuju napetost donjeg sfinktera jed
Savjeti i preporuke
174
njaka, usporavaju pranjenje eluca (nitrati, teofilin, antikolinergici, oralni kontraceptivi, blokatori kalcijevih kanala) ili mogu oteti sluznicu jednjaka (acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici Stariji bolesnici (vie od 50 godina) kod kojih se prvi put javljaju znaajnije tegobe obavezno se trebaju javiti lijeniku! Izvor podataka i dodatne informacije: www.gastal.com.hr
Savjeti i preporuke
175 10. EERNA BOLEST

TO JE EERNA BOLEST ILI DIABETES MELLITUS? To je kronino stanje koje nastaje kad guteraa prestane potpuno ili djelomino proizvoditi inzulin, ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. U tom sluaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za ivot. TO JE INZULIN? Inzulin je hormon koji proizvodi guteraa klju koji otvara vrata na stanicama i omoguava im da preuzmu hranu (glukozu koja organizmu slui kao izvor energije) iz krvi. Bez inzulina glukoza u krvi raste umjesto da odlazi u stanice. Zato inzulin treba unijeti u organizam injekcijom.
POSTOJI LI IZLJEENJE? Ne postoji izljeenje, ALI postoji uspjean tretman. Dobra regulacija eerne bolesti podrazumijeva odravanje razine glukoze u krvi to blie normalnim vrijednostima. To se moe postii usklaivanjem slijedeeg: zdrave, uravnoteene prehrane redovite fizike aktivnosti samokontrole eera u krvi uzimanjem tableta i/ili inzulina ukoliko je potrebno izbjegavanjem stresnog naina ivota
Savjeti i preporuke
176
TIP 1 I TIP 2 EERNE BOLESTI
TIP 1 EERNE BOLESTI Nekad nazivan inzulin ovisni tip eerne bolesti u kojem je ivotno potrebno u organizam unositi inzulin. Ovaj tip bolesti razvija se kad organizam proizvodi malo ili nimalo inzulina. U tom sluaju inzulin mora biti unijet injekcijom. ee se javlja u djece i adolescenata, ali moe se pojaviti i u odraslih. Javlja se s uestalou od oko 10% od ukupno oboljelih. TIP 2 EERNE BOLESTI Nekad nazivan o inzulinu neovisan tip eerne bolesti u kojem je inzulin potreban za metaboliku kontrolu. Tip 2 bolesti javlja se kad guteraa nije sposobna stvarati koliinu inzulina da udovolji potrebama organizma ili se proizvedeni inzulin ne koristi uinkovito. Ovakvo stanje moe se kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovjebom. Javlja se prvenstveno u odraslih, ali se sve ee razvija i u mlaih osoba. Ovo je najei oblik eerne bolesti koji obuhvaa oko 90% svih oboljelih. SIMPTOMI U tipu 2 simptomi se javljaju postupno u mnogo blaem obliku, tee ih je dijagnosticirati, a mogu i izostati. Meutim, simptomi tipa 1 eerne bolesti, u manje izraenoj formi mogu takoer biti prisutni i u tipu 2 bolesti.Pojedine osobe s tipom 2 eerne bolesti nemaju rane simptome pa se dijagnosticiraju i nekoliko godina nakon pojave bolesti. U oko polovice sluajeva sve do razvoja kroninih komplikacija nema simptoma TKO JE POD RIZIKOM? Iako se tip 2 eerne bolesti poglavito javlja u odraslih, on ubrzano postaje vaan problem u mlaim dobnim skupinama u mnogim dijelovima svijeta. Stoga je svatko, svagdje i u bilo kojoj ivotnoj dobi pod rizikom obolijevanja. Odreeni faktori mogu poveati rizik od razvoja bolesti, a to su: gojaznost (80% osoba sa eernom boleu tipa 2 su pretili), dob (iznad 40 godina), nedostatak tjelesne aktivnosti, obiteljska sklonost, pojava dijabetesa u trudnoi, smanjena tolerancija glukoze, stres
SIMPTOMI Nastanak tipa 1 eerne bolesti je obino iznenadan i dramatian i moe ukljuivati slijedee simptome: uestalo mokrenje prekomjernu e i suhou usta izraziti umor/nedostatak energije stalnu glad nagli gubitak teine smetnje vida ponavljane infekcije TKO JE POD RIZIKOM? Faktori rizika za tip 1 eerne bolesti jo nisu dovoljno definirani, ali kombinacija nasljea i utjecaja okolia (virusne infekcije, stres) moe biti otponac za razvoj bolesti. Etimologija je nejasna, vjerojatno se radi o autoimunosti
Savjeti i preporuke
177
KOJE SU KOMPLIKACIJE EERNE BOLESTI? Akutne komplikacije: Normalne vrijednosti eera u krvi u zdravih osoba kreu se izmeu 3 i 6 mmol/L, pri emu razina glukoze ovisi o unosu energije hranom, utroku energije (potronja glukoze za rad tjelesnih stanica), inzulinu i kontrainzularnim hormonima. U eernoj bolesti, ukoliko ne postoji ravnotea izmeu unosa i utroka energije i propisanog lijeenja tabletama i/ili inzulinom, moe doi do akutnih komplikacija. Kronine komplikacije: Dugotrajno poviene razine glukoze u krvi uz nedostatak odgovarajueg tretmana i edukacije dovode do razvoja razliitih ozbiljnih kroninih komplikacija: kardiovaskularnih (srca i krvnih ila) do posljedino sranog i modanog udara retinopatije (bolesti oiju) - vodeeg uzroka sljepoe nefropatije (bolesti bubrega) s konanim otkazivanjem bubrega neuropatije (oteenje perifernih ivaca) ulkusa stopala uzrokovanih neuropatijom i slabom cirkulacijom koji mogu dovesti do amputacije
HIPERGLIKEMIJA visoka razina glukoze u krvi zbog nepravilne prehrane i uzima nja prevelike koliine hrane, osobito ugljiko hidrata zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti za vrijeme akutnih bolesti (virusne infekcije, poviena temperatura, akutno stresno stanje) zbog uzimanja nedovoljne koliine lijeka (tableta ili inzulina) zbog neredovite samokontrole i kontrole te nedostatne skrbi za vlastito zdravlje
HIPOGLIKEMIJA niska razina glukoze u krvi zbog prevelike koliine inzulina uslijed predugog razmaka od inzulinske injekcije do obroka ili brze resorpcije inzulina zbog neispravnog injiciranja (u miino tkivo ili krvnu ilu) premale koliine hrane zbog nedovoljnog ili izostavljenog obroka ili probavnih smetnji: uestalih stolica i proljeva pojaana tjelesna aktivnost zbog neplanirane aktivnosti i nedovoljne prehrane uz neprilagoeno inzulinsko lijeenje zbog oteenog rada bubrega i gubitka vee koliine glukoze mokraom ili nakupljanja vee koliine lijeka u tijelu zbog uivanja vee koliine alkohola
Savjeti i preporuke
178
KAKO SI MOGU I MORAM SAM POMOI? KAKO SI POMOI: izmjeriti razinu glukoze u krvi- kod blae hipoglikemije pojesti dodatni obrok ugljikohidrata (jednu voku, au mlijeka ili jednu jedinicu kruha) kod tee hipoglikemije je potrebno odmah uzeti 2-3 glukozna bombona ili licu eera i pojesti dodatni obrok ugljikohidrata teka hipoglikemija moe dovesti do besvjesnog stanja kome pa je potrebna tua pomo: postaviti bolesnika u poloaj na bok i injicirati glukagon koji je poeljno da ima svaka osoba koja se lijei inzulinom
Izmjeriti razinu glukoze u krvi i mokrai te ketone (aceton) u mokrai. Ako je hiperglikemija blaga, bez ketona, ali s velikom koliinom glukoze u mokrai: popiti veu koliinu (1-2 L) tekuine (aj, mineralna ili obina voda) pojaati tjelesnu aktivnost (tranje, kuna gimnastika i sl.) u sljedeem obroku smanjiti koliinu ugljikohidrata Ako je hiperglikemija tea, a prisutni su i ketoni i glukoza u mokrai: popiti veu koliinu (2-3 L) tekuine povisiti dozu lijeka koji se uzima (vei broj tableta ili dodati 4-6 jedinica brzodjelujueg inzulina) uzeti 2 tablete sode bikarbone uz 1 L aja, ako ketoni ne nestaju iz mokrae glukozu u krvi mjeriti svaki sat, glukozu i ketone u mokrai prilikom svakog mokrenja, voditi dnevnik ako simptomi ne nestaju i glukoza u krvi ne pada, javiti se lijeniku U sluaju akutnih bolesti (infekcija i poviena tjelesna temperatura): Usprkos smanjenoj potrebi za hranom, razina glukoze u krvi raste pa je propisano lijeenje potrebno nastaviti ili ga ak pojaati. Ako bolesnik ve uzima maksimalnu koliinu tableta, potrebno je ukljuiti lijeenje inzulinom dok traje infekcija. Inzulin vie nee biti potreban kada se izlijei akutna bolest. Ako se bolesnik ve lijei inzulinom, potrebno je poveati dozu prema razini glukoze u krvi. Stoga razinu glukoze valja mjeriti svaki sat.
Izvor podataka i dodatne informacije: /www.diabetes.hr
Savjeti i preporuke
179 11. ALZHEIMEROVA BOLEST

doc. dr. sci. Ninoslav Mimica, dr. med. Mira Daji Alzheimerova demencija je sindrom koji se javlja kao posljedica Alzheimerove bolesti. Bolest poinje postepeno, a s napredovanjem bolesti dolazi do sve vee pojave poremeaja ponaanja bolesne osobe u svakodnevnom ivotu, kojih bolesna osoba nije svjesna, ali okolina oboljele osobe uoava promjene u ponaanju i ukoliko se neke od slijedeih promjena uoavaju kod lana Vae obitelji ili na radnom mjestu potraite struno miljenje lijenika neurologa i psihijatra koji se bave problematikom Alzheimerove bolesti. PROMJENE U PONAANJU KOJE MOGU UPUIVATI DA SE RADI O ALZHEIMEROVOJ BOLESTI: Poremeaj pamenja: razvija se postepeno, a najvie se zaboravljaju dogaaji koji su se nedavno dogodili. Potekoe u izvravanju svakodnevnih aktivnosti: r a va nje osobne higijene, potekoe u snalaenju u stanu ili na od ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari kljueva, naoala i sl. Potekoe govora, itanja i pisanja: zaboravljanjem rijei u svakodnevnom govoru, zamjena istih rijei nekim slinim rijeima, izgovo reno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba esto slui podjednakim odgovorima frazama. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne moe se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godinje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima. Pogrene procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblai u odnosu na godinje doba. Poremeaj apstraktnog miljenja: nemogunost ispunjavanja
Savjeti i preporuke
180
nekog formulara, nerazumijevanje pojmova roendan, ljubav, pravednost. Uestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobiajenim mjestima, esto traenje stvari po depovima. Promjene raspoloenja i ponaanja: izmjena ponaanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje sa naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za dogaanje oko sebe, bezrazlona tuga i plaka nje sa izmjenom dobrog raspoloenja i smijeha. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjiavost, optuivanje okoline za krau novaca, otuivanjem stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjea se naputenom, osamljenom i prestraenom osobom. Prvi i najizrazitiji simptom je gubitak pamenja, nastavlja se psihiko propadanje i uz dosta dugo zadravanje dobrog fizikog izgleda pod pojmom ouvane fasade dolazi i do fizikog propadanja te nepokretnosti. Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, lijenika skrb i skrb okoline poboljava kvalitetu ivota oboljele osobe, stoga je vano prepoznati ovaj niz simptoma bolesti koji mogu ukazivati na poetak bolesti, takoer je vano rano upuivanje lijeniku kao i kontaktirati Savjetovalite za lanove obitelji oboljele osobe od Alzheimerove bolesti, koje djeluje u sklopu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest u Zagrebu Vlaka ulica 24, sa stalnim radnim vremenom srijedom od 14 do 16 sati, kao i prema dogovoru, a sve informacije u vezi bolesti mogu se dobiti na SOS telefon 091/ 569 16 60 ili pitanja poslati na adresu Udruge. Obitelj oboljele osobe ispunjavanjem pristupnice Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest postaje lan Udruge koja mu prua sve potrebne informacije o tijeku bolesti, kojima pomae bolesniku i obitelji u tekoj i dugotrajnoj bolesti, putem osobnih savjete te dostavom edukativnih broura o bolesti.
Savjeti i preporuke
181 12. DEKUBITUS I ZNAENJE PREHRANE U LIJEENJU

Prof. dr. sc., Janko Hanevi, dr. med. Cvjeta Miti, VMS Dekubitus ili tlani vrijed poznat je jo iz davnina (naen je na egipatskim mumijama!). Meutim, njegova pojava je i danas aktualna jer je prisutan kod tekih, nepokretnih ili bolesnika bez svijesti, u starijih i teko pokretnih bolesnika, ali i nakon operativnih zahvata. Njegova pojava je donedavna znaila i poetak kraja ivota. Bolesnici s dekubitusom imaju 5 puta veu smrtnost od ostalih s istim oboljenjima. U 20 stoljeu, osobito u drugoj polovici uinjen je znatan napredak u sprijeavanju i lijeenju dekubitusa. Otkiveni su i razjanjeni uzroci, fiziologija cijeljenja rane i imbenici koji usporavaju cijeljenje kronine rane, ali i efikasna terapija. Uz napredak upotrebe novijih lijekova i postupaka danas se postie izlijeenje u 63 % sluajeva. Lijeenje kronine rane je vrlo skupo, a poduzimanje preventivnih mjera je isto relativno skupo, ali u usporedbi ipak jefitinje od lijeenja. Dekubitus je veliki zdravstveni i ekonomski problem bolesnika, us tanove u kojoj se lijei, njegove okoline i ire drutvene zajednice. Njegova pojava mogua je u svakoj dobnoj skupini, ali je oso bito znaajna u gerijatrijskih bolesnika. Nerijetko se susreemo s nestrunim lijeenjem koji samo onemoguuje zacijeljivanje i pojavu tekih oblika sepse. U stvari, komplikacije koje nastaju pri dekubitus fatalne su i zapravo direktno njegova posljedica. Znaajno je istaknuti da dekubitus nije lokalna bolest, ve u njegovu nastanku sudjeluje mnogo imbenika i zato u njegovu lijenju mora sudjelovati vie strunjaka kako bi se postigao efekt izlijeenja. Ulogu u nastanku dekubitusa svakako ima pritisak na podlogu koji traje due od 2 sata (nepokretni ili treko pokretni bolesnici), jer tada dolazi do prekida ishrane potkonog tkiva i koe kao i okolnih struktura, osobito na mjestima gdje su kotane izboine (krina kost, lopatice, laktovi, pete, zatiljak ovisno u kojoj poziciji lei bolesnik!).
Savjeti i preporuke
182
Prema izgledu i zahvaenosti dekubitusa razlikujemo 4 stadija: 1. stadij: crvenilo, bolnost, nemir biolesnika 2. stadij: pojaano crvenilo, pojava mjehura na koi ili povrno oteena koa 3. stadij: rana koja zahvaa meka tkiva do miia 4. stadij: rana koja zahvaa sve slojeve do kosti
Bolnost i nemir nerijetko se pokuavaju smanjiti sredstvima protiv bola to umiruje bolesnika, ali istodobno i kodi jer ostaje nepokretan! U 3. i 4. stadiju bol je mukla, a bolesnik je u pravilu depresivan (opravdano!), radi sekrecije i infekcije oko njega se iri neugodan miris, okolina ga izolira i tako jo poveava stanje depresije. Prvi i drugi stadij mogu se lijeiti, osim u zdravstvenoj ustanovi, i u domovima ili kunoj njezi, ali trei i etvrti stadij bi trebalo lijeiti na odgovarajuim kirurkim odjelima (kirurkim ili plastinim). Lijeenje i briga o njezi rane mora biti pod kontrolom lijenika i sestara koji su za to i posebno obueni. Primjena metoda i lijeenja su strogo kodificirani za svaki stadij lijeenja i svaka improvizacija vie teti nego li koristi. U lijeenju dekubitusa, koje je vrlo kompleksno, uloga medicinskog osoblja u provedbi preventivnih mjera i terapeutskih postupaka je neophodna. Kako se ipak vei broj bolesnika s dekubitusom upuuje na kunu ili domsku njegu te je briga o bolesniku povjerena osobama koje moraju biti upoznate s mnogim injenicama. Svaki bolesnik s dekubitusom zahtjeva da osobe koje ga njeguju imaju dobru komunikaciju, da mu posvete i neto vie vremena u razgovorima, da mu prue ohrabrenje i nadu u ozdravljenje. Nerijetko bi trebala i duhovna potpora bolesnicima. Kako se radi o bolesnicima u treoj dobi to se esto nalaze ljudi koji su loije ishranjeni, uz manjak vitamina i minerala, nerijetko dehidrirani, pothranjeni i imaju jo po koju bolest. Problemu ishranjenosti u svakom sluaju treba dati odgovarajuu
Savjeti i preporuke
183
ulogu to praktino znai: bolesnici koji mogu uzimati hranu na usta njih prehranjujemo ee, u malim obrocima i dajemo hranu na koju su naviknuti i koju ele jesti. Tua pomo pri uzimanju hrane esto je neophodna. Druga grupa bolesnika koji su u loem stanju ili besvjesan, njima dajemo ishranu bilo pomou nazogastrine sonde ili u obliku infuzija u vene. Danas zahvaljujui poznavanju i znaenju ishrane postoje preparati s koncentriranim koliinama proteina i ostalih hranjivih tvari kojima se moe preko nazogastrine sonde bolesniku davati sve u dostatnim koliinama. Bilo u hrani ili napitcima trebamo osigurati dovoljne koliine vitamina C, B i ostali, ali i koliine ugljikohidrata i masti. Kronina rana - dekubitus ukoliko nije pravilno lijeena, a u to ubrajamo i pravilnu ishranu, ona ne cijeli, podlona je infekcijama, sepsi i umiranju. Unesenu koliinu i vrstu hrane moramo pratiti i biljeiti kao i koliinu mokrae i stolice. Te podatke treba pokazati nadlenom lijeniku koji e tada odrediti bilo poveane koliine hrane ili e izmijeniti ritam prehrane. Nadzor u uzimanju i napredovanju cijeljenja rane treba vriti lijenik koji barem 1 puta tjedno kontrolira bolesnika i koji e dati pismeno upute kako treba postupiti u konkretnom sluaju. Ovakve pismene upute i promjene nazivamo voenjem protokola za svakog pojedinog bolesnika. Pravilo je nadalje da se barem tri puta tjedno kontrolira bolesnikova teina uz uzimanje laboratorijskih pretraga. Svi rezultati efekta prehrane mogu se i laboratorijski kontrolirati, ali to je mogue u zdravstvenim ustanovama, gdje na alost, to smo svjedoci svakodnevno, nema mjesta za ovakove bolesnike. Bolesnikova okolina ima vanu ulogu u lijeenju na nain da ga motivira na kretanje kako bi se smanjio pritisak na kritinim mjestima tijela, a ujedno potaknuli volju za aktivnijim ivotom. Najvea nagrada svakom medicinskom djelatniku, ali i boles nikovoj obitelji i okolini je uspjean oporavak i ozdravljenje bolesnika.
Savjeti i preporuke
184 13. UVJETI ZA IZDAVANJE ZNAKA PRISTUPANOSTI

Tko ima pravo? Pravo na znak pristupanosti ima osoba s 80 ili vie posto tjelesnog oteenja, odnosno osobe koje imaju oteenja donjih ekstremiteta 60 ili vie posto, a isto pravo ostvaruju i vozila udruga osoba s invaliditetom za razdoblje od pet godina. Gdje se podnosi zahtjev? Temeljem Pravilnika o znaku pristupanosti (Narodne novine 78/08) u postupku izdavanja rjeenja za izdavanje znaka pristupanosti nadlean je Odjel za promet Gradskog ureda za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Trg Stjepana Radia 1, tel: 610 11 43. Potrebna dokumentacija: zahtjev za izdavanje znaka pristupanosti nalaz i miljenje ovlatenog vjetaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ili nalaz i miljenje drugostupanjskog lijenikog povjerenstva nadlenog za davanje nalaza i miljenja prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji ili prema Zakonu o zatiti vojnih i civilnih invalida rata. Udruga osoba s invaliditetom uz zahtjev prilae rjeenje o registraciji i dokaz da su njeni lanovi osobe s invaliditetom iz lanka 2. stavka 1. navedenog Pravilnika.
Savjeti i preporuke
185 14. KAKO OSTVARITI SMJETAJ U DOMU ZA STARIJE I NEMONE OSOBE?

Krasanka Glamuzina TKO SE MOE SMJESTITI U DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE? U dom za starije i nemone osobe kojeg je osniva Grad Zagreb moe se smjestiti osoba kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoi prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe. GDJE SE PODNOSI ZAHTJEV ZA SMJETAJ? Zahtjev za smjetaj podnosi se slubi socijalnog rada u domu za starije i nemone osobe. Korisnici koji na taj nain podnose zahtjev smjetavaju se na temelju ugovora o smjetaju. Korisnici se takoer smjetavaju temeljem rjeenja o smjetaju upuenog od nadlenog ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb. Temeljem rje Potrebna dokumentacija: e nja Centra za domovnica socijalnu skrb rodni list starija osoba os preslika osobne i zdravstvene iskaznice tvaruje pravo na dokaz o trajnom nastanjenju u Republici stalni smjetaj Hrvatskoj (potvrda o prebivalitu) ukoliko joj je zbog odrezak od mirovine trajnih promjena izjava o garanciji plaanja razlike smjetaja u zdravstvenom (ovjerena kod javnog biljenika) stanju i nemoi miljenje lijenika o zdravstvenom stanju prijeko potrebna rjeenje o skrbnitvu za osobe pod skrbnitvom stalna pomo i njega druge oso be. Osobi kojoj pomo i njegu mogu pruiti lanovi obitelji ili se pomo i njega mogu osigurati na drugaiji nain nee se osigurati smjetaj u domove socijalne skrbi putem rjeenja nadlenog Centra. KOJE USLUGE PRUA DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE? Dom za starije i nemone osobe je javna ustanova u kojoj se pruaju
Savjeti i preporuke
186
usluge skrbi izvan vlastite obitelji i usluge pomoi i njege u kui. Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaa stalan smjetaj, poludnevni i cjelodnevni boravak dok je pomo i njega u kui oblik izvaninstitucijske skrbi. STALNI SMJETAJ U sklopu stalnog smjetaja osigurava se tijekom duljeg vremenskog razdoblja zadovoljavanje ivotnih potreba kao to su: stanovanje, prehrana, odijevanje, odravanje osobne higijene, briga o zdravlju, uvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija i koritenje slobodnog vremena. Ovisno o stupnju samostalnosti u podmirivanju potreba za kretanjem, hranjenjem, oblaenjem, osobnom higijenom korisnici se smjetavaju na stambeni dio ili na odjel pojaane njege. POLUDNEVNI I CJELODNEVNI BORAVAK Skrb izvan vlastite obitelji moe se organizirati kao poludnevni i cjelodnevni boravak. Namijenjen je starijim osobama koje ive u svom domu, a tijekom radnog tjedna koriste usluge: boravka i prehrane, odravanja osobne higijene, brige o zdravlju, uvanja, njege, psihosocijalne rehabilitacije, koritenja slobodnog vremena, organiziranja prijevoza i druge potrebe. SMJETAJ U DOM IJI OSNIVA NIJE GRAD ZAGREB Osoba koja ne ispunjava uvjete za smjetaj ili ne eli biti smjetena u Dom kojem je osniva Grad Zagreb, ovisno o svojim eljama i mogunostima moe se smjestiti u Dom iji osniva nije Grad Zagreb, a smjetaj se ostvaruje na temelju ugovora o smjetaju.
Savjeti i preporuke
187 15. Palijativna skrb u naoj zajednici

Ivanka Kotnik, dr. med. Palijativna skrb je ula tiho i nenametljivo u Hrvatsku prije 15 godina, kada je osnovano Hrvatsko drutvo za hospicij i palijativnu skrb pri Hrvatskom lijenikom zboru. Zadatak mu je bio irenje i populari zacija hospicijskog pokreta, prvenstveno meu lijenicima i drugim zainteresiranim osobama preteno medicinske struke. Po definiciji, palijativna skrb je poseban pristup oboljelima od ivotno ugroavajue bolesti i njihovim obiteljima kako bi se poboljala kvaliteta preostalog dijela njihovog ivota. To se ini preko specijalno educiranih palijativnih timova iji je zadatak uklanjanje neugodnih simptoma u bolesnika,od kojih je najei neugodni simptom bol. Kvaliteta ivota je individualna procjena vlastitog zadovoljstva s nainom ivota u kontekstu kulture i vrijednosnog sustava u kojem osoba ivi i u odnosu sa svojim ciljevima, oekivanjima, standardima i preokupacijama (obje definicije SZO). Kako se spoznaja o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj irila, nametnula se potreba osvjetavanja ire javnosti, a s tim i druge obveze koje su rezultirale osnivanjem skrbi. Hrvatska udruga prijatelja hospicija, koja kao neprofitna, nevladina udruga djeluje i danas, a proiruje i svoje djelovanje. Hrvatska udruga prijatelja hospicija (vidi str. 86) se nametnula kao centar iz kojeg izlaze mobilni timovi palijativne skrbi, koji djeluju na terenu, u kuama osoba oboljelih od ivotno ugroavajue bolesti. Specifinost ovog pristupa je dvojaka - za bolesnike skrbi tim razliitih profesionalaca, a fokus njihovog djelovanja nije samo bolesnik, ve i obitelj u kojoj se bolesnik nalazi. Osnovni sastav palijativnog tima su: lijenik, medicinska sestra, socijalni radnik, psiholog, a svakako se ukljuuje i izabrani lijenik primarne zdravstvene zatite/obiteljski lijenik bolesnika, kojem se ide u hospicijsku posjetu. Palijativni tim se, ovisno o potrebama bolesnika, proiruje na bolnike specijaliste, koji sudjeluju u lijeenju bolesnika (ovisno o lokaciji malignog procesa), fizijatra, fizikalnog terapeuta, a vana je i uloga
Savjeti i preporuke
188
duhovnika u palijativnom timu. Svi lanovi tima su specijalno educirani za pristup bolesniku i njegovoj obitelji u palijativnoj skrbi. Vanu ulogu u palijativnom timu imaju i volonteri. To su ljudi obino nemedicinske profesije, koji dio svog slobodnog vremena odvajaju za boravak i druenje s bolesnikom u njegovoj/njenoj kui, a njihovo djelovanje se oituje u itanju, razgovorima i etnjama s bolesnikom. Nikako nisu zadueni za medicinsku njegu bolesnika, niti za pospremanje njegovog/njenog stana i kuhanje. Neki volonteri nisu direktno u kontaktu s bolesnikom, ali rade stvari koje su vane u njegovoj/njenoj okolini (postavljanje elektronskog kreveta iznajmljenog od HUPH, dovoenje toaletnih kolica, oxigenatora i dr. pomagala u njezi teko bolesne, umirue osobe u kunim uvjetima). Drugi volonteri rade u samom hospicijskom centru zadueni su na administrativnim poslovima, odgovaraju na telefonske pozive i slino. Uloga volontera je vana jer on postaje most izmeu bolesnika i njegove okoline, koji ponekad ukljuuje i vlastitu obitelj, kojoj je kao i ostalima otean kontakt s bolesnikom zbog osjeaja straha i nesi gurnosti, da li e rei neto to bolesnik ne eli ili ne smije uti. Svaka takva situacija je jedinstvena i bitno je to da se ne napravi neka pogreka, koju bi bilo teko ispraviti, jer... ovdje nema ponavljanja situacije kao na kazalinim daskama, ono to se dogaa je neponovljivo. Hrvatska udruga prijatelja hospicija provodi bar jednom godinje teaj za nezdravstvene volontere kako bi ih pripremili za mogue zadatke koji ih u budunosti oekuju. Takoer provode se edukacije o palijativnoj skrbi za osoblje u domovi ma za starije i nemone osobe, a Udruga je spremna educirati i ostale zainteresirane grupe graana. Najvanija stvar koja nas oekuje u budunosti je potpuna profesionalizacija palijativne skrbi, kao i apsolutna dostupnost iste svima na koje se odnosi, jer pravo na palijativnu skrb je osnovno ovjekovo pravo.
Savjeti i preporuke
189 16. ALOVANJE PRIJE I POSLIJE SMRTI

Biserka Budigam, prof. psiholog alujemo sada, danas, kao to smo alovali i nekad. Isto je to, a opet tako drugaije i posebnije, svojstvenije vremenu i nainu ivota. Ljudi su i nekad, a i sada alovali sami, ali uz pomo i podrku svojih blinjih. Nekada se nastojalo svoje alovanje podijeliti s lanovima obitelji koje su bile vrsto povezane. Danas je to drugaije, jer slabe obiteljske veze. Ljudi sve vie trae pomo strunih osoba i udruga, jer se sve vie osjeaju osamljeni u svojoj tuzi.
Anticipirano alovanje, odnosno alovanje zbog gubitka koji e se tek dogoditi (Lindemann, 1944.) pokazalo je da ljudi lake podnose svoju tugu, a sam proces alovanja nakon smrti krae traje. U ovoj fazi u procesu alovanja sudjeluje i sam bolesnik. Ponekad je to olakavajua okolnost dok je ponekad i oteavajua, ovisno prije svega o stavu bolesnika prema svojoj bolesti. alovanje post mortem poslije smrti Najee ljudi pitaju koliko traje alovanje poslije smrti i koliko vremena se smatra normalnim alovanjem. I ovo nije strogo definirano pa neki strunjaci smatraju da bi normalno alovanje trebalo trajati do est mjeseci, drugi smatraju normalnim devet mjeseci (kao to je trajanja trudnoe), a neki ak do dvije godine. Vrlo esto alovanjem smatraju samo sjeanje na umrlu osobu i ee posjeivanje poivalita pokojnoog. To nije pravo alovanje jer su emocije oslabile, a ponaanje je poprimilo oblik navike zbog pomanjkanja najee novih sadraja. Koliko vremena e trajati alovanje uvjetovano je nizom imbenika kao to su: koga smo izgubili (za djetetom je nabolnije i najdulje traje), kako se dogodio rastanak i dali smo se pripremali za rastanak (iznenadna, tragina smrt izaziva dulje i bolnije alovanje), kako je naueno alovati u obitelji, kakav je bio odnos s umrlim, dali postoje i drugi gubici, imate li vremena za alovanje, imate li potporu i od koga.
Savjeti i preporuke
190
Pored ovih imbenika vrlo vaan imbenik u alovanju je sama osob nost alovatelja. Ista situacija nije za sve nas ista! Mnogo ovisi o nama samima. O naem ivotnom iskustvu i svjetonazorima. Svatko svoju tugu i patnju poznaje najbolje. Vrijeme nam uvelike pomae u ublaavanju tuge i boli za umrlim. Pruanje pomoi i podrke u procesu alovanja vrlo je vano, kako za pojedinca tako i za obitelj. Pri tome se postavlja opravdano pitanje kada treba zapoeti savjetovanje? Veina strunjaka koji se bave ovim problemom kae da savjetovanje treba poeti najranije tjedan dana nakon sprovoda. Drugi smatraju da to treba uiniti znatno ranije naroito ako se radi o teko bolesnoj osobi i njenoj obitelji. Naa iskustva govore da se problemi u obitelji javljaju puno prije i da je bolje ako se ranije zapone s njihovim rjeavanjem. Emocionalne krize se teko rjeavaju bez strune pomoi. Veina ljudi jo uvijek sama proe kroz proces alovanja. Rijetki su oni koji u procesu normalnog alovanja zatrae strunu pomo i podrku. Djelomino je to iz razloga to je uvrijeeno miljenje da sami moraju odalovati i da je to njihova osobna stvar, da samo psihiki bolesne osobe ne mogu same zavriti proces alovanja, a esto i zbog neinformiranosti kome se mogu obratiti za pomo. Osnovni zadaci u procesu alovanja su: prihvatiti stvarnost gubitka mnogo je lake intelektualno prihvaanje, nego emocionalno proraditi bol zbog gubitka svi ljudi osjeaju neku vrstu boli razliitog intenziteta prilagodiiti se okolini u kojoj nema vie umrloga a) vanjska prilagodba b)unutranja prilagodba c) duhovna prilagodba emocionalno premjestiti pokojnika i nastaviti ivjeti - ovo je najtee realizirati
Savjeti i preporuke
191
Ciljevi savjetovanja u procesu alovanja Openiti je cilj pomoi oaloenomu da bude u stanju rei zbogom umrlome. Specifini ciljevi su: poveati stvarnost gubitka pomoi oaloenom da se suoi s izraenim i prikrivenim osjeajima pomoi oaloenome da prevlada razliite zapreke ponovnoj prilagodbi nakon gubitka pomoi oaloenome da pronae nain da se sjea umrle osobe, a da se pri tome ugodno osjea ponovno ulaui u ivot Kome je potrebno savjetovanje u procesu alovanja? Postoje tri osnovna pristupa: pomo treba ponuditi svim pojedincima, a osobito obiteljima kojima je umrlo dijete ili roditelj nekim je ljudima potrebna pomo, no oni e ekati dok ne upadnu u tekoe, dok ne prepoznaju vlastitu potrebu i onda e potraiti pomo pomo treba ponuditi kao prevenciju onima koji e krizu doivjeti za godinu ili dvije Tko obavlja savjetovanje u alovanju? Veina hospicijskih programa za savjetovanje koristi kombinaciju strunjaka i volontera.
Vanije od pruanja pomoi u procesu alovanja pojedincu je pruanje pomoi cijeloj obitelj. Obitelj je interakcijska cjelina u kojoj svi lanovi utjeu jedni na druge pa individualni tretmani ne poluuju najbolje rezultate. Treba u tretmanu obuhvatiti cjelokupnu obiteljsku mreu uvaavajui posebnosti odnosa umrloga s pojedinim lanovima obitelji i uzimajui u obzir njihova emocionalna stanja. Najvanija je otvorena i iskrena komunikacija unutar obitelji. Koliko god ovaj svijet izgleda surov i otuujui, u njemu ive jo uvijek ljudi sa svojim tugama i alostima, patnjama i bolima. I oekuju i nau pomo koliko god ona bila skromna.
Savjeti i preporuke
192 17. Oporuka

Privatne oporuke Vlastoruna oporuka Oporuka je valjana ako ju je oporuitelj vlastoruno napisao i ako ju je potpisao. Za valjanost vlastorune oporuke nije nuno, ali je korisno, da su u njoj naznaeni mjesto i datum kad je sastavljena. Pisana oporuka pred svjedocima Oporuitelj koji zna i moe itati i pisati moe sastaviti oporuku tako to e za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva isto dobno nazona svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njima potpisati. Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem pronalaenju. Javna oporuka Svatko moe valjano oporuiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne moe ili ne zna itati ili se ne moe potpisati moe u redovitim okolnostima oporuiti samo u obliku javne oporuke. Javnu oporuku na oporuiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudac opinskog suda, sudski savjetnik u opinskom sudu ili javni biljenik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlatena osoba). Oporuka u izvanrednim okolnostima Usmena oporuka Oporuitelj moe oitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazona svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporuiti ni u jednom drugom valjanom obliku. Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena. Predaja oporuke na uvanje Oporuitelj moe svoju oporuku sam uvati, ili je povjeriti na uvanje kojoj drugoj fizikoj ili pravnoj osobi. Ako oporuitelj eli povjeriti
Savjeti i preporuke
193
svoju oporuku na uvanje sudu, javnom biljeniku ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske, taj ju je duan primiti na uvanje bez obzira tko je oporuku sastavio. Opoziv oporuke Oporuitelj moe uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomino, oitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu moe napraviti oporuka. Oporuitelj moe opozvati pisanu oporuku i unitenjem isprave. ODNOS RANIJE I KASNIJE OPORUKE Ukoliko se kasnijom oporukom izriito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ako i ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnije. Ako je oporuitelj opozvao kasniju oporuku, ranija oporuka ponovno dobiva snagu, osim ako se dokae da oporuitelj to nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opoziv oporuke. HRVATSKI UPISNIK OPORUKA injenica da je sastavljena, pohranjena te proglaena neka oporuka evidentira se u Hrvatskom upisniku oporuka. Upisnik oporuka vodi Hrvatska javnobiljenika komora. Hrvatski upisnik oporuka javni je upisnik iz kojega se podaci ne mogu prije oporuiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporuitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio. injenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka, niti bilo gdje posebno pohranjena, ne teti njezinoj valjanosti.
Savjeti i preporuke
194 18. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU

Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuju se jedna strana (davatelj) da e drugu stranu ili treeg (primatelja uzdravanja) uzdravati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do trenutka smrti primatelja uzdravanja. Ako nije drugaije ugovoreno, ugovorom o doivotnom uzdravanju obuhvaene su i sve pripadnosti stvari ili prava koji su predmet ugovo ra. Pitanje kako e se uredit opseg i nain uzdravanja, preputeno je sporazumu stranaka. Ugovor o doivotnom uzdravanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadlenog suda ili potvren (solemnizirani) po javnom biljeniku ili sastavljen u obliku javnobiljenikog akta. Cilj propisane forme je sprjeavanje eventualne zlouporabe, kao i zatita prava treih osoba (npr. nunih nasljednika, koji otuenjem imovine temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju gube pravo na nuni dio). Pravna valjanost dovodi se u pitanje tek ako je rije o iskoritavanju tue nevolje radi postizanja nerazmjerne imovinske koristi, zatim ako je zakljuenje ugovora protivno dobrim obiajima, odnosno ako je pravni posao nemoralan. Ako ugovor o doivotnom uzdravanju nije sastavljen u pismenom obliku i ako ga nije ovjerila ovlatena osoba, ne moe se konvalidirati ni kad je izvren. Izmjena i (ili) dopuna ugovora o doivotnom uzdravanju podlijee sastavu u jednom od oblika predvienog za sklapanje ugovora. UPIS U JAVNU KNJIGU Ako je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju nekretnina, davatelj uzdravanja ovlaten je zatraiti zabiljebu tog ugovora u zemljinu knjigu.
Savjeti i preporuke
195
RASKID UGOVORA O DOIVOTNOM UZDRAVANJU Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom uzdravanju i nakon to je poelo njegovo ispunjenje. Svaka strana moe zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai naknadu koja joj pripada po opim pravilima obveznog prava. Pretpostavke za raskid Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunje nje obveze za jednu ugovornu stranu postalo je pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak raskine. Izmjenu ili raskid ugovora ne moe zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili svladati. Strana koja zahtjeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozvati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene. Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj nadoknadi pravian dio tete koju trpi zbog toga. UTJECAJ SMRTI DAVATELJA UZDRAVANJA NA UGOVOR Smrt davatelja uzdravanja nije sama po sebi razlog za prestanak ugovora o doivotnom uzdravanju. Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova branog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu. Ne pristanu li na produenje ugovora o doivotnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje.
Savjeti i preporuke
196
Ako brani drug i potomci davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze oni imaju pravo traiti naknadu od primatelja uzdravanja. Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir imovinske prilike primatelja uzdravanja i osoba koje su bile ovlatene na produenje ugovora o doivotnom uzdravanju. Sklapanja navedenog ugovornog odnosa bit e mogue i sa Zakladom Zajedniki put. Zaklada e osigurati pravilno koritenje imovine korisnika i ujedno sprijeiti zloporabu koritenja imovine. Zaklada ne samo da e biti instrument egzistencijalne potpore najpotrebnijima, ve nain ukljuivanja u drutvo socijalno iskljuenih pojedinaca i skupina koja e omoguiti dostojenstveno starenje (v. vie str.).
Savjeti i preporuke
197 19. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU

Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdravanja) da e drugu stranu ili treeg (primatelja uzdravanja) uzdravati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da e mu za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdravanja stjee stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdravanju kad mu, temeljem toga ugovora te stvari ili ta prava budu preneseni na zakonom predvieni nain stjecanja.
Jedna od bitnih razlika izmeu ugovora o doivotnom uzdravanju i ugovora o dosmrtnom uzdravanju je i u odredbi o tome kada davatelju uzdravanja pripada pravo na upis vlasnitva na nekretninama (stvarima) koje primatelj uzdravanja daje u vlasnitvo davatelju uzdravanja za davano (dano) uzdravanje.
Kada je rije o ugovoru o doivotnom uzdravanju, tada je davatelj uzdravanja obvezan uzdravati primatelja uzdravanja (ili neku treu osobu), ali predaja imovine, koja mu pripada za davanje uzdravanja, odgoena je do smrti primatelja uzdravanja. Davatelj uzdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u zemljinoj knjizi. Naprotiv, kad je rije o ugovoru o dosmrtnom uzdravanju, tada se predaja nekretnina, koje su predmet ugovora (i drugih stvari) davatelju uzdravanja, ne odgaa do smrti primatelja uzdravanja, ve pripada davatelju uzdravanja (odmah) nakon sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdravanju. Stoga je i vrsta upisa u zemljinu knjigu drugaija.
ZABILJEKE
9 789537 479138
ISBN 978-953-7479-13-8

Vodic Za Starije Gradjane

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodic Za Starije Gradjane

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAD ZAGREB Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje

za starije graane grada Zagreba

Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje

ZA STARIJE GRAANE GRADA ZAGREBA ZA STARIJE GRAANE

Svi emo jednom ostarjeti, smiriti se i saznat emo to je bitno.

Vodi za starije graane grada Zagreba

Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude

NAELA UJEDINJENIH NARODA ZA STARIJE LJUDE

Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

1.1. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

1.2. MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Vodi za starije graane grada Zagreba

1.3. OBITELJSKI CENTAR GRADA ZAGREBA

1.4. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Doplatak za pomo i njegu

Vodi za starije graane grada Zagreba

Pomo i njega u kui

Skrb izvan vlastite obitelji

Vodi za starije graane grada Zagreba

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa

Vodi za starije graane grada Zagreba

1.5. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU ZATITU I BRANITELJE

SEKTOR ZA SOCIJALNU ZATITU ODJEL ZA SOCIJALNU SKRB

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Novana pomo umirovljenicima

Novana pomo korisnicima doplatka za pomo i njegu i korisnicima osobne invalidnine

Vodi za starije graane grada Zagreba

Pomo za podmirivanje trokova stanovanja

Vodi za starije graane grada Zagreba

Prehrana u pukim kuhinjama

Vodi za starije graane grada Zagreba

Pravo na dnevni obrok i dostavu

Pravo na besplatnu mjesenu pokaznu kartu i besplatni prijevoz

Vodi za starije graane grada Zagreba

Pomo i njega u kui

Vodi za starije graane grada Zagreba

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Pravo na pomo za ogrjev

ODJEL SOCIJALNE ZATITE

Odsjek za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove

Vodi za starije graane grada Zagreba

Projekt gerontoloki centri Grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Vodi za starije graane grada Zagreba

49 24 158 28 51 552 23 51 285 45 52 077 23 58 505 66 70 792 37 45 537 36 59 432 61 19 455

Vodi za starije graane grada Zagreba

Meunarodni dan starijih osoba

Vodi za starije graane grada Zagreba

Festival sportske rekreacije za osobe starije ivotne dobi

Svjetski dan plesa

Vodi za starije graane grada Zagreba

36 Odsjek za socijalnu zatitu i planiranje Tjedan udruga

Vodi za starije graane grada Zagreba

37 SEKTOR ZA BRANITELJE, OBITELJ I RAD

Vodi za starije graane grada Zagreba